Siječanj 2006. / God. II / Broj 15

    Hrvatska poštanska banka
  

Intervju
Željko Kirinčić, ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja (APIU)
Najave
Seminar «Švedska – potencijalno izvozno tržište za hrvatske tvrtke»

Tribina «Kako hrvatska poduzeća povećavaju konkurentnost pomoću 20 ključeva - kako poslovati brže, bolje i jeftinije»
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište - Mađarska
HBOR
HBOR potpisao Ugovor o kreditu u iznosu od 100 milijuna eura
Korak dalje

Savjetovanje za izvoz u Republiku Austriju

Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom 54 milijarde kuna

Popusti za članove HIZ-a

N-LAB - 20 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

Končar INEM - Akcija «Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI» 2005/2006.

Željko Kirinčić, ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja (APIU)

Željko Kirinčić1. Vašim dolaskom na čelo Agencije za promicanje izvoza i ulaganja došlo je do velikih promjena, počevši od promjene prostora pa do značajnih kadrovskih pojačanja. Koje biste mogli izdvojiti kao najbitnije?

Teško mi je procijeniti koje su od svih tih velikih promjena najbitnije. Smatram da su sve jednako značajne uzevši u obzir činjenicu da nismo bili u adekvatnom prostoru, niti smo imali adekvatan proračun, pa sve do toga da nismo mogli zapošljavati ljude niti smo imali definirane plaće. Sve to doživljavam u jednom paketu. Drago mi je da se danas nalazimo ovdje gdje jesmo, s obzirom na situaciju u kojoj smo se nalazili prošle godine te se nadamo da ćemo za godinu dana moći razgovarati o perspektivi u 2006. godini. Želimo se ekipirati jer imamo jasnu viziju gdje želimo ići. Agencija ima organogram te znamo kako Agencija treba izgledati iznutra i koji su nam zadaci. Sretan sam da mogu reći da sam okružen suradnicima koji su oboružani entuzijazmom, što je jedan od preduvjeta da bi Agencija ovoga tipa mogla kvalitetno funkcionirati.

2. U Agenciji svoje mjesto uz strana ulaganja ima i sektor podrške izvoznicima. Koje će biti njegove glavne aktivnosti u idućem razdoblju?

Kako i sam naziv Agencije govori, unutar Agencije imamo Sektor podrške izvoznicima. Moram reći da je podrška izvozu, u odnosu na strana ulaganja, u ovom trenutku sekundarna djelatnost Agencije obzirom da je zamišljeno da struktura stranog kapitala koji bi ulazio u Hrvatsku bude FDI koji će pokrenuti proizvodnju. Proizvodnja dalje otvara nova radna mjesta, što za posljedicu ima proizvodnju, ne samo za hrvatsko tržište jer je ono jednostavno premalo, nego i izvoz koji bi se na taj način povećao. Također, strana ulaganja donose nova znanja i tehnologije, koji će neizravno utjecati na poboljšanje konkurentnosti hrvatskih proizvođača i izvoznika. Proučavamo i trudimo se učiti na iskustvu drugih zemalja u segmentu podrške izvoznicima te će Agencija sve ono što bude u stanju učiniti u okviru državne uprave, zasigurno i učiniti.

3. Prema Vašem mišljenju, kakvo je trenutno stanje hrvatskog izvoza i gospodarstva, i koje bi mjere trebalo poduzeti za poboljšanje stanja?

Jedna od mjera koje bi trebalo poduzeti za poboljšanje stanja hrvatskog gospodarstva, imavši prilike vidjeti iskustva drugih zemalja koje su nam dobro poznate - kao što je Irska, u recentno vrijeme Slovačka, zatim primjer Estonije i baltičkih zemalja generalno, upravo su strana ulaganja. Ona su multiplikator u gospodarstvu koji je apsolutno prioritetan i koji ne smije biti zanemariv. Stoga, mislim da je to jedna od stvari koje treba pokrenuti. Također, Agencija usko surađuje s gospodinom Padraicom Whiteom, bivšim generalnim direktorom IDA-e Ireland (Irska državna agencija za strana ulaganja) i jednim od glavnih protagonista irskog gospodarskog preobražaja. Smatramo da upravo na poznatom irskom primjeru možemo puno naučiti. Prema podacima Državnog ureda za statistiku iz 2004. godine pokrivenost robnog uvoza izvozom bila je 54 posto, a sjećam se vremena iz bivše Jugoslavije kada je ta pokrivenost bila između 85 i 90 posto. Time ne možemo biti zadovoljni, a situacija u izvozu je samo rezultanta događanja početkom 90-tih godina, dobrim dijelom kao posljedica ratnih zbivanja ali i neadekvatne privatizacije, gašenja proizvodnje i gubljenja tržišta. Živio sam u inozemstvu pa sam tamo imao prilike vidjeti na kojim su tržištima naša poduzeća nekad bila prisutna, no te pozicije davno su izgubljene. Naravno da se teško vratiti na prijašnje pozicije i da treba vremena za to, no potrebno je napraviti strukturne promjene i reforme unutar same države i onda će se stvari posložiti na svoje mjesto. Istaknuo bi ovom prigodom da smo u Agenciji, provodeći neke studije u pojedinim sektorima, imali prilike voditi razgovore s investitorima koji su dulje vrijeme prisutni u Hrvatskoj i koji uspješno posluju. Oni su izrazito zadovoljni kvalitetom radne snage, fleksibilnošću i kreativnošću naših ljudi, a to je nešto što sigurno obećava i što može promijeniti stvari u relativno kratkom roku.

4. S obzirom da ste bili veleposlanik Republike Hrvatske u Narodnoj Republici Kini i Republici Indoneziji, koji su prema Vašim iskustvima specifični problemi u kojima naša Veleposlanstva mogu pomoći našim izvoznicima u svijetu?

Moje diplomatsko iskustvo mi sasvim sigurno ne škodi, no pritom je najvažnija činjenica da su zemlje u kojima sam službovao dio svijeta koji tako dinamično ide naprijed i to je teško usporedivo s onim što se danas događa u Europi. Imao sam prilike četiri i pol godine biti svjedokom rasta u Kini, i baš jučer sam razgovarao s veleposlanikom NR Kine koji je za 2005. najavio rast od 9.8 posto te vanjsko-trgovinsku razmjenu od 1.4 trilijuna američkih dolara. Indonezija, Singapur, Filipini i Tajvan također su zemlje od kojih možemo puno naučiti. Naravno, ne može se sve preslikati jer se radi od drugim kulturama i civilizacijama te okolnostima. Sasvim sigurno mi iskustvo u diplomaciji pomaže, a ovom prilikom mogu najaviti i posjet nekim azijskim državama koje su me pozvale, u veljači ove godine, kako bi učili iz pozitivnih primjera koji bi se mogli primijeniti u našim okvirima.

Seminar «Švedska – potencijalno izvozno tržište za hrvatske tvrtke»

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Veleposlanstva Kraljevine Švedske u Hrvatskoj i Hrvatskih izvoznika, u HGK (Rooseveltov trg 2, Zagreb) u utorak 24. siječnja 2006. s početkom u 10 sati održat će se seminar pod nazivom "Švedska - potencijalno izvozno tržište za hrvatske tvrtke". Nakon pozdravnog govora Dunje Konjevod, potpredsjednice HGK za međunarodne odnose, te kratke prezentacije o gospodarskim i političkim prilikama u Švedskoj Sture Theolina, veleposlanika Kraljevine Švedske, predavanje će održati i Börje Risinggard, potpredsjednik Swedish Trade Federationa, koji će sudionike seminara upoznati s mogućnostima izvoza u Švedsku kao i mogućim preprekama pri izvozu za hrvatske tvrtke. Na seminaru će predstavnici hrvatskih tvrtki koje već izvoze u Švedsku također iznijeti svoja iskustva u radu sa švedskim partnerima, dok će aktivnosti Hrvatskih izvoznika predstaviti dr. sc. Ante Babić, potpredsjednik HIZ-a.

Molimo Vas da potvrdu svog dolaska pošaljete do 23. siječnja 2006., do 16 sati, na broj faxa: 01/4923-797 ili na e-mail: info@hrvatski-izvoznici.hr.


Tribina «Kako hrvatska poduzeća povećavaju konkurentnost pomoću 20 ključeva – kako poslovati brže, bolje i jeftinije» – primjeri iz prakse

Uspjesi hrvatskih poduzeća u primjeni metode «20 ključeva» koju kao vlastiti sustav upravljanja u svijetu primjenjuje više od 700 tvrtki, a u Hrvatskoj od 2004. tridesetak uspješnih poduzeća, tema je tribine u organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Deloittea i Hrvatskih Izvoznika koja će se održati u srijedu, 8. veljače 2006. s početkom u 10 sati u Europskom domu Zagreb, Jurišićeva 1/I, Zagreb, a na kojoj će gostovati predstavnici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i tvrtke Deloitte. Metoda «20 ključeva», utemeljena na Toyotinom sustavu upravljanja poduzećem, nudi sustav vođenja i recept prevladavanja otpora prema promjenama, kroz participaciju svih zaposlenika. Glavno usmjerenje tvrtke mijenja se ka pozitivnom pristupu kao preduvjetu stvarnog pomaka prema boljem, te se upravljanje problemima i krizama zamjenjuje sa sprečavanjem problema i traženjem prilika za poboljšanje. U ostvarivanju održive konkurentske prednosti modernih tvrtki, proizvoditi više uz veću kvalitetu, niže troškove i brzu isporuku danas se smatra apsolutnim imperativom. Na putu do njegova ostvarenja nužna je promjena kulture poduzeća u sklopu koje svi zaposlenici postaju dio pobjedničkog tima, te kroz aktivnosti u malim grupama i uz pomoć sustava vizualnog upravljanja otkrivaju mogućnosti stalnih poboljšanja. Osim navedenog, potrebno je i eliminirati aktivnosti koje ne dodaju vrijednost usluzi ili proizvodu, poput primjerice nepotrebnih zaliha, nepotrebnog transporta, nepotrebnog čekanja i sličnih aktivnosti. No, upravo takve aktivnosti čine gotovo 95 posto ukupnih procesa u tvrtki. Njihovim prepoznavanjem i otklanjanjem, tvrtke također ostvaruju zamjetne financijske rezultate i to u pravilu bez ikakvih dodatnih investicija. Upravo takva kultura poslovanja odlika je uspješnih tvrtki današnjice, a moguće ju je ostvariti i dosljednom primjenom metode «20 ključeva».

Molimo Vas da potvrdu svog dolaska pošaljete do 7. veljače 2006., na broj faksa 01/4923-797 ili na e-mail: info@hrvatski-izvoznici.hr.

Ciljano tržište - Madžarska

Gospodarstvo

Prirodna bogatstva: ugljen, prirodni plin, boksit, mineralne vode

Poljoprivreda: pšenica, kukuruz, šećerna repa,  suncokret, voćarstvo, vinogradarstvo, krumpir, uljarice, svinjogojstvo, ovčarstvo, govedarstvo, peradarstvo

Glavne  industrijske grane: elektroindustrija, strojogradnja, industrija vozila, metalurgija,
kemijsko-farmaceutska industrija, građevinski materijali, prehrambena industrija

GDP 2004.(procjena): 103 mlrd US$

GDP per capita 2004.(procjena) : 10.270 US$

Realni rast GDP-a u 2004.(procjena):  4,0%

Nezaposlenost 2004.(procjena):  6,0%

Inflacija 2004.(procjena):   6,1%


VANJSKA TRGOVINA

IZVOZ 2004. ( procjena)     54,9 mlrd US$

Najznačajnije zemlje u izvozu 2003.: Njemačka, Austrija, SAD, Italija, Francuska

Najznačajnije industrijske grane u izvozu 2003.:
strojevi i oprema, razni gotovi proizvodi, prehrambeni proizvodi, sirovine i goriva  
 
UVOZ 2004. (procjena):       59,5 mlrd US$

Najznačajnije zemlje u uvozu 2003.: Njemačka, Austrija, Italija, Rusija, Kina, Belgija, Japan

Najznačajnije industrijske grane u uvozu 2003.:
strojevi i oprema, razni gotovi proizvodi, goriva, prehrambeni proizvodi, sirovine  


STRANA ULAGANJA

- Ukupno  1990. - 2004.:       48,3 mlrd  EUR

- Inoulaganja per capita:     4.794 EUR-a

Strana ulaganja u 2004.:  3,3 mlrd EUR-a

Procjena stranih ulaganja u 2005.:   3,5 - 4,0 mlrd EUR

Najznačajniji ulagači: Njemačka, Francuska, Nizozemska, Austrija, SAD


MEĐUDRŽAVNI  BILATERALNI SPORAZUMI IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MAĐARSKE

Ugovor o trgovinsko-gospodarskim odnosima i suradnji  (NN-MU 8/93)
Ugovor o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja   (NN-MU 1/97), (NN-MU 7/2002)
Ugovor o slobodnoj trgovini -  Stupio na snagu 01. studenog 2001. (NN-MU 8/2001), (NN-MU 13/01)   Od  01. 03. 2003.  zamijenjen Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini -CEFTA 
Od 01. svibnja 2004. kada je Mađarska ušla u punopravno članstvo Europske Unije CEFTA UGOVOR prestaje važiti, a u bilateralnim odnosima primjenjuju se odredbe ugovora sklopljenih između Europske Unije i Republike Hrvatske
Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (NN-MU 11/97), (NN-MU 7/98)
Sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu osoba i stvari  (NN-MU 2/93), (NN-MU 10/2000)
Sporazum o veterinarsko-sanitarnoj suradnji  (NN-MU 17/93), (NN-MU 1/97)
Sporazum o vodnogospodarskim odnosima  (NN-MU 10/94), (NN-MU 1/97)
Sporazum o reguliranju graničnog željezničkog prometa (NN-MU 5/95), (NN-MU 1/97)
Sporazum o zračnom prometu (NN-MU 10/95), (NN-MU 1/97)
Ugovor o mirenju i arbitraži (NN-MU 3/96), (NN-MU 7/99)
Sporazum o suradnji na području zaštite bilja  (NN-MU 2/97), (NN-MU 13/98)
Ugovor o turističkoj suradnji  (NN-MU 12/97), (NN-MU 21/97)
Ugovor o međunarodnom kombiniranom prijevozu stvari  (NN-MU 20/97), (NN-MU 10/2000)
Ugovor o suradnji i međusobnoj pomoći u carinskim pitanjima  (NN-MU 15/99), (NN-MU 5/2000)
Sporazum između mađarskih i hrvatskih željeznica
Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini

(CEFTA)- Stupio na snagu 01. 03. 2003.(NN-MU

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE
        
 1165 BUDAPEST   Munkacsy u. 15
 Tel.   0036 1 354 13 15
 Fax:  0036 1 354 13 19

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE MAĐARSKE
10000 Zagreb,  Pantovčak 255 - 257    Tel:  4890 900   Fax: 4579 301

MAĐARSKA TRGOVINSKA i INDUSTRIJSKA KOMORA (MTIK)
    
1055 Budapest, Kossuth Lajos Ter 6-8,                
Sektor za odnose s inozemstvom:Tel:+36 1 4745140  Fax +36 1 47451 49  
www.mkik.hu
                        
MAĐARSKA TRGOVINSKA i INDUSTRIJSKA KOMORA PECS - BARANYA

7625 Pecs ,Majorossy u.36  tel c. 72/507 100; Fax 72/507 152
Odjela za međunarodne  odnose:  tel  0036 72 507 165;  e-mail: pbkik@pbkik.hu   
Mađarsko-hrvatska sekcija:   
Tajnik Sekcije:  Eva Almaši   tel  +36 72 507 126  fax 0036 72 507 122
e-mail:almasi@pbkik.hu
www.pbkik.hu

OSTALE ADRESE

KAKO POSLOVATI U MAĐARSKOJ: propisi, ulaganja, porezi, carine, poslovni kontakti
 www.gkm.hu      www.itd.hu

MAĐARSKI URED ZA TRGOVINU
                                
10000  Zagreb, Pantovčak 128/I                    
Tel.  48 22 055  Tel/Fax  4822 051               
www.itd.hu                                   
 
ITD HUNGARY - Agencija za razvoj investicija i trgovine
H -1051 BUDAPEST, Dorottya u. 4                                  
Tel: 0036 1 318 00 51;  266 70 34:
Fax: 0036 1 318 37 32;  318 05 24
E-mail: itd@itd.hu                                                          
  www.itd.hu
  
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA RM:  www.gkm.hu
MINISTARSTVO FINANCIJA RM: www.p-m.hu
MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA RM: www.kum.hu
MINISTARTVO POLJOPRIVREDE RM: www.fvm.hu
- Planovi i aktivnosti u okviru Programa FAO: www.fao.org
STATISTIČKE INFORMACIJE MAĐARSKE: www.gkm.hu
BANKARSTVO MAĐARSKE: www.pszaf.hu
CARINA: www.vam.hu
POREZNA UPRAVA MAĐARSKE: www.apeh.hu    
POREZNI I CARINSKI SUSTAV  EU: www.europa.eu.int

Međunarodni trgovinski centar (UNCTAD/WTO): www.intracen.org

HBOR potpisao Ugovor o kreditu u iznosu od 100 milijuna eura

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i konzorcij banaka Bank Austria Creditanstalt AG, DZ Bank AG Deutsche Zentral-Genossenschaftbank Frankfurt am Main, Calyon, Mizuho Corporate Bank i Privredna banka Zagreb d.d. potpisali su Ugovor o kreditu u iznosu od 100 milijuna eura. Kredit je odobren na rok od 5 godina, a postignuta je dosad najpovoljnija cijena zaduženja HBOR-a. Sredstva ovog kredita namijenjena su financiranju svih programa kreditiranja HBOR-a. Na međunarodnom financijskom tržištu HBOR ima status uglednog zajmoprimca, a ulaganje u hrvatsku državnu izvozno-razvojnu banku, sudionici konzorcija ocijenili su jednim od najprestižnijih oblika ulaganja u Hrvatskoj. Tijekom proteklih godina HBOR je zaključio nekoliko uspješnih sindiciranih kredita, koji su pobudili veliko zanimanje sudionika financijskog tržišta. Rejting agencija Standard & Poor’s dodijelila je HBOR-u dugoročni kreditni rejting za dug izdan u stranoj valuti BBB, a rejting agencija Moody’s Baa3, jednak rejtingu Republike Hrvatske. Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, tom prilikom je izjavio: "Dosadašnja dugogodišnja uspješna suradnja s bankama sudionicima ovog sindikata osigurala je vrlo povoljnu cijenu kredita te će ovo zaduženje HBOR-a postaviti nove standarde za sve buduće hrvatske dužnike.“

Savjeti o izvozu i odgovori na pravna pitanja

Suradnja Hrvatske obrtničke komore i Hrvatsko-austrijske trgovinske komore nastavlja se i na području pripreme i organizacije savjetovanja hrvatskih obrtnika i poduzetnika, vezanih uz tržište Republike Austrije. Savjetovanje će biti prigoda da obrtnici/poduzetnici dobiju iscrpne odgovore koje su konzultanti unaprijed pripremili, a svaki prijavljeni obrtnik dobit će svojih 20-25 minuta razgovora s konzultantom, gdje će moći postaviti dodatna pitanja i čuti obrazloženja konzultanta. Novost u odnosu na prethodna savjetovanja bit će i mogućnost da obrtnici koji žive daleko od Zagreba razgovor sa konzultantom i odgovore iz prve ruke dobiju putem telefonskog razgovora, na način da ih konzultanti u točno određenoj satnici nazovu iz Hrvatske obrtničke komore i odgovore na unaprijed postavljena pitanja. U tom slučaju će tiskani materijali ili odgovori u elektronskom obliku, putem pošte ili e-maila, biti proslijeđeni do spomenutih obrtnika/poduzetnika. Postoji mogućnost da u Komoru dođe stručnjak za pravna pitanja iz Austrije, odvjetnik Roland Grilc, koji bi kao pravnik i priznati stručnjak mogao precizno odgovoriti na sve upite vezane za pravne aspekte poslovanja u Austriji. Njegov dolazak ovisi o zanimanju i broju upita vezanih uz domenu prava.
Obrtnike zainteresirane za ovakav način savjetovanja i informiranja vezanog uz poslovanje s partnerima iz Austrije molimo da se što prije jave Draženu Horvatu u Hrvatsku obrtničku komoru na telefon 01/ 48 06 650, faks: 01/ 48 06 675 ili putem e-maila drazen.horvat@hok.hr.

Izvor: Obrtničke novine


Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom 54 milijarde kuna

Hrvatska je tijekom prvih jedanaest mjeseci prošle godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 47,39 milijardi  kuna ili 7,99 milijardi američkih dolara, dok je istodobno uvoz iznosio 100,77 milijardi kuna ili 16,99 milijardi dolara, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Tako je do kraja studenog prošle godine manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom premašio iznos od 53,38 milijardi kuna, odnosno devet milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 47 posto.
U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, u razdoblju od početka siječnja do kraja studenoga 2005. godine hrvatski je izvoz izražen u kunama povećan za 7,7 posto, a izražen u dolarima za 10,2 posto. Uvoz je pak rastao po stopi od 10,5 posto, kada je izražen u kunama, odnosno 13 posto u dolarima.
Podaci DZS-a pokazuju da se od ukupnog izvoza u prvih jedanaest mjeseci 2005. godine 56,5 posto ili 4,5 milijardi USD odnosi na redoviti izvoz, koji je prema istom razdoblju 2004. godine povećan za 18,9 posto. Na izvoz nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine) odnosi se pak 39,7 posto izvoza u tom razdoblju, što je za svega 0,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
U strukturi uvoza, s 88,5 posto, odnosno 15,03 milijarde USD, prevladava redoviti uvoz, koji je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine porastao za 14 posto.
Prema glavnim industrijskim grupacijama u promatranom je periodu najviše povećan uvoz, ali i izvoz energije. Taj je uvoz povećan za 44,7 posto, na 2,55 milijardi USD, a izvoz za 33,3 posto, na nešto više od milijardu dolara. Promatrano pak prema djelatnostima, najveći se dio uvoza i izvoza odnosio na prerađivačku industriju, koja je do kraja studenog prošle godine ostvarila izvoz od 7,5 milijardi USD (rast za 8,6 posto), ali je i uvezla roba u vrijednosti od 14,4 milijarde USD (10,2 posto više). Unutar prerađivačke industrije, vrijednosno se najveći izvoz u prvih 11 mjeseci prošle godine odnosi na brodogradnju (tj. proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava), i to u iznosu od 875,96 milijuna USD. No, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine izvoz brodogradnje smanjen je za 13,7 posto.
Istodobno je izvoz u proizvodnji naftnih derivata povećan za 20,3 posto, na 806,8 milijuna USD, a u kemijskoj industriji za 18,1 posto, na 753 milijuna USD.
Privremeni podaci DSZ-a pokazuju i da je Hrvatska do studenog prošle godine najviše uvezla strojeva i transportnih uređaja – za 5,55 milijardi USD ili šest posto više nego u prethodnoj godini. Od tog se iznosa značajan dio, odnosno 1,56 milijardi USD (rast za 2,3 posto), odnosi na uvoz cestovnih vozila. Strojevi i transportni uređaji dominiraju i izvozom u tom razdoblju, i to s 2,32 milijarde USD, što je za 1,1, posto manje u odnosu na izvoz istih mjeseci 2004. godine.
U promatranim mjesecima zemlje Europske unije ostale su najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske, s obzirom da se na njih odnosi 62,8 posto ukupnog izvoza (5,02 milijarde USD) te 74,1 posto ukupnog uvoza (11,13 milijardi USD) u prvih 11 mjeseci 2005. Pojedinačno tradicionalno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 1,76 milijardi USD (3,7 posto više), a iz koje je uvoz iznosio gotovo 2,7 milijardi USD (rast od 5,3 posto). Po vrijednosti hrvatskog izvoza na drugom je mjestu Bosna i Hercegovina (s 1,13 milijardi USD), a na trećem Njemačka (sa 836,16 milijuna USD). Pritom je izvoz u BiH povećan za 9,2 posto, a u Njemačku za 1,7 posto. Njemačka je pak na drugom mjestu po vrijednosti uvoza, i to s 2,5 milijarde USD ili 8,3 posto više nego u 2004. godini, a slijedi Slovenija iz koje je uvezeno roba u vrijednosti od 1,16 milijardi USD.

Izvor: HINA

N-LAB – 20 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 20 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21, te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr , a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI” 2005/2006

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremio je posebnu ponudu za kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika prvi je domaći proizvođač prijenosnih računala i u ovoj ih ponudi s ponosom predstavlja hrvatskim izvoznicima. Tridesetgodišnje iskustvo rada s računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme nalaze se i stolna računala te računalna periferija. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na web stranicama www.racunala.koncar.hr

Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2005. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]