Listopad 2005. / God. I / Broj 12
     
Najave
Prva konvencija Hrvatskih izvoznika, Zadar, 10.-11. studenoga 2005.
Intervju HIZ-a
mr. sc. Neven Mimica, saborski zastupnik i predsjednik saborskog Odbora za europske integracije
Aktivnosti
Nastup Hrvatskih izvoznika na Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu

Hrvatski izvoznici i Hrvatska udruga poslodavaca potpisali Sporazum o suradnji

Tribina Hrvatskih izvoznika u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva i Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja

Tribina Hrvatskih izvoznika i Zagrebačkog velesajma
Međunarodna suradnja
Vodič za nastup na tržištu Republike Austrije

Konferencija “Doing Business in the Western Balkans”

Posebno izdanje Diplomatic News / EUkonomist - studeni 2005
HBOR
U Dubrovniku održana 4. međunarodna konferencija HBOR-a o poticanju izvoza

Ružica Adamović nova članica Uprave HBOR-a

Korak dalje

Objavljeno „Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2005.-2006.“ - vidljive određene naznake pozitivnih promjena u Hrvatskoj

Pripreme za nastup na sajmu

Popusti za članove HIZ-a

N-LAB - popust članovima HIZ-a od 10 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21

Končar INEM - 3 posto popusta članovima HIZ-a za avansno plaćanje

Briefing - 15 posto popusta članovima HIZ-a za servis praćenja javnih nadmetanja u regiji te korištenje servisa u probnom periodu od 15 dana

Prva konvencija Hrvatskih izvoznika, Zadar, 10.-11. studenoga 2005.

Udruga Hrvatski izvoznici sa svojim partnerima organizira 1. konvenciju Hrvatskih izvoznika koja će se održati u Zadru, u hotelu Donat hotelskog kompleksa Borik, od 10. do 11. studenoga 2005. godine. Svrha konvencije je analiza aktualnog stanja hrvatskog izvoza te donošenje smjernica u vidu Programske deklaracije 1. konvencije Hrvatskih izvoznika.

Mjesto održavanja: Hotel „Donat“ i Hotel „Funimation“, Borik, Zadar

Vrijeme održavanja: 10. – 11. studenoga 2005.

Organizator i nositelj projekta: udruga Hrvatski izvoznici s partnerima

Suorganizatori – partneri projekta:
Hrvatska banka za obnovu i razvitak – HBOR
Hrvatska poštanska banka - HPB
Hrvatska gospodarska komora - HGK
Hrvatska udruga poslodavaca - HUP
Hrvatska obrtnička komora – HOK
Agencija za promicanje izvoza i ulaganja - APIU

Izvršni organizator: udruga Hrvatski izvoznici

Sačuvajte ova dva dana (10. i 11. studenoga 2005. godine) u Vašim planerima za 1. konvenciju Hrvatskih izvoznika, te se nadamo da se uskoro vidimo.

Dodatne informacije:
Sve dodatne informacije u vezi s 1. konvencijom Hrvatskih izvoznika možete dobiti u Tajništvu Hrvatskih izvoznika:

HRVATSKI IZVOZNICI
Tel: 01/ 49 23 796
Fax: 01/ 49 23 797
e-mail: info@hrvatski-izvoznici.hr
www.hrvatski-izvoznici.hr


Detaljnije informacije, odnosno letak s preliminarnim programom, popisom predavača, prijavnicom i drugim obavijestima o konvenciji bit će dostupni na internet stranici i tajništvu HIZ-a početkom studenoga.

mr. sc. Neven Mimica, saborski zastupnik i predsjednik saborskog Odbora za europske integracije

1. S obzirom da ste dugi niz godina bili ministar europskih integracija, a pridruživanje Republike Hrvatske Europskoj uniji je sve bliže, možete li nam reći koje promjene će biti najznačajnije za hrvatske izvozno orijentirane tvrtke nakon ulaska u EU?

- Članstvo u Uniji dovodi do toga da Hrvatska definitivno prestaje biti malo tržište. Svi oni koji proizvode u Hrvatskoj moći će računati na slobodnu prodaju na tržištu EU, koje postaje domaće tržište, a koje je sto puta veće od hrvatskoga i na koje će ulaziti bez carinskih, administrativnih i bilo kojih drugih prepreka. U situaciji u kojoj Hrvatska ne bi bila članica Unije, vjerojatno bi Europska unija i dalje bila naš najznačajniji trgovinski partner, ali tada bismo ovisili od volje članica Unije hoće li ili neće za Hrvatsku uvoditi nove, dodatne i nepredvidive carinske i druge prepreke.

Već sam kandidatski status, a pogotovo punopravno članstvo, potiče nova ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, poboljšanje kreditnog i investicijskog rejtinga, rast burzovnih aktivnosti u Hrvatskoj, dotok i razvoj tehnologije, unapređivanje upravljačkih sposobnosti, olakšavanje izvoza i pristupa novim tržištima. Sve se to ne bi niti izbliza događalo u varijanti maloga zatvorenoga i samodovoljnoga tržišta.

Funkcioniranje gospodarstva i poslovanja u zakonodavnom okružju koje odgovara pravnom redu EU-a širi prostor sigurnosti poslovanja, smanjuje i dokida mogućnost samovoljne promjene zakonodavstva, te jača poduzetničku inicijativu.

Sve to skupa svakako se najpovoljnije odražava upravo na položaj izvoznika, odnosno na poslovne perspektive koje se otvaraju baš za one koji su dovoljno konkurentni i koji su tu svoju konkurentnost gradili i provjeravali u poslovanje izvan granica vlastitog malog tržišta.

2. U kojem segmentu ćemo se najlakše prilagoditi zakonitostima EU-a, a u kojem možemo očekivati veće probleme?

Sve ono što znači slobodnije kretanje roba, usluga, kapitala i osoba, sve ono što predstavlja temelj unutarnjeg tržišta Europske unije bit će od koristi našim izvoznicima i našim konkurentski sposobnim tvrtkama. Proces liberalizacije poslovne regulative, koji je ozbiljnije započeo našim prilagodbama za članstvo u WTO-u, značio je i prilagodbu poslovanju na jedinstvenom tržištu EU. Zato će to biti i područje na kojem će prilagodbe našeg gospodarstva ići relativno lakše.

Među mnogim teškim prilagodbama pravnom redu EU-a izdvojio bih područje državnih potpora. Tu će trebati provesti dvostruku promjenu – znatno smanjiti iznose sredstava koji iz državnog proračuna idu u poslovanje konkretnih tvrtki i sasvim promijeniti način dodjele tih sredstava. Više neće biti moguće održavati izravnu vertikalnu vezu između državnog proračuna i konkretne tvrtke, već će se uspostaviti horizontalni programi za potporu razvoja pojedinih sektora. Državne potpore postat će ravnopravno dostupe samo onim tvrtkama koje svojim uvjerljivim programima sanacije i restrukturiranja dokažu da im treba samo jednokratna državna pomoć, a ne stalno dolijevanje državnih sredstava za održavanje tekuće proizvodnje, bez izvjesnog uspjeha u održavanju profitabilne proizvodnje. Zato će u uvjetima članstva u EU svi oni koji su navikli poslovati i preživljavati samo uz stalni priljev novca poreznih obveznika doživjeti velike promjene i velike probleme. Sloboda tržišnoga natjecanja koja je temelj funkcioniranja unutarnjeg tržišta Europske unije neće se više moći ograničavati voluntarističkim odlukama o dodjeli državnih potpora.

3. Pitanje europskih fondova je vrlo aktualno za Republiku Hrvatsku, a upravo knjiga kojoj su autori Mate Granić, Ante Babić, Siniša Grgić i Vi „Europski fondovi za Hrvatsku“ opisuje 317 različitih europskih fondova, na koje Hrvatska ima pravo, s detaljnim uputama o načinu korištenja sredstava. Kako ova knjiga može poslužiti izvozno orijentiranim tvrtkama?

Ta knjiga je svojevrsni vodič kroz zamršeni sustav fondova kojima EU olakšava prilagodbe državne administracije, ali i gospodarskih subjekata standardima i kriterijima koji vladaju u EU. Važno je znati koje sve mogućnosti nudi sustav fondova EU, potrebno je imati dobru informaciju o tome kako poslovnu, razvojnu i investicijsku ideju, koja postoji kod konkretnog izvoznika, najlakše i najučinkovitije pretvoriti u stvarnost i kako realizaciju te ideje financirati uz što manje financijskih troškova. Knjiga može poslužiti kao generator novih ideja, kao pokazatelj svega onoga što u proceduri treba napraviti da bi se moglo konkurirati za jedan od fondova EU.

Na općoj, državnoj razini, korištenje strukturnih i razvojnih fondova Europske unije nakon ulaska u članstvo EU, donijet će Hrvatskoj dodatna i nepovratna razvojna sredstva u visini od 4% BDP-a ili između 1,2 i 1,5 milijardi eura godišnje. Ta razvojna injekcija sigurno će pridonijeti rješavanju sektorskih i regionalnih razvojnih problema za koje u domaćoj štednji i državnome proračunu nikad nije bilo dovoljno sredstava.

Posebni fondovi EU-a usmjereni su poticanju domaće proizvodnje i izvoza u mjeri u kojoj ih nije u stanju isplaćivati nacionalni državni proračun. Takva sektorska razvojna i infrastrukturna financijska potpora također će se odnositi na područje ekologije, prometa i nekih drugih sektora, što će sve stvarati uvjete za brži rast konkurentnosti i životnoga standarda.

4. I na kraju, prema Vašem mišljenju kakvo je trenutno stanje hrvatskog izvoza i gospodarstva i koje bi mjere trebalo poduzeti za poboljšanje stanja?

Sada kada su otvoreni pregovori o punopravnom članstvu Hrvatske u EU, postaje jasno da će cijelo područje gospodarskih reformi biti izuzetno važno i zahtjevno. Hrvatska se danas po bilo kojem makroekonomskom pokazatelju vrlo lako svrstava u sredinu onih zemalja koje su prošle godine ušle u članstvo EU. Tu se, međutim, radi o već dugogodišnjem trendu makroekonomske stabilnosti prvenstveno financijskog sektora. Glavni gospodarski problem je u tome što se ta makroekonomska stabilnost nije u dovoljnoj mjeri prelila i odrazila u održivom rastu i napretku realnog sektora gospodarstva. Tu, u stvarnom poslovanju u pojedinim sektorima i pojedinim trgovačkim društvima, još su prisutne posljedice loše i pogrešne privatizacije, nedovršenog restrukturiranja, malog i stagnantnog izvoza, visoke nezaposlenosti. Jednom riječju, hrvatsko gospodarstvo još uvijek nije sposobno nositi se s konkurentskim pritiscima razvijenog tržišta EU. Nacionalno vijeće za konkurentnost obavilo je dobar posao. Identificiralo je 55 prijedloga za povećanje konkurentnosti našega gospodarstva. Sve što bi gospodarska strategija i gospodarska politika Vlade trebala napraviti je konkretizirati provedbu tih prijedloga. Stvar je, međutim, to teža što dobar dio prijedloga traži promjene i reforme za koje treba vremena.

:: na vrh ::

Uspješno predstavljanje Hrvatskih izvoznika na Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu

Na poziv Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva Hrvatski izvoznici predstavili su se na 81. jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu koji je ove godine održan od 13. do 18. rujna. Hrvatski izvoznici, zajedno s vladinim institucijama i ostalim gospodarskim udruženjima, predstavili su se u sklopu zajedničkog projekta Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Zagrebačkog velesajma nazvanog Hrvatska – vaš poslovni partner, a ovaj projekt predstavlja neku vrstu "one stop shop" informacija za poduzetnike raznih profila.
Nakon svečanog otvaranja, izložbeni prostor Hrvatskih izvoznika posjetila je i delegacija koja je službeno otvorila ovogodišnji jesenski velesajam, na čelu s gradonačelnikom Zagreba Milanom Bandićem, a u srijedu, nakon Gospodarskog foruma, izložbeni prostor projekta Hrvatska – vaš poslovni partner posjetio je i predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. Ivo Sanader sa suradnicima.
Posebno bismo izdvojili da su Hrvatske izvoznike za vrijeme trajanja sajma posjetili predstavnici tvrtki zainteresirani za suradnju i izvoz, primjerice na tržište Izraela, predstavnici tvrtki iz Bangladeša, Bugarske, Mađarske i Pakistana, predstavnici Beogradskog sajma i Rimini sajma te naši cijenjeni članovi. Uz predstavnike naših medija, izložbeni prostor su posjetili i novinari iz Njemačke, Velike Britanije, Mađarske i drugih zemalja.
Posjetitelji zainteresirani za rad udruge imali su priliku pregledati HIZ-ovu web stranicu te su i ovom prilikom mnogi od njih pohvalili inicijativu osnutka i naglasili važnost povezivanja radi zajedničkog nastupa na stranim tržištima.

:: na vrh ::

Hrvatski izvoznici i Hrvatska udruga poslodavaca potpisali Sporazum o suradnji

Hrvatski izvoznici i Hrvatska udruga poslodavaca potpisali su 5. listopada 2005. godine Sporazum o suradnji kojim se definiraju područja međusobne suradnje HIZ-a i HUP-a, a čiji je glavni cilj poticanje hrvatskog izvoza. Sporazum su potpisali Darinko Bago, predsjednik HIZ-a, te Emil Tedeschi, predsjednik HUP-a.
HUP i HIZ temeljem ovog Sporazuma dogovaraju poslovnu suradnju na području poticanja hrvatskog izvoza, uzevši u obzir ulogu HUP-a kao neovisne udruge hrvatskih poslodavaca i poduzetnika te ulogu HIZ-a kao predstavničkog tijela društava i organizacija čija je misija poticanje i zastupanje interesa hrvatskog izvoza.
„Potpisivanjem ovog sporazuma Hrvatski izvoznici još jednom potvrđuju svoju namjeru partnerskog a ne konkurentskog odnosa s drugim institucijama. Svima nam je u interesu stvaranje jakog i konkurentnog gospodarstva, kako u nacionalnim tako i u međunarodnim okvirima. Početak pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom, koji je otpočeo upravo jučer, dodatno nas motivira u tim nastojanjima“ , naglasio je ovom prilikom Darinko Bago, predsjednik HIZ-a.
"HUP kao udruga poslodavaca okuplja poduzetnike iz različitih sektora. Sigurni smo da će suradnja s Hrvatskim izvoznicima, koja je potpisivanjem ovog Sporazuma i formalizirana, biti od velike koristi upravo našim članovima koji su orijentirani k izvozu." istaknuo je Emil Tedeschi, predsjednik HUP-a nakon potpisivanja Sporazuma.
Glavna područja suradnje koja obuhvaća ovaj Sporazum su uspostavljanje redovne suradnje kroz zajedničke inicijative i međusobno obavještavanje o aktivnostima koje doprinose unapređivanju poslovnog okruženja i stvaranju pretpostavki za povećanje razine hrvatskog izvoza, zajednička organizacija predavanja za izvoznike, a prema potrebi i zajednički nastup prema nadležnim državnim institucijama u cilju ugrađivanja najbolje prakse poticanja izvoza u hrvatsko zakonodavstvo te predstavljanja i promoviranja vlastitih mogućnosti u poticanju izvoza i poduzetništva.

:: na vrh ::

Tribina Hrvatskih izvoznika u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva i Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja

U Europskom domu Zagreb 6. listopada održana je tribina pod nazivom „Mjere zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, zaštita tržišnog natjecanja i državne potpore“ u organizaciji Hrvatskih izvoznika, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.
Zaštita tržišnog natjecanja je ustavna kategorija koja svim poduzetnicima osigurava jednak pravni položaj na tržištu, a poduzetnička i tržišna sloboda temelji su gospodarskog ustrojstva Republike Hrvatske. Ustavom je tako postavljen okvir za gospodarski razvoj usmjeren optimalnoj raspodjeli resursa na slobodnom tržištu, a temeljen na proizvodnoj učinkovitosti, kvaliteti i inovaciji.
„Poseban značaj u politici zaštite tržišnog natjecanja zauzima nadzor nad državnim potporama, koji uz ostalo, ima i ulogu svođenja utjecaja države na raspodjelu sredstava na slobodnom tržištu, odnosno na redovne gospodarske tokove, na najmanju mjeru. Izvjesno je da državne potpore često omogućavaju ekonomski neučinkovitim poduzetnicima da nastave poslovanje i onda kada to po redovnom tijeku događaja ne bi bili u mogućnosti. Na taj način ne samo da su ostali poduzetnici, koji su ekonomski učinkoviti, stavljeni u neravnopravan položaj u tržišnoj utakmici, već se izravno dovodi u opasnost poštivanje međunarodnih obveza koje je Hrvatska preuzela prvenstveno temeljem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom Unijom (SSP)“ , istaknula je predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec, koja je ovom prilikom predstavila rad agencije i govorila o zaštiti tržišnog natjecanja i državnim potporama.
„Mjere zaštite domaćeg gospodarstva pripadaju među najznačajnije ciljeve trgovinske politike svake zemlje, a namjena takvih mjera je zaštita domaće proizvodnje od nelojalne uvozne konkurencije. Kod nas su postupci propisani Uredbom o zaštiti domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, te Uredbom o postupku i načinu utvrđivanja antidampinške i kompenzacijske pristojbe“, rekla je Tatjana Tomić, načelnica Odjela za trgovinsku politiku Uprave za međunarodne gospodarske odnose Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, koja je u svom izlaganju predstavila mjere zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, te način utvrđivanja antidampinške i kompenzacijske pristojbe.

:: na vrh ::

Tribina Hrvatskih izvoznika i Zagrebačkog velesajma

Tribina pod nazivom „Kako uspješno izlagati na sajmovima“ održana je 19. listopada 2005. u organizaciji Hrvatskih izvoznika i Zagrebačkog velesajma.
Iako je komunikacija u današnjem svijetu znatno olakšana i ubrzana upotrebom suvremenih komunikacijskih sredstava kao što su internet, mobilni telefoni i slično, sajmovi su i danas vrlo utjecajan način na koji se pojedina tvrtka može predstaviti svojim poslovnim partnerima i javnosti. Sajam, naime, osim poslovnog ima i snažan promotivni karakter i stvarno je mjesto susreta ponude i potražnje, proizvođača, trgovaca, stručnjaka, poslovnih ljudi, krajnjih korisnika i medija. Stoga je interes koji je ova tribina pobudila među izvoznicima sasvim razumljiv.
Nastup na sajmu je vrlo kvalitetan marketinški alat. Međutim, koji sajam izabrati za nastup, kako se za njega pripremiti, odnosno kako nastup na sajmu najbolje iskoristiti i dobiti najviše za uloženi novac, pitanja su s kojima se susreće svaka tvrtka pri odluci o nastupu. Upravo zato je i osnovna ideja ove tribine pružiti informacije o uspješnom nastupu na sajmovima ali i informirati o trendovima i sajmovima u svijetu“ , istaknuo je Dubravko Miholić, glavni tajnik HIZ-a na otvaranju tribine.
Usprkos tome što su u svijetu zavladale multimedijalne prezentacije i što imamo internet, sajmovanje i dalje ostaje nezaobilazno mjesto susreta poslovnih ljudi iz svih krajeva svijeta. Samo se na sajmu mogu izazvati sinergijski efekti, odnosno, samo na sajmu poslovni čovjek može u relativno kratkom vremenu ostvariti nezamjenjiv osobni kontakt „licem u lice“, vidjeti, usporediti i nakon svega dobiti povratnu informaciju“, rekla je u svojoj prezentaciji direktorica sajamskih priredbi Zagrebačkog velesajma Nada Banek.
Kad se govori o izvozu naših roba i usluga, za plasman domaćih proizvoda na inozemno tržište važna je također i veća aktivnost hrvatskih gospodarstvenika u povezivanju domaćeg i inozemnog gospodarstva. Tvrtke koje imaju što pokazati, trebale bi biti aktivnije u osvajanju inozemnog tržišta, istaknuto je na sajmu.
„WTC Zagreb koji djeluje u okviru ZV-a tradicionalno s institucijama hrvatskoga gospodarstva, najčešće s Ministarstvom gospodarstva i HGK-om, organizira nastupe hrvatskog gospodarstva u inozemstvu kroz sajmove ili trgovinske misije. No, vrlo se teško pronalaze tvrtke koje bi željele ići na takve sajmove, premda su oni na neki način subvencionirani. Npr. na sajmovima u Tripoliju i Dubaiju neke su hrvatske tvrtke postigle vrlo dobre rezultate, zaključili su se određeni poslovi, našli su se distributeri roba i usluga, sve ono što je bilo predstavljeno na samom sajmu je i prodano, te je dogovorena daljnja suradnja. Dakle, robe i usluge koje imamo treba svakako prezentirati i u inozemstvu gdje se dolaze predstavljati tvrtke iz cijeloga svijeta“ , naglasio je direktor WTC-a Darko Grgurić.

:: na vrh ::

Vodič za nastup na tržištu Republike Austrije

Hrvatske tvrtke i poduzetnici mogu od Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji dobiti informacije o austrijskom zakonodavstvu iz oblasti gospodarstva, o postojećim međudržavnim ugovorima iz područja gospodarstva, upute o postupku osnivanja poduzeća ili predstavništva u Republici Austriji, upute o trgovinskim i carinskim propisima, informacije o javnim natječajima i sajmovima koji se održavaju u Austriji te podršku u rješavanju teškoća ili sporova u poslovanju s austrijskim partnerima. Važan dio gospodarske aktivnosti je posredovanje u pronalaženju partnera i pružanje podataka o važnijim gospodarskim skupovima i prezentacijama u Austriji. Stoga opširnije o svemu možete naći ovdje ili se jednostavno javite Veleposlanstvu RHu Republici Austriji, gdje će vam gospodin Janko Deželić, savjetnik Veleposlanstva, pružiti potrebne informacije.


Konferencija “Doing Business in the Western Balkans”

10. studenog 2005. u Den Haagu u Nizozemskoj održava se konferencija pod nazivom “Doing Business in the Western Balkans”, koja je namijenjena jačanju trgovine i ulaganja između Nizozemske i zemalja regije, uključujući Hrvatsku.
Teme Konferencije su: voda i okoliš, infrastrukturalni radovi, financijske usluge i poljoprivreda. Cilj konferencije je stvaranje novih kontakata između poduzetnika i razmjena iskustava između institucija Nizozemske i Hrvatske te ostalih zemalja regije.
Više informacija o konferenciji i načinu sudjelovanja naći ćete na web stranici www.internationaalondernemen.nl/balkan .
Ukoliko su vam potrebne dodatne informacije, slobodno kontaktirajte Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske, Odjel za ekonomiju i trgovinu, Medveščak 56, Zagreb, tel: 01 4684 880, fax: 01 4684 877 ili e-mail: zag-ea@minbuza.nl


Posebno izdanje Diplomatic News / EUkonomist - studeni 2005.

Diplomatic News je informativno-analitički magazin koji izlazi u Bruxellesu kao dvomjesečnik na engleskom i francuskom jeziku, a namijenjen je političkim, diplomatskim, financijskim i poslovnim krugovima EU-a i europskim institucijama. U suradnji s hrvatskim časopisom za poduzetnike EUkonomist , Diplomatic News za kraj studenoga u svom redovitom izdanju priprema Specijalni prilog o poduzetništvu u Hrvatskoj .
pecial Edition on Croatian enterpreneurship in association with EUkonomist - Croatia na prvih će dvadesetak stranica kroz intervjue s premijerom dr. Ivom Sanaderom i ministricom vanjskih poslova i europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović predstaviti Hrvatsku, njezino gospodarstvo i planove Vlade vezane uz približavanje zemlje EU-u, a hrvatski će stručnjaci, gospodarstvenici i diplomati te predstavnici EU-a, svaki sa svoje perspektive, govoriti o predstojećim pregovorima, gospodarskoj situaciji, investicijama i konkurentnosti zemlje. U drugom, komercijalnom dijelu priloga, vodeće hrvatske tvrtke i institucije imat će priliku predstaviti sebe i svoje poslovanje najznačajnijim predstavnicima EU-a i EK-a te najširoj javnosti Unije.
Promocija navedenog Diplomatic Newsa održat će se u zgradi Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Belgije Palais d'Egmontu - koja je istodobno i najprestižnije mjesto za održavanje međunarodnih skupova, sastanaka i konferencija u Bruxellesu - uz prisutnost predstavnika Vlade RH, predstavnika hrvatskog gospodarstva, predstavnika EU-a kao i diplomata akreditiranih u Bruxellesu te poslovnih ljudi i medija.
Ukoliko želite kroz Diplomatic News predstaviti svoju tvrtku potencijalnim poslovnim partnerima u EU, sve detalje možete naći ovdje , a koje podatke trebate dostaviti možete vidjeti u upitniku za profil tvrtke .

:: na vrh ::

U Dubrovniku održana 4. međunarodna konferencija HBOR-a o poticanju izvoza

Početkom rujna u Dubrovniku je održana 4. međunarodna konferencija o poticanju izvoza u organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Uz sudjelovanje brojnih domaćih i inozemnih bankara i hrvatskih izvoznika, konferenciju je otvorio Damir Polančec, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske. HBOR je potpisao Sporazum o suradnji s ruskim bankama Vneshecomonombank i EXIMBANK te Osnovni sporazum s Vneshecomonombankom.
Ovogodišnju konferenciju o poticanju izvoza otvorio je u ime Vlade Republike Hrvatske potpredsjednik Damir Polančec, koji je tom prilikom izjavio: „ Hrvatska ostvaruje sve kvalitetnije gospodarsko okruženje. HBOR kao državna izvozna banka zauzima značajno mjesto u provedbi gospodarske strategije Vlade Republike Hrvatske. Osim što pruža podršku financiranjem i osiguranjem izvoza, HBOR svojom suradnjom s izvoznim bankama i agencijama otvara vrata novih tržišta našim gospodarstvenicima “.
Tijekom konferencije HBOR je potpisao Sporazum o suradnji s ruskim bankama Vnesheconombank i EXIMBANK te Osnovni sporazum s Vnesheconombankom u iznosu od 25 milijuna eura. U ime HBOR-a sporazume je potpisao predsjednik Uprave Anton Kovačev, a u ime ruskih banaka predsjednik Uprave Vnesheconombank Vladimir A. Dimitriev. HBOR je otvorio novu kreditnu liniju kako bi omogućio što bolje uvjete hrvatskim izvoznicima čije zanimanje za rusko tržište pojačano raste.
Izvoznici su tijekom rasprave istaknuli dosadašnja pozitivna iskustva u suradnji s HBOR-om, ali i ukazali na potrebu jačeg povezivanja svih ustanova uključenih u podršku hrvatskom izvozu. Također su naglasili kako uspjeh projekata uvelike ovisi i o podršci poslovnih banaka s kojima i dalje treba unapređivati suradnju.
Potaknut raspravom i prijedlozima, predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev je na završetku konferencije izjavio: „ Rezultati koje je HBOR ostvario na području osiguranja i financiranja izvoza tijekom posljednjih nekoliko godina govore kako su iskustva stečena na ovakvim skupovima neophodna u pronalaženju najboljih rješenja za unapređenje hrvatskog izvoza “.
Sada već tradicionalna Konferencija o poticanju izvoza u protekle je četiri godine stekla međunarodni ugled stručnog skupa koji omogućuje razmjenu iskustava, jačanje poslovnih veza te poticanje rasprava od važnosti za razvoj hrvatskog izvoza. HBOR će i sljedeće godine organizirati konferenciju o poticanju izvoza.

Vnesheconombank je posebna specijalizirana financijska institucija u potpunom vlasništvu Ruske Federacije. Banka je osnovana 1924. godine i jedna je od najstarijih ruskih banaka, a prvenstvena joj je zadaća pružanje bankarskih usluga u okviru vladinih strukturnih reformi na gospodarskom i socijalnom planu. Vnesheconombank je stekla bogato iskustvo na području financiranja međudržavnih ugovora i vladinih programa te opsežnih projekata koji se provode putem međudržavnih sporazuma. Neto dobit banke za 2003. godinu iznosila je 153 milijuna američkih dolara, što je povećanje od 22,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema nerevidiranim podacima za prvu polovicu 2004. godine, dobit banke povećala se za 18 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok se kapital povećao za 23 posto. Prema ocjenama vodećih svjetskih rejting agencija, kratkoročni i dugoročni kreditni rejting Vnesheconombanke jednak je rejtingu Ruske Federacije.

:: na vrh ::


Ružica Adamović nova članica Uprave HBOR-a

Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici od 14. rujna 2005. godine, potvrdio je imenovanje Ružice Adamović novom članicom Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
Ružica Adamović radi u HBOR-u od rujna 1998. godine te je od samog početka uključena u radni tim za uspostavljanje sustava osiguranja izvoza od političkih i komercijalnih rizika. U veljači 2000. godine imenovana je rukovoditeljicom Osiguranja izvoza te je stalnim unapređenjem radnih procesa i razvijanjem novih proizvoda znatno doprinijela jačanju podrške hrvatskim izvoznicima te jačanju ugleda HBOR-a kao izvozne banke. Posebno treba istaknuti njene aktivnosti na jačanju suradnje s izvozno-kreditnim agencijama širom svijeta te uspješnom predstavljanju HBOR-a na brojnim međunarodnim skupovima, a posebice na međunarodnim konferencijama Bernske unije i Praškog kluba.
Nakon završenog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu 1988. godine karijeru je započela kao pripravnik u Državnom zavodu za statistiku. Načelnicom Odjela za publicistiku postaje 1994. godine, a od 1997. do prelaska u HBOR obavljala je dužnost načelnika Odjela za međunarodnu suradnju.
Kao predstavnica HBOR-a gospođa Adamović sudjelovala je na brojnim stručnim i znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu, te u gospodarskim izaslanstvima Hrvatske gospodarske komore, a redovito je objavljivala radove na temu podrške izvozu u stručnim časopisima.
S obzirom na HBOR-ovu ulogu izvozne banke Republike Hrvatske, bogato poslovno iskustvo gospođe Adamović na mjestu članice Uprave zasigurno će još više doprinijeti kvaliteti i uspješnosti poslovanja hrvatske državne banke. Tročlanu Upravu HBOR-a čine Anton Kovačev kao predsjednik te Krešimir Leko i Ružica Adamović kao članovi Uprave.

:: na vrh ::

Objavljeno „Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2005.-2006.“ - vidljive određene naznake pozitivnih promjena u Hrvatskoj

Nacionalno vijeće za konkurentnost kao partner institut Svjetskog gospodarskog foruma predstavilo je danas rezultate «Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2005.-2006.». Hrvatska je u «Izvješće o globalnoj konkurentnosti» uključena četvrti put za redom.
G. Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, istaknuo je da je na ljestvici «Izvješća o globalnoj konkurentnosti» došlo do poboljšanja pozicije Hrvatske u odnosu na prošlu godinu prema oba indeksa konkurentnosti. Prema Indeksu konkurentnosti rasta (Growth Competitiveness Index) Hrvatska je ove godine na 62. mjestu od 117 zemalja, što predstavlja u odnosu na prošlu godinu realni rast od 2 mjesta (isključujući utjecaj zemalja ove godine uvrštenih u Izvješće). Na Indeksu poslovne konkurentnosti (Business Competitiveness Index) Hrvatska se sa 72. mjesta popela na 63. mjesto što predstavlja realni rast od čak 12 mjesta. Istovremeno je Hrvatska prema Indeksu globalne konkurentnosti (Global Competitiveness Indeks), čija je metodologija dijelom izmijenjena u odnosu na prošlu godinu, napredovala realno čak 19 mjesta, odnosno sa 79. mjesta od 104 zemlje na 64. mjesto od 117 zemalja. Primjetno je da Hrvatska ove godine zauzima ujednačeno mjesto, odnosno od 62. do 64., prema sva tri indeksa.
Rezultati Izvješća pokazuju da se konkurentska pozicija Hrvatske poboljšava, te da se drži u grupi s Bugarskom i Rumunjskom. Druge usporedive tranzicijske zemlje, primjerice Slovenija, Estonija, Slovačka, Mađarska i Češka su ispred Hrvatske, dok iz skupine tranzicijskih zemalja iza Hrvatske su i dalje Makedonija, Srbija i Crna Gora, te Bosna i Hercegovina.
Članovi Nacionalnog vijeća za konkurentnost ocjenjuju da je trenutna pozicija Hrvatske pozitivan signal za početak pregovara s EU i da je poboljšanje pozicije odraz započetih reformi. Članovi Vijeća naglašavaju također da je nužno nastaviti intenzivnu provedbu kvalitetnih reformi u cilju povećanja konkurentnosti kako bi se Hrvatska približila naprednim tranzicijskim zemljama. Naime, primjetna su poboljšanja u poslovnoj okolini i kvaliteti javnih institucija poput veće nezavisnosti sudstva, neutralnosti vladinih odluka, kvalitete fizičke i administrativne infrastrukture, sofisticiranosti financijskog tržišta, poslovanja u regiji, koncentracije poduzetnika, profesionalnost menadžmenta. No i dalje su prisutni problemi korupcije, nedovoljne efikasnosti državne uprave, nedovoljnog ulaganja u istraživanja i razvoj, na području transfera tehnologije, proračunskog deficita, stranih ulaganja kao izvora novih tehnologija, niske kvalitete poslovnih škola. Članovi Vijeća podsjetili su na dokument «55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske» koji je izrađen u partnerstvu četiriju ključnih interesnih strana u društvu – gospodarstvenika, vlade, sindikata, te predstavnika znanosti i obrazovanja – i predstavlja kvalitetnu bazu programa za povećanje konkurentnosti. Provedene mjere iz područja obrazovanja i pravne države počinju davati pozitivne učinke, što se vidi i u ovogodišnjim rezultatima «Izvješća o globalnoj konkurentnosti».
Nacionalno vijeće za konkurentnost izradit će iscrpniju analizu ovogodišnjih rezultata «Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2005.-2006.» i koristiti ih za svoje buduće stručne osvrte. – više

:: na vrh ::

      

zvor: Nacionalno vijeće za konkurentnost


Pripreme za nastup na sajmu

Vodite li tvrtku zasigurno niste pošteđeni nemilosrdne borbe na tržištu. Iz dana u dan pronalazite nove načine kako pobijediti konkurenciju i nametnuti se kupcima. Tu su internet, radio i TV reklame, vanjsko oglašavanje. No uz sve novotarije, opstao je jedan dobar stari običaj koji jedini pruža mogućnost izravnog sastajanja proizvođača i kupca – a to su sajmovi, koje ne smijete zanemariti.
Izravni kontakt između proizvoda i posjetitelja koji ga može vidjeti, opipati, probati i naposljetku ocijeniti jest ona nit koja je sajmove održala jednim od bitnih čimbenika uspjeha tvrtki. Jer to je ipak jedino mjesto koje okuplja i dobavljače, i konkurente, i kupce i prodavače.
To je dakle mjesto na kojem je važno pojaviti se, no da biste se doista i uspješno predstavili (i prodali), valja znati nekoliko bitnih stvari o pripremi, samom izlaganju te o poslovima nakon sajma.

Zašto izlagati
Pojaviti se na sajmu znači uložiti dodatni novac i vrijeme u nešto što je neizvjesno - poslovni uspjeh samim time nije zagarantiran, a ukupne rezultate vjerojatno nećete vidjeti odmah. Ali to ipak znači izlazak na tržište, promociju i vas kao poduzetnika i vašeg proizvoda, a naravno da tu možete ostvariti i izravnu prodaju , što više i nije najvažnije, kao što je nekad bilo.
Naime, ono što se pokazalo najvećim plusom za moderne tvrtke koje izlažu na sajmu jest povećanje poznatosti tvrtke, zatim obnavljanje postojećih kontakata s kupcima te pomoć u pridobivanju novih kupaca.
Ono što je također bitno jest to da ćete upoznati konkurenciju te lakše procijeniti svoju poziciju na tržištu. Na sajmovima se nadalje susreću ljudi svih profila, razmjenjuju informacije, iskustva, nazovimo to rasadnikom ideja.

Osobito za početnike:
Ukoliko smatrate da još niste dorasli samostalnom izlaganju (što može značiti da vas brinu tehnički detalji oko same organizacije, ili su troškovi izlaganja za vas neprihvatljivo visoki, ili nemate dovoljno širok asortiman koji nudite) možete nastupiti i kolektivno . Dovoljno je da se obratite Hrvatskoj obrtničkoj komori, a to možete i putem weba na www.hok.hr . Tu ćete pronaći i informacije o sajmovima koji se sufinanciraju, a možete i zatražiti vrlo praktičan vodič za nastup na sajmovima , kojim smo se i mi poslužili.

Kako biti zapažen?
Upamtite dobro još jednom da prodaja proizvoda, niti sklapanje ugovora više NISU glavni ciljevi nastupa na sajmu! Sve više jača promotivna uloga sajma , jer je industrijalizacija dovela do toliko nepojmljivo različitih proizvoda na tržištu da proizvođačima najviše glavobolje zadaje odgovor na pitanje kako svoj proizvod uopće kanalizirati da ga potrošač vidi i upozna.

Kvalitetna priprema
Svakako najprije morate sastaviti uži krug sajmova za koje ste zainteresirani i za koje ste se uvjerili da bi bili pun pogodak za predstavljanje vašeg poslovanja.
Ovisno o proizvodima koje nudite, nastupiti možete na općem ili pak specijaliziranom sajmu , koji je usmjeren samo na određenu vrstu proizvoda npr. građevni materijal. Najčešći su sajmovi otvorenog tipa , na koje mogu doći svi koji žele, od stručnjaka do građanstva. Postoje i sajmovi zatvorenog tipa na koje se dolazi s pozivnicom i ti sajmovi okupljaju proizvođače iste djelatnosti.
Kod odabira sajma vodite računa o tome da sajam tematikom zadovoljava vaše proizvode (na sajmu cvijeća sigurno nećete izlagati kožnu galanteriju). Vodite računa i o zemlji odnosno regiji u kojoj se sajam održava.
Naravno, bitno je i doba godine kada se sajam održava, osobito ukoliko je plasman vašeg proizvoda vezan uz sezonski karakter, npr. ako plasirate proizvod ili uslugu tijekom turističke sezone, nećete se predstavljati na kraju sezone, a sezona je bitna i za poljoprivredne proizvode.
Nakon što ste odabrali sajam, procijenite veličinu prostora koja bi bila najoptimalnija za vaše potrebe. Tu morate voditi računa o količini, kao i veličini proizvoda koje namjeravate izložiti, kao i (atraktivnom) načinu kako ga izložiti.
Već na samom početku razmišljajte i osoblju koje će raditi na vašem štandu. Ukoliko samostalno izlažete, računajte na to da će vam trebati više osoblja. Koliko ćete djelatnika trebati ovisi i o veličini sajma, očekivanom posjetu, broju unaprijed ugovorenih poslovnih razgovora. Na vrijeme razmislite i o smještaju djelatnika.

Uspješna promocija
Upravo će vam planiranje i organiziranje promotivnih aktivnosti tijekom sajma biti najbitniji zadatak , tom poslu prionite s puno truda i odgovornosti. Prostor morate dobro osmisliti, dati što više informacija na što jednostavniji način i uz sve to ostaviti upečatljiv dojam , pri čemu nemojte zanemariti niti cjelokupni estetski dojam vašeg prostora.
Tako ćete posebno istaknuti novi proizvod, a ukoliko ste usavršili već postojeći, istaknite poboljšanja. Za svaki proizvod bitno je osmisliti kako ga atraktivno istaknuti . Biti atraktivan izlagač ključ je kojim ćete pobuditi barem prvo zanimanje, a ono može biti presudno.
Danas se nudi toliko novotarija koje vam u tome mogu pomoći, da je problem odabrati što, a da budete sigurni da ćete odskakati od konkurencije. To mogu biti panoi upadljivih boja, rotacione vitrine, baloni, objekti s porukom koji vise, njišu se, razni zvučni efekti...
Možete pripremiti i kataloge, prospekte, letke, posjetnice, referentne liste, cjenike, CD-e, postaviti pano, televizor i video, laptop s printerom . Promidžbeni materijali odnosno sitni darovi uporabne vrijednosti poput privjesaka, olovaka, upaljača, rokovnika, vrećica, također su dio promo materijala koje je poželjno dijeliti posjetiteljima.
Nastup na sajmu također najavite i popratite oglašavanjem u medijima , pisanim i elektronskim. Također je vrlo je poželjno ciljano pozvati 'goste od interesa' i to pozivnicama uz koje ste priložili ulaznice.
Sve te aktivnosti zahtijevaju financijski izdatak te unaprijed planirajte potrebna sredstva, da ne bi bilo 'iznenađenja'. Mislite na to da morate platiti osoblje, prostor, transport, prijavnu pristojbu. Taj trošak, ponavljamo, može biti mnogo manji ukoliko se odlučite na kolektivni nastup.

Ukratko, osnovni koraci kod pripreme nastupa su:
- pravodobna prijava;
- osmišljavanje nastupa;
- izbor prostora na kojem se izlaže;
- priprema promotivnih materijala;
- najava nastupa na sajmu, uključujući i poziv potencijalnim partnerima;
- izrada prateće carinske dokumentacije.


Pokazatelji uspješnosti sajma
Za vas kao izlagača uspješnost sajma prije svega pokazuje broj ugovorenih poslova, broj poslovnih kontakata, broj prodanih proizvoda, broj upita posjetitelja te uspješnost prezentacije proizvoda. Neka vam uspjeh na netom završenom sajmu nikad ne bude granica, uvijek razmišljajte kako nastupiti još atraktivnije, kvalitetnije i unosnije.

Izvor: Gordana Arh; T-portal

:: na vrh ::

N-LAB - popust članovima HIZ-a od 10 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21.

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 10 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21.
Detaljan opis rješanja možete pronaći na webstranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

Končar INEM popust od 3% za članove HIZ-a za avansno plaćanje

Članovima Hrvatskih izvoznika Končar INEM odobrava 3 posto popusta na cijeli asortiman prijenosnih i stolnih računala te servera za avansno plaćanje.
Kontakti: web: www.racunala.koncar.hr, tel. 01 3655 307 ili e-mail pc.prodaja@koncar-inem.hr

Briefing - 15 posto popusta članovima HIZ-a za servis praćenja javnih nadmetanja u regiji te korištenje servisa u probnom periodu od 15 dana

Dugogodišnjim praćenjem svih relevantnih medija u Hrvatskoj i regiji (BiH, Slovenija, Srbija i Crna Gora) stekli smo iskustvo u ažurnom i angažiranom prijenosu informacija, čime smo postali pouzdan partner mnogim domaćim i stranim tvrtkama.
Članicama udruge Hrvatskih izvoznika odobravamo popust od 15% na postojeće cijene pretplate za servis 'Praćenje nadmetanja u regiji' te omogućavamo korištenje servisa u probnom periodu od dva tjedna. Nadmetanja primate samo za djelatnost za koju ste zainteresirani, putem e-maila na sam dan objave, bez obzira o kojoj se zemlji radi.
Za sve dodatne informacije, molimo kontaktirajte - nadmetanja@briefing.hr ili tel. 01/3738 577.

:: na vrh ::

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2005. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]