Izvoznik, broj 18, travanj 2006.
     
Intervju
Luka Miličić, predsjednik Uprave DALEKOVOD d.d.
Aktivnosti HIZ-a

Radionica
«Plan razvoja HIZ-a (2006./2007.)»

Bilateralna posjeta Bosni i Hercegovini

Najave
Tribina Hrvatskih izvoznika na temu «E-carina i priprema za ulazak u EU»

Trade leads – uključivanje hrvatskih tvrtki
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište – Makedonija
HBOR
5. Međunarodna konferencija Hrvatske banke za obnovu i razvitak o poticanju izvoza – Dubrovnik, 8. rujna 2006. godine
Državna uprava

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka predstavilo studiju «Hrvatski proizvod za hrvatski turizam»

Pojmovnik

CE markica

Popusti za članove HIZ-a

N-LAB – 15 posto  popust članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

Končar INEM - Akcija «Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI» 2005/2006

Luka Miličić, predsjednik Uprave DALEKOVOD d.d.

1. Treću godinu zaredom DALEKOVOD d.d. je dobitnik Zlatne kune za najbolju veliku tvrtku, koja postignuća Dalekovod-a su, po Vašem mišljenju, najviše pridonijela dobivanju te nagrade?

Unazad sve tri godine, konkurenti u kategoriji velikih poduzeća bili su iznimno respektabilna poduzeća. Vjerujem da smo sva tri puta tijesno pobijedili, a moguća postignuća vezana su uz rast tvrtke Dalekovod kako po financijskim rezultatima kao što su rast prihoda, dobiti i imovine tako i po tržišnim rezultatima poput značajnih ugovora u zemljama EU, Afrike i Bliskog istoka.

Ovi su rezultati posljedica stručnosti visoke razine, koja se primjenjije u Dalekovodu, uporabom najsuvremenije CAD tehnologije u dizajnu i projektiranju, CNC tehnologije u proizvodnji te specijalnih strojeva, helikoptera i brodova u izgradnji i montaži. Inzistiranjem na svjetskim standardima kvalitete i zaštite okoliša uz kontinuiran razvoj novih proizvoda i smanjenje troškova proizvodnje, Dalekovod postavlja svoj temeljni cilj – kontinuirano unaprijeđenje zadovoljstva kupaca.

Želim još jednom istaknuti da su za sve te rezultate najzaslužniji djelatnici Dalekovoda. Iz tog razloga Dalekovod kontinuirano zaopšljava mlade stručne kadrove i ulaže u njihovo obrazovanje i usavršavanje.

2. Dalekovod d.d. ima povezana poduzeća u regiji – u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, te u Njemačkoj, Poljskoj, Norveškoj i Islandu, planirate li proboj na afričko i blisko-istočno tržište? Koja su ciljana tržišta Dalekovod d.d.?

         Dugoročno gledano Dalekovod d.d. želi se na tržištima srednje i jugoistočne Evrope pozicionirati kao snažan i pouzdan partner. Naše dugogodišnje iskustvo na svjetskom tržištu, bilo kao nositelja velikih infrastrukturnih projekata, bilo kao dobavljača opreme ili podizvođača, prenosimo na regionalna tržišta. Stoga se na tim tržištima nastojimo pojaviti i kao domaći proizvođači i izvođači radova, ali i kao članovi međunarodnih konzorcija za izvođenje infrastrukturnih projekata.

Već niz godina prisutni smo u Norveškoj, Švicarskoj i Njemačkoj i to s našim programom čeličnih konstrukcija te ovjesne i spojne opreme u energetici, a u Njemačkoj i sa zahtjevnim uslugama elektromontaže na visokonaponskim postrojenjima. U ostalim evropskim zemljama smo prisutni, ali nemamo stalan izvoz na njihova tržišta.

Prvi veliki ugovori na Islandu, u Norveškoj i Poljskoj, na kojima se Dalekovod dokazao kao pouzdan partner otvaraju nam nove poslovne prilike. Stoga u tim zemljama pojačavamo svoju prisutnost i kroz osnovana posuzeća, kako bi se još bolje pripremili za predstojeće natječaje.

Osnovna strategija Dalekovoda je strategija vertikalne integracije, što znači da smo u mogućnosti sami razviti i dizajnirati proizvod, proizvesti ga i pocinčati, projektirati elektroenergetski objekt, izgraditi i pustiti u rad. Kako bi održao korak s konkurentima na svjetskom tržištu, Dalekovod kontinuirano investira u najsuvremeniju proizvodnu tehnologiju, kontinuirano unapređuje znanje i vještine svojih zaposlenika te ulaže u razvoj novih proizvoda i usluga. Takvim ulaganjem u osnovnu proizvodnu tehnologiju koja se u stanju prilagoditi novim proizvodnim programima Dalekovod minimalizira rizik uobičajenih konjunkturnih ciklusa u industrijama u kojima djeluje: elektroenergetici, cestovnoj infrastrukturi, željeznicama i telekomunikacijskoj infrastrukturi. Dodatni strateški cilj Dalekovoda je pozicionirati se kao domaći proizvođač u zemljama regije i na taj način osigurati kontinuiranu zaposlenost kapaciteta i organizacije od gotovo 2000 ljudi unutar Dalekovod grupe.

U pogledu Afrike mogu reći da je taj kontinent za nas pravi potencijal u pogledu izvoza metalnih konstrukcija i ostali proizvoda Dalekovoda. Početne rezerve u pogledu kupaca i osiguranja plaćanja za poslove sklopljene u afričkim zemljama uspjeli smo eliminirati i danas naš izvoz u Afriku raste zavidnim stopama. Također, u ovom trenutku natječemo se na nekoliko natječaja za izgradnju dalekovoda i opremanje autocesta.

3. Kakva je vizija novooformljenog klastera građevinara koji uz Dalekovod okuplja i IGH, Konstruktor-inženjering i Ekoenerg? Kakva je perspektiva navedenog klastera za preuzimanje kontrolnog paketa dionica Đuro Đaković Montaže? 

U ovom trenutku mogu samo reći da je skupina poduzeća u ovom klasteru prepoznala neke tržišne niše u regiji koje još nisu zauzete. Formiranjem klastera moći ćemo pružiti zaokruženu cjelinu proizvoda i usluga na tim tržišnim segmentima.

4. Budući da ste jedan od članova Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika, kako promišljate buduće aktivnosti udruge?

Buduće aktivnosti bit će usmjerene prema lobiranju za, prije svega zakonske izmjene koje će više pogodovati izvoznicima nego uvoznicima, a zatim i za razumijevanje državnih institucija za probleme izvoznika.
Slijedeći cilj udruge je povezati izvoznike u konzorcije koji će nastupati jedinstveno u inozemstvu i nadopunjavati jedni druge komplementarnim proizvodima i uslugama.
Razmjena informacija o tržištima i lokalnim prilikama u pojedinim regijama dodatna je korist svim članicama udruge.

5.Koji su po Vašem mišljenju najveći problemi s kojima se Dalekovod d.d. susreće pri izvozu te na stranim tržištima i koji su najčešći problemi hrvatskih izvoznika uopće? Koje korake bi u suzbijanju problema hrvatskih izvoznika trebala poduzeti Vlada RH i kako udruga Hrvatskih izvoznika može pridonijeti u rješavanju istih problema?

Dalekovod se u inozemstvu, kao i na domaćem tržištu, natječe na dva glavna načina. Prvi je natjecanje na međunarodnim tenderima za ugovore o isporuci materijala i opreme, izgradnji i montaži, te puštanju u rad objekata za investitore u elektroprivrednoj, autocestovnoj, telekomunikacijskoj i željezničkoj djelatnosti. Na tim tenderima konkurencija je velika, a uvjeti za pretkvalifikaciju rigorozni. Drugi oblik izvoza je prodaja naše opreme i konstrukcija za kupce širom svijeta, što realiziramo putem naših tvornica i predstavništava u inozemstvu ili odgovaramo izravno na upite kupaca. Također, imamo nekoliko velikih dugogodišnjih inozemnih partnera putem kojih izvozimo u Južnu Ameriku i Aziju.

Do sada nismo koristili Vladine programe za stimulaciju izvoza, a mislimo da taj način u našoj djelatnosti i nije najučinkovitiji za poticanje izvoza. Iako su granice otvorene još pristupanjem Hrvatske u WTO, nacionalna infrastrukturna poduzeća država EU vješto štite lokalnu proizvodnju posebnim zahtjevima u tenderskoj dokumentaciji za velike infrastrukturne projekte. Već sada Hrvatska ima negativnu trgovinsku bilancu s mnogim državama EU, a brojne evropske i svjetske kompanije natječu se na hrvatskom tržištu za infrastrukturne projekte, s jeftinom uvoznom radnom snagom i uvoznim proizvodima lošije kvalitete. Pritom Vlada RH nije osigurala gotovo nijedan kompenzacijski izvozni posao domaćim proizvođačima u te zemlje. U tome vidimo najveći izazov za državu u pogledu poticanja izvoza našega gospodarstva. Također, mislimo da bi naša veleposlanstva u inozemstvu morala odigrati mnogo veću ulogu u gospodarskom lobiranju za hrvatska poduzeća, nego je to dosad bio slučaj.

 

Radionica «Plan razvoja HIZ-a (2006./2007.)»

Upravni odbor Hrvatskih izvoznika zajedno je s koordinatorima HIZ-ovih odbora, 31. ožujka 2006.  u hotelu Arcotel Allegra Zagreb održao radionicu Plan razvoja HIZ-a za 2006. i 2007. godinu na kojoj su sudionici nakon uvodnih prezentacija glavnog tajnika Dubravka Miholića, dr. Ante Babića i Damira Novinića nakon rasprave donijeli zaključke koji se u velikoj mjeri odnose na inteziviranje suradnje i pokretanje zajedničkih projekata sa državnom upravom, prije svega, s Vladom RH, Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija, a u svrhu poticanja izvoza i zaustavljanja neselektivnog uvoza roba, olakšavanja protoka informacija, te poduzimanja drugih mjera za poboljšavanje izvoznih trendova.

Udruga Hrvatskih izvoznika će, uz već kontinuiran rad s članstvom, u predstojećem razdoblju svoje aktivnosti usmjeriti ka povezivanju sa inozemnim udrugama izvoznika i trgovačkim komorama drugih država, organizaciji kvalitetne edukacije u obliku seminara s temama vezanim uz izvozne poslove te na organizaciju Druge konvencije Hrvatskih izvoznika.

 

 

 

Bilateralna posjeta Bosni i Hercegovini

Hrvatsko izaslanstvo na čelu s ministrom gospodarstva, rada i poduzetništva Brankom Vukelićem, a u sklopu kojeg su Hrvatske izvoznike predstavljali glavni tajnik Dubravko Miholić i koordinator Odbora izvoznika u Bosnu i Hercegovinu Marin Grabar, boravilo je u radnoj posjeti Bosni i Hercegovini. Tom prigodom u Sarajevu su održani razgovori u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i okrugli stol sa gospodarstvenicima, a u Mostaru u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i posjeta tvornici «Aluminij» Mostar.

Zaključeno je da Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina imaju dobre gospodarske odnose te da su obzirom na graničnu povezanost, slobodnu trgovinu te isti jezik važni gospodarski partneri čemu u prilog ide činjenica da trenutno u Sarajevu djeluju 102 hrvatska pravna subjekta i poduzeća. Tijekom rasprave na Okruglom stolu gdje su sudjelovali predstavnici HGK, HOK-a, HIZ-a, HUP-a te predsjednici Vanjskotrgovinske komore BiH i Gospodarske komore Federacije BiH te gospodarstvenici obiju strana, između ostalog je iznijeta problematika graničnih prijelaza za stalni protok roba kojih je premalo te problema dvostrukih standarda u BiH, a glavni tajnik HIZ-a istaknuo je da Bosna i Hercegovina još uvijek primjenjuje uvedene carine (nakon prosvjeda BIH poljoprivrednika) na određene hrvatske prehrambene proizvode, te je zatražio rješavanje tog problema što je prije moguće na razini nadležnih ministarstava obje zemlje.

Tribina Hrvatskih izvoznika na temu «E-carina i priprema za ulazak u EU»

Put ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju donosi i niz novosti u primjeni carinskog sustava.
Odgovore na pitanja kako funkcionira e-carina i tzv. kućno carinjenje te što nas očekuje u predstojećem globalizacijskom razdoblju saznajte na tribini Hrvatskih izvoznika na temu „E-carina i priprema za ulazak u EU” koja će se održati u četvrtak, 04. svibnja 2006. godine u dvorani Galileo hotela Arcotel Allegra Zagreb, Branimirova 29, Zagreb s početkom u 10 sati.
Molimo Vas da svoj dolazak svakako najavite do srijede, 03. svibnja 2006., telefaksom na 01/4923-797 ili na e-mail: info@hrvatski-izvoznici.hr

Detaljan radni program tribine možete pronaći na web stranici: www.hrvatski-izvoznici.hr

Trade leads - uključivanje hrvatskih tvrtki

HIZ svakog tjedna članovima dostavlja TRADE LEADS - Informacije o potražnji roba i usluga na svjetskom tržištu, koji sadrži podatke o kupcima diljem svijeta koji oglašavaju svoje potrebe i želje.

Ukoliko ste zainteresirani za uključivanje na Trade leads popis – molimo Vas registrirajte se na web stranici:

www.bizeurope.com/bsr/exportoffers.htm

 

Ciljano tržište – Makedonija

Karta Makedonije

Gospodarstvo

Osnovni makroekonomski pokazatelji:
BDP (u mlrd USD):
2004.= 5,24
BDP per capita (USD):
2003.= 1.905
Stopa rasta BDP-a:
2003. = 3,4%
Indeks industrijske proizvodnje:
2004.=  87,3
Stopa inflacije:
2004. = -0,4
Stopa nezaposlenosti:
2004. = 37,7
Vanjski dug (kraj razdoblja-mlrd USD):
2003. = 1,81
2004. = 1,96
Broj turista:
2004. = 465.000
     -domaći turisti: 300.000
     -strani turisti: 165.000

Vanjskotrgovinski podaci:

U 2004. godini, Makedonija je najviše izvozila u zemlje EU (56,3%) i zemlje bivše Jugoslavije (27,9%), dok je najviše uvozila iz zemalja EU (47,1%) i zemalja srednje i istočne Europe i bivšeg SSSR-a (23,3%).

IZVOZ (mil USD):
2004. = 1.673
Glavni izvozni proizvodi u 2004.:
potrošna roba (odjeća, obuća, hrane i piće), sirovine i polugotovi proizvodi
Glavni izvozni partneri u 2004.:
Njemačka, SiCG, Grčka, Italija, SAD, Nizozemska
UVOZ (mil USD):
2004. = 2.903
Glavni uvozni proizvodi u 2004.:
sirovine, gorivo i gorovi proizvodi, različiti strojevi i uređaji, hrana
Glavni uvozni partneri u 2004.:
Njemačka, Grčka, SiCG, Rusija, Bugarska

Direktna strana ulaganja u Makedoniju:
Prema podacima Narodne banke Makedonije, direktna strana ulaganja u RM u razdoblju 1994.-2004 godine ukupno iznose 1.172,7 milijuna USD.
U 2004. direktna strana ulaganja u Makedoniju iznosila su 150,11 mil USD.

Najveće zemlje ulagatelji u 2004. su:
Nizozemska ( 66,22 mil USD)
Grčka (30,151 mil USD)
Sveti Vincent i Grenadini (8,314 mil USD)
Švicarska (8,018 mil USD)
Italija (7,425 mil USD)

Godina

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.(I.-II.)

(I.-III)

Izvoz

59

52

59

71

74

10,3

17,5

Uvoz

55

63

67

74

117

19

31,6

Ukupno

114

115

125

145

191

38,3

49,1

Saldo

6

-11

-8

-3

-43

-8,7

-14,1

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor: Državni zavod za statistiku RH, Obrada:HGK (mil.dolara)

 

   

 

 

ROBNA RAZMJENA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I  REPUBLIKE MAKEDONIJE
Godina Roban razmjena u
(tisućama US dolara)
Indeksi
(prema istom razdoblju prethodne godine)
Udio (%) u ukupnoj robnoj razmjeni RH
 
Izvoz Uvoz Ukupno
Izvoz Uvoz Ukupno
Izvoz Uvoz Ukupno
1995.
69 732,9 36 411,8 106 144,7
95,0 133,3 105,4
1,51 0,48 0,87
1996.
58 983,4 33 565,6 92 549,0
84,6 92,2 87,2
1,31 0,43 0,75
1997.
77 477,7 42 009,9 119 487,7
131,4 125,2 129,1
1,86 0,46 0,90
1998.
63 662,7 55 653,7 119 316,4
82,2 132,5 99,9
1,40 0,66 0,92
1999.
64 139,9 52 393,6 116 533,5
100,7 94,1 97,7
1,49 0,67 0,96
2000.
58 978,8 54 863,7 113 842,5
92,0 104,7 97,7
1,33 0,69 0,92
2001.
52 471,1 62 981,4 115 452,5
89,0 114,8 101,4
1,12 0,69 0,84
2002.
59 079,8 66 946,9 126 026,7
112,6 106,3 109,2
1,20 0,62 0,81
2003.
70 459,2 74 477,3 144 936,5
119,3 111,2 115,0
1,14 0,52 0,71
2004.
74 007,6 116 570,7 190 578,4
105,0 156,5 131,5
0,92 0,70 0,77
1-9,
2004
53 021,1 81 911,8 134 932,9
     
0,92 0,68 0,68
1-9,
2005
59 459,0 111 026,8 170 485,8
112,1 135,5 126,3
0,92 0,81 0,85

Izvor: Državni zavod za statistiku

ROBNA RAZMJENA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I  REPUBLIKE MAKEDONIJE
Godina Roban razmjena u
(tisućama US dolara)
Indeksi
(prema istom razdoblju prethodne godine)
Udio (%) u ukupnoj robnoj razmjeni RH
 
Izvoz Uvoz Ukupno
Izvoz Uvoz Ukupno
Izvoz Uvoz Ukupno
1995.
69 732,9 36 411,8 106 144,7
95,0 133,3 105,4
1,51 0,48 0,87
1996.
58 983,4 33 565,6 92 549,0
84,6 92,2 87,2
1,31 0,43 0,75
1997.
77 477,7 42 009,9 119 487,7
131,4 125,2 129,1
1,86 0,46 0,90
1998.
63 662,7 55 653,7 119 316,4
82,2 132,5 99,9
1,40 0,66 0,92
1999.
64 139,9 52 393,6 116 533,5
100,7 94,1 97,7
1,49 0,67 0,96
2000.
58 978,8 54 863,7 113 842,5
92,0 104,7 97,7
1,33 0,69 0,92
2001.
52 471,1 62 981,4 115 452,5
89,0 114,8 101,4
1,12 0,69 0,84
2002.
59 079,8 66 946,9 126 026,7
112,6 106,3 109,2
1,20 0,62 0,81
2003.
70 459,2 74 477,3 144 936,5
119,3 111,2 115,0
1,14 0,52 0,71
2004.
74 008 116 571 190 579
105,0 156,5 131,5
0,92 0,70 0,77
2005.
81 456 144 714 226 170
110,1 124,1 118,7
0,92 0,78 0,83

Izvor: Državni zavod za statistiku

Adrese / kontakti

VELEPOSLANSTVO RH - SKOPJE
Ul. Mitropolit Teodosij Gologanov 44
91 000 Skopje
tel.: ++389 23 127 382, 127 350
fax: ++389 23 127 417
Veleposlanik: Ivan Kujundžić

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE MAKEDONIJE U ZAGREBU
Petrinjska 29/I
10 000 Zagreb
tel.: ++385 1 4922 902
fax: ++385 1 4922 903
Veleposlanik: Mahi Nesimi

STOPANSKA KOMORA NA MAKEDONIJA
Dimitrie Čupovski 13, P.O. Box 324
91 000 Skopje
tel.: ++389 23 118 088
fax: ++389 23 116 210
Predsjednik: Branko Azeski
www.mchamber.org.mk
 

5. Međunarodna konferencija Hrvatske banke za obnovu i razvitak o poticanju izvoza – Dubrovnik, 8. rujna 2006. godine

disc

Hrvatska banka za obnovu i razvitak organizira jubilarnu petu Međunarodnu konferenciju o poticanju izvoza  8. rujna 2006. godine u Dubrovniku.
Budući da Konferenciju organizira za Vas, hrvatske izvoznike, koristimo ovu priliku pozvati Vas da predložite teme o kojima biste željeli slušati tom prigodom, a HBOR će se potruditi ovu jubilarnu konferenciju učiniti još zanimljivijom i korisnijom te je osmisliti sukladno Vašim potrebama i željama.
Svoje prijedloge možete poslati na e-mail adresu: konferencija@hbor.hr

O detaljima same prijave, koja će se ove godine obavljati i on-line putem, bit ćete naknadno obaviješteni.

 

Drzavna uprava

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka predstavilo studiju

 «Hrvatski proizvod za hrvatski turizam»

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom dalo je, temeljem javnog natječaja, Institutu za turizam zadatak izrade projekta Hrvatski proizvod za hrvatski turizam sa slijedećim ciljevima:

  1. procjeniti veličinu i važnost uvoznih proizvoda koji su se koristili u području H Hoteli i restorani te u privatnom smještaju u 2004. godini, ukupno te na razini najvažnijih grupa proizvoda i pojedinih proizvoda;
  2. analizirati percepciju odnosa cijena i različitih aspekata kvalitete inozemnih i domaćih proizvoda te razloge uvoza proizvoda koji su se koristili u području H Hoteli i restorani u 2004. godini;
  3. predložiti aktivnosti koje bi trebalo poduzeti za povećanje udjela domaćih proizvoda u podrućju H Hoteli i restorani te u privatnom smještaju.

Prema podacima DZS-a vrijednost ukupnog uvoza roba u Republiku Hrvatsku  u 2004. godini iznosila je 100.008 milijuna kuna, odnosno gotovo 50% bruto društvenog proizvoda (BDP). Oko 361 milijuna kuna, direktno se, bez posredovanja trgovačkih poduzeća, uvozi u područje H Hoteli i restorani.

Uvoz u hotelska poduzeća

Hotelska poduzeća ostvarila su tijekom 2004.godine od pružanja ugostiteljskih usluga 5,05 milijardi kuna, odnosno 93,1% prihoda iz poslovanja. 

Odnos između udjela vrijednosti uvoza proizvoda u ukupnom uvozu te udjela vrijednosti nabavki pojedinog proizvoda u ukupnim nabavkama, pokazuje da se hrana (udio u ukupnim nabavkama 48,7% udio u uvozu 42,5%) i piće (udio u ukupnim nabavkama 12,6% udio u uvozu 4,6%) ispodprosječno uvoze, dok se iznadprosječno uvoze ostali proizvodi (udio u ukupnim nabavkama 38,7%, a udio u uvozu 52,8%),a prije svega materijal i dijelovi za tehničko održavanje.

Prema udjelu u vrijednosti ukupnih nabavki uvoznih prehrambenih proizvoda, najviše se uvozi: zamrznuta riba, zamrznuto povrće, juneće meso, svinjsko meso, sir te suhomesnati i kobasičarski proizvodi.

Uvoz u ugostiteljstvo

Vrijednost svih nabavki sirovina, materijala i roba za ugostiteljstvo (ne uključujući troškove energije) u 2004. godini, iznosila je oko 3,4 milijarde kuna, odnosno oko 29% ukupno ostvarenog prihoda iz poslovanja ugostiteljstva u području H Hoteli i restorani i privatnom smještaju. Udio vrijednosti uvoza u nabavkama sirovina, materijala i roba u ugostiteljstvu 2004. godine iznosila je, prema provedenim istraživanjima, nešto više od 720 milijuna kuna, odnosno oko 21% ukupno nabavljenih sirovina, materijala i roba.
Udio vrijednosti nabavki sirovina, materijala i roba iz uvoza u ukupnom prihodu od ugostiteljstvu iznosi svega oko 6% pri čemu je vrijednostukupnih nabavki hrane i pića iz uvoza iznosila u 2004. godini oko 320 milijuna kuna, a ostalih roa/proizvoda iz uvoza, oko 400 milijuna kuna. Unutar tih veličina moguće je tražiti mogućnosti za supstituciju uvoza domaćim robama/proizvodima.
Kad je riječ o hrani najviša razina uvozne ovisnosti zabilježena je kod voća (41% ukupnih nabavki voća je iz uvoza). Visoki udjeli uvoza su još evidentirani u nabavkama ribe (oko 24%) te povrća (oko28%).
Nabavke mesa iz inozemstva u iznosu od 50 milijuna kuna čine najveći dio ukupnih troškova nabavki prehrambenih proizvoda iz uvoza.

Prijedlog mjera za povećanje udjela domaćih proizvoda u ugostiteljstvu

Dana 23. studenoga 2005. godine održana je panel diskusija s kreatorima gospodarske politike u ddržavi, predstavnicima odgovarajućih strukovnih udruga te s predstavnicima najznačajnijih dobavljača/proizvođača proizvoda i roba u ugostiteljstvo u cilju dobivanja rješenja za smanjivanje udjela uvoznih proizvoda/roba u ugostiteljstvu.
Prijedlozi mjera za smanjenje korištenja uvoznih proizvoda u ugostiteljstvu, a koje su definirane na temelju zaključaka provedenih istraživanja te mišljenja i prijedloga sudionika panel diskusije, obuhvaćaju mjere na području:

  • Državne administracije i novčarskih institucija: nastavak poticaja za povećanje konkurentnosti i proizvodnje podjedinih proizvoda; projekti poticanja proizvodnje proizvoda koji se najlakše i najbrže mogu supstituirati, projekti «izvozni hrvatski proizvodi», edukacija na relaciji proizvođač-dobavljač-kupac, nastavak projekta «kupujmo hrvatsko», standardizacija u ugostiteljstvu (implementacija), podizanje kriterija kvalitete za uvozne prehrambene proizvode;

 

  • Ugostiteljstva: ukupno podizanje kvalitete ponude/usluga naglašavanjem lokalnog identiteta i kroz uključivanje domaćih proizvoda, uvođenje hrvatskog jelovnika, bolja povezanost s proizvođačima i kreiranje zajedničkih projekata za proizvodnju domaće hrane, promocija hrvatskih brandova;
Dobavljača/proizvođača: formiranje domaće burze prehrambenih proizvoda, izgradnja odgovarajućih skladišta/hladnjača za čuvanje proizvoda, ulaganje u prerađivačke kapacitete, bolja suradnja s ugostiteljstvom putem potpisivanja godišnjih/dugoročnih ugovora o suradnji, udruživanje manjih proizvođača posebno na proizvodnji neprehrambenih proizvoda.

Dio sažetka studije «Hrvatski proizvod za hrvatski turizam»
Cjelovita studija, sažetak i prezentacija „Hrvatski proizvod za hrvatski turizam nalazi se na Web stranici: www.mmtpr.hr

CE MARKICA

CE je skraćenica od Conformité Européenne i za razliku od standarda kvalitete ne odnosti se na kvalitetu, već na sigurnost upotrebe proizvoda.
Druga razlika u odnosu na standarde kvalitete jest činjenica da je CE znak obavezan za izvoz na tržiše EU.

CE znak je preduvjet za izvoz slijedećih proizvoda:

  1. Igračke
  2. Građevinski materijal
  3. Jednostavna oprema pod tlakom
  4. Radio i telekomunikacijska oprema
  5. Medicinski uređaji
  6. Strojevi
  7. Oprema za osobnu zaštitu
  8. Satelitska oprema
  9. Vatrogasni uređaji
  10. Oprema koja radi s visokim tlakom
  11. Razni uređaji
  12. Neautomatski uređaji i oprema za mjerenje težine
  13. Fitness oprema
  14. Liftovi
  15. Zaštitna oprema za rad u eksplozivnim atmosferama
  16. Mjerni instrumenti
  17. In Vitro dijagnostička medicinska oprema
  18. Nautička oprema
  19. Električni uređaji
  20. Parni kotlovi
  21. Civilni eksplozivi
  22. Rashladna oprema
S obzirom na upite naših članova izvoznika  vezano za CE oznaku (i slične teme), želimo vas izvjestiti da Tajništvo HIZ-a priprema u suradnji sa Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva određene aktivnosti kako bismo pomogli na ovom području svima koji proizvode gore navedene vrste proizvoda, a CE oznaka im je nužna za izvoz u EU.


N-LAB – 15 posto  popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21, te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI” 2006.

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za
kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s
ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s
računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom
pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i
stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o
cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr

Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr


© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2005. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]