Lipanj 2006. / God. II / Broj 20

  

Aktualno
HIZ EXPORT MACROSCOPE br. 3 – lipanj 2006.

HRVATSKA-AUSTRALIJA
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište – Republika Češka

Sajmovi u Republici Češkoj
HBOR
HBOR otvorio područni ured u Rijeci
Pojmovnik

HACCP standard

Popusti za članove HIZ-a

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

Končar INEM - Akcija «Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI» 2005/2006

HIZ EXPORT MACROSCOPE br. 3 - lipanj 2006.

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske i dalje su zemlje EU25(62% izvoza i 66% uvoza) s kojima je zabilježen rast izvoza od 5,6 % i rast uvoz od 5,5%, ali je udio pao u odnosu na 2004. godinu. Pri tome značajan udio imaju Italija (21,4% izvoza i 16% uvoza), Njemačka (10,6% izvoza i 14,8% uvoza), Austrija (7,1% izvoza i 5,7% uvoza) i Slovenija (8,1% izvoza i 6,8% uvoza). Značajan vanjskotrgovinski partner su i zemlje jugoistočne Europe.  Drugi najvažniji partner na strani izvoza je Bosna i Hercegovina s 14,3% izvoza i svega 2,4% uvoza. Makedonija, nova članica CEFTA-e sudjeluje u izvozu i uvozu s 1%. Rusije je treći po redu partner na strani uvoza s izvozom od svega 1,3% i uvozom  od 9,1%. Srbija i Crna Gora sudjeluju s 4,5% u izvozu, a u uvozu s 1%. Slijede SAD kao vanjskotrgovinski partner (izvoz 3,5% i uvoz 2,1%). Od onih koji još imaju značajan postotak spominjemo Liberiju (2,8% u izvozu-brodovi).
Rast trgovine u 2005. godini zabilježen je prema razvijenim zemljama u razvoju (+5,8% izvoz,+6,6% uvoz), ali više prema zemljama u razvoju (+19,8% izvoz, +29,7% uvoz). Na strani izvoza najviše je porasla Južna Amerika i Azija, a na strani uvoza Afrika. U Europskoj uniji pala je razmjena sa Austrijom, porasla sa Francuskom, Danskom i Velikom Britanijom, mediteranskim zemljama i novima članicama EU. Od ostalih razvijenih zemalja porasla je i razmjena sa zemljama EFTA-e, Australije, SAD-om i Turskom, a pala s Japanom. Od zemalja jugoistočne Europe porasla je razmjena sa zemljama CEFTA-e (Bugarskom i Rumunjskom), BiH, Makedonijom, Srbijom i Crnom Gorom.

HIZ EXPORT MACROSCOPE broj 3 – lipanj 2006. sa detaljnom analizom makroekonomskih kretanja u Hrvatskoj, regiji i svijetu možete naći na www.hrvatski-izvoznici.hr

HRVATSKA – AUSTRALIJA

Hrvatska reprezentacija na Svjetskom nogometnom prvenstvu odmjerila je snage s australskom reprezentativnom vrstom te se u napetom dvoboju na žalost nacije nije plasirala u daljnji krug natjecanja, no kakva je situacija u gospodarskom segmentu robne razmjene s tim dalekim «down-under» kontinentom donosimo Vam u nastavku:

ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE I AUSTRALIJE
Godina Roban razmjena u
(tisućama US dolara)
Indeksi
(prema istom razdoblju prethodne godine)
Udio (%) u ukupnoj robnoj razmjeni RH
 
Izvoz Uvoz Ukupno
Izvoz Uvoz Ukupno
Izvoz Uvoz Ukupno
1995.
5 673,7 8 499,9 14 173,6
119,8 178,5 149,2
0,12 0,11 0,12
1996.
4 387,9 17 271,9 21 659,9
77,3 203,2 152,8
0,10 0,22 0,18
1997.
5 297,4 12 217,6 17 514,9
120,7 70,7 80,9
0,13 0,13 0,13
1998.
6 791,1 10 509,0 17 300,1
128,2 86,0 98,8
0,15 0,13 0,13
1999.
4 848,7 5 941,7 10 790,4
71,4 56,5 62,4
0,11 0,08 0,09
2000.
4 342,6 7 704,9 12 047,6
89,6 129,7 111,7
0,10 0,10 0,10
2001.
3 533,2 13 002,0 16 535,3
81,4 167,8 136,7
0,08 0,14 0,12
2002.
5 595,0 13 687,0 19 282,1
158,4 105,3 116,6
0,11 0,13 0,12
2003.
7 314,9 18 920,4 26 235,3
130,7 138,2 136,1
0,12 0,13 0,13
2004.
11 318,7 14 496,3 25 815,0
154,7 76,6 98,4
0,14 0,09 0,10
2005
12 507,5 8 110,9 20 618,4
110,5 56,0 79,9
0,14 0,04 0,08

Struktura izvoza u Australiju u US dolarima
  OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE
2004.
2005.
%
Indeks
1.
771
Električni pogonski strojevi i dijelovi
1 727 717
3 023 416
24,17
175,0
2.
764
Telekomunikacijska oprema, dijelovi i pribor, nesp
3 400 170
1 746 207
13,96
51,4
3.
098
Jestivi proizvodi i prerađevine, nesp.
1 422 810
1 425 924
11,40
100,2
4.
017
Meso, pripremljeni ili konzervirani mesni proizvodi, nesp.
903 274
1 093 897
8,75
121,1
5.
714
Pogonski strojevi i motori, neelektrični, nesp.; dijelovi
-
928 471
7,42
-
6.
048
Proizvodi od žitarica i brašna, škrob od voća ili povrća
749 202
765 364
6,12
102,2
7.
073
Čokolada i drugi jestivi pripravci s kakaom
446 916
529 051
4,23
118,4
8.
661
Vapno, cement, građevinski materijal (osim staklenih i glinenih proiz.)
369 613
427 847
3,42
115,8
9.
056
Povrće, korijenje i gomolji, prerađeno ili konzervirano
330 566
338 178
2,70
102,3
10.
058
Voće konzervirano i proizvodi od voća (osim sokova)
312 500
308 197
2,46
98,6
11.
112
Alkoholna pića
184 696
208 847
1,67
113,1
12.
037
Ribe, ljuskavci, dr. vodeni beskralježnjaci, pripremljeni ili konzervirani
226 147
197 316
1,58
87,3
13.
821
Namještaj i dijelovi
37 259
165 549
1,32
444,3
14.
062
Proizvodi od šećera
107 172
132 084
1,06
123,2
15.
248
Drvo jednostavno obrađeno
63 741
129 998
1,04
203,9
    Ostalo
1 036 964
1 087 182
8,69
104,8
  UKUPNO
11 318 747
12 507 528
100,00
110,5

Struktura uvoza iz Australije u US dolarima
  OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE
2004.
2005.
%
Indeks
1.
211
Sirova krupna i sitna koža (osim krzna)
191 869
1 438 586
17,74
749,8
2.
686
Cink
614 420
851 882
10,50
138,6
3.
291
Životinjske sirove tvari, nesp.
1 320 830
740 661
9,13
56,1
4.
011
Meso goveđe, svježe, rashlađeno ili zamrznuto
1 901 253
499 893
6,16
26,3
5.
112
Alkoholna pića
285 567
341 102
4,21
119,4
6.
874
Mjerni i kontrolni instrumenti i aparati, nesp.
1 399 170
304 820
3,76
21,8
7.
894
Dječja kolica, igračke i sl.
225 912
297 455
3,67
131,7
8.
542
Lijekovi
218 498
287 248
3,54
131,5
9.
541
Medicinski i farmaceutski proizvodi, osim lijekova
420 990
275 692
3,40
65,5
10.
752
Strojevi za automatsku obradu podataka i jedinice
112 976
273 475
3,37
242,1
11.
268
Vuna i ostala životinjska dlaka
194 017
271 631
3,35
140,0
12.
598
Razni kemijski proizvodi, nesp.
196 438
253 032
3,12
128,8
13.
024
Sir i urda
732 307
168 816
2,08
23,1
14.
899
Razni gotovi proizvodi, nesp.
626 394
155 435
1,92
24,8
15.
793
Brodovi, čamci, plovne konstrukcije
316 874
99 867
1,23
31,5
    Ostalo
5 738 772
1 851 266
22,82
32,3
  UKUPNO
14 496 287
8 110 861
100,00
56,0

Republika Češka

Gospodarstvo

Prirodna bogatstva: kameni ugljen,smeđi ugljen, kaolin, grafit, uran, magnezit, šume
Poljoprivreda:  pšenica, krumpir, šećerna repa, voće, svinjogojstvo, govedarstvo, peradarstvo
Industrija: metalurgija, strojevi i oprema, motorna vozila, staklo,drvo, papir, kemijski proizvodi, obuća, tekstil
                                             
POKAZATELJI  ČEŠKOG GOSPODARSTVA  2005. ( procjene)
GDP(nominalni):                 123,3  mlrd US$                
GDP rast 2005/2004.:             4,9 %                                                   
GDP per capita:              12.091  US$                        
Inflacija:                              1,5 %
Stopa nezaposlenosti:             9,5 %

VANJSKA TRGOVINA
IZVOZ  2005.(procjena):          78,9 mld USD
Zemlje najznačajniji trgovinski partneri u izvozu:
Njemačka, Slovačka, Austrija,  Poljska, Velika Britanija,  Francuska, Italija

UVOZ  2005.(procjena)                  76,3 mld US$
Najznačajnije zemlje u uvozu: Njemačka,Slovačka, Italija, Kina, Poljska, Francuska, Rusija, Austrija


STRANA  ULAGANJA
Sveukupno  1990.- 2004.:      40.987 mil EUR
Strana ulaganja per capita: 4.100 EUR
          
Najznačajnija područja  ino-ulaganja: 
proizvodnja strojeva i opreme, financijske djelatnosti, trgovina, ugostiteljstvo i hotelijerstvo, transport i skladištenje, proizvodnja baznih metala i metalnih proizvoda, prerada nafte, kemijska industrija

Najznačajnije zemlje- ulagači : Njemačka, Nizozemska, Austrija, SAD, Francuska, Švicarska, Belgija, Velika Britanija, Japan 

ADRESE I KONTAKTI

DIPLOMATSKO-KONZULARNA PREDSTAVNIŠTVA
VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE        
162 00 PRAHA 6,  V Pruhledu 9
Tel  00420 2  333 40 479 
Fax: 00420 2 333 43 464

VELEPOSLANSTVO  ČEŠKE REPUBLIKE
10000  Zagreb,  Savska cesta 41/ IX  
Tel.  612 15 23    Fax: 617 63 55 


CzechTrade je državna agencija Ministarstva industrije i trgovine Republike Češke zadužena za promicanje vanjskotrgovinskih odnosa.
Hrvatskim tvrtkama pomaže u pronalaženju poslovnih partnera u Republici Češkoj .
CzechTrade ured u Hrvatskoj:
Vladimír Váňa
Kontakt podaci:
Trg Nikole Šubića Zrinskog 10/1
10000 Zagreb
Croatia
Phone: +38514920946
Fax: +38514920946
E- mail: zagreb@czechtrade.cz

KAKO POSLOVATI U ČEŠKOJ REPUBLICI(propisi, ulaganja, porezi, carine,češke tvrtke)
              - www.doingbusiness.cz     www.czech.cz
CZECHINVEST              www.czechinvest.org
Porezi i carina EU         www.europa.eu.int
Centralni sustav registriranih čeških poduzeća
poduzeća, njihovih proizvoda,servisa i djelatnosti     www.axis4.info/1.pdt

Češka narodna banka    www.cnb.cz


Ministarstvo industrije i trgovine ČR                  www.mpo.cz
Ministarstvo financijaČR                                   www.mfcr.cz                                                            
Glavna direkcija za carine                                 www.cs.mfcr.cz
Ministarstvo poljoprivrede ČR                        www.mze.cz
-  planovi i aktivnosti u okviru FAO                  www.fao.org
Confederation of Industry of the Czech Republic         www.spcr.cz
Euro Info Centre Praha                                  www.crr.cz
Češki zavod za statistiku                               www.czso.cz
Nalaženje tvrtki u ČR                                     www.seznam.cz  
Ceški izvoznici-uvoznici        www.czech-exporters.com       www.inform.cz/order/
Programi međunarodnih sajmova u Češkoj                      www.bvv.cz
Pregled svih sajmova koji se održavaju u Češkoj:  www.veletrhyavstavy.cz
Program sajmova u Pragu  2006.   www.terinvest.com
Sajmovi pretežito u Pragu:          www.expo.cz
Porezni i carinski sustav EU               www.europa.eu.int
Međunarodni trgovinski centar ( UNCTAD/WTO) : www.intracen.org 
Porezi i carina EU         www.europa.eu.int
Centralni sustav registriranih čeških poduzeća
poduzeća, njihovih proizvoda,servisa i djelatnosti     www.axis4.info/1.pdt
Češka narodna banka                     www.cnb.cz
Ministarstvo industrije i trgovine ČR              www.mpo.cz
Ministarstvo financijaČR                www.mfcr.cz                                                                               
Glavna direkcija za carine                                 www.cs.mfcr.cz
Ministarstvo poljoprivrede ČR                        www.mze.cz
-  planovi i aktivnosti u okviru FAO                  www.fao.org
Confederation of Industry of the Czech Republic         www.spcr.cz
Euro Info Centre Praha               www.crr.cz
Češki zavod za statistiku            www.czso.cz
Nalaženje tvrtki u ČR                  www.seznam.cz  
Ceški izvoznici-uvoznici        www.czech-exporters.com       www.inform.cz/order/
Programi međunarodnih sajmova u Češkoj            www.bvv.cz
Pregled svih sajmova koji se održavaju u Češkoj:  www.veletrhyavstavy.cz
Program sajmova u Pragu  2006.   www.terinvest.com

Sajmovi pretežito u Pragu:        www.expo.cz

Porezni i carinski sustav EU            www.europa.eu.int
Međunarodni trgovinski centar ( UNCTAD/WTO) : www.intracen.org
Sajmovi u Republici Češkoj
Tendence – International Trade Fair of Furniture, Decoration and Interior Accessories,05.-08.10.2006. – www.itendence.cz
HARMONIE – Exhibition of Healthy Nutrition, Natural Products and Esoterics, 06.-08.10.2006. – www.eharmonie.cz
OFFISET – International Trade Fair of Office Furniture and Accessories,  05.-07.10.2006. –  www.offiset.cz
MIDEST – Central European Investment and Real Estate Trade Fair – 31.10.-02.11.2006. – www.midest.cz
FINET – International Trade Fair od Surface Treatments and Finishing Technologies, May 2007 – www.ifinet.cz
METAL – International Trade Fair of Metallurgy, May 2007 – www.imetal.cz

Trade leads

Ukoliko ste zainteresirani za uključivanje na Trade leads popis – registrirajte se na www.bizeurope.com/bsr/exportoffers.htm

 

Hrvatska banka za obnovu i razvitak 7. lipnja 2006. otvorila je Područni ured za Primorje i Gorski kotar te je tom prigodom predstavljen novi program financiranja pronalazaka.

Na svečanosti otvaranja HBOR-ovog Područnog ureda u Rijeci, kojem su prisustvovali ministar financija Ivan Šuker, državni tajnik za znanost i tehnologiju prof.dr.sc. Dražen Vikić-Topić te predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, poduzetnicima i drugim gostima predstavljen je Program kreditiranja pronalazaka. Program je izradio HBOR u suradnji s Poslovno-inovacijskim centrom Hrvatske (BICRO). Cilj programa je poticanje konkurentnosti gospodarstva putem primjene rezultata istraživačko-razvojnog rada, inovacija i poslovanja temeljenog na znanju. Govornici su na svečanosti otvaranja ureda isticali znanje kao važan uvjet za stvaranje novih radnih mjesta i rast hrvatskog gospodarstva.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak današnjim se otvaranjem ureda u Rijeci približila poduzetnicima ovog dijela Hrvatske, nastojeći im omogućiti lakši i brži pristup informacijama o kreditnim programima kao i savjetodavnu pomoć. Nakon otvaranja ureda u Splitu, Puli, Osijeku i Gospiću, ovo je peti područni ured državne razvojne i izvozne banke te je njegovim otvaranjem završen projekt područnog širenja HBOR-a.

Poslovanje područnog ureda, smještenog u prostorijama Fine, Frana Kurelca 8 u Rijeci, vodit će Vesna Bartolović koja će zainteresiranim poduzetnicima i onima koji to namjeravaju postati dati potrebne informacije i savjete o kreditnim i ostalim programima HBOR-a. Ured će biti otvoren svakim radnim danom od 8 do 16 sati.

 

HACCP STANDARD

Jedan od najznačajnijih aspekata u proizvodnji i distibuciji hrane svakako je njena kvaliteta i sigurnost. Obaveza svakog proizvođača je da na tržištu pruži kvalitetnu hranu sa određenim nutritivnim svojstvima i organoleptičkim osobinama, ali istovremeno i higijenski ispravnu, sigurnu hranu, čime će povoljno utjecati na zdravlja potrošača.
Zakonom o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i predmeta opće upotrebe propisana je obavezna kontrola zdravstvene ispravnosti hrane, koja se zasniva na ispitivanju finalnih proizvoda. Bez obzira na svoju sveobuhvatnost i rigoroznost, ovaj sistem nije u mogućnosti spriječiti pojavu incidentnih situacija i trovanja hranom, mikrobiološkim, ali i kemijskim i fizičkim agensima.
Također, ovaj vid kontrole je skup, zahtijeva dosta vremena i znatno usporava proces proizvodnje i distribucije namirnica. To je reaktivan pristup i manje efikasan od proaktivnog HACCP sustava, koji se primjenjuje u svijetu.
HACCP predstavlja integrirani sustav kontrole sigurnosti hrane u svim fazama procesa njene proizvodnje i distribucije. Zasniva se na preventivnom pristupu, što doprinosi smanjenju rizika po zravlje stanovništva.

Što je HACCP standard?

HACCP (Hazard Analysis Critical Control Points – Analiza opasnosti i kritične kontrolne točke) je logičan, naučno zasnovan sustav kontrole procesa proizvodnje i distribucije prehrambenih proizvoda, koji omogućava

  1. Identifikaciju i procjenu svih mogućih opasnosti, tj. svakog fizičkog, kemijskog ili mikrobiološkog hazarda u sivm fazama
  2. Određivanje neophodnih mjera z anjihovu prevenciju i kontrolu
  3. Osiguravanje provođenje mjera na djelotvoran način

HACCP sustav se sastoji od dvije osnovne komponente:

  • HA predstavlja analizu rizika, odnosno identifikaciju opasnosti u svakoj fazi proizvodnje hrane i procjenu značaja tih opasnosti po ljudsko zdravlje
  • CCP (kritične kontrolne točke) predstavljaju faze u proizvodnji u kojima se može spriječiti ili eliminirati rizik po sigurnost hrane ili njegov utejcaj svesti na prihvatljiv nivo, kao i vršiti njihova kontrola.

HACCP sustav je prilagođen svim vrstama prehrambenih proizvoda i svim fazama proizvodnje i rukovanja – «od farme do stola».

Koje sve grane prehrambene industrije zahtijevaju HACCP sustav?

  • Proizvodnja, prerada i pakiranje
  • Skladištenje, transport i distribucija
  • Priprema i distribucija hrane – za potrebe bolnica, dječjih ustanova, hotela, restorana, avionskih i drugih kompanija
  • Trgovina – maloprodaja i ugostiteljstvo
  • Organska prehrambena industrija

 

Zašto se primjenjuje HACCP?

HACCP je od izuzetnog značaja za proizvođače hrane s pozicije zaštite potrošača, kojim se osigurava proizvodnja i promet zdravstveno sigurne hrane. Njegova primjena je široko rasprostranjena urazvijenom svijetu, dok je u EU i zakonski obvezujuća (Council Directive 93/43/EEC).

Krajnji cilj HACCP je proizvodnja što je moguće sigurnijeg proizvoda primjenom što sigurnijeg postupka. To znači da primjena HACCP ne osigurava uvijek 100% sigurnosti za korisnike, ali znači da tvrtka proizvodi hranu na najbolji i najsigurniji mogući način. 
U svijetu je opskrba potrošača sigurnim i visokokvalitetnim prehrambenim proizvodima sve značajnija. Zbog toga uvoznici iz zemalja EU i drugih razvijenih zemalja (SAS, Japan i dr.) zahtijevaju da sigurnost hrane, od njive i farme pa sve do završnog pakiranja, bude u suglasnosti sa strogim higijenskim pravilima.
Svaki pojedinac koji posjeduje, upravlja ili radi u proizvodnji hrane u EU, prema odredbama direktive, mora uvesti sustav sigurnosti HACCP.
Primjena ove direktive prisiljava uvoznike da uvoze isključivo prehrambene proizvode više kvalitete i veće sigurnosti, ali i da zahtijevaju stalna poboljšanja proizvodnje u zemljama podrijetla.

Dosadašnja praksa je pokazala da su tvrtke iz EU koje posluju sa prehrambenim proizvodima postala značajno selektivnija u poslovanju sa dobavljačima iz zemalja van EU, zahtijevajući od njih striktnu primjenu HACCP u zemljama podrijetla.
S pozicije tržišta, proizvođači i uvoznici prehrambenih proizvoda iz zemalja van EU koji žele plasirati svoje proizvode na zajedničko tržište EU moraju u svoje poslovne aktivnosti uključiti i procedure vezane uz sigurnost hrane i uvesti HACCP sustav.

U nekim slučajevima je za održavanje poslovnih aranžmana potrebno zadovoljiti i dodatne higijenske zahtjeve za pojedine vrste proizvoda, kao što su meso, mlijeko i mliječni proizvodi.
Osim toga, tvrtke iz Europe i drugih industrijaliziranih zemalja koje se bave hranom neće kupovati čak ni sirovine iz drugih država ukoliko nisu osigurani uvjeti da će proizvod dobijen preredom u njihovim tvornicama biti siguran za ljudsku upotrebu. Svaka sirovina ili prerađevina za koju se posumnja da je inficirana ili kontaminirana neće biti prihvaćena.

Prednosti i preduvjeti uspješne primjene

Briga o zdravlju je u suvremenom svijetu postala imperativ broj jedan. Sve je veći broj izvor zagađivanja i zagađujućih materija, ali i rizik od bolesti izazvanih problemima u proizvodnji hrane – primjena novih tehnologija, izmijenjeni životni stilovi i sve manja otpornost ljudi.
Prednosti primjene ovog sustava su:

  • Redukcija pojave bolesti izazvanih hranom
  • Osigurava snabdijevanje stanovnika zdravstveno sigurnim prehrambenim proizvodima
  • Omogućuje ispunjenje zahtjeva zakonske regulative i efikasniji inspekcijski nadzor
  • Omogućava efektivniji i efikasniji rad prehrambenih tvrtki
  • Povećava konkurentost tvrtki na svjetskom tržištu
  • Uklanja barijere internacionalne trgovine
  • Omogućava efikasno uvođenje novih tehnologija i proizvoda
  • Povećava profit

HACCP nije nezavisan program, već je dio većeg sustava kontrole, koji uključuje i provođenje univerzalnih procedura koje se primjenjuju za kontrolu općih uvjeta i okruženja proizvodnje i doprinose sigurnosti proizvoda. Programi koji trebaju biti usvojeni, implementirani i dokumentirani su GMP, dobra proizvođačka praksa, SOP – standardne operativne procedure i SSOP – standardne operativne procedure higijene.

HACCP je sustav upravljanja u kome se sigurnost hrane razmatra kroz analizu i kontrolu bioloških, kemijskih i fizičkih rizika od ulaznih sirovina, rukovanja, proizvodnje, distribucije i konzumiranja krajnjeg proizvoda.

Uspjeh HACCP sustava ovisi od obrazovanju i obuci zaposlenika te je veoma važno da zaposlenici shvate što je i kako funkcionira ovaj sustav i da zatim nauče vještine koje su im potrebne za uspješno obavljanje posla (alati i metode) i odgovarajuće procedure i radna uputstva koja sadrže opis posla koji treba biti obavljen.

Primjena HACCP nije limitirana samo na velike proizvodne tvrtke i kombinate, već se efikasno može uvesti u srednja i mala poduzeća, zadruge, hotele i restorane, gdje je sigurnost hrane od kritične važnosti.

Počevši od 01. siječnja 2006. godine standardi sigurne hrane, u prvom redu HACCP, obavezni su na tržištima EU i Svjetske trgovinske organizacije, a tvrtke koje ne budu posjedovale certifikate o poslovanju u skladu sa ovim standardima neće biti u mogućnsoti svoju robu plasirati na spomenuta tržišta.

Sustav HACCP zasniva se na principima:

  • Analiza potencijalnih opasnosti (rizika) – rizici mogu biti biološki, kao što su mikrobi: kemijski, kao što su toksini; ili fizički, kao što su metalni fragmenti ili staklo.
  • Identifikacija kritičnih kontrolnih točaka (CCP) –točke u proizvodnji hrane – od ulaznih sirovina preko procesuiranja i otpremanja, do konzumiranja od strane kupca – u kojima se potencijalni rizici mogu kontrolirati ili eliminirati: kuhanje, pakiranje, hlađenje i detekcija metala. Procesi se snime, naprave se dijagrami procesa i na njima se odrede kontrolne točke.
  • Uspostava preventivnih mjera sa kritičnim granicama za svaku kontrolnu točku (CCP) – npr. postavljanje minimalne temperature i vremena potrebnog za eliminaciju štetnih mikroba)
  • Uspostava procedura za nadgledanje za svaku CCP
  • Uspostava korektivnih mjera kada nadgledanje pokaže da nije ispunjena kritična granica (na primjer ponovno procesuiranje ako minimalna temeratura kuhanja nije na propisanoj visini)
  • Uspostava procedura za verifikaciju ispravnog funkcioniranja sustava (na primjer definiranje procedura za praćenje temperature i vremena kako bi se verificirala ispravnost jedinice koja je koristi za kuhanje)
Uspostava efektnog čuvanja zapisa kako bi se dokumentirao HACCP sustav (uključujući zapise o rizicima i metodama kontrole, nadgledanje zahtjeva za sigurnošću i akcija poduzetih da bi eliminirali problemi)



N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.


Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI” 2005/2006

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za
kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s
ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s
računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom
pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i
stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o
cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr

Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2005. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]