Studeni 2005. / God. I / Broj 13
     
1. konvencija hrvatskih izvoznika, 10.-11. studenoga 2005., Zadar
Deklaracija hrvatskih izvoznika o potpori izvoza
Najave

Božićni domjenak Hrvatskih izvoznika

Seminar o mogućnostima izvoza u Švedsku

Aktivnosti - HIZ-a
Predstavnici Vlade, izvoznih tvrtki i izvozno orijentiranih financijskih organizacija o hrvatskim izvoznim trendovima

2. skupština Hrvatskih izvoznika, Zadar, 12. studenoga 2005
Međunarodna suradnja
Ruska Federacija

Istraživanje: koliko poznajemo i koristimo proizvode različitih proizvođača iz Hrvatske i Srbije i Crne Gore?

Euromarket Forum 2005
HBOR
Strana ulaganja za rast hrvatskog gospodarstva
Korak dalje

Budžetiranje - moćan upravljački alat

Popusti za članove HIZ-a

N-LAB - popust članovima HIZ-a od 20 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21

Končar INEM - 3 posto popusta članovima HIZ-a za avansno plaćanje

Briefing - 15 posto popusta članovima HIZ-a za servis praćenja javnih nadmetanja u regiji te korištenje servisa u probnom periodu od 15 dana

1. konvencija hrvatskih izvoznika,
10.-11. studenoga 2005., Zadar
Deklaracija hrvatskih izvoznika o potpori izvoza

Kao svaka mala i otvorena zemlja, Hrvatska treba svoj razvoj temeljiti na izvoznoj orijentaciji. Povećanjem izvoza moguće je potaknuti gospodarski razvoj. Potrebu snažnijeg rasta izvoza posebno nužnom čini i stanje vanjske zaduženosti. Hrvatski izvoznici, okupljeni u svojoj udruzi (HIZ), na svojoj 1. konvenciji održanoj u Zadru 10.-11. studenoga 2005. godine donose:

DEKLARACIJU HRVATSKIH IZVOZNIKA O POTPORI IZVOZA

Podržavamo sve deklaracije Hrvatskog sabora i napore hrvatske Vlade oko uključivanja u međunarodne ekonomske integracije. U tom smislu ukazujemo na potrebu rješavanja slijedećih otvorenih problema:

  • Povećati pravnu sigurnost izvoznika čineći pravnu regulativu stabilnijom, jednostavnijom i provedivom
  • Što brže riješiti probleme s Paneuropskom dijagonalnom kumulacijom podrijetla za hrvatske proizvode
  • Reorganizirati porezne i carinske službe uz određivanje nekoliko (4) graničnih prijelaza na kojima bi carina i ostale službe (sanitarna, itd.) radile 24 sata, 7 dana u tjednu
  • Financirati i poticati uvođenje najviših europskih standarda za proizvodne procese i kvalitetu proizvoda
  • Donijeti i provoditi više tehničke standarde i homologaciju na hrvatskom tržištu, osobito za kapitalne proizvode koje Hrvatska izvozi
  • Pojačati izvozni program HBOR-a kroz proizvode namijenjene izvozu, od kredita, preko subvencioniranja kamata na bankarske kredite, pa do osiguranja svih rizika
  • Uspostaviti i ojačati garancijsku funkciju u HAMAG-u ili izdvojeno (za sve izvoznike)
  • Financirati i poticati inovacije, patente i istraživanje i razvoj te izobrazbu kadrova izvoznika
  • Smanjivati poreze i doprinose na plaće i iz plaća, radi povećanja konkurentnosti
  • Pokrenuti reformu obrazovanja prema primjeni znanja i strukovne i tehničke škole
  • Intenzivirati rad hrvatske diplomacije na povećanju hrvatskog izvoza
  • Regulirati monopole i kvazi-monopole, osobito komunalne infrastrukture kako bi se smanjili ulazni troškovi
  • Potpisati ugovore o slobodnoj trgovini s preostalim dijelovima regije (Kosovo, itd.), srednje i istočne Europe (Rusija, Ukrajina)
  • Potpisati ugovore o investiranju (Bilateral Investment Treaty) sa svim zemljama
  • Zaštititi domaće tržište od dampinga i domaće potrošače od nekvalitetnih uvoznih proizvoda
  • Razvijati, urediti i regulirati devizno tržište uvođenjem novih instrumenata i institucija
  • Učiniti tržište rada fleksibilnijim
1. konvencija 1. konvencija
1. konvencija 1. konvencija

 

IZVOZIMO HRVATSKO!

Hrvatski izvoznici

Predstavnici Vlade, izvoznih tvrtki i izvozno orijentiranih financijskih organizacija o hrvatskim izvoznim trendovima

U Zadru je 10. i  11. studenoga 2005. održana Prva konvencija hrvatskih izvoznika pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske – predstavnici privatnog i javnog sektora, partneri Hrvatskih izvoznika i ekonomski stručnjaci raspravljali o mogućnostima poboljšanja izvoznih trendova – sudionicima se obratio ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić.

Prva konvencija hrvatskih izvoznika okupila je preko tristo sudionika, predstavnika državnih tijela, financijskih organizacija kao i izvozno orijentiranih tvrtki, odnosno svih onih koji mogu utjecati na promicanje i poticanje hrvatskog izvoza. Uz udrugu Hrvatski izvoznici, koja je kao krovna udruga hrvatskih izvoznika potaknula održavanje konvencije, u organizaciju su se uključili i partneri Hrvatskih izvoznika: Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska poštanska banka, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska obrtnička komora i Agencija za promicanje izvoza i ulaganja.
Otvarajući 1. konvenciju izvoznika, predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago istaknuo je da je osnovna svrha ove konvencije poticanje široke rasprave među sudionicima kako bi se stekla saznanja o mogućnostima poboljšanja izvoznih trendova. Na tu se temu skupu obratio i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić, dok su ugledni stručnjaci u području međunarodne ekonomije, prof. dr. sc. Mate Babić i doc. dr. Ljubo Jurčić, održali predavanja o izvozu kao jednom od ključnih uvjeta gospodarskog razvitka te ulozi koju država ima u poticanju izvoza, kako putem zakonodavstva u koje je potrebno ugrađivati najbolju praksu poticanja izvoza, tako i pri kreiranju gospodarske politike.
Sudionici nacionalnog skupa o izvozu imali su priliku sudjelovati na radionicama o aktualnim temama i izazovima s kojima se suočavaju hrvatski izvoznici. Tako je bilo riječi o financiranju izvoza, suradnji izvoznika i carine u olakšavanju protoka robe te znanju i vještinama potrebnim za izvoz.
Dvodnevna konvencija završila je usvajanjem Programske deklaracije 1. konvencije hrvatskih izvoznika, koja je javno objavljena te dostavljena Vladi Republike Hrvatske, a prema najavama organizatora, konvencija bi se trebala održavati svake godine i tako postati redovito mjesto razmjene ideja, mišljenja i iskustava svih onih koji mogu pridonijeti poboljšanju hrvatskog izvoza.

:: na vrh ::

2. skupština Hrvatskih izvoznika, Zadar, 12. studenoga 2005

2. Skupština HIZ-aNakon 1. konvencije hrvatskih izvoznika održana je i 2. skupština HIZ-a na kojoj su članovi usvojili izvješće predsjednika i glavnog tajnika o radu HIZ-a te izmjene i dopune Statuta HIZ-a. S obzirom da je ovo bila i izborna skupština glasovalo se za kandidate za tijela HIZ-a.
Članovi Predsjedništva Hrvatskih izvoznika su sljedeći: predsjednik Darinko Bago (Končar Elektroindustrija), potpredsjednici: Ante Babić,  Ratko Božić (Split Ship Management), Vlado Jerbić (Belišće), Nada Šimić (Primacotrans), Josip Vugrinec (Ferokotao) i glavni tajnik Dubravko Miholić (Hauska & Partner)

Članovi Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika su: Jerko Andrijić (Radež), Josip Boban (AD plastik), Nada Braović (Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod) Ivan Brkić (Selk), Ružica Geceg (Chromos-tvornica smola), Siniša Grgić (Zavod za poslovna istraživanja), Bartol Jerković (Đuro Đaković Specijalna vozila), Zoran Košćec (Varteks), Damir Lamza (TOZ Penkala), Mijo Meter (Geofizika), Luka Miličić (Dalekovod), Domagoj Ivan Milošević (Pastor Grupa), Ivica Mišetić (Croatia Airlines), Vladimir Plečko (Končar Elektroindustrija), Josip Protega (Hrvatska poštanska banka), Željko Zadro (Viro).

:: na vrh ::

Najave

Božićni domjenak Hrvatskih izvoznika

Pri kraju ove poslovne i kalendarske 2005. godine velika nam je čast i zadovoljstvo najaviti božićni domjenak Hrvatskih izvoznika, koji će se održati u ponedjeljak 12. prosinca 2005. godine u prostorijama Europskog doma Zagreb, Jurišićeva 1/I, s početkom u 19 sati.

Za sve dodatne informacije i naravno prijave, molimo kontaktirajte tajništvo Hrvatskih izvoznika na telefon 01/4923 796 ili e-mail: info@hrvatski-izvoznici.hr.

Seminar o mogućnostima izvoza u Švedsku

U suradnji Ambasade Kraljevine Švedske u Hrvatskoj, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskih izvoznika krajem siječnja 2006. godine održat će se seminar o mogućnostima izvoza hrvatskih roba i usluga u Švedsku. Švedsku stranu na ovom seminaru predstavljati će Börje Risenggard, Senior Vice President. Swedish Trade Federationa, organizacije koja okuplja preko 14.000 članova iz redova velikih i malih tvrtki za koje obavljaju usluge osiguranja, pregovaranja, lobiranja vezana uz međunarodnu trgovinu i promociju uvoza, a koja zapošljavaju 120 ljudi. Više o Swedish Federation of Trade (Svensk Handel) možete naći na internet stranici www.svenskhandel.se.

Kako bi ovaj događaj bio što kvalitetnije organiziran i od što veće koristi našim izvoznicima, koristimo ovu priliku da pozovemo hrvatske tvrtke koje već izvoze ili bi željele izvoziti u Švedsku da se što prije jave u tajništvo Hrvatskih izvoznika na telefon 01/4923 796, fax: 01/4923 797 ili e-mail: info@hrvatski-izvoznici.hr. O točnom terminu ovog seminara obavijestit ćemo vas uskoro.

:: na vrh ::

Ruska Federacija

Rusija
Osnovni podaci:

Službeni naziv: Ruska Federacija

Ukupna površina: 17.075,200 km2

Kopnena površina: 16.995,800 km2

Vodena površina: 79.400 km2

Granice:  Azerbajdžan (284 km), Belarus (959 km), Kina (na jugoistoku, 3.605 km), Kina (na jugu, 40 km), Estonija (294 km), Finska (1.313 km), Gruzija (723 km), Kazahstan (6.846 km), Sjeverna Koreja (19 km), Latvija (217 km), Litva (Kalinjingradska oblast, 227 km), Mongolija (3,441 km), Norveška (167 km), Poljska (Kalinjingradska oblast, 206 km) Ukrajina 1.576 km
Obala:  37.653 km

Klima:  stepska na jugu, vlažna kontinentalna u većem dijelu europske Rusije, subarktička u Sibiru, tundra na polarnom sjeveru; ljeta variraju od toplih u stepskim područjima do prohladnih uzduž arktičke obale; zime variraju od blagih uzduž crnomorske obale do izuzetno hladnih u Sibiru

Prosječne temperature: 
siječanj: 0°C do -50 °C
srpanj: +1°C do +25°C

Prirodna bogatstva: značajne zalihe nafte, prirodnog plina, ugljena, mnoštva strateških minerala, drveta

Najveće rijeke: Lena (4.400 km), Irtiš (4.248 km), Jenisej (3.487 km), Ob (3.650 km), Volga (3.531 km), Amur (2.824 km)

Najveća jezera: Bajkal (31,5 tis. km2), Ladoga (17,7 tis. km2), Onega (9,6 tis. km2)
 
Teritorijalni ustroj: 89 regija ili subjekata federacije (republike, oblasti, autonomni okruzi, krajevi)

Glavni grad: Moskva (8,3 mil. stanovnika)

Veći gradovi: Sankt-Peterburg (4,63 mil.), Novosibirsk (1,39 mil.), Nižnji Novgorod (1,34 mil.), Ekaterinburg (1,25 mil.), Samara (1,15 mil.), Omsk (1,14 mil.), Kazanj (1,09 mil.), Ufa (1,09 mil.), Čeljabinsk (1,08 mil.), Perm (1,03 mil.), Rostov na Donu (1,02 mil.), Volgograd (1,0 mil.), Voronjež (908 tis.), Saratov (895 tis.), Krasnojarsk (869 tis.)

Najveće morske luke: Sankt-Peterburg, Arhangelsk, Murmansk, Kalinjingrad, Viborg, Visock, Novorosijsk

Rusija

Vremenska zona:
jedanaest vremenskih zona (2-12)
Moskva - zagrebačko vrijeme +2 h
 
Stanovništvo: 144 mil. stanovnika

Gustoća naseljenosti: 8,4 stanovnika/km2

Stopa rasta stanovništva: -0,3 %

Srednja životna dob: 67 god.

Etnički sastav: Rusi 81,5%, Tatari 3,8%, Ukrajinci 3%, Čuvaši 1,2%, Baškiri 0,9%, Bjelorusi 0,8%, Moldavci 0,7%, ostali 8,1%

Vjeroispovijesti: pravoslavci, muslimani, budisti, katolici, židovi i dr. 
Službeni jezik: ruski

Državni ustroj: federativna republika

Organi vlasti:
izvršne: predsjednik države, vlada
zakonodavne: parlament ili Federalna Skupština
sudske: Ustavni, Vrhovni, Visoki arbitražni sud

Predsjednik države: Vladimir Vladimirovič Putin
(od svibnja 2000. g., ponovno izabran u ožujku 2004.g.)

Predsjednik Vlade: Mihail Efimovič Fradkov
(od ožujka 2004. g.)

Federalna skupština: 
Vijeće Federacije  - 178 zastupnika (po dva iz svake regije)  
Državna Duma - 450 zastupnika (biraju se na sveopćim izborima)

Sastav Državne Dume: 
"Jedinstvena Rusija" (Boris Grizlov): 305 zastupnika ili 67,78%
"Komunistička partija Rusije" (Genadij Zjuganov): 52 zastupnika ili 11,56%
"Domovina" (Dmitrij Rogozin): 38 zastupnika ili 8,84%
"Liberalno-demokratska partija Rusije" (Vladimir Žirinovski): 35 zastupnika ili 7,78%
Izvan klubova zastupnika:15 zastupnika ili 3,33%

Nacionalni blagdan: Dan nezavisnosti, 12. lipnja
(Dan proglašenja deklaracije o državnom suverenitetu 1991. g.)

Ostali blagdani:  
1. i 2. siječnja-Nova godina
7. siječnja-Pravoslavni Božić
23. veljače-Dan domovinskog branitelja
8. ožujka-Međunarodni dan žena
1. i 2. svibnja-Dan proljeća i rada
9. svibnja-Dan pobjede
7. studenoga-Dan suglasja i pomirenja (Godišnjica oktobarske revolucije)
12. prosinca-Dan Ustava Ruske Federacije
  
Valuta:
ruski rubalj (RUR)=100 kopejki
1 USD=28,6237 RUR (16.06.2005.)
1 EUR=34,4741 RUR (16.06.2005.)

--- izvor internet stranice HGK ---


Istraživanje: koliko poznajemo i koristimo proizvode različitih proizvođača iz Hrvatske i Srbije i Crne Gore?

Tijekom 2005. godine MASMI Beograd i MASMI Adriatica provele su dva telefonska istraživanja u Srbiji i Crnoj Gori i u Hrvatskoj, sa ciljem da se utvrdi:

  • stupanj uporabe hrvatskih, odnosno srpsko-crnogorskih proizvoda
  • stavovi ispitanika o trenutnim i budućim odnosima SCG i Hrvatske
  • stavovi ispitanika o investicijama jedne zemlje u drugu
  • namjere i razlozi posjete Hrvatskoj od strane ispitanika iz SCG, kao i namjere i razlozi posjete Srbiji i Crnoj Gori od strane ispitanika iz Hrvatske

Terenski dio istraživanja proveden je:

  • u Srbiji i Crnoj Gori u ožujku ove godine, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 500 ispitanika uzrasta od 18 do 74 godine
  • u Hrvatskoj u srpnju ove godine, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 500 ispitanika uzrasta od 18 do 64 godine

:: Rezultati istraživanja -- dokument download ::

Euromarket Forum 2005

U Bruxellesu će se od 14. do 16. prosinca održati Euromarket Forum 2005. pod nazivom "Pokretanje financijskih resursa za zemlje u razvoju i nova tržišta". Ovaj forum je zamišljen i kao prilika za pronalaženje strateških partnera, prezentacije kreativnih financijskih rješenja i susret sa svjetskim stručnjacima na području privatno-javnog partnerstva.

Više o ovom forumu možete doznati ovdje, a ako na forumu želite sudjelovati ovdje možete naći program i prijavnicu.

:: na vrh ::

Strana ulaganja za rast hrvatskog gospodarstva

Međunarodna konferencija pod nazivom „Strana ulaganja za rast hrvatskog gospodarstva“ održana u Cavtatu 24. listopada 2005 u organizaciji HBOR-a uz podršku USAID-a i pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske okupila je predstavnike Vlade, razvojnih agencija, poduzetničkih centara, poslovnih banaka i stranih ulagača.
Osnovna tema konferencije održane u organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak uz podršku USAID-a te pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske bila je promicanje važnosti stranih ulaganja u Republici Hrvatskoj. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici ministarstava, razvojnih agencija, poduzetničkih centara, poslovnih banaka, stranih ulagača, veleposlanici te predstavnici stranih komora u Republici Hrvatskoj. Skupu su se obratili  predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. Ivo Sanader, ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt i ministar financija Ivan Šuker koji su predstavili poduzete mjere Vlade u različitim sektorima kako bi se u Republici Hrvatskoj dugoročno osiguralo stabilno i sigurno poslovanje.
Govornici su u svojim izlaganjima naglasili važnost izravnih stranih ulaganja za rast hrvatskog gospodarstva te se osvrnuli na načine privlačenja investitora i stvaranja povoljne poduzetničke klime.
Izravna strana ulaganja, kako se moglo čuti tijekom izlaganja, pozitivno utječu na porast proizvodnje, zapošljavanja i izvoza te na stvaranje konkurentnog poslovnog okruženja. Osobito je važno dugoročno poticati ulaganja u regije, naročito u područja od posebne državne skrbi što doprinosi ravnomjernom gospodarskom razvitku. Značajno je i stalno ulaganje u obrazovanje i stručno usavršavanje te istraživanje i razvoj kako bi smo što spremnije odgovorili izazovima europskog i svjetskog tržišta.  Zanimanje ulagača ovisi i o administrativnoj proceduri, te su ovom prilikom strani ulagači  upoznati s već poduzetim mjerama kojima je cilj pojednostavljenje poslovanja u Hrvatskoj.  Na konferenciji je također istaknuto kako će HBOR i dalje svojim povoljnim uvjetima kreditiranja podržavati ulaganja u izvozno usmjerenu proizvodnju, posebno nova ulaganja koja omogućuju otvaranje novih radnih mjesta i donose nova znanja i tehnologiju.

Razmjenjujući svoja praktična iskustva i znanja, sudionici skupa su pozitivno ocijenili poduzete korake Vlade, pojačanu aktivnost Agencije za promicanje izvoza i ulaganja te svih ostalih uključenih u provedbu stvaranja pozitivne ulagačke klime. Također su ukazali na potrebu jačeg povezivanja i umrežavanja diplomacije, ustanova, agencija i udruga čija je zadaća promicanje i privlačenje kvalitetnih ulaganja.

:: na vrh ::

Budžetiranje - moćan upravljački alat

Nepotpune informacije o trenutnoj uspješnosti i stanju poslovanja koje dobivaju menadžeri čest su problem, koji ima izravan utjecaj na financijske i operativne sposobnosti tvrtke. Zato se primjenjuje budžetiranje.

Cilj budžetiranja je provođenje i nadzor izvršenja planova postavljenih od strane top menadžmenta, evaluacija profitnih i troškovnih centara ili dijelova tvrtke, a u nekim slučajevima čak i kontrola i ocjenjivanje pojedinaca. Ispunjenje pretpostavki, odnosno ciljeva koje zacrtava budžetiranje je vrlo korisno i apsolutno potrebno u gotovo svakoj tvrtki.
No postoji i ona druga, negativna strana sustava budžetiranja. Iskustva kazuju da je ono počelo gubiti ulogu najkorisnijeg mehanizma u sustavu kontrolinga i postalo umnogome stvar prošlosti ili 'nužno zlo' koje se jednostavno mora trpjeti. Novija istraživanja otkrivaju sve veće nezadovoljstvo velikog broja tvrtki vlastitim sustavima budžetiranja. Koji je uzrok ovakvih trendova i je li moguće ispraviti nedostatke?

Izrada budžeta

Izrada godišnjeg budžeta nije zaseban projekt odvojen od sustava kontrolinga i planiranja, već je samo jedan od mehanizama koji služi ostvarivanju strateških ciljeva tvrtke. Dakle, da bi se ostvarila puna korist od budžetiranja, mora postojati strateški plan koji definira dugoročne ciljeve i kratkoročni plan kojim se određuju koraci koji vode ostvarivanju ciljeva zadanih dugoročnim, strateškim planom.
Tek nakon toga se može pristupiti budžetiranju, odnosno, u prvoj fazi, definiranju segmenata budžeta. Jednoznačno se ne može reći koliko budžet treba imati dijelova, niti kako oni mogu izgledati, već svaka tvrtka treba budžet prilagoditi svome poslovanju, specifičnostima i ciljevima. Tako se budžet obično radi po profitnim ili troškovnim centrima, organizacijskim jedinicama ili dijelovima koji mogu zasebno funkcionirati kao odvojene tvrtke.
Nakon što su definirani dugoročni i kratkoročni planovi, pristupa se izradi budžeta poslovanja, koji obuhvaća sve prihode i troškove tvrtke. Kako tvrtke u najvećem broju slučajeva nisu monoproizvodne i ne sadrže samo jednu organizacijsku cjelinu, radi se budžet za svaki centar odgovornosti zasebno.
Obično se tu radi o nekoliko profitnih i troškovnih centara, koji, ovisno o složenosti, mogu sadržavati podjedinice sa svojim budžetima. Veličina profitnih centara se razlikuje, od velikih organizacijskih jedinica (zasebni pogoni ili dijelovi tvrtke) do manjih dijelova, što u krajnosti može biti svaki pojedini proizvod.
Troškovni centri su obično prateće službe unutar tvrtke, poput marketinga, računovodstva i financija, razvoja, ili vanjske, poput usluga outsourcinga.

Fleksibilna struktura

Kad se jasno definiraju centri odgovornosti, pristupa se izradi budžeta svakog od njih. Za proizvodnu tvrtku s više profitnih centara svaki taj budžet obično se sastoji od budžeta proizvodnje koji obuhvaća budžet direktnih i indirektnih troškova proizvodnje te troškove direktnog rada i budžet fiksnih troškova.
Ova je struktura uobičajena radi različitih razina profitabilnosti koji se nakon ovako postavljenog sustava mogu pratiti. To ne znači da u svim slučajevima struktura mora tako izgledati, već se može i treba prilagođavati konkretnoj situaciji.
Nakon što je izrađen budžet za svaki od centara odgovornosti, izrađuju se sumarna budžetirana financijska izvješća na razini cijele tvrtke. Najčešće se izrađuju budžetirano izvješće o novčanom toku, budžetirani račun dobiti i gubitka, budžetirana bilanca stanja i novčani budžet.
Informacije iz tako izrađenih izvješća se koriste kao povratna informacija za početni budžet poslovanja, odnosno kao osnova za budžetiranje nabavke osnovnih sredstava (dio za izradu budžeta osnovnih sredstava slijedi iz dugoročnog plana). Na taj način budžet, odnosno efikasnost njegova provođenja utječe izravno na kratkoročno i dugoročno planiranje.

Tamne strane budžetiranja

Cijena, odnosno vrijeme i resursi potrebni za izradu te kruti okvir poželjnih rezultata i mjera koji propisuju glavni su nedostaci sustava budžetiranja. Prema istraživanjima u SAD-u, prosječna multinacionalna kompanija troši i po 25 tisuća dana godišnje kako bi se izradio i uskladio budžet.
To je ogroman trošak koji doprinos od izrade budžeta treba znatno nadmašiti kako bi se cijeli proces isplatio. Zadatak je time teži ako se u obzir uzme i izgubljeno vrijeme menadžmenta koji izrađuje i nadzire budžet. Njihov je trošak u ovom slučaju dvostruk; izravan kroz najskuplje radne sate koje tvrtka plaća i neizravan, kroz gubljenje velikog dijela njihove energije i pažnje na ovaj, ipak sekundarni, dio sustava upravljanja tvrtkom.
Takvo stanje na duži rok može uzrokovati smanjeno fokusiranje na ostale, puno važnije segmente vođenja tvrtke. Sljedeći negativni faktor koji sa sobom donosi budžetiranje je demotivacija nižih razina menadžmenta.
Budžeti često znače kruto postavljanje financijskih ograničenja unutar kojih se moraju ostvariti poslovni rezultati. Kako je vrlo često i sustav nagrađivanja izravno vezan za provođenje budžeta, ostvarivanje tog cilja postaje dominantni (a često i jedini) cilj nižeg menadžmenta.
Tada se gube mnoge prilike za iskorištavanje prilika koje bi dale bolje rezultate od namjera kojima su se povodili sastavljači budžeta. U tom, klasičnom 'top-down' ili zapovijedi – izvrši načinu ostavljen je vrlo mali manevarski prostor nižim razinama, gdje je najvažnije ostvariti cilj, bez obzira na sve kratkoročne i dugoročne posljedice.
Takav obrazac ponašanja je vrlo čest, a pridonosi demotivaciji i 'robotizaciji' nižih razina. U sukob s takvim sustavom obično dolaze najsposobniji pojedinci s naprednim idejama koji se ne mogu lako prilagoditi klišeiziranim načinima vođenja tvrtki. Posljednja istraživanja u SAD-u govore da preko 2/3 najvećih multinacionalnih tvrtki ima takve, 'čvrste' budžete, koji su na određeni način i ugovorne obveze, jer o njihovom ispunjenju izravno ovisi najveći dio beneficija svih razina menadžmenta.

Ključni faktori za uspješan budžet

Posljednjih godina sve su glasniji zagovornici ujedinjavanja budžetiranja sa sustavom strateškog planiranja uz istovremeno uvođenje sustava aktivnog praćenja ključnih tržišnih indikatora kao temelja za donošenje kratkoročnih odluka.

Iskustva onih koji su modificirali vlastite sustave budžetiranja ističu nekoliko ključnih faktora za izradu i implementaciju uspješnog budžeta:

Ciljevi se trebaju odabirati prema rezultatima i očekivanjima tržišta. Postavljanje ciljeva odvojeno od eksternih faktora može dovesti do nerealnih i teško ostvarivih pretpostavki. Kratkoročni ciljevi, koji su temelj budžetiranja, trebaju proizlaziti iz usporedbe s najboljima u industrijskoj grani, a vremenski rok za njihovo ostvarivanje ne smije biti nerealan. Prema istraživanjima, primjerena razdoblja su od dvije do tri godine. Pritom se najkorisnijim pokazala orijentacija na manji broj ključnih pokazatelja koji se trebaju dostići, kao što su rast prodaje, stopa profitabilnosti, EVA i slično.

Kriterije uspješnosti i sustav nagrađivanja vezivati prema pomaku u vlastitoj uspješnosti, a ne se fiksno vezati na unaprijed zadane vrijednosti. Nakon što se za ostvarenje ciljeva postave razumni rokovi, nagrađivanje i uspješnost treba uskladiti prema relativnim pomacima koji u konačnici trebaju voditi do zacrtanoga. Na taj način se izbjegava umjetno stvaranje dobrog rezultata, što je čest slučaj kod krutog sustava budžetiranja.

Uvesti kontinuirano planiranje aktivnosti. Jedan od najvećih nedostataka klasičnog budžetiranja je statičnost, odnosno unaprijed definirane ključne aktivnosti u razdoblju za koje se izrađuje. S obzirom da se u većini privrednih grana situacija na tržištu stalno mijenja, potrebno je često usuglašavati i mijenjati prioritete kako bi se u konačnici postigli zacrtani ciljevi. Zato je budžetsko razdoblje potrebno podijeliti na manja razdoblja za koja se trebaju izrađivati predviđanja za nekoliko ključnih indikatora i trendova čija obrada ne smije biti prezahtjevna.

Resurse i prioritete trebaju određivati niže razine. Niže razine menadžmenta obično puno bolje poznaju situaciju dijela tvrtke kojem su nadređeni. Unaprijed zadani prioriteti nižim razinama smanjuju samostalnost u donošenju odluka i često rezultiraju potezima koji su daleko od optimalnih. Koliko je to moguće, ovlasti i odgovornosti treba 'spuštati' na niže razine. Osim pravodobnijih i korisnijih reakcija, mogućnost donošenja određenog broja važnijih odluka na nižim razinama znatno pridonosi motivaciji zaposlenika.

izvor: www.croatiabiz.com i www.htnet.hr

:: na vrh ::

N-LAB - popust članovima HIZ-a od 20 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21.

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust članovima HIZ-a od 20 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u  24 beskamatne mjesečne rate.Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

Končar INEM popust od 3% za članove HIZ-a za avansno plaćanje

Članovima Hrvatskih izvoznika Končar INEM odobrava 3 posto popusta na cijeli asortiman prijenosnih i stolnih računala te servera za avansno plaćanje.
Kontakti: web: www.racunala.koncar.hr, tel. 01 3655 307 ili e-mail pc.prodaja@koncar-inem.hr

Briefing - 15 posto popusta članovima HIZ-a za servis praćenja javnih nadmetanja u regiji te korištenje servisa u probnom periodu od 15 dana

Dugogodišnjim praćenjem svih relevantnih medija u Hrvatskoj i regiji (BiH, Slovenija, Srbija i Crna Gora) stekli smo iskustvo u ažurnom i angažiranom prijenosu informacija, čime smo postali pouzdan partner mnogim domaćim i stranim tvrtkama.
Članicama udruge Hrvatskih izvoznika odobravamo popust od 15% na postojeće cijene pretplate za servis 'Praćenje nadmetanja u regiji' te omogućavamo korištenje servisa u probnom periodu od dva tjedna. Nadmetanja primate samo za djelatnost za koju ste zainteresirani, putem e-maila na sam dan objave, bez obzira o kojoj se zemlji radi.
Za sve dodatne informacije, molimo kontaktirajte - nadmetanja@briefing.hr ili tel. 01/3738 577.

:: na vrh ::

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2005. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]