Prosinac 2005. / God. I / Broj 14

    
  

Intervju
Željko Zadro, član Nadzornog odbora Vira i član Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika
Aktivnosti HIZ-a
Radni sastanak vodstva HIZ-a s ravnateljem Središnjeg ureda Carinske uprave

Božićni domjenak Hrvatskih izvoznika
Najave
Seminar o mogućnosti izvoza u Švedsku
Međunarodna suradnja
Republika Austrija

O švicarskom tržištu i njegovim karakteristikama
HBOR
U Ankari potpisan ugovor o suradnji HBOR-a i turske izvozno-kreditne banke
Korak dalje

Agencija za promicanje izvoza i ulaganja

Vanjskotrgovinski deficit porastao za 17,8 posto

Zakon o državnim potporama zadovoljio

Popusti za članove HIZ-a

N-LAB - 20 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI” 2005/2006.

Željko Zadro, član Nadzornog odbora Vira i član Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika

1. Na 2. skupštini Hrvatskih izvoznika izabrani ste za člana Upravnog odbora udruge. Koji su glavni razlozi koji su vas ponukali za aktivno uključivanje u rad udruge?

Tvornica šećera Viro jedan je od najvećih hrvatskih izvoznika u prehrambenoj industriji. Iznimno smo zainteresirani za aktivno sudjelovanje u radu HIZ-a kako bismo našim znanjima i iskustvima doprinijeli rješavanju problema s kojima se suočavaju tvrtke-izvoznici te utjecali na stvaranje povoljnije klime za sadašnje i buduće izvoznike.

2. Kako vi kao član Upravnog odbora HIZ-a, ali i izvoznik vidite rad udruge u budućem razdoblju?

Udruga se u sljedećoj godini mora aktivnije uključiti u ostvarivanje uvjeta koji će pogodovati hrvatskim izvoznicima, ali i promicanje kvalitete hrvatskih proizvoda na stranim tržištima.

3. Prema Vašem mišljenju kakvo je trenutno stanje hrvatskog izvoza i gospodarstva, i koje bi mjere trebalo poduzeti za poboljšanje stanja?

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je u prvih deset mjeseci izvezla roba u vrijednost 42,42 milijardi kuna, dok je vrijednost uvoza bila 91,17 milijardi kuna. To znači da je pokrivenost uvoza izvozom manja od 47 posto. Da bi se stanje popravilo potrebno je povećati konkurentnost hrvatskih tvrtki i proizvoda rješavanjem pitanja navedenih u Deklaraciji Hrvatskih izvoznika o potpori izvoza, te zaštititi domaće tržište od prekomjernog uvoza, ali i uvoza nekvalitetnih proizvoda.

4. S obzirom da ste gospodarstvenik koji dolazi iz sektora koji je pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji postao vrlo aktualan, koji su prema Vašim iskustvima specifični problemi s k ojima se susrećete i koji problemi ili poboljšanja očekuju proizvođače šećera u idućem razdoblju?

Stanje na hrvatskom tržištu šećera već je dulje vrijeme nepromijenjeno. Uz velik ilegalni uvoz, naše tržište je, zbog različitih međunarodnih ugovora, potpuno slobodno za uvoz velikih količina subvencioniranog šećera. Takva situacija uzrok je i činjenice da hrvatske šećerane sudjeluju u domaćoj potrošnji šećera od oko 150.000 tona sa samo 30 posto.

Stoga hrvatske šećerane većinu svojih proizvoda izvoze na tržište Europske unije. Međutim, Europska komisija u pregovorima o uvođenju kvota za izvoz hrvatskog šećera trenutačno traju, želi ograničiti taj izvoz na samo 80 do 100 tisuća tona, što je dvostruko manje od trenutačnog izvoza.
S druge strane, cijena šećera na tržištu Europske unije iznosi 550 eura po toni, što je za oko 100 eura niže nego prošle godine, a u sljedeće četiri godine će se dodatno sniziti za 404 eura. Jedini odgovor nalazi se u ujedinjenju hrvatske industrije šećera i samim tim izravnim uštedama u proizvodnji šećera i organizaciji sirovinskog područja koje se kreću oko 100 milijuna kuna na godišnjoj razini.

Radni sastanak vodstva HIZ-a s ravnateljem Središnjeg ureda Carinske uprave

Nastavno na probleme navedene u Deklaraciji 1. konvencije Hrvatskih izvoznika, održan je radni sastanak vodstva Hrvatskih izvoznika i Središnjeg ureda Carinske uprave.
Ispred HIZ-a sastanku su prisustvovali Darinko Bago, predsjednik udruge, Dubravko Miholić, glavni tajnik udruge, Nada Šimić, koordinatorica HIZ-ovog Odbora za transport i špedicije, i Ivan Kesić, koordinator HIZ-ovog Odbora za primjenu carinskog sustava. Središnji ured Carinske uprave predstavljali su Mladen Barišić, ravnatelj i Zorica Kučić, pomoćnica ravnatelja.
Tema sastanka bila je vezana uz točku 3. deklaracije koja se odnosi na reorganizaciju carinske službe uz određivanje nekoliko graničnih prijelaza na kojima bi carina i ostale službe (sanitarna, itd.) radile 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu.


Božićni domjenak Hrvatskih izvoznika

U ponedjeljak 12. prosinca 2005. u Europskom domu Zagreb organiziran je božićni domjenak Hrvatskih izvoznika, na kojem su se okupili predstavnici članica udruge, predstavnici državne uprave te drugi dragi prijatelji i partneri.
Posebna zahvala i ovog puta ide našim dragim sponzorima: Podravci, SMS-u te VIPnetu, koji je kroz nagradnu igru pet najbržih ali i najsretnijih sudionika nagradio Mobile Connect karticama najnovije generacije.
A umjesto priče o domjenku donosimo vam fotografije...

Božićni domjenak

Božićni domjenak

Božićni domjenak

Seminar o mogućnosti izvoza u Švedsku

U suradnji Ambasade Kraljevine Švedske u Hrvatskoj, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskih izvoznika, u utorak 24. siječnja 2006. održat će se seminar o mogućnostima izvoza hrvatskih roba i usluga u Švedsku. Seminar će se održati u Hrvatskoj gospodarskoj komori, na Rooseveltovom trgu 2 u Zagrebu. Uz predstavnike hrvatskih tvrtki i institucija na seminaru će govoriti i Börje Risenggard, stariji potpredsjednik Švedskog udruženja trgovine, organizacije koja okuplja preko 14.000 poslovnih članova iz redova velikih i malih tvrtki za koje obavlja usluge osiguranja, pregovaranja i lobiranja uz međunarodnu trgovinu i promociju uvoza, a koja zapošljava 120 ljudi. Više o Švedskom udruženju trgovine (Swedish Federation of Trade - Svensk Handel) može se naći na internet stranici www.svenskhandel.se .

Kako bi ovaj događaj bio što kvalitetnije organiziran i od što veće koristi našim izvoznicima, koristimo ovu priliku da pozovemo hrvatske tvrtke koje već izvoze ili bi željele izvoziti u Švedsku da se što prije jave u tajništvo Hrvatskih izvoznika na telefon: 01/4923 796, fax: 01/4923 797 ili e-mail: info@hrvatski-izvoznici.hr .

Republika Austrija – osnovni podaci

SLUŽBENI NAZIV: Republika Austrija

POVRŠINA: 83.858  km2

BROJ STANOVNIKA: 8.121.300 (2000.g.)

  • od toga je 9,1% stranaca
  • na jugu i istoku Austrije žive pripadnici 6 manjina priznatih u Austriji: Gradišćanski Hrvati, Romi, Slovaci, Slovenci, Česi i Mađari

GUSTOĆA STANOVNIKA: 93 stanovnika/km2 (*60% stanovništva živi u gradovima)
 
STOPA RASTA STANOVNIŠTVA: 0,3% godišnje

PODJELA STANOVNIŠTVA
PREMA VJEROISPOVJESTI:
80% rimokatolici
5% protestanti
6% ateisti
9% ostali

JEZIK: njemački jezik

VREMENSKA RAZLIKA: GMT + 1

VALUTA: EURO    

GLAVNI GRAD: BEČ (Wien)

VEĆI GRADOVI: 
Graz (240.000 st.)
Linz (190.000 st.)
Salzburg (144.000 st.)
Innsbruck (128.000 st.)
Klagenfurt (91.000 st.)   

DRŽAVNO UREĐENJE:   

Austrija je parlamentarna republika u čijem je sastavu 9 pokrajina, a svakom pokrajinom upravlja vlastita pokrajinska vlada (Landesregierung) na čijem čelu je  pokrajinski predsjednik (Landeshauptmann).
Najviši predstavnik države je savezni predsjednik, čiji mandat traje šest godina, a njegova uloga je de facto ograničena na predstavljanje države. Istog bira izravno narod, a reizbor je moguć samo jedanput.  Trenutni predsjednika je gospodin  Heinz Fischer (SPÖ) koji je izabran u travnju 2004. g., a predsjedničku dužnost preuzeo je 8. srpnja 2004.g..

Zakonodavna vlast pripada parlamentu (Bundesversammlung)  koji se sastoji od dva doma: 

  • Nationalrat (Narodno vijeće) - donosi savezne zakone, ima 183 člana - bira se na četiri godine
  • Bundesrat (Savezno vijeće) - predstavlja interese pokrajina, ima 64 člana
  • savezne pokrajine su zastupljene prema broju stanovnika
  • zakone prihvaćene u oba doma parlamenta potvrđuje predsjednik

Izvršna vlast je u rukama Savezne vlade (Bundesregierung), na čelu koje je savezni kancelar- g. Wolfgang Schüssel (izabran 2000. g.).  U sklopu Savezne vlade djeluje 11 resornih ministarstava.

SAVEZNE DRŽAVE, GLAVNI GRADOVI, BROJ STANOVNIKA I POVRŠINA:

1. Wien (Beč); 1.539.848; 415 km 2

2. Niederösterreich (Donja Austrija); St. Pölten;1.473.813; 19.174 km 2

3. Oberösterreich (Gornja Austrija); Linz; 1.333.480; 11.980 km 2

4. Steiermark (Štajerska); Graz; 1.184.720; 16.388 km 2

5. Tirol (Tirol); Innsbruck; 631.410; 12.648 km 2

6. Kärnten (Koruška); Klagenfurt; 547.798; 9.533 km 2

7. Salzburg (Salzburg); Salzburg; 482.365; 7.154 km 2

8. Vorarlberg (Vorarlberg); Bregenz; 331.472; 2.601 km 2

9. Burgenland (Burgenland); Eisenstadt; 270.880; 3.965 km 2



O švicarskom tržištu i njegovim karakteristikama

Zahvaljujući Ljubi Novosel, ministrici savjetnici Veleposlanstva Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji i Kneževini Lihtenštajn, koristimo prigodu ukratko vas informirati o švicarskom tržištu i njegovim karakteristikama, te aktivnostima s ciljem povećanja hrvatskog izvoza, odnosno poboljšanja hrvatsko-švicarske gospodarske suradnje.

Kao što vam je poznato, švicarsko tržište je karakteristično po visokoj tehnološkoj razvijenosti proizvoda namijenjenih stanovništvu visoke kupovne moći. Ono je istovremeno vrlo konzervativno i izbirljivo, a u stvarnosti nizom najrazličitijih propisa zaštićeno, čime je uvoz ograničen i selektivan. Vanjskotrgovinski režim određen je nizom multilateralnih i bilateralnih sporazuma te pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Upravo na tom području švicarski propisi često su kritizirani od strane WTO-a, najviše u području poljoprivrede, gdje postoje visoke (dodatne) količinske carine, mnoštvo izuzeća te samim tim i netransparentnost sustava, koji u mnogočemu nije harmoniziran s europskim sustavom, pa specifični švicarski propisi otežavaju uvoz robe ne samo iz Hrvatske, već i iz EU zemalja. Nizom najrazličitijih propisa o sastavu proizvoda, dozvoljenom sadržaju pojedinih supstanci i sadržaju podataka na pakovanju, najviše su zaštićeni već spomenuti poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, no i uvoz pojedinih industrijskih proizvoda, primjerice namještaja, električnih aparata i ostalih tehničkih proizvoda, otežan je zbog toga što EU certifikat ne važi i pri uvozu robe u Švicarsku. Razlozi leže u različitim tehničkim normama i standardima te propisima iz područja zaštite zdravlja, koji su u Švicarskoj različiti od onih u EU. Spomenutim propisima na saveznoj razini treba pridodati i kantonalne propise, koji mogu biti različiti od saveznih. Unatoč zatvorenosti i selektivnosti švicarskog tržišta, na njemu se ipak susreću robe iz gotovo čitavog svijeta, više u onim područjima gdje ne konkuriraju domaćoj proizvodnji, a jednom osvojen švicarski kupac ostaje vjeran isporučitelju koji poštuje dogovor o cijeni, kvaliteti i rokovima.

Švicarski gospodarski sustav, ali i poslovna filozofija drugačiji su od mnogih europskih zemalja, pa tako i Hrvatske. Krovna organizacija švicarskih poduzetnika je «Economisuisse», u kojoj su članovi, osim poduzetnika, i kantonalne, industrijske i trgovinske komore te razne strukovne udruge. Osnovna zadaća udruge je poticanje rasta švicarskog gospodarstva, ali i zastupanje interesa gospodarstva u političkim tijelima te interesa svojih članica na nacionalnoj i međunarodnoj razini. «Economiessuisse» je ujedno i «glasnogovornik» gospodarstva pred javnošću. Postoji niz komora, osim kantonalnih i regionalnih i niz mješovitih, u kojima je članstvo dobrovoljno i koje na dohodovnoj osnovi zastupaju interese svojih članica. Sve pobrojane institucije, kao i Ministarstvo gospodarstva te kantonalni uredi za gospodarstvo, okrenute su, kao i gospodarski odjeli u švicarskim veleposlanstvima, samo promicanju švicarskih interesa, tj. promicanju švicarskog izvoza, proizvodnje i investicija.

Vanjskotrgovinska razmjena između Švicarske i Hrvatske odvija se na temelju Sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljama EFTA-e, koji je Republika Hrvatska potpisala 21. lipnja 2001. u Vaduzu i koji se odnosi i na trgovinu sa Švicarskom (i Lihtenštajnom), kao članicama EFTA-e. Sporazum se primjenjuje od 1. siječnja 2002., a podrijetlo robe se u izvozu dokazuje s EUR-1. Ugovor je asimetričan i predviđa za švicarske industrijske proizvode potpunu liberalizaciju uvoza u roku od pet godina. Švicarska pak, kao i ostale zemlje EFTA-e, pri uvozu primjenjuje bescarinski režim za sve industrijske proizvode porijeklom iz Hrvatske od dana stupanja Sporazuma na snagu.

U Ankari potpisan ugovor o suradnji HBOR-a i turske izvozno-kreditne banke

Hrvatska banka za obnovu i razvitak tijekom posjete državne delegacije Republike Hrvatske Republici Turskoj dala je svoj doprinos poboljšanju gospodarskih odnosa dviju zemalja potpisom Sporazuma o suradnji s turskom izvozno-kreditnom bankom (Turk Eximbank) 6. prosinca 2005.
Potpisanim sporazumom utvrđena su temeljna područja suradnje i razmjene informacija na zajedničkim projektima Republike Hrvatske i Republike Turske. Dogovorena suradnja odnosi se na zajedničko osiguranje, reosiguranje izvoza, pomoć u svezi s odštetnim zahtjevima kao i jačanje suradnje na polju financiranja izvoza i intenzivnije razmjene iskustava i znanja.
Od sada će i hrvatski izvoznici prilikom plasmana svojih proizvoda na turskom tržištu uz sebe imati državnu izvoznu banku te će biti u ravnopravnom položaju u odnosu na velike svjetske tvrtke koje su na tursko tržište izlazile uz potporu svojih izvoznih banaka. Potpisan Sporazum predstavlja značajan korak u jačanju poslovnih odnosa i daljnjeg razvoja gospodarske suradnje Hrvatske s Turskom.
Ukupna robna razmjena između Republike Hrvatske i Republike Turske u deset mjeseci 2005. iznosila je 278 milijuna američkih dolara, 43 posto više nego u istom razdoblju 2004. godine. Hrvatski izvoz je iznosio 56 milijuna dolara, a uvoz 221 milijuna dolara.

Agencija za promicanje izvoza i ulaganja

Agencija za promicanje izvoza i ulaganja osnovana je u kolovozu 2002. godine. Nakon nekoliko godina mirovanja, 2005. godine Vlada Republike Hrvatske odlučila je ponovo pokrenuti Agenciju imenovanjem ravnatelja Željka Kirinčića. Imenovano je i Upravno vijeće u čijem su sastavu potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Damir Polančec kao predsjednik, ministar Branko Vukelić kao zamjenik predsjednika, te članovi ministar Ivan Šuker, ministar Božidar Kalmeta, Slobodan Mikac i Goran Markulin. Na prvoj sjednici Upravnog vijeća održanoj 8. lipnja 2005. godine usvojen je statut kao i pravilnici neophodni za početak rada agencije. Agencija trenutno zapošljava 24 djelatnika. Do kraja godine zaposlit će još 10 zaposlenika dok će potpuno ekipiranje biti dovršeno u 2006. s ukupnim brojem od četrdesetak zaposlenih.
Prema unutarnjem ustrojstvu agencija je podijeljena u tri sektora: Sektor za strateško planiranje, Sektor za podršku ulagačima (s projektnim timovima za područje inovacijske, informacijske i komunikacijske tehnologije; financijske i poslovne usluge; biotehnologiju i farmaceutiku, poljoprivredu i ostale resurse te industriju; turizam) i Sektor za podršku izvoznicima.
Osnovne aktivnosti Agencije usmjerene su na proaktivno traženje, privlačenje i realizaciju kvalificiranih ulagačkih projekata koji uključuju proizvodnju roba i usluga visoke dodane vrijednosti namijenjene izvozu te onih projekata koji će stvarati nova radna mjesta. Primarni fokus stavljen je na transfer najnovijih tehnologija kojima bi se podigla postojeća tehnološka razina proizvodnje u zemlji. Uspostavljeni su kontakti s predstavnicima diplomatske zajednice u Hrvatskoj, te s hrvatskom diplomatskom mrežom u inozemstvu s ciljem uspostavljanja suradnje na području informiranja i privlačenja stranih ulagača.
Proces privlačenja i realizacije kvalificiranih ulagačkih projekata kroz pozitivan i partnerski pristup na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini bit će ključni faktor za daljnji, kako regionalni tako i cjelokupni razvoj Republike Hrvatske. Agenciji predstoji opsežan posao. Jedan od prvih koraka je napraviti kvalitetnu analizu postojećih mogućnosti i na temelju toga postaviti strateške ciljeve. Upravo je u tijeku uspostava kontakata s lokalnim vlastima i regionalnim razvojnim agencijama kako bi se uspostavila suradnja, prikupili neophodni podaci i definirali zajednički ciljevi. Neophodno je prikupiti i objediniti informacije o resursima koji su raspoloživi za ulaganja u što skorijem roku kako bi ulagači na jednom mjestu mogli odmah dobiti tražene informacije. To je ključno i iz razloga što dok ne znamo čime raspolažemo i što je to u stvari ulagačima dostupno, ne možemo ni definirati ciljane sektore, odnosno strategiju niti proaktivno pristupati potencijalnim ulagačima. Agencija će pozornost usmjeriti i na inozemne ulagače koji već posluju u zemlji te će predlagati Vladi poboljšanje one zakonske regulative koja možda koči daljnja ulaganja i poboljšanje investicijske i poslovne klime.
Kada se govori o direktnim stranim ulaganjima važno je naglasiti da se agencija prvenstveno usmjerava na greenfied ulaganja u proizvodne djelatnosti kojima bi se smanjila nezaposlenost, povećala gospodarska aktivnost u zemlji te, stvaranjem konkurentnog proizvoda, direktno pospješio i izvoz. Privlačenje ulaganja iznimno je kompetitivan posao. Osigurati ulagačima paket koji im je prihvatljiv te im pomoći da brzo i transparentno dobiju željenu informaciju osnovna je zadaća agencije prema ulagačima. Interes stranih ulagača unatoč dosadašnjoj neaktivnosti na tom području za Hrvatsku kontinuirano postoji. Agencija trenutno vodi 16 projekata stranih investicija koji su u raznim fazama. Prati se najveći greenfield projekt u Istri (Rockwool) kao i investicije na području drvne industrije namještaja, poljoprivrede, recikliranja otpada te u ICT sektoru gdje je riječ o proizvodnji usluga vrlo visoke dodane vrijednosti turizmu i stanogradnji.
Pri privlačenju stranih ulaganja u Hrvatsku važnu ulogu odigrat će i proces pristupanja EU jer ulagačima daje jasnu poruku da ulaganjem u Hrvatsku ulaze na veliko politički i gospodarski stabilno EU tržište.


Vanjskotrgovinski deficit porastao za 17,8 posto

Deficit vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske je u prvih deset mjeseci ove godine iznosio 8,26 milijardi dolara što je 17,8 posto više nego lani u istom razdoblju.
Izražen u kunama deficit je porastao za 14 posto na 48,8 milijardi kuna, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Za povećanje deficita ove godine posebno je bio 'koban' listopad kad je ostvaren vanjskotrgovinski deficit od čak 1,03 milijarde dolara odnosno 6,34 milijarde kuna. Prošle godine u listopadu deficit je iznosio 727,5 milijuna dolara odnosno 4,41 milijardi kuna, dakle gotovo dvije milijarde kuna manje. Tako visok mjesečni trgovinski deficit nije zabilježen u posljednjih šest godina.
Za visoki rast deficita ove godine, čini se, najveći je krivac rast cijene nafte na svjetskim tržištima. Naime, u prvih deset mjeseci ove godine Hrvatska je uvezla nafte i naftnih derivata u vrijednosti 10,6 milijardi kuna što je čak 47,3 posto više nego lani u istom razdoblju. Istovremeno, izvoz tih proizvoda porastao je za 16,2 posto na 3,7 milijardi kuna. Također, ove je godine znatno porasla vrijednost uvoza i drugih energenata poput plina i električne energije.
Ukupno je do kraja listopada iz Hrvatske izvezeno 42,4 milijardi kuna vrijedne robe što je 7 posto više nego lani, dok je uvoz porastao za 10,6 posto na 91,2 milijardi kuna. Izraženo u dolarima izvoz je ostvario rast od 10,6 posto na 7,2 milijardi dolara, a uvoz za 14,3 posto na 15,5 milijardi dolara.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske i dalje su Italija, Austrija, Njemačka, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, SAD, Rusija te Kina.

Izvor: www.bankamagazine.hr

Zakon o državnim potporama zadovoljio

Europska je komisija vrlo zadovoljna što je Hrvatska svoj novi Zakon o državnim potporama uskladila u cijelosti s pravnom stečevinom EU-a, izjavila je u 5. prosinca 2005. u Bruxellesu glavna hrvatska pregovaračica za područje tržišnog natjecanja Olgica Spevec nakon druge bilateralne faze screeninga, provjere usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskim, za to područje.
'Današnji je screening počeo u dobrom ozračju jer smo informirali Europsku komisiju da je Hrvatski sabor prije nekoliko tjedana donio novi zakon o državnim potporama koji u cijelosti slijedi pravnu stečevinu EU-a', kazala je Olgica Spevec, dodavši da taj zakon stupa na snagu sutra.
'Europska komisija je vrlo zadovoljna što je Hrvatska poslušala savjete i prijedloge da se taj zakon u cijelosti uskladi s pravnom stečevinom EU-a', dodala je. Pitanje državnih potpora u Hrvatskoj nije bilo regulirano sve do 2003. godine, a u posljednje dvije godine to se počelo postupno mijenjati iako još uvijek najveći dio potpora ide za pojedine gospodarske sektore ili kompanije.
Prema njenim riječima, taj je zakon sada 'primjenjiv za Hrvatsku', ali onog časa kada Hrvatska postane članica EU-a, 'taj se zakon više neće primjenjivati i kontrola državnih potpora će prijeći u nadležnost Europske komisije ili povjerenstva za tržišno natjecanje'.
'Ovdje se radi o disciplini da se naviknemo postupati i raditi na način koji će se od nas očekivati u Europskoj uniji', istaknula je Spevec.
'Zakon ima privremenost i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja je zadužena za njegovu provedbu također taj posao obavlja privremeno', kazala je ona.
Kako je istaknula, na današnjim razgovorima s predstavnicima Europske komisije hrvatski su pregovarači dali odgovarajuće odgovore na zahtjeve Komisije vezano ne samo za zakonsko uređenje nego i na provedbu zakona iz ovog područja.
Time je obavljena tek četvrtina predviđenih razgovora, rekla je Spevec. Hrvatska nastavlja s drugom bilateralnom fazom screeninga za tržišno natjecanje.
Prva faza screeninga za tržišno natjecanje, četvrto od ukupno 35 poglavlja pristupnih pregovora, održana je 8. studenoga.
Tržišno natjecanje obuhvaća politiku tržišnog natjecanja u užem smislu (anti-trust) i kontrolu državnih potpora. Pravila tržišnog natjecanja izravno se provode na području EU-a, a države članice su dužne u potpunosti surađivati s Europskom komisijom u provedbi tih pravila. Europsko zakonodavstvo na tom području obuhvaća pravila i postupke za suzbijanje protutržišnog djelovanja poduzeća te za sprečavanje vlada u davanju državnih potpora koje narušavaju tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.
Europska unija vrlo oprezno pristupa državnim potporama, jer one mogu narušiti trgovinu među zemljama članicama. U slučajevima kada i ako se odobravaju, preferiraju se tzv. 'horizontalne potpore' koje se daju za istraživanje i razvoj, malo i srednje poduzetništvo, zaštitu okoliša, poticanje zapošljavanja i one potpore koje su daju siromašnijim regijama u EU-u.

Izvor: HINA

N-LAB – 20 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 20 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21, te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr , a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI” 2005/2006

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremio je posebnu ponudu za kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika prvi je domaći proizvođač prijenosnih računala i u ovoj ih ponudi s ponosom predstavlja hrvatskim izvoznicima. Tridesetgodišnje iskustvo rada s računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme nalaze se i stolna računala te računalna periferija. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na web stranicama www.racunala.koncar.hr

Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2005. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]