Kolovoz 2005. / God. I / Broj 10
     
Intervju
Tomislav Rosandić, direktor Dilja d.d. i potpredsjednik HIZ-a
Aktivnosti HIZ-a
Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski izvoznici potpisali Sporazum o poslovnoj suradnji

Središnja baza podataka Hrvatskih izvoznika
Najave
Stručni skup "Arbitraža i predstavljanje Međunarodnog arbitražnog suda Međunarodne trgovačke komore"

Tribina "Kako uspješno izlagati na sajmovima" u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom
Međunarodna suradnja
Kraljevina Švedska

TransBusiness Forum 2005.
HBOR
U Kijevu potpisan ugovor o suradnji HBOR-a i Državne uvozno-izvozne banke Ukrajine
Korak dalje

2005. godina - Europska godina društvene odgovornosti poslovnog sektora

Popusti za članove HIZ-a

N-LAB - popust članovima HIZ-a od 10 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21

Končar INEM - 3 posto popusta članovima HIZ-a za avansno plaćanje

Briefing - 15 posto popusta članovima HIZ-a za servis praćenja javnih nadmetanja u regiji te korištenje servisa u probnom periodu od 15 dana

Tomislav Rosandić, direktor Dilja d.d. i potpredsjednik HIZ-a

U rad udruge Hrvatskih izvoznika uključeni ste od samog početka, a i jedan ste od članova Predsjedništva HIZ-a. Koji su glavni razlozi koji su Vas ponukali za aktivno uključivanje u rad udruge?

Tvrtka u kojoj radim, Dilj d.d. Vinkovci, ima 83 godine dugu tradiciju poslovanja, bavi se proizvodnjom crijepa i danas posluje u okviru Nexe grupe. Najveći smo proizvođač glinenog crijepa u Hrvatskoj, nositelj oznake „Hrvatska kvaliteta“, među najvećim smo izvoznicima u Istočnoj Hrvatskoj, a oko 70 posto plasmana ostvarimo na inozemnim tržištima. Naše najveće tržište je susjedna BiH, ali isto tako gravitiraju nam i ostala tržišta poput Mađarske, SiCG, Slovenije, pa čak i Rumunjske i Ukrajine. S obzirom na to da ostvarujemo oko 60 posto ostvarenog prihoda od prodaje u inozemstvu, razumljivo je da je izvoz tema od vitalnog značaja i to ne samo za nas nego i za ukupno hrvatsko gospodarstvo. Vjerujem da je organizirano djelovanje kroz HIZ dobar način promicanja hrvatskog izvoza, rada na njegovom značaju i utjecanja na sve bitne čimbenike u poboljšanju situacije s hrvatskim izvozom i u poslovanju tvrtki koje od njega žive.

Prema Vašem mišljenju, kakvo je trenutno stanje hrvatskog izvoza i gospodarstva, i koje bi mjere trebalo poduzeti za poboljšanje stanja?

Da je vanjskotrgovinska razmjena od izuzetnog značaja za bilo koju nacionalnu ekonomiju svima je već poznato. Isto tako poznato je da naš izvoz de facto stagnira već godinama dok se uvoz povećava, što je u zadnjim godinama rezultiralo kontinuiranim rastom vanjskotrgovinskog robnog deficita. Također smo bilježili i stalan rast udjela deficita u robne razmjene u BDP-u kao i udjela uvoza u BDP-u. U gotovo svim ekonomskim aspektima lošije stojimo od drugih tranzicijskih zemalja koje su nas pretekle u proteklom periodu što je rezultiralo i njihovim ulaskom u EU, a tu prvenstveno mislim na Sloveniju, Mađarsku, Češku i Slovačku, što je zabrinjavajuće ako se uzme u obzir da je Hrvatska imala puno bolje pretpostavke za snažniji ekonomski rast i razvoj od spomenutih zemalja, ali je očito propustila tu poziciju i danas se još uvijek nalazi u čekaonici za ulaz u EU. Činjenica s kojom se svakodnevno susrećemo, sve slabija konkurentnost na inozemnim tržištima, o čemu je nedavno podatke objavilo i Nacionalno vijeće za konkurentnost, govori u prilog da bismo u pravcu jačanja svijesti o izvozu kao možda jedinom prostoru moguće ostvarivog rasta trebali uključiti sve snage. Mislim da se u tom pogledu kreiranjem dosadašnje gospodarske politike vodilo nedovoljno računa jer sve intenzivnijim otvaranjem hrvatskog tržišta i neizbježnim uključivanjem u međunarodnu tržišnu utakmicu hrvatsko će se gospodarstvo na ovakav način dovesti do situacije sve manje konkurentnosti i kod kuće. Problem nekonkurentnosti je posljedica, a nepostojanje jasne gospodarsko razvojne strategije, neadekvatna financijska potpora ali i tehnička i tehnološka zaostalost, nedostatak izvoznih proizvoda i robnih marki, te izvoznih poticaja samo pogoršavaju tu situaciju. Zemlje koje su svoje gospodarstvo strateški usmjerile prema izvozu su sva ta pitanja očito riješila na puno bolji način nego što je slučaj s Hrvatskom.

S obzirom da ste gospodarstvenik iz regije koja je zemljopisno udaljena od glavnog grada gdje su smještene sve institucije, koji su prema Vašim iskustvima specifični problemi s kojima se susreću gospodarstvenici Vaše regije?

S obzirom da je Zagreb ne samo administrativno već i gospodarsko te financijsko središte Hrvatske, definitivno se u krajevima koji su udaljeniji od njega to osjeća, jer htjeli mi ili ne ipak smo nekako „daleko od oka“. Vukovarsko-srijemska županija je po većini ekonomskih pokazatelja pri dnu u odnosu na ostale županije, a samo činjenica da je prosječna plaća znatno niža od prosječne državne ili skoro duplo niža od one u gradu Zagrebu govori dovoljno. Takva situacija je problematična zbog neatraktivnosti za privlačenje kvalitetnog i obrazovanog kadra, a upravo je ljudski potencijal ishodište mogućeg razvoja. Zbog toga se gospodarstvo ovog kraja najviše susreće s problemima transfera kapitala, a s tim povezano i problemom transfera znanja, novih tehnologija i kvalitetnih kadrova. Bez svega toga teško će doći do značajnijih pomaka u gospodarstvu. Također, nismo do sada u našem kraju vidjeli niti jednu značajniju inozemnu investiciju, a kamoli „green field“ ulaganje, što znači da smo ipak neatraktivniji u odnosu na neke druge regije ili države, a to treba promijeniti. Takvu promjenu ne mogu stvoriti pojedinci nego se kvalitetnije okruženje treba stvarati zajedničkim djelovanjem ukupne političke i gospodarske zajednice. Istočna Slavonija ima resurse koji bi se mogli kvalitetno iskoristiti, međutim za sada nema vizije u upravljanju potencijalima koji postoje, nema prepoznatljive strategije koja bi imala jasan cilj, jer da je drugačije i njeno gospodarstvo bi bilo jače i prepoznatljivije, a životni standard stanovništva veći.

Kako Vi kao član Predsjedništva HIZ-a, ali i izvoznik vidite rad udruge u budućem razdoblju?

U prvom redu HIZ treba intenzivno raditi na ostvarivanju ciljeva definiranih njegovim Statutom i mislim da je u ovih nešto više od godinu dana rada dosta toga i učinjeno. U narednom periodu bi se definitivno trebalo raditi na još jačem mobiliziranju članova na aktivno sudjelovanje u radu udruge, kao i na njenom okrupnjavanju, tako da se kroz suradnju s drugim udrugama i interesnim skupinama stvori nezaobilazan faktor u definiranju i provođenju gospodarske politike, odnosno jačanju pozicija hrvatskog izvoza. Također, HIZ bi kroz svoj rad trebao izravno lobirati za pozicije hrvatskih izvoznika kod Vlade RH, te u vanjskotrgovinskim odnosima predstavljati snagu hrvatskog izvoza. Izrada strategije s ciljem jačanja hrvatskog izvoza, odnosno poboljšanja uvjeta poslovanja i povećanja konkurentnosti hrvatskih izvoznika bi trebala biti sastavni dio ukupne gospodarske strategije RH, a HIZ bi u tom dijelu trebao imati glavnu ulogu u suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvojnu strategiju. Dobar je put i osnivanje pododbora koji se bave konkretnom problematikom i s takvom praksom treba nastaviti s tim da bi trebalo pozvati sve izvoznike da se s konkretnim problemima ili otvorenim pitanjima javljaju u HIZ, traže pomoć kod HIZ-a i u suradnji s ostalim članovima u izravnom angažmanu djeluju na poboljšanju svojih pozicija i konkurentnosti. Vjerujem da će u narednom periodu značaj i utjecaj HIZ-a dodatno rasti i da HIZ ima pretpostavke da se pretvori u stalnu i prepoznatljivu instituciju koja radi na zaštiti interesa i promociji hrvatskog izvoza.

Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski izvoznici potpisali Sporazum o poslovnoj suradnji

Sporazum o poslovnoj suradnji u poticanju hrvatskog izvoza između Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskih izvoznika potpisali su 11. srpnja u HGK predsjednik HGK Nadan Vidošević i predsjednik HIZ-a Darinko Bago.
Svatko tko može pridonijeti izvozu čini dobro za Hrvatsku, kazao je predsjednik HGK Nadan Vidošević, napomenuvši kako je poticanje izvoza strateški cilj gospodarstva. Politika kojoj izvoz ne bi bio osnovni cilj ne bi odgovarala sadašnjem gospodarskom trenutku, rekao je Vidošević.
Udruga Hrvatski izvoznici je i osnovana kako bi se senzibilizirala javnost za potrebu izvoza jer se prosperitet i gospodarski rast može osigurati isključivo poticanjem izvoza, kazao je predsjednik HIZ-a Darinko Bago. On je naglasio kako je cilj u bližoj budućnosti povećati BDP sa 7732 USD po stanovniku na 10.000 do 15.000 USD. Potrebno je također pronaći način kako poboljšati uvjete izvoznicima te kako riješiti pitanje neselektivnog uvoza u Hrvatsku, kazao je Bago.
Na temelju Sporazuma HGK i HIZ će uspostaviti suradnju kroz zajedničke inicijative i međusobno obavještavanje o aktivnostima koje pridonose unapređivanju poslovnog okruženja i stvaranju uvjeta za povećanje hrvatskog izvoza. Zajednički će organizirati predavanja i radionice radi afirmacije domaćeg izvoza, a one će za izvoznike biti organizirane i u područnim hrvatskim centrima radi ravnomjernijega gospodarskog razvoja regija.
Izvoznicima će se informacije pružati putem internetskih stranica HGK i HIZ-a. Komora će pružiti i stručnu pomoć pri organizaciji Prve konferencije HIZ-a, koja će se, prema najavama Darinka Bage, održati na jesen ove godine. HGK i HIZ redovito će razmjenjivati dostupne informacije o izvozu i robnoj razmjeni. HGK će u svom glasilu HGK Infu objavljivati informacije zanimljive izvozno orijentiranim tvrtkama, a HIZ će takve informacije objavljivati u svom newsletteru Izvoznik.
Prema potrebi, HGK i HIZ će zajednički nastupati pred nadležnim državnim institucijama radi ugrađivanja najbolje prakse poticanja izvoza u hrvatsko zakonodavstvo te radi predstavljanja i promoviranja vlastitih mogućnosti poticanja izvoza. Također će surađivati u organizaciji trgovačkih misija, nastupa na sajmovima te posjetima stranih izaslanstava Hrvatskoj. HGK i HIZ redovito će se međusobno pozivati i obavještavati o predavanjima, tribinama te ostalim aktivnostima koje doprinose povećanju i promociji izvoza.

Središnja baza podataka Hrvatskih izvoznika - upitnik

Tijekom srpnja na adrese svih tvrtki u Hrvatskoj koje su registrirane za izvoz i ostvaruju devizni prihod poslan je upitnika za podatke koji će poslužiti kao ulazni podaci za Središnju bazu podataka Hrvatskih izvoznika. Ukoliko vam upitnik nije stigao, molimo vas da ga potražite preko linka na našim web stranicama www.hrvatski-izvoznici.hr ili da kontaktirate naše tajništvo na broj 01/ 49 23 796 ili info@hrvatski-izvoznici.hr. Svatko tko ispuni upitnik dobit će zbirne rezultate i imati pristup bazi uz zaporku. Postojanje cjelovitih i objedinjenih podataka o hrvatskim izvoznicima na jednom mjestu je osnova i preduvjet za niz projekata potpore izvoznicima koje spremamo za jesen ove godine.

Stručni skup "Arbitraža i predstavljanje Međunarodnog arbitražnog suda Međunarodne trgovačke komore"

Hrvatski nacionalni odbor Međunarodne trgovačke komore – ICC Hrvatske pripremio je stručni skup "Arbitraža i predstavljanje Međunarodnog arbitražnog suda Međunarodne trgovačke komore" koji će se održati 15. rujna 2005. u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg br. 2, I kat.
Svrha ovog stručnog skupa je približiti arbitražu i mirenje kao učinkovitu alternativu sudskom rješavanju sporova te predstaviti Međunarodni arbitražni sud kao jednu od najvažnijih usluga Međunarodne trgovačke komore.
Velika nam je čast najaviti dolazak i izlaganje predsjednika Međunarodnog arbitražnog suda Roberta Brinera. Uz njega na skupu će govoriti ugledni hrvatski stručnjaci za područje arbitraže. Sva će izlaganja biti na engleskom jeziku, a sudjelovanje na skupu je bez naknade.

Ukoliko vas interesira prisustvovanje na ovom skupu, molimo kontaktirajte Katarinu Boban iz Hrvatske gospodarske komore na telefon 01/4561-546 ili na e-mail: icc@hgk.hr uz napomenu da je broj sudionika ograničen te se prijave za navedeni skup primaju najkasnije do petka, 2. rujna 2005. godine.

Tribina "Kako uspješno izlagati na sajmovima" u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom

Nastupi na sajmovima tradicionalno su vezani uz izvoznike. Kako taj nastup iskoristiti što kvalitetnije? Ovom prilikom Hrvatski izvoznici za rujan najavljuju tribinu pod imenom “Kako uspješno izlagati na sajmovima”, koju će organizirati u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom.
Na tribini je predviđena i prezentacija direktora Zagrebačkog velesajma Davorina Speveca i njegova tima. Oni će za vrijeme i nakon prezentacije biti na raspolaganju prisutnima za sva pitanja.
O točnom terminu ove tribine obavijestit ćemo vas naknadno.


Kraljevina Švedska – osnovni podaci:

Službeni naziv: Kraljevina Švedska
Švedski naziv: Sverige, Konungariket Sverige
Površina: 449.964 km2 (šume 53%, planine 17%, obradive površine 8%, rijeke i jezera 9%)
Broj stanovnika (2003.): 8.975.670
Gustoća naseljenosti: 20 stanovnika/km2
Etnički sastav: Šveđani (91%), Finci (3%), ostali (6%)
Vjeroispovjest: evangelisti (94,0%), katolici (1,5%), ostali (4,5%)
Jezik: švedski - službeni jezik (93%), finski (3%), laponski i ostali (4%)
Vremenska razlika:
GMT + 1 (od kraja listopada do kraja ožujka)
GMT + 2 (od kraja ožujka do kraja listopada)
Valuta: švedska kruna (SEK) , 1 kruna = 100 ore
Iako je 1995. pristupila Uniji, Švedska nije prihvatila euro kao nacionalnu valutu.
Glavni grad: Stockholm (754.948 stanovnika)
Ostali veći gradovi: Götteborg (471.267), Malmö (262.397), Uppsala (191.110), Linköping (134.039), Västeräs (127.799)
Administrativna podjela: 21 provincija
Državno uređenje: ustavna monarhija - od 19. rujna 1973. godine na čelu države je kralj Carl XVI Gustaf. Kralj, na prijedlog parlamenta, imenuje predsjednika Vlade, a on ministre u Vladi (10 ministarstva s 22 ministra). Zakonodavnu vlast čini jednodomni parlament (Riksdag), sa 349 zastupnika koji se biraju općim pravom glasa na razdoblje od 4 godine, a na čelu mu je predsjednik (glasnogovornik parlamenta).
Predsjednik parlamenta: Björn von Sydow
Predsjednik Vlade: Göran Persson
Ministar vanjskih poslova: Laila Freivalds
Ministar industrije i trgovine: Leif Pagrotsky (Ministarstvo industrije, zapošljavanja i veza)
Najznačajnije parlamentarne stranke (prema rezultatima izbora iz rujna 2002. godine):
Socijalno-demokratska stranka (39,8%), Konzervativna stranka (15,2%), Liberalna narodna stranka (13,3%), Kršćansko-demokratska stranka (9,1%), Stranka ljevice (8,3%), Centralistička stranka (6,1%), Stranka zelenih (4,6%), 43,5% parlamentarnih zastupnika su žene
Članstvo u važnijim međunarodnim organizacijama: EU, WTO, OECD, OESS, UN…

10.000 tvrtki koje izvoze
46% GDP-a dolazi od izvoza
60% robe koja se proizvede se izveze
Najvažniji izvozni artikli: drvo, strojevi, čelik

Švedska se nalazi u sjevernoj Europi u srednjem dijelu Skandinavskog poluotoka. Većina teritorija (68 posto) joj je prekrivena šumama, a bare i močvare prekrivaju približno jednu petinu teritorija. Usprkos rubnom položaju, Švedska se – uz Švicarsku i Luksemburg – ubraja među najbogatije države na svijetu. Švedsko gospodarstvo je izrazito izvozno orijentirano, ali i ovisno o svjetskim robnim tokovima.
Iako razmjena Švedske i Hrvatske u ovom trenutku nije velika, što se može vidjeti iz podataka iz tabele, u posljednje tri godine bilježi veliki rast, pa prostora za poboljšanja svakako ima.

Zemlja Razmjena u eurima % udio % promjene
2003/04.

2002. 2003. 2004. 2002. 2003. 2004.

Švedska izvozna statistika

Svijet 70,806,831,870 73,851,142,130 80,061,659,840 100.00 100.00 100.00 8.41
Hrvatska 24,083,160 41,086,140 103,151,430 0.03 0.06 0.13 151.06

Švedska izvozna statistika

Svijet 86,187,653,330 90,261,790,770 98,693,974,630 100.00 100.00 100.00 9.34
Hrvatska 94,428,040 136,797,770 142,644,280 0.11 0.15 0.14 4.27


Izvor: Global Trade Atlas

U pripremi je, na poziv i u organizaciji švedske strane, posjet hrvatske gospodarske delegacije sastavljene od predstavnika prehrambene, drvne te tekstilne industrije i industrije obuće potencijalnim partnerima u Švedskoj. S hrvatske strane organizator će biti partner HIZ-a Hrvatska gospodarska komora, pa će stoga svi zainteresirani biti na vrijeme obaviješteni.
Ukoliko saznati nešto više i konkretnije o izvozu u Švedsku možete kontaktirati Swedish Federation of Trade (Svensk Handel) gospođu Christina Af Klint koja je projekt manager za uvoz. Kontakt je Blaseieholmsgatan 4B, SE – 103 29 Stocholm, Kingdom of Sweden, tel: 0046 8 762 77 00.
Više o Swedish Federation of Trade (Svensk Handel) može se naći na internet stranici www.svenskhandel.se.

TransBusiness FORUM 2005.

Tema ovogodišnjeg TransBusiness Foruma je bila „Povećanje razmjene sa zemljama u razvoju“. Sukladno temi, većina od 120 sudionika foruma bila je iz afričkih zemalja kao što su Angola, Kongo, Obala bjelokosti, Nigerija i druge. Ukupno su na forumu sudjelovali predstavnici 22 zemlje s tri kontinenta - Europe, Azije i Afrike. Hrvatske izvoznike je predstavljala Dražana Halar, pomoćnica glavnog tajnika za vođenje projekata.
Forum je održan u Antwerpenu, u Belgiji, od 10. do 12. srpnja 2005. godine.
Najvažnije teme o kojima se govorilo bile su: razvoj i globalni strateški trendovi razmjene; suradnja i integracije: slobodne zone; promoviranje uspješnih izvozno orijentiranih projekata, najveće prepreke za izvoz i moguća rješenja; transport, logistika i financijski servisi; lansiranje proizvoda na međunarodno tržište i slično.
Organizator ovog Foruma je EMRC (European Marketing Researche Center), međunarodna neprofitna organizacija osnovana 1992. godine u Bruxsellesu, koju čini mreža poslovnih ljudi, konzultanata i predstavnika iz osamdesetak zemalja s četiri kontinenta. O svim aktivnostima ove organizacije informacije se mogu dobiti na internet stranici www.emrc.be ili e-mailom info@emrc.be. Sjedište EMRC se nalazi u Bruxsllesu, Avenue Louise 238 (b22).
Pre-Forum je službeno počeo u nedjelju uz registraciju sudionika, a bilo je predviđeno i predstavljanje tvrtki, koje se zbog malog broja ljudi u dvorani, nakon kašnjenja od preko dva sata, ubrzo pretvorilo u sastanke pojedinaca ili delegacija.
Prvog dana foruma nakon svečanog otvaranja od strane belgijskog Senatora Paula Whitea, na redu su bila izlaganja i diskusije od kojih treba posebno izdvojiti za Hrvatske izvoznike najrelevantnije „Promoviranje uspješnih izvozno orijentiranih projekata“. Navečer je bila održana gala večera na kojoj su uručivane nagrade i priznanja od kojih je certifikat dobila i udruga Hrvatskih izvoznika.
Drugog dana Foruma održani su zajednički okrugli stolova na teme „Privlačenje stranih investicija kroz regionalno brendiranje“ (na primjerima Afrike) i „Kako ući na tržište Europske unije“. U poslijepodnevnim satima organizirana je posjeta luci u Antwerpenu (četvrta svjetska luka po veličini prometa) a nakon toga je bilo i službeno zatvaranje Foruma u Gradskoj vijećnici.


U Kijevu potpisan ugovor o suradnji HBOR-a i Državne uvozno-izvozne banke Ukrajine

Hrvatska banka za obnovu i razvitak tijekom posjete državne delegacije Republike Hrvatske Ukrajini dala je svoj doprinos poboljšanju gospodarskih odnosa dviju zemalja potpisom Sporazuma o suradnji s Državnom izvozno-uvoznom bankom Ukrajine (Ukreximbank) 14. srpnja 2005. godine.
Potpisanim sporazumom utvrđena su temeljna područja suradnje i razmjene informacija na zajedničkim projektima Republike Hrvatske i Ukrajine. Dogovorena suradnja odnosi se na zajedničku suradnju u području financiranja izvoza i intenzivnije razmjene iskustava i znanja. Obje banke stavljaju visok naglasak na financiranju međusobne trgovine, posebice dugoročnih projekata koji će utjecati na značajniji rast trgovinske razmjene dviju zemalja.
Od sada će i hrvatski izvoznici prilikom plasmana svojih proizvoda na ukrajinskom tržištu uz sebe imati državnu izvoznu banku te će biti u ravnopravnom položaju u odnosu na velike svjetske tvrtke koje su na ukrajinsko tržište izlazile uz potporu svojih izvoznih banaka.
Ukupna robna razmjena između Republike Hrvatske i Ukrajine u 2004. iznosila je 80,4 milijuna američkih dolara, 72 posto više nego u 2003. godini. Hrvatski izvoz je iznosio 12,9 milijuna dolara, a uvoz 67,4 milijuna dolara. U prva četiri mjeseca 2005. ukupna robna razmjena iznosila je 40,1 milijuna dolara što je za 181,4 posto više nego u istom razdoblju 2004.
Državna izvozno-uvozna banku Ukrajine (The State Export-Import Bank of Ukraine ili Ukreximbank) jedna je od najvećih i najprofitabilnijih operatera na bankovnom tržištu Ukrajine te pokriva značajne izvozno-uvozne aktivnosti ukrajinskih tvrtki. Ukreximbank je osnovala ukrajinska vlada 1992. kao dioničko društvo u stopostotnom državnom vlasništvu te djeluje kao agent ukrajinske vlade u rješavanju međuvladinih kreditnih linija. Ukreximbank posluje putem 29 podružnica i 54 prodajna punkta što čini najveću bankarsku mrežu u Ukrajini. Prva je banka koja je uspješno iskoristila sredstva prikupljena međunarodnim sindiciranim kreditom iz 1997. godine, a početkom 2005. imala je 2.882 zaposlenika te preko 120.000 komitenata.


2005. godina - Europska godina društvene odgovornosti poslovnog sektora

Uključivanje poslovnog sektora u rješavanje pitanja razvoja predstavlja strateški cilj UN-a, izražen u nizu programskih dokumenata od kojih je najvažniji Global Compact. Ovaj dokument nastao je na dobrovoljnoj inicijativi velikog broja poduzeća koja su se obvezala na poštivanje deset načela etičkog poslovanja iz područja ljudskih i radnih prava, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije. Također, i u Republici Hrvatskoj HUP u suradnji s međunarodnim organizacijama podržava pokretanje partnerskih projekata (npr. projekti za područje razvoja društveno odgovornog poslovanja) koji bi u narednom razdoblju mogli poslužiti kao temelj za pokretanja Global Compacta u zemlji.
Iako ovo područje nije nepoznato hrvatskom privatnom sektoru, na inicijativu međunarodnih organizacija organizirana je obuka o društveno odgovornom poslovanju kako bi se educirala grupa savjetnika za Corporate Social Responsibility (CSR). Educirano je 35 predstavnika, budućih savjetnika, iz Hrvatske. Obuka je dio projekta koji provodi Program za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP), sa temeljnim ciljem promicanja koncepta i prakse društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj kroz tehničku pomoć.
U okviru tehničke pomoći izrađen je praktični priručnik za uvođenje prakse društveno odgovornog poslovanja u hrvatska poduzeća, a kao sljedeći korak održana je obuka savjetnika za CSR.
Obuka za 35 predstavnika velikih, malih i srednjih poduzeća, sindikata, nevladinih organizacija te poslovnih savjetnika iz Hrvatske održana je u Međunarodnom centru za obuku u Torinu od 27. lipnja do 1. srpnja 2005. Predavači su bili iz Međunarodne organizacije rada (ILO) u Ženevi, International Business Leaders Forum (IBLF) iz Londona te škole Ujedinjenih naroda u Torinu (UNSSC).
Program edukacije obuhvatio je sljedeće teme: društveno odgovorno poslovanje i odgovorno upravljanje; uključivanje ključnih partnera; nediskriminacija na nivou poduzeća, izvješćivanje, sloboda udruživanja na nivou poduzeća, zaštita okoliša i održivi razvoj, ljudska prava i poslovanje, društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj, poslovanje i uključivanje zajednice, integriranje i primjena društveno odgovornog poslovanja u poduzeću.
Neke od ključnih poruka vezanih uz načela društvene odgovornosti su da se poduzeću otvaraju mogućnosti za smanjenje sadašnjih i budućih troškova, jačanje konkurentnosti i položaja na tržištu te ostvarivanje veće dobiti.

Što je to?

Glavni cilj svakog poduzeća je uspješno poslovanje koje donosi dobit. To se poslovanje odvija u određenoj društvenoj zajednici koja ima svoja očekivanja i pravila, u ograničenom prirodnom okolišu, na tržištu na koji utječu razni aspekti te sa zaposlenicima koji imaju svoja prava.
Praksa društvene odgovornosti započela je kao sredstvo upravljanja rizicima u velikim multinacionalnim kompanijama te se uvelike raširila u posljednjih desetak godina. Jedan od primjera je Shell, koji je pri petnaestak godina bio izložen napadima zelenih udruga jer se tvrtka planirala riješiti neprofitne platforme na način da ju potopi u Sjeverno more. Ovaj slučaj je ozbiljno narušio reputaciju, povjerenje dioničara, ulagača te financijsko poslovanje. To je bila prekretnica u odnosu poduzeća prema zajednici tako da danas Shell provodi projekte kao što su na primjer, očuvanje bioraznolikosti na svojim crpilištima u Africi.
Na primjer, 73 posto najvećih britanskih poduzeća posluje po načelima društveno odgovornog ponašanja. Velike korporacije nisu jedine koje prihvaćaju praksu društvene odgovornosti, već se ona širi i na mala i srednja poduzeća.
U Europskoj uniji se osobito promiče društvena odgovornost poduzeća jer se smatra važnim sredstvom za ostvarivanje Lisabonskih ciljeva, odnosno namjere da EU do 2010. postane najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo zasnovano na ekonomija znanja i društvene kohezije. Stoga je 2005. proglašena Europskom godinom društvene odgovornosti poslovnog sektora.

Zašto je to dobro za posao?

Uz prednosti na području upravljanja rizikom i upravljanja reputacijom, još se nekoliko ključnih prednosti može ostvariti ovim putem:

  • izgradnja branda – povezivanje branda s društveno odgovornim ponašanjem i s korišću za društvo pozitivno utječe na prodaju i vjernost kupaca

  • zadovoljstvo zaposlenika – angažiranje zaposlenika na društveno korisnim projektima stvara veću produktivnost, višu kvalitetu te smanjuje broj izostanaka s posla
  • prostor za inovacije - jedan je od načina privlačenja i zadržavanja kvalitetne radne snage, osigurava pristup novih idejama, perspektivama i iskustvima, te ukazuje na potrebu za novim proizvodima
  • sposobnost prilagodbe tehnološkim i društvenim promjenama predstavlja jedan od preduvjeta konkurentnosti i dugoročnog opstanka poduzeća
Neke mjere društvene odgovornosti mogu dovesti do smanjenja operativnih troškova posebice kod mjera kojima se uvodi čistija proizvodnja, ali i za mjere na području ljudskih resursa. Društvena odgovornost je ključan čimbenik koji pomaže poduzećima u dostupnosti kapitala na međunarodnom tržištu jer istraživanja pokazuju da 86 posto institucionalnih ulagača u Europi vjeruje da upravljanje rizicima povezanim s društvom i okolišem pozitivno utječu na dugoročnu tržišnu vrijednost tvrtke.

Izvori: UNDP i HUP

N-LAB - popust članovima HIZ-a od 10 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21.

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 10 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21.
Detaljan opis rješanja možete pronaći na webstranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

Končar INEM popust od 3% za članove HIZ-a za avansno plaćanje

Članovima Hrvatskih izvoznika Končar INEM odobrava 3 posto popusta na cijeli asortiman prijenosnih i stolnih računala te servera za avansno plaćanje.
Kontakti: web: www.racunala.koncar.hr, tel. 01 3655 307 ili e-mail pc.prodaja@koncar-inem.hr

Briefing - 15 posto popusta članovima HIZ-a za servis praćenja javnih nadmetanja u regiji te korištenje servisa u probnom periodu od 15 dana

Dugogodišnjim praćenjem svih relevantnih medija u Hrvatskoj i regiji (BiH, Slovenija, Srbija i Crna Gora) stekli smo iskustvo u ažurnom i angažiranom prijenosu informacija, čime smo postali pouzdan partner mnogim domaćim i stranim tvrtkama.
Članicama udruge Hrvatskih izvoznika odobravamo popust od 15% na postojeće cijene pretplate za servis 'Praćenje nadmetanja u regiji' te omogućavamo korištenje servisa u probnom periodu od dva tjedna. Nadmetanja primate samo za djelatnost za koju ste zainteresirani, putem e-maila na sam dan objave, bez obzira o kojoj se zemlji radi.
Za sve dodatne informacije, molimo kontaktirajte - nadmetanja@briefing.hr ili tel. 01/3738 577.

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2005. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]