Izvoznik, broj 19, svibanj 2006.
     
Intervju
Krunoslav Bešvir, predsjednik Hrvatskog poslovnog kluba i direktor Podravke
Aktivnosti HIZ-a
Sastanak Hrvatskog poslovnog kluba i otvorenje manifestacije Dani Hrvatske u hotelu Hyatt Regency Belgrade

Okrugli stol Hrvatskih izvoznika i poslovnog tjednika Lider na temu «Budućnost izvoza u svjetlu prijedloga Strateškog okvira za razvoj 2006-2013»
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište –  Republika Slovenija

Intenziviranje austrijsko-hrvatskih gospodarskih odnosa
HBOR
Potpisani ugovori o provedbi projekta obnovljivih izvora energije
Državna uprava
Osnovan Makedonsko-hrvatski poslovni klub
Iz tiska

Vukelićeva ofenziva: Za pet godina dvostruki izvoz

Osnovana Mađarsko-hrvatska trgovinska i industrijska komora

Pojmovnik

CE markica – dobijanje znaka CE

Popusti za članove HIZ-a

N-LAB – 15 posto  popust članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

Končar INEM - Akcija «Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI» 2005/2006

Krunoslav Bešvir, predsjednik Hrvatskog poslovnog kluba (HPK) u Srbiji i direktor Podravke d.o.o. Beograd

1. Hrvatski poslovni klub (HPK), čiji ste predsjednik, osnovan je 21. studenoga prošle godine te okuplja pedesetak tvrtki koje posluju u Srbiji. Koji su temeljni ciljevi djelovanja navedenog kluba i koji su dosadašnji rezultati?
Nakon osnivačke skupštine krajem 2005. započele su aktivnosti HPK-a koje su usmjerene pružanju pomoći svima koji su uključeni, ili to tek namjeravaju biti, u poslovna događanja u Srbiji. Želja nam je uključiti se u poslovne probleme tvrtki članica, pronaći zadovoljavajuća rješenja i štititi interese članova kluba. Okupljanja članova održavaju se najmanje jednom mjesečno i tom prilikom organiziramo susrete i predavanja ministara i drugih osoba važnih za poslovanje tvrtki članica. Gosti su nam bili i predsjednik Privredne komore Srbije, ministri znanosti, gospodarstva, energetike, direktori carine i porezne uprave... Važno je naglasiti da u odabiru gostiju uvažavamo potrebe članova koji predlažu goste koji su na neki način povezani s aktualnom poslovnom problematikom. Naravno, tu su i redovni sastanci članova s namjerom raspravljanja konkretnih pitanja od neposrednog značaja za sve nas. Veliku pomoć u radu kluba pruža potpredsjednik Masnec, direktor predstavništva HGK u Srbiji.
Od trenutka registracije kluba, sredinom siječnja, punopravnim članovima s uplaćenom članarinom postalo je tridesetak tvrtki. Očekujemo da će do kraja godine broj tvrtki članica dostići osamdeset, budući da je toliko njih iskazalo spremnost da postanu članice kluba i aktivno prisustvuju aktivnostima koje organiziramo.

2. U utorak, 9. svibnja 2006. je održan 4. sastanak Hrvatskog poslovnog kluba na kojem su kao posebni gosti sudjelovali hrvatski ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić te ministar privrede i privatizacije u Vladi Republike Srbije Predrag Bubalo. Koje su bile teme navedenog sastanka?
Ministri su prihvatili poziv za prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na sastanku kluba te su istaknuli značaj kluba u jačanju poslovnih odnosa tvrtki obiju zemalja. U govoru koje je održao članovima, ministar Bubalo naglasio je brojne reforme koje provodi srpska vlada, najavio završetak procesa privatizacije i daljnje smanjivanje poreznih opterećenja gospodarstvu (niži porezi na plaće od 1/1/2007.) te istaknuo kako je suradnja dvaju gospodarstava s protokom kapitala u oba pravca nužna za normalan budući razvoj odnosa dvaju zemalja. Ministar Vukelić usmjerio je svoj govor na mogućnosti proširenja gospodarske suradnje dvaju zemalja uz upoznavanje prisutnih s temama o kojima se raspravljalo na bilateralnom sastanku. Kako je rekao Vukelić, razgovaralo se o otvorenim pitanjima, ponajviše na području energetike i potpune provedbe Ugovora o slobodnoj trgovini, čije rješavanje će omogućiti intenzivniju suradnju. Podržao je investicijska ulaganja s obje strane i istaknuo kako nema nikakvih prepreka za ulaganja u Hrvatsku. EU je spominjana kao zajednički cilj obaju država i Vlada i svaki je ministar predstavio korake koji se u tom pravcu rade.

3. Obzirom da ste direktor Podravke d.o.o. Beograd, kako ocjenjujete Podravkin rejting na tržištu Srbije i Crne Gore? Na koji način Podravka namjerava ojačati poziciju na navedenom tržištu i povećati tržišni udio?
Podravkin rejting na tržištu je vrlo visok – i kod potrošača i kod poslovnih partnera. Podravka je zadržala status ugledne prehrambene tvrtke s visokom prepoznatljivošću dviju robnih marki – Podravke i Vegete. Odrednica našeg poslovanja i dostizanja zacrtanih strateških ciljeva jesu intenzivna marketinška ulaganja koja su osobito primjetna ove godine. Želja nam je dodatno ojačati poziciju u strateškim grupama proizvoda, naročito u Vegeti koja se suočava s desetinama kopija i jeftinim domaćim konkurentima od kojih su neki, u vrijeme odsustva Vegete, zauzeli njenu poziciju i postali nacionalno prepoznatljiv brand. Možemo se pohvaliti da smo uvjerljivi tržišni lider u dječjoj hrani u pahuljicama, drugi na tržištu juha u vrećicama s najprodavanijom juhom na tržištu, da smo prvi krenuli s komunikacijom u kategoriji cerealija lansirajući Čokolino crunch... Istaknuo bih i suradnju s domaćom prehrambenom industrijom, točnije tvrtkama Swisslion Takovo i Grand prom (koja je u vlasništvu Droge Kolinske) s kojima smo potpisali tri Ugovora o uslužnoj proizvodnji i na taj način preskačemo međudržavne prepreke u poslovanju (nemogućnost uvoza i prodaje proizvoda s goveđim sadržajem).

4. Koji su po Vašem mišljenju najveći i najčešći problemi s kojima se hrvatske tvrtke suočavaju na tržištu Republike Srbije i Crne Gore? Kako udruga hrvatskih izvoznika može pridonijeti u rješavanju istih problema?
Problemi s kojima se suočavamo različiti su ovisno o djelatnosti pojedinih tvrtki. Moram reći da su problemi ponajviše posljedica zahtjevnog tržišta, konkurencije i partnera, a manje su to institucionalni problemi koji bi onemogućavali razvoj poslovnih odnosa (izuzev poslova od državnog značaja, ponajprije nafte). Moramo prihvatiti stanje u kojem državni aparat reagira sporije kada su u pitanju određene izvanredne okolnosti koje utječu na poslovanje nekih naših poduzeća, kao što je to bilo u slučaju ptičje gripe gdje su institucije srpske države reagirale kasnije u odnosu na zemlje okruženja, ali konačno rješenje je bilo na tragu uputa Europske komisije. 
Zaključio bih kako proširenje institucionalnih okvira suradnje (prihvaćanje certifikata i nalaza ovlaštenih zavoda, veterinarski sporazum) može dodatno utjecati na razvoj i jačanje gospodarske suradnje sa Srbijom te na naš veći izvoz. Upravo u tom svijetlu, zajedno s aktivnim radom s predstavništvom HGK u Srbiji i s klubom, vidim mogućnost da udruga Hrvatski izvoznici doprinese rješavanju problema i razvoju poslovanja hrvatskih tvrtki na srpskom tržištu.

Predstavljanje  Hrvatskih izvoznika na sastanku Hrvatskog poslovnog kluba i otvaranje Dana Hrvatske u beogradskom hotelu Hyatt Regency

U beogradskom hotelu Hyatt Regency održan je četvrti sastanak Hrvatskog poslovnog kluba (HPK), na kojem su posebni gosti bili ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske Branko Vukelić i njegov domaćin, ministar privrede i privatizacije u Vladi Republike Srbije Predrag Bubalo.
Ministar Bubalo je članove i goste HPK-a upoznao s postignućima gospodarskog razvoja Srbije u posljednje dvije godine te je kao najveće gospodarske probleme u Srbiji naveo visok vanjskotrgovinski deficit, razmjerno visoku inflaciju i skupe kredite za gospodarstvenike.
Ministar Vukelić je ocijenio netom završene bilateralne razgovore vrlo uspješnima te se posebno osvrnuo na gospodarske aktivnosti koje se poduzimaju na putu priključenja Republike Hrvatske EU-u.
Područje energetike, zajednički prodor na treća tržišta i brži razvitak malog i srednjeg poduzetništva teme su koje zaokupljaju gospodarstvenike obaju strana, istaknuo je ministar Vukelić.
Na sastanku je udrugu Hrvatski izvoznici prisutnima predstavio glavni tajnik Dubravko Miholić koji je najavio intenziviranje suradnje s Hrvatskim poslovnim klubom te organizaciju tribine u suradnji s Agencijom za promicanje izvoza i ulaganja i Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak na temu «Financiranje izvoza u Srbiju i Crnu Goru», dok je Hrvatsku udrugu poslodavaca predstavljao njezin potpredsjednik Vladimir Kovačević.
Nakon sastanka Hrvatskog poslovnog kluba, svečanim domjenkom otvoreni su Dani Hrvatske u hotelu Hyatt Regency koji će trajati od 9. – 21. svibnja 2006., a tom su se prilikom uglednicima iz Hrvatske i Srbije i svim prisutnima obratili organizatori i domaćini manifestacije - veleposlanik RH u Beogradu Tonči Staničić, Edward Andrews, direktor hotela Hyatt Regency Belgrade, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva RH Branko Vukelić te Zoran Grašo, vlasnik restorana Adriatic Grašo iz Splita.


Okrugli stol Hrvatskih izvoznika i poslovnog tjednika Lider na temu «Budućnost izvoza u svjetlu prijedloga Strateškog okvira za razvoj 2006-2013»

Udruga Hrvatski izvoznici i poslovni tjednik Lider održali su jučer , 30. svibnja 2006. u hotelu Regent Esplanade Zagreb okrugli stol na temu „Budućnost izvoza u svjetlu prijedloga Strateškog okvira za razvoj 2006-2013” na kojem je uvodničar te prezenter navedene teme bio dr. Žarko Primorac, Deloitte d.o.o.



Izvoziti ili zaostajati

dr.Ljubo Jurčić, dr. Žarko Primorac
«Izvoz treba biti prioritet i to treba jasno naglasiti u svakoj strategiji razvoja. Deset godina zanemarivala se proizvodnja na račun trgovine i na temelju aktualnih projekata razvoja stječe se dojam da država nema povjerenja u poduzetnike», ocijenio je makroekonomist Dražen Kalogjera u raspravi na okruglom stolu ‘Budućnost izvoza u svjetlu Strateškog okvira za razvoj 2006-2013.’
Okrugli stol ‘Budućnost izvoza u svjetlu Strateškog okvira za razvoj 2006-2013.’ u organizaciji Lidera i Hrvatskih izvoznika otvorio je vrlo angažiranu raspravu o hrvatskom izvozu, u kojoj su naizmjence sudjelovali ugledni makroekonomisti i ugledni hrvatski izvoznici.  

«Od ovog Strateškog okvira do njegove operacionalizacije, a posebno praktičnih rezultata prilično je dalek put» , primijetio je u uvodnoj riječi dr. Žarko Primorac. «Zato ovakve rasprave treba iskoristiti da bi se došlo do konkretnijeg i operativnijeg dokumenta koji će se usredotočiti na nekoliko razvojnih prioriteta. Prvi od njih je izvoz i konkurentnost kao globalni strateški cilj, koji sublimira većinu onoga što je nužno postići u sljedećih 6-7 godina, odnosno do ulaska u EU i europski monetarni sustav.
Izvoziti ili umrijeti - bila je parola obnove nakon drugog svjetskog rata
», podsjetio je dr. Primorac, «ali danas bi ona glasila - izvoziti ili zaostajati».

Kao voditeljica tima koji je sastavio Strateški okvir za razvoj, državna tajnica Martina Dalić navela je kako je prednost pripremljenog materijala njegova sažetost i pristupačnost te da su dobrodošli svi komentari i prijedlozi, podjednako iz struke, kao i iz prakse. Predsjednik Hrvatskih izvoznika i predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije Darinko Bago primijetio je kako je za uspjeh na tržištu EU potrebno znanje i mentalni sklop pobjednika, podjednako u sportu kao i u gospodarstvu.

Mato Crkvenac, predavač na Ekonomskom fakultetu, upozorio je da je vanjski dug Hrvatske u posljednje dvije godine porastao gotovo dva puta u odnosu na četiri godine prije te da u ovom trenutku nitko ne vlada vanjskim dugom i ne može ga kontrolirati, dok su poduzetnici, poput Nade Šimić, direktorice ‘Primaco Špeda’, upozorili da ih više od političkih stavova zanimaju rješenja stvarnih problema. Ivan Brkić, direktor kutinskog Selka i Ivan Kesić iz Hrvatskih izvoznika složili su se da tečaj pogoduje trgovini, a ne proizvodnji te da poduzetnike koji imaju ideja i hrabrosti za pokretanje novih projekata koči sporost birokratskog aparata pri odobravanju kredita.

«Banke ulaze samo u sigurne poslove», komentirao je Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista,  «stoga bi nove projekte trebala poticati država». Mate Zmijarević iz Agencije za promicanje izvoza i ulaganja najavio je osnivanje fonda za poticanje izvoza, kojeg je inicirala agencija, dok je Mladen Vedriš, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, zaključio da se izvoz nikome ne događa slučajno te da je strateškim okvirom trebalo zacrtati ono što se može i što se treba učiniti kako bi se potaknuo izvoz.

Okrugli stol u hotelu Regent Esplanade prvi je u seriji rasprava o hrvatskom izvozu koje će, u organizaciji poslovnog tjednika Lider, svaka tri mjeseca okupljati uglednike iz prakse, struke i medija. Stoga je glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović sve prisutne pozvao na sljedeći skup koji će se održati u rujnu. (S.P.M.)



Gospodarstvo

Osnovni makroekonomski pokazatelji:
BDP (mlrd eura):
2004. = 25,919
BDP  per capita (eura):
2004. = 12.977
BDP stopa rasta:
2004. = 4,6%

Stopa nezaposlenosti:  
2004. = 6,3%
   
Inflacija: 
2004. = 3,2% 
 
Direktna strana ulaganja (FDI):
2003. = 5,1 mlrd eura
Vanjski dug:
15,4 mlrd eura (31. prosinac 2004.)

Vanjskotrgovinski podaci:
IZVOZ (mlrd eura):
2004. = 12,6
Najznačajniji slovenski izvozni proizvodi u 2003.:
osobni automobili, lijekovi, sjedala i njihovi dijelovi, dijelovi za motorna vozila, gume, pokućstvo, hladnjaci...

Najvažniji partneri u izvozu Slovenije u 2004.:
Njemačka, Italija, Hrvatska, Austrija, Francuska
UVOZ (mlrd eura):
2004.= 13,9
Najznačajniji slovenski uvozni proizvodi u 2003.:
osobni automobili, naftna ulja, dijelovi motornih vozila, lijekovi, motorna vozila, naftni plinovi...
Najznačajniji partneri u uvozu Slovenije u 2004.:
Njemačka, Italija, Austrija, Francuska, Hrvatska
Kalendar sajmova u Sloveniji u 2005. godini.

Ulaganja:

Ukupna direktna strana ulaganja u Sloveniju (1994.-2003.):   26.212,5 mil eura
Direktna strana ulaganja u Sloveniju:
Direktne strane investicije u Sloveniju u 2003. godini iznosile su 5.069,7 milijuna eura.
Najveći strani ulagači u Sloveniju u 2003.:
- Austrija (23,2%)
- Švicarska (21,8%)
- Njemačka (7,8%)
Direktne Slo. investicije u inozemstvo:
U 2003. ukupna slovenska ulaganja u inozemstvo iznosila su 1.848,9 milijuna eura.
Najveća slovenska ulaganja u 2003.:
- Hrvatska (32,9%)
- Bosna i Hercegovina (11,2%)
- Srbija i Crna Gora (11,1%)
- Nizozemska (7,8%)
- Njemačka (5,1%)

Adrese / kontakti

VELEPOSLANSTVO RH U LJUBLJANI
Grubarjevo nabrežje 6
SLO - 1 000 Ljubljana
tel.: ++386 1 4256 220, 4257 287
fax: ++386 1 4258 106
Veleposlanik: Mario Nobilo
Gospodarski savjetnik: Berislav Jurčić
VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE SLOVENIJE U ZAGREBU
Savska cesta 41      
HR - 10 000 Zagreb     
tel.: ++385 1 6311 000, 6311 014   
fax: ++385 1 6177 235     
Veleposlanik: Dr. Milan Orožen Adamič 
 
Generalni konzulat Republike Slovenije u Splitu
Stipančićeva 25
HR- 21 000 Split
tel: ++385 21 389 244
fax: ++385 21 389 233
Konzul: Branko Vrščaj, počasni konzul
GOSPODARSKA ZBORNICA SLOVENIJE
Dimičeva 13
SLO -1 504 Ljubljana
www.gzs.si
tel.: ++386 1 5898 000
fax: ++386 1 5898 100
predsjednik: Jožko Čuk

Intenziviranje austrijsko-hrvatskih gospodarskih odnosa

 

Kao što Vam je sigurno poznato ,Austrija je jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske i vodeća država po direktnim stranim ulaganjima u hrvatsko gospodarstvo.

Vezano uz intenziviranje izvrsnih austrijsko-hrvatskih gospodarskih odnosa, ovim putem Vam želimo predstaviti austrijske tvrtke koje su zainteresirane za poslovnu suradnju s hrvatskim tvrtkama, a možete ih pronaći pod sljedećim linkom: http://www.austriantrade.org/hrvatska/austrija-u-hrvatskoj/newsletter/hr/.

Posjetite i druge zanimljive rubrike na web-stranici http://www.austriantrade.hr.

Trade leads

Ukoliko ste zainteresirani za uključivanje na Trade leads popis – registrirajte se na www.bizeurope.com/bsr/exportoffers.htm

Potpisani ugovori o provedbi projekta obnovljivih izvora energije

Hrvatska banka za obnovu i razvitak je 17. svibnja 2006. u Zagrebu potpisala je Ugovor o obavljanju poslova u ime i za račun s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva te Ugovor o provedbi Projekta obnovljivih izvora energije s Fondom za zaštitu okoliša temeljem darovnice Zaklade Globalnog fonda zaštite okoliša (GEF) odnosno Međunarodne banke za obnovu i razvoj kao provedbene agencije GEF-a.

Ministar Branko Vukelić, direktor Fonda Vinko Mladineo i predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, potpisali su ugovore o provedbi Projekta obnovljivih izvora energije temeljem darovnice Zaklade Globalnog fonda zaštite okoliša (GEF). Potpisivanje ugovora nastavak je osnovnog ugovora o darovnici koji je prethodno potpisan između Ministarstva financija i Međunarodne banke za obnovu. Ovime je zaokružen pravni okvir vezan uz darovnicu te time svi ugovori stupaju na snagu uz mogućnost korištenja sredstava. Na svečanosti potpisivanja prisustvovala je i ministrica Marina Matulović Dropulić.

Osnovni cilj darovnice, u iznosu od 5,5 milijuna američkih dolara, je podrška razvoju ekonomski i ekološki održivog tržišta obnovljivih izvora energije Republike Hrvatske. HBOR, kao provedbeno tijelo Projekta, će u ime i za račun Ministarstva obavljati poslove vezane uz pripremu i provedbu projektnih zadataka pri odabiru stručnjaka/savjetnika čiji je zadatak pružanje savjetodavne usluge svim ustanovama koje su uključene u razvoj energetskog tržišta Republike Hrvatske. Ugovorom između HBOR-a i Fonda utvrđuju se načini i uvjeti korištenja sredstava darovnice namijenjenih uspostavi kreditnog programa za sufinanciranje pripreme projekata razvoja obnovljivih izvora energije.

Razvoj hrvatskog tržišta obnovljivih izvora energije od izuzetne je važnosti jer omogućuje hrvatskom gospodarstvu manju ovisnost o uvozu električne energije i fosilnih goriva, a doprinijet će i smanjenju sveukupne emisije stakleničkih plinova. Dugoročno gledano, razvoj tržišta će dovesti do stvaranja povoljne klime za privatne investicije u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj i do povećanja korištenja domaće opreme i usluga, a samim time i do otvaranja novih radnih mjesta.

Osnovan Makedonsko-hrvatski poslovni klub

U okviru jednodnevnog službenog posjeta predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. Ive Sanadera Republici Makedoniji, 22. svibnja 2006. u prostorijama Gospodarske komore Makedonije održana je osnivačka skupština Makedonsko-hrvatskog poslovnog kluba. Skupštinu su otvorili premijer Sanader i premijer Bučkovski, pozdravivši inicijativu osnivanja Makedonsko-hrvatskog poslovnog kluba kao institucije posredstvom koje bi se poboljšala suradnja gospodarskih subjekata obaju zemalja i rješavali svi pravni i tehnički problemi koji na bilo koji način ometaju protok roba i usluga između dvaju zemalja.

Vukelićeva ofenziva: Za pet godina dvostruki izvoz

Ministar gospodarstva Branko Vukelić počeo je projekt koji bi mogao obilježiti njegovu cjelokupnu ministarsku karijeru: Hrvatsku izvoznu ofenzivu!

4 SMJERA IZVOZNE OFENZIVE:

- stvaranje novih izvoznika

- promjena strukture izvoza

- stvaranje pet izvoznih clustera

- zamjena uvoznih proizvoda domaćima

Riječ je o projektu čiji je cilj pretvaranje Hrvatske u izvozno gospodarstvo, pri čemu bi izvoz robe i usluga u sljedećih pet godina trebao biti udvostručen. Dakle, željeni je cilj približiti se vrijednosti izvoza od 30 milijardi dolara. Hrvatska izvozna ofenziva priprema se po već isprobanom austrijskom receptu, a u Vukelićevu su timu i stručnjaci iz Beča.
Izvozna ofenziva ima četiri temeljna smjera djelovanja. Prvi je stvaranje novih izvoznika kako bi se povećao ukupni broj tvrtki koje izvoze. Prošle je godine u Hrvatskoj 10.951 poduzeće izvozilo. No, samo 7.916 poduzeća izvozilo je više od 10.000 € godišnje, a među njima je bilo tek 7.497 pretežnih izvoznika, odnosno tvrtki koje više izvoze nego što uvoze. Cilj izvozne ofenzive jest povećati broj izvoznika za 25% u roku od 3 godine, dakle dobiti 13.800 izvoznih poduzeća. Lani se pojavilo 768 novih pretežnih izvoznika, ali cilj Ministarstva gospodarstva jest da se godišnje stvore barem 1.152 pretežna izvoznika.
Drugi je smjer izvozne ofenzive promjena strukture izvoza. Želi se, naime, povećati izvoz proizvoda temeljen na novim tehnologijama. Treći je smjer stvaranje 5 clustera za izvoz. U Hrvatskoj postoji 11 clustera ali nisu izvozno orijentirani, pa će biti osnovano pet isključivo izvoznih clustera po principu top-down, dakle država će odrediti sektore i prioritete formiranja. Na taj je način, primjerice, osnovan austrijski cluster proizvođača jabuka za izvoz u Italiju. Četvrti smjer izvozne ofenzive bit će usmjeren na supstituciju uvoznih proizvoda domaćom proizvodnjom. To znači da će se stvarati ključne kvote za domaće tržište uz mogućnost izvoza viška.
«Prvi korak u provedbi izvozne ofenzive bit će snimanje izvoznih potencijala Hrvatske te treba vidjeti što to uopće možemo izvoziti. Nakon toga ćemo analizirati i odlučiti koja su to tržišta na koja možemo izvoziti svoje proizvode, a onda možemo krenuti i s konkretnim mjerama poticanja izvoznika i stvaranja novih izvoznika», pojasnio je ministar Vukelić čije ministarstvo stoji iza ovog projekta zajedno s udrugom Hrvatski izvoznici.


CILJANA TRŽIŠTA ZA RAST IZVOZA:

Balkan – povećati izvoz za dvije milijarde dolara

Sjeverna Europa – povećati izvoz za dvije milijarde dolara

Sjeverna Amerika – povećati izvoz za jednu milijardu dolara

Rusija, Kina i Indija – povećati izvoz za četiri milijarde dolara

Posebno je zanimljivo to što Hrvatska prvi put ide osvajati ciljana tržišta. U tom pogledu izvozna ofenziva predviđa zadržavanje udjela na tradicionalnim tržištima Italije, Austrije, Njemačke, Slovenije i BiH.
Veći prodor planira se na tržište Balkana (povećanje izvoza za dvije milijarde dolara), zatim na tržište sjeverne Europe (dodatne dvije milijarde dolara) te na tržište Sjeverne Amerike (dodatna milijarda dolara izvoza). Najveći bi prodor trebao biti na tržišta Rusije, Kine i Indije za koje izvozna ofenziva ima cilj postići četiri milijarde dolara izvoza.

Izvor: Jutarnji list

Osnovana Mađarsko-hrvatska trgovinska i industrijska komora

U srijedu 24. svibnja 2006. u Zagrebu je osnovana Mađarsko-hrvatska trgovinska i industrijska komora. Cilj komore je njegovati gospodarske i trgovinske interese, te unaprijediti organizirano zastupanje interesa tvrtki u mađarskom vlasništvu u Hrvatskoj, odnosno hrvatskih tvrtki koje imaju poslovne odnose sa mađarskim tvrtkama. Komora će svojim uslugama pružati stručnu pomoć te informacije vezane uz gospodarstvo i poslovne običaje dviju država. Potpredsjednik Mađarske trgovinske i industrijske komore Jeno Radetzky istaknuo je kako je osnivanje takve komore uobičajena praksa i u Europi, a potporu za osnivanje, dodaje Radetzky, dobili su i od hrvatske vlade i HGK. Kao najbitnije ciljeve komore istaknuo je jačanje bilateralnih i gospodarskih odnosa dvaju zemalja te utemeljene baze podataka članica koje će koristiti svim poduzetnicima. Cilj je i podupirati Hrvatsku na njenom putu prema EU, u čemu bi članovi komore mogli pomoći svojim iskustvom, znanjem i lobiranjem, naglasio je Radetzky. Predsjednik HGK Nadan Vidošević istaknuo je kako je suradnja hrvatske i mađarske komore odlična. Pružio je punu potporu osnivanju komore koja će svakako pripomoći smanjenju diskontinuiteta u robnoj razmjeni između Hrvatske i Mađarske. Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Mađarske lani je iznosila 711,6 milijuna dolara. Hrvatska je u Mađarsku izvezla roba u vrijednosti od 137,4 milijuna dolara, što je za 33,2 posto više nego godinu ranije. Istodobno je iz Mađarske uvezeno roba za 574,2 milijuna dolara, odnosno 12,9% više.

Izvor: Vjesnik

CE MARKICA

Dobivanje znaka CE

Pri uvođenju CE znaka tvrtka može koristiti vlastite resurse i pripremiti dokaze (tehničku i drugu dokumentaciju, provesti ispitivanja) da je proizvod u skladu s odgovarajućom direktivom za određeni tip proizvoda.

Provjera usklađenosti proizvoda s propisanim standardima ponekad ne zahtijeva učešće posrednika – ovlaštenog tijela (Notified Body), ali u većini slučajeva učešće ovlaštenog tijela (kojih u Europi trenutno ima oko 700) je neophodno. Provjera se vrši u skladu s Direktivom Savjeta 93/465/EEC, kojom je obuhvaćeno osam modula (koraka):

A – Interna kontrola proizvodnje
B – EU tipsko ispitivanje proizvoda
C – Usklađenost proizvoda s direktivom za respektivni tip proizvoda
D – Osiguranje kvalitete proizvodnje
E – Osiguranje kvalitete proizvoda
F – Verifikacija proizvoda
G – Pojedinačna verifikacija proizvoda
H – Potpuno osiguranje proizvoda

Tvrtka ne mora za svaki proizvod (točnije tip proizvoda) prolaziti kroz svaki od navedenih modula.
Proces provjere usklađenosti za neke jednostavnije proizvode (npr. žarulje) obuhvaća samo neke od koraka.

Prema pravilima, proizvođač mora u potpunosti provesti sljedeće neophodne mjere:

  • Osigurati uvjete da proizvodni proces osigurava usklađenost proizvoda s odgovarajućom direktivom (sistem kvalitete);
  • Kompletirati tehničku dokumentaciju o projektiranju, proizvodnji i funkcioniranju proizvoda, napisanu službenim jezikom zemalja članica;
  • Sastaviti EC Deklaraciju, koja treba sadržavati sve relevantne podatke o usklađenosti s direktivom po kojoj je izdana, podatke o proizvodu, proizvođaču, njegovom ovlaštenom predstavniku, certifikacijskom tijelu, kao i upućivanju na standarde i druge normativne dokumente.

Utvrđivanje usklađenosti se u načelu odnosi na proizvod, proces proizvodnje, uslugu, sistem kvalitete i sistem zaštite životne sredine. Usklađenost proizvoda s tehničkim propisima, standardima i tehničkim specifikacijama se dokazuje izjavom isporučitelja, izvješćem o ispitivanju u akreditiranom laboratoriju, izvješćem kontrolne organizacije i certifikatom o usklađenosti certifikacijskog tijela.

CE znak mora biti postavljen na samom proizvodu ili ako to priroda samog proizvoda ne dozvoljava, na ambalaži, kao i na pratećoj dokumentaciji.
Znak mora biti lako uočljiv, razumljiv, čitljiv i, ukoliko drugačije nije određeno, mora biti veličine minimum 5 milimetara.

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

 

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI” 2006.

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za
kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s
ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s
računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom
pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i
stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o
cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2005. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]