Srpanj 2006. / God. II / Broj 21

  

Najave
Savjetovanje «Što hrvatski poduzetnici i menadžeri trebaju znati o Europskoj uniji»
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište – Republika Francuska
Državna uprava
Oglašavanje ponude hrvatskih roba za izvoz
HBOR

Hrvatska banka za obnovu i razvitak postala članicom Kluba ustanova EU specijaliziranih za dugoročno kreditiranje

Iz tiska

Hrvatska autoindustrija: Proizvodnja autodijelova je rijetka gospodarska grana u kojoj nema gubitaša

Popusti za članove HIZ-a

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

Končar INEM - Akcija «Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI» 2005/2006

Savjetovanje «Što hrvatski poduzetnici i menadžeri trebaju znati o Europskoj uniji»

Ukoliko se želite informirati o promjenama uvjeta poslovanja i novim mogućnostima koje Vaše poduzeće može očekivati u postupku i nakon pridruživanja EU, i to upravo u sektoru malih i srednjih poduzeća kojeg očekuju najveće promjene, potrebne informacije dobit ćete na savjetovanju "Što hrvatski poduzetnici i menadžeri trebaju znati o Europskoj uniji". Savjetovanje je namijenjeno poduzetnicima i menadžerima malih i srednjih hrvatskih poduzeća kako bi stekli nužna ekonomska, pravna i politička znanja o Uniji, te se na vrijeme pripremili za promjene koje ih očekuju i za nove poslovne mogućnosti koje se otvaraju.
Savjetovanje od 24. do 26. rujna ove godine na otoku Koločepu organizira Europski pokret Hrvatska u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva i neprofitnom ustanovom Otok znanja. Predavanja i radionice vodit će istaknuti europski i hrvatski stručnjaci. Uz predstavnike Ministarstva, očekuju se domaći i inozemni visoki gosti, kao i predstavnici Europske komisije.

Preliminarnu prijavnicu možete pronaći na stranici www.hotel-kolocep.hr (pod "Programi").

Republika Francuska

Gospodarstvo

Francuska je po gospodarskoj snazi četvrta država na svijetu. Ima vrlo raznoliku industriju, snažnu poljoprivredu i uslužne djelatnosti. U Francuskoj država ima vrlo snažan utjecaj na gospodarstvo, te država ima velike vlasničke udjele u ključnim granama (baznim industrijama, energetici i uslužnim djelatnostima). Druga karakteristika je vrlo velika koncentracija gospodarskih djelatnosti u Parizu i široj okolici. Državnim planovima uspijeva se preseliti znatan dio industrijskih objekata iz Pariza na periferiju, a potaknut je i nastanak novih gospodarskih jezgri, prije svega u trokutu Lyon - Grenoble - Saint-Etienne, u Marseilleu i Toulouseu.

 

BDP u tekućim cijenama
1.548,6 milijardi EUR  (2002.)
1.585,2 milijardi EUR  (2003.)
1.648,4 milijardi EUR  (2004.)

STOPA RASTA BDP-a:     
1,2% (2002.)
0,2% (2003.)
2,1% (2004.)

BDP per capita   24.760 EUR (2004) 
STRUKTURA BDP-a:  
poljoprivreda     3,3%
industrija     26,1%
usluge     70,6%

RADNA SNAGA: 25 milijuna


STOPA NEZAPOSLENOSTI: 
( 2001.) 8,8%
(rujan 2003.)   9,7%
(2004.)   10,0%      

Karakteristike nezaposlenosti u Francuskoj:
·  dugoročna (1/3 nezaposlenih je nezaposlena više od godinu dana)
·  mladi (1/4 aktivnih mladih su nezaposleni)

STRUKTURA ZAPOSLENIH:

Poljoprivreda i šumarstvo   5,1%
Industrija, obrt i građevinarstvo 26,9%
Usluge    66,9%

STOPA INFLACIJE:
    
1,9%   (2002.)
2,2%   (2003.)
2,3%   (2004.)

DEVIZNE REZERVE:
       26,3 milijarde USD
 
BUDŽETSKI DEFICIT:    2,6% BDP-a ili 49,3 milijardi EUR (2004.)


SEKTORI GOSPODARSTVA


POLJOPRIVREDA

Francuska je po poljoprivredi najjača zemlja EU-a. Premda poljoprivreda sudjeluje samo sa 3,3% u BDP-u, vrlo je važna s gospodarskog aspekta jer pokriva velik dio domaće potrošnje, te daje sirovinu za visoko razvijenu prehrambenu industriju. Prosječna veličina seoskog imanja je 26,6 ha. Veliki je problem rascjepkanost zemljišnog posjeda, osobito na sjeveroistoku Francuske gdje je velik udio miješanih radničko-seoskih gospodarstava.
Najvažniji poljoprivredni proizvodi su šećerna repa, pšenica, kukuruz, ječam, krumpir, uljana repica i suncokret, dok se u delti rijeke Rhone uzgaja riža. Za opskrbu stanovništva i za prehrambenu industriju važan je uzgoj povrća ponajviše u donjem dijelu doline Rhone, Bretanji i široj okolici gradova.
Glavne su grane stočarstva govedarstvo i ovčarstvo, na čijoj je podlozi nastala za izvoz važna prehrambena industrija (mesni proizvodi, sir i drugi mliječni proizvodi).
Voćarstvo je izrazito specijalizirano i razvijeno u Bretanji i Normandiji (jabuke). Osim jabuka, u sjevernom i središnjem dijelu Francuske uzgajaju se jabuke, breskve, kruške, marelice, šljive i jagode, a na južnim područjima mandarine, naranče i masline. Francuska je, iza Italije, najveći proizvođač grožđa i vina na svijetu i to u područjima regija Champagne (pjenušci), Burgundije, Alzas, Akvitanije i susjednih pokrajina.

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA

Glavne su karakteristike francuske industrije zgusnutost poduzeća na širem području Pariza, jak utjecaj države koja je većinska vlasnica ključnih industrijskih grana (crna metalurgija, automobilska industrija, avionska i industrija oružja), zadnjih desetljeća planska decentralizacija i preusmjeravanje s klasičnih industrijskih grana na suvremenu industriju visokih tehnologija.
Preradu čelika i željeza, te tekstilnu industriju, nekad najznačajnije industrijske grane, danas zamjenjuje aeronautika, kemijska i farmaceutska industrija te telekomunikacije.
Auto industrija koja je u rukama PSA (Peugeot i Citroën) i Renaulta zauzima i dalje najvažnije mjesto, ne samo po broju zaposlenih (350.000 ljudi), što čini 1/12 industrijske radne snage, nego i po udjelu od 1/6 u ukupnom izvozu industrijskih proizvoda Francuske.
Automobilska industrija bazirana je u Parizu i okolici, no zbog decentralizacijske politike nove tvornice automobila i sastavnih dijelova izgrađene su po cijeloj Francuskoj. S automobilskom industrijom tijesno je povezana i gumarskaindustrija, poglavito u okolici Pariza (tvornice Michelin). Glavna područja crne metalurgije smještena su uz nalazišta željezne rude u Loreni, između Longwya i Nancya. Obojena metalurgija proizvodi aluminij, prije svega u alpskom dijelu i u Pireneju, te bakar, olovo, cink i nikal. Vrlo je važna i industrija željezničkih vozila, jer je, uz Japan i Njemačku, Francuska jedini proizvođač brzih vlakova. Francuska je i vodeća država u avionskoj industriji, a proizvodi vojne avione, helikoptere i putničke avione. Za izvoz je izuzetno važna industrija oružja, te industrija strojeva. Po broju zaposlenih i ostvarenoj dodanoj vrijednosti prehrambena industrija je najvažnija industrijska grana. Pokriva velik dio potreba domaćeg tržišta, a njezini vrhunski proizvodi značajno sudjeluju u izvozu. Izuzetno je značajna i kemijska industrija - proizvodnja lijekova, kozmetička industrija i proizvodnja parfema. Tekstilna industrija i industrija odjeće smjestila se u gradovima na SZ, a Pariz je jedno od najvažnijih svjetskih središta odjevne industrije i visoke mode. Važno je spomenuti velike francuske luke, ujedno i industrijske pogone (brodogradnja) : Marseille, Le Havre, Dunkerque.

GLAVNE POLJOPRIVREDNE I INDUSTRIJSKE ZONE:

Regija Ile de France, koja uključuje Parišku okolicu, centar je francuskog gospodarstva te administrativno središte.
Druga najveća industrijska regija je Rhône-Alpes, s glavnim gradom Lyonom te Nord Pas de Calais, s glavnim gradom Lilleom koji, nažalost, u zadnje vrijeme, osjeća veliki pad industrijske proizvodnje zbog iskorištenosti rudnih izvora.
Toulouse, glavni grad regije Midi Pyrenées, centar je aeronautike i Airbus industrije.


USLUGE


Usluge čine čak 2/3 GDP-a. Najznačajnije su vezane uz turizam i ugostiteljstvo, te tehnologiju (brzi vlak, computer-software firme).

TURIZAM

Francuska se ubraja među svjetske turističke velesile. U hotelima svih kategorija na raspolaganju je više od 600 tisuća soba, a svake godine Francusku posjeti 73 mil. stranih turista. Već potkraj 19 st. na Azurnoj se obali razvio luksuzni turizam, a nešto kasnije i na obalama Biskajskog zaljeva i Normandije. Glavna su turistička područja Pariz, Azurna obala, Srebrna obala u Biskajskom zaljevu, dolina Loire, obala Normadije i Alpe.


NAJZNAČAJNIJE TVRTKE U FRANCUSKOJ


TotalFinaElf - proizvodnja i prerada nafte i plina, kemijska industrija
EDF - proizvodnja energije
Renault - proizvodnja automobila
PSA - Peugeot i Citroen  - proizvodnja automobila
Alcatel - telekomunikacije
Danone - proizvodnja i prerada mliječnih proizvoda, prirodne vode i vafla
Thomson - pružanje usluga iz video tehnologije

VANJSKA TRGOVINA

IZVOZ 
2002.  419,9   milijardi EUR
2003.  407,7   milijardi EUR
2004.  428,1   milijardi EUR

PORAST IZVOZA  U ODNOSU NA PRETHODNU GODINU (2003.):    5%

NAJVAŽNIJI PARTNERI U IZVOZU (2004.):
1. Njemačka
2. Španjolska
3. Velika Britanija
4. Italija
5. Belgija i Luksemburg
6. SAD
7. Nizozemska
8. Švicarska
9. Kina
10. Japan  
   
NAJZNAČAJNIJE GRUPE PROIZVODA U STRUKTURI IZVOZA (2004. godina)
1.  Poluproizvodi      
2.  Oprema      
3.  Proizvodi automobilske industrije   
4.  Roba široke potrošnje     
5.  Proizvodi prehrambene industrije   
6.  Energetski proizvodi     
7.  Poljoprivredni proizvodi    
 
UVOZ   
2002.    393,4 milijardi EUR
2003.    390,2 milijardi EUR
2004.    424,0 milijardi EUR

PORAST UVOZA U ODNOSU
NA PRETHODNU GODINU (2003.) 8,7%

NAJVAŽNIJI PARTNERI U UVOZU (2004.):
2. Njemačka
3. Italija       
4. Španjolska    
5. Belgija i Luksemburg 
6. Velika Britanija
7. SAD
8. Nizozemska
9. Kina
10. Japan
11. Švicarska

NAJZNAČAJNIJE GRUPE PROIZVODA U STRUKTURI UVOZA (2004.)

1. Poluproizvodi     
2. Oprema     
3. Roba široke potrošnje    
4. Proizvodi automobilske industrije
5. Energetski proizvodi
6. Proizvodi prehrambene industrije
7. Poljoprivredni proizvodi

Adrese / kontakti

DIPLOMATSKO-KONZULARNA PREDSTAVNIŠTVA
VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U PARIZU
Božidar Gagro, veleposlanik
Pero Kovač, gospodarski savjetnik
39, avenue Georges Mandel
75116 Paris - France
Tel : 00 / 33 / 1 /53 70 02 80
Fax : 00 / 33 /1 /53 70 02 90
http://www.amb-croatie.fr/

KONZULAT REPUBLIKE HRVATSKE U LYONU

Drago Lalanne-Berdouticqa, počasni konzul

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE FRANCUSKE U ZAGREBU

Nj.E. François Saint-Paul, veleposlanik
Hebrangova 2
10000 Zagreb
Tel : 01/ 48 93 600
Fax : 01/ 48 93 660
E-mail: diplo@ambafrance.hr
www.ambafrance.hr

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE FRANCUSKE - URED ZA EKONOMSKE POSLOVE

Véronique Pasquier, ekonomski savjetnik
Preradovićeva 35/1, 10000 Zagreb
Tel : 01/482-54-20
Fax : 01/455-14-77

URED ZA KONZULARNE POSLOVE PRI VELEPOSLANSTVU REPUBLIKE FRANCUSKE

Dominique Faille, konzul
Hebrangova 2, 10000 Zagreb

FRANCUSKI INSTITUT

Olivier Brochet, direktor
Preradovićeva 40, 10000 Zagreb


GOSPODARSKE KOMORE


UDRUŽENJE GOSPODARSKIH KOMORA FRANCUSKE:

ACFCI (L'Assemblée des Chambres Françaises de Commerce et d'Industrie)
45, Avenue d'Iéna
BP 448.16 -
75769 PARIS CEDEX 16
Tél. : 01.40.69.37.00
Fax : 01.47.20.61.28
www.acfci.cci.fr
Predsjednik: Jean-Francois BERNARDIN

TRGOVAČKA I INDUSTRIJSKA KOMORA U PARIZU:
Chambre de Commerce et d'Industrie de Paris
Bourse de Commerce
2 rue de Viarmes
75001 PARIS
France
www.ccip.fr/
Telephone: 33 1 55-65-65-00
Fax: 331 55-65-36-72
 
FRANCUSKO-HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
Chambre de commerce et d'industrie franco-croate (CIFC)
5, Rue Logelbach
75017 Paris
tel: +331 47 66 87 25
fax:+331 47 63 47 03
e-mail: ccfc.paris@gmail.com

KORISNE INTERNET ADRESE
www.insee.fr - stranice Francuskog instituta za statistiku; sadrže razne statističke pokazatelje na francuskom i engleskom jeziku
www.afii.fr - stranice francuske vladine Agencije za međunarodna ulaganja; sadrže razne informacije vezane uz poslovanje s Francuskom, što uključuje informacije o fiskalnom sustavu, legislativi, pojedinim granama francuskog gospodarstva, statističkim pokazateljima, životu u Francuskoj i sl. Stranice su na francuskom i engleskom jeziku.
Adresa navedene agencije je sljedeća:
AFII Paris (Agence française pour les investissements internationaux)
2, avenue Vélasquez
75008 Paris - France
Tel: +33 1 4074 7440
Fax: +33 1 4074 7329
www.firmafrance.com i www.telexport.tm.fr   - stranice za pretraživanje francuskih tvrtki
www.gouv.fr  - stranica francuske Vlade (samo na francuskom jeziku)
www.minefi.gouv.fr - stranica francuskog Ministarstva ekonomije, financija i industrije (na francuskom, engleskom i njemačkom jeziku).

www.assemblee-nat.fr - stranica francuske Narodne skupštine (Assemblee Nationale)

 

Oglašavanje ponude hrvatskih roba za izvoz

Agencija za promicanje izvoza i ulaganja na svojoj web stranici – www.apiu.hr, besplatno oglašava ponudu hrvatskih roba namijenjenih izvozu, kao i potražnju stranih uvoznika za našim robama i proizvodnim kapacitetima u cilju poslovne suradnje i nastupa na drugim tržištima.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak postala članicom Kluba ustanova EU specijaliziranih za dugoročno kreditiranje

Hrvatska banka za obnovu i razvitak, kao izvozna i razvojna banka Hrvatske, 9. lipnja 2006. postala je članicom Kluba ustanova Europske unije specijaliziranih za dugoročno kreditiranje (The Club of Institutions of the European Union Specializing in Long-Term Credit – ISLTC). Zadaća Kluba je poticanje i jačanje suradnje u okviru Europske unije, izrada zajedničkih studija te razmjena znanja, informacija i ideja o gospodarskoj politici i poduzetništvu zemalja članica Kluba u cilju poticanja njihovih gospodarstava i jačanja poslovnog sektora. Jedna od aktivnosti Kluba je i suradnja na pronalaženju novih načina financiranja malih i srednjih poduzeća. Klub organizira redovite sastanke na kojima stručnjaci iz različitih područja imaju priliku razgovarati i razmijeniti iskustva o pojedinim pitanjima kao što su trezorsko poslovanje, primjena informatičkih tehnologija i slično. Klub je također zadužen za jačanje suradnje članica na provedbi projekata od značaja za Europsku uniju. Suradnja između članica odnosi se i na zajednički nastup u financiranju pojedinih projekata.

Klub je osnovan 1973. godine i okuplja financijske ustanove zemalja Europske unije specijalizirane za dugoročno kreditiranje. Broj članica raste u skladu s proširenjem Europske unije te trenutno ima 18 članica koje su nacionalne institucije iz zemalja EU, tri pridružene članice (iz Bugarske, Rumunjske i HBOR iz Hrvatske) te tri članice koje su multilateralne ustanove u funkciji promatrača (Europska komisija, Europska investicijska banka i Nordijska investicijska banka). Klubom trenutno predsjeda Slovenska izvozna družba (SID).

 

 

Proizvodnja auto-dijelova je rijetka gospodarska grana u kojoj nema gubitaša

Kako su sve hrvatske tvrtke koje proizvode auto-dijelove izvozne, a njihova sveukupna proizvodnja premašuje 1,6 milijardi kuna, riječ je o rijetkoj proizvodnoj grani u kojoj nema gubitaša. Osim što strani proizvođači isključivo posluju s pouzdanim hrvatskim partnerima i država pokazuje spremnost da razvoj autoindustrije podrži poticajnim mjerama. Poticajne mjere, ipak, nisu dovoljne i država treba jače poticati perspektivne, umjesto da ulaže u sanaciju gubitaša, smatraju u Zajednici proizvođača auto-dijelova.
Da je hrvatska autoindustrija vrlo perspektivna, govori i analiza stručnjaka iz Deloittea, Raiffeisen Bank Hrvatske i Emerging Markets Groupa. U idućih sedam godina najviše izgleda za rast ima, uz četiri ostale, i autoindustrija, rezultat je istraživanja provedenog u sklopu projekta iz predpristupnog programa Europske unije CARDS 2002.
Hrvatska s tridesetak proizvođača već ima golem potencijal. Ideja daljnjeg rasta ne počiva samo na uspostavi ravnoteže između velikog uvoza stranih automobila i domaće proizvodnje auto-dijelova, nego i na potrebi privlačenja domaćih i stranih ulaganja. Proizvodnjom komponenti koje trebaju mnogo tehnološkog i znanstvenog inputa, hrvatsko gospodarstvo može naći svoje mjesto na globaliziranom tržištu – nalaz je stručnjaka. Kako bi automobilski sektor predstavljao ključ za gospodarski rast, potreban je njegov daljnji razvitak i privlačenje ulaganja. Uz sve druge zapreke ulaganjima, postoje i specifične zapreke. Za industriju auto-dijelova je to pritisak na cijene, dok istodobno na putu Hrvatske u Europsku uniju neprestano raste i cijena rada.
Dodatnu neizvjesnost stvara i činjenica da u Hrvatskoj nema nijednog proizvođača, pa nema ni izravna klijenta kojemu bi bila potrebna domaća ponuda. Istraživanja stručnjaka pokazuju da je dodana vrijednost posebice visoka u automobilskoj industriji. Unutar autoindustrije većina se dodane vrijednosti generira u proizvodnji rezervnih dijelova i pratećim djelatnostima, poput istraživanja i razvoja, a tek manjim dijelom u procesu sklapanja vozila.
Prema evidenciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, u Hrvatskoj posluju 63 tvrtke koje se primarno bave proizvodnjom auto-dijelova i pribora. Tako dvije hrvatske tvrtke ostvaruju više od polovine ukupnih prihoda: solinski AD Plastik I P.P.C. iz Buzeta su jedine već etablirane u međunarodnom lancu dobavljača i proizvođača automobila. Prepreka pokretanju proizvodnje auto-dijelova i pribora su golema početna ulaganja u velika proizvodnja. Uz to je za ugovaranje proizvodnje za proizvođače automobila, za dobavljače najvažnije ishođenje vrlo skupih međunarodnih certifikata. Čini se kako si s nekim drugim tvrtkama iz sektora auto-dijelova nije baš sve tako crno, a to govori i podatak da u Hrvatskoj još nekoliko tvrtki uspješno proizvodi dijelove za svjetski poznate francuske i njemačke proizvođače automobila. Najpoznatiji su solinski AD Plastik, Cimos Buzet, Elcon iz Zlatar Bistrice te kutinski Selk. Broj kooperanata automobilske industrije sve je veći, a u svjetski poznate automobile ugrađuju se razni plastični i aluminijski dijelovi proizvedeni u Hrvatskoj, auto-presvlake, te elementi za ventile dizelskih motora, a odnedavno i stakla. Naime, tvrtka Lipik Glas nedavno je počela serijsku proizvodnju stakla za Bentley i Ferrari.
Varaždinski Boxmark iduće bi godine trebao početi proizvoditi kožne navlake za Audi, Volkswagen, Seat, Mercedes i BMW. Toyota bi navodno u Vukovaru otvorila pogon, a AD Plastik najavljuje proširenje proizvodnih kapaciteta gradnjom novog pogona u Jankomiru. Robni terminali će izgraditi dvije proizvodne hale vrijedne 20 milijuna kuna, a unajmit će ih tvrtki AD Plastik. Robni terminali uloženi novac vratit će za osam do deset godina, a AD Plastik kao rezultat suradnje s Renaultom najavljuje otvaranje 120 novih radnih mjesta. Nedavno je pomoćnik ministra gospodarstva Slobodan Mikac najavio pokretanje prvog hrvatskog clustera automobilske industrije, a u suradnji s austrijskim partnerima. U klasteru će se nesumnjivo naći i varaždinski Boxmark Leather, najveća prošlogodišnja greenfield investicija u Hrvatskoj, čija vrijednost prelazi 50 milijuna €. Kontinuiranim zapošljavanjem Boxmark spada u novootvorena poduzeća u Slobodnoj zoni Varaždin, koja su zaposlila najveći broj radnika. Tvrtka zapošljava oko 1500 ljudi, a do kraja godine planira zaposliti još 1000. Boxmark tijekom ove godine počinje proizvoditi kožne navlake za Audi, Volkswagen, Seat, Mercedes i BMW. Zajednica proizvođača dijelova i pribora za automobilsku industriju je zajednica izvoznika, koja djeluje unutar sektora za industriju u okviru HGK. Predsjednik te zajednice je Josip Boban, direktor najvećeg hrvatskog proizvođača automobilskog dijelova i priloga AD Plastika iz Solina koji ima godišnji promet od 50 milijuna eura. Boban kaže da je zamjetan potencijalan daljnjeg rasta. Pa bi god-promet u slijedeće dvije godine mogao narasti na 70 milijuna eura. Inače, cijela hrvatska autoindustrija je putem Zajednice proizvođača uspjela prije tri godine izboriti državne poticajne mjere za daljnji razvitak autoindustrije. «Za veći skok u autoindustriji potrebni su još veći i trajniji poticaji. Trebalo bi poticati perspektivne industrije i domaće ulagače, kako bi se ne samo održala, već i povećala konkurentnost domaćih proizvođača na svjetskom tržištu», kaže Boban. Za razliku od prejake kune, koja je izvoznicima «uteg oko vrata», mjere Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Josip Boban smatra dobrodošlima, jer omogućuju ulaganje u izvozno gospodarstvo uz povoljnije kamate na kredite.
Slično razmišlja i Damir Ištvanić, direktor zagrebačke Elode, koja je, prema standardima kvalitete, u samom vrhu, barem kad je riječ o mišljenju njihova principala internacionalnog koncerna Bosch. «Državni poticaji nisu dovoljni. Da bismo se nosili s konkurencijom na svjetskom tržištu, potrebno je kontinuirano ulagati u proizvodnju auto-dijelova, uz najpovoljnije moguće uvjete. Svaka se uložena kuna u visoko profitabilnoj izvoznoj industriji višestruko vraća», tvrdi Ištvanić.
U Elconu se optimistični kad je riječ o suradnji s HGK-om i MINGORP-om te strategiji razvoja auto-dijelova u nas. «Strategija će se sastaviti iz prijedloga članica naše zajednice», kaže direktor Elcona Zdravko Benčić. Zbog lakšeg plasmana na stranim tržištima, razmišlja se o zajedničkom nastupu zainteresiranih hrvatskih tvrtki. Stoga, podržava ideju o osnivanju clustera. Tu ideju je potakla AC Styria , koja je spremna i financijski podržati projekt suradnje s tvrtkama iz Austrije, koje proizvode dijelove i sastavlja vozila. Austrija je poticala svoje proizvođače potporama, nižim kamatama. Slično Benčić predlaže i za poticaj našoj industriji, jer od proizvodnje auto-dijelova može živjeti mnogo više od sadašnjih 4000 zaposlenika. Elcon je, inače, ostao bez posla nakon Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Naime, tada su jednim potezom ukinute carinske povlastice na uvoz automobila s ugrađenim hrvatskim dijelovima. Grupacija Delphy je tada posao preselila u Tunis, koji je imao povlastice. Zdravko Benčić, inače pozitivnim potezom smatra mjere HBOR-a. Jedino predlaže da se više posluje izravno s HBOR-om, što je znatno povoljnije nego preko poslovnih banaka. Također, smatra da treba hitno osmisliti nastavak potpora industriji auto-dijelova. Sredstva od 22 milijuna kuna su u 2004. godini raspodijeljena na 13 proizvođača, a 2005. su 33 milijuna raspodijeljena na 63 proizvođača. Benčić predlaže da se napravi distinkcija između prve i druge ugradnje te da se potpora osigura prvenstveno za prvu ugradnju, jer ta proizvodnja je u oštroj globalnoj konkurenciji. Hoće li optimistična analiza stručnjaka iz Deloittea, Raiffaisen Bank Hrvatske i Emerging Markets Groupa doživjeti svoju potvrdu u bliskoj stvarnosti, ovisit će možda najviše o spremnosti da se razluči ono što nam donosi sigurniji profit i boljitak. Stručna radna snaga te blizina tržišta i proizvodnih pogona u europskim zemljama samo su neke od rijetkih prednosti hrvatske proizvodnje auto-dijelova.

Izvor: Privredni vjesnik

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.


Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI” 2005/2006

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za
kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s
ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s
računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom
pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i
stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o
cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr

Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2005. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]