Izvoznik, broj 22, kolovoz 2006.
     
Intervju
Mirjana Lešković - Česmadžiski, direktorica grupe sajmova Zagrebačkog velesajma
Najave
Potpisivanje Sporazuma o suradnji između Hrvatskih izvoznika i Partner banke
Međunarodna suradnja
Susret s predsjednikom brazilskog APEX-a Juanom Quirosem
Ciljano tržište - Kraljevina Španjolska
Prijedlog za suradnju: Ukrajina - International Congress of Industrialists and Enterpreneurs
Državna uprava
Molba za očitovanje o najavi preispitivanja GSP programa SAD-a
Županije i gradovi
Grad Zagreb - najam poslovnog prostora po povlaštenoj cijeni
Diplomatsko - konzularna mreža
Newsletter Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu
Raspored specijaliziranih sajmova
Web preporuka
Baltička regija
Hrvatska Banka za obnovu i razvoj
5. Međunarodna konferencija o poticanju izvoza
Iz tiska
POSLOVNI OBIČAJI - ŠPANJOLSKA
Popusti
LAV International - popust na oglašavanje u katalogu hrvatskih proizvođača
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI” 2006
Intervju

Mirjana Lešković - Česmadžiski, direktorica grupe sajmova Zagrebačkog velesajma


U povodu 82. jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma, 19. – 24. rujna 2006.


Jesenski međunarodni zagrebački velesajam središnji je gospodarski događaj u Hrvatskoj, a krasi ga i titula sajamskog lidera Jugoistočne Europe. Što se priprema kako bi 82. izdanje JMZV-a opravdalo taj naziv?


Sam podatak da je ovo 82. sajam najbolje ilustrira i tradiciju i dobar ugled koji imamo. Bili smo jedan od prvih organizatora u Europi i svijetu, a sam jesenji sajam je naš najstariji sajam. Tradiciju ZV-a svjedoči i podatak da smo u grupi od svega pet zemalja koje su svojedobno osmislile i osnovale Udruženje sajamskih organizatora - (UFI). Bili smo prvi u široj regiji, ali i most između istoka i zapada. Iako je kroz minula desetljeća bilo dosta transformacija i redizajna u samim sadržajima sajamskih priredbi, pa se tako u međuvremenu sajamska industrija okrenula specijaliziranim sajmovima, poslovna je odluka uprave da upravo naš Jesenji sajam ostane jedini kao generalni, opći sajam.
On je doista opći, no trudimo se da teme koje se prezentiraju, a ove je godine desetak tematskih cjelina, budu izdvojene u posebnim paviljonima. To je osnovni uvjet sajamske industrije, da određena tema bude predstavljena isključivo u svom konkurentskom okruženju. Osim toga, stalno se trudimo i u iznalaženju novih ideja, te koncepcijski osvježavamo sajam.
Naš cilj je Jesenji sajam profilirati kao skup specijaliziranih tema. Jesenji sajam se kontinuirano transformira, no, neke bazične teme koje pokrivaju investicijsku potrošnju su stalne - poput graditeljstva, energetike, strojarske ili metalne industrija, ali i dijela prometa.
Istovremeno razvijamo projekte namijenjene širokom profilu publike – tu bih istaknula projekt Eko-etno Hrvatska, s kojim smo startali prije tri godine kako bi promovirali ekološke prednosti zemlje koje se mogu izvrsno iskoristiti u turističkoj ponudi, budući su danas takvi proizvodi jako traženi na tržištu.
Posebno želim istaknuti i snažniju prisutnost Vladinih programa i institucija kroz projekt Hrvatska – društvo znanja, u okviru kojeg će se predstaviti i projekt ARCA, izložba inovacija i novih tehnologija. Želja je pokazati izume nastale u RH, koji još uvijek teško pronalaze put do proizvođača. Cilj je pokušati ih približiti gospodarstvu te vremenom prerasti u jaku međunarodnu izložbu inovacija i stvaralaštva.
Najveća novost ove jesenje manifestacije svakako je drugi Sajam glazbe, koji će se održavati u paviljonu 7a, 7 i 19. Uz svakodnevne atraktivne programe, koncerte i stručna predavanja, bit će moguće vidjeti i, naravno, kupiti mnoge proizvode i opremu iz segmenta audio-video tehnologije najpoznatijih imena svjetske i domaće glazbene industrije. Cijelu tu specifičnu manifestaciju „začinit“ će i novootvoreni muzej rok glazbe u paviljonu 19 – prikazan kroz desetljeća transformacije rok kulture...
Pored navedenih specijalizacija svakako treba istaknuti i Dane mode – u okviru koje imamo i kolektivno predstavljanja turske tekstilne i kožarske industrije s preko 30 izlagača, a u organizaciji Istanbulske gospodarske komore.


Kakav je interes domaćih i međunarodnih izlagača za ovogodišnji JMZV?


Interes izlagača je na razini planiranih veličina, jer moram istaknuti da dio programa se preklapa te istovremeno izlagačima nudimo i određeni specijalizirani sajam – koji odgovara njihovoj profilaciji i konkurentskom okruženju. JMZV je oduvijek bio rasadnik sajmova i kada određena tema stasa za samostalni termin – mi je izdvajamo i uklapamo u bliski programski okvir. Naravno, nema rasta sajma, odnosno povećanja broja posjetitelja ako se paralelno ne događa i gospodarski rast, odnosno kreiranje novih proizvoda i rast novih tvrtki. Uvijek se nađe prostora za dizanje kvalitete, osmišljavanje novih akcija i atrakcija i u tom smislu Jesenji sajam ima zadatak i obvezu stalnog poboljšavanja kako bi uvijek iznova privlačio i bivše i nove izlagače i posjetitelje.


Koje mogućnosti sudjelovanje na JMZV pruža samim izlagačima?


Programski okvir je vrlo širok, tako da za određena područja idu i posebni programi i prateće stručno popratne aktivnosti. Mogućnosti koje nudi ovaj sajam podudaraju se s ulogom sajmova u marketing mixu, a to prije svega znači direktan kontakt s kupcem i tržištem, upoznavanje novih partnera, te njegovanje odnosa s postojećim, podizanje imagea kroz promociju tvrtke ili proizvoda, komercijalne prezentacije i nagradne igre....


Imate li povratnu informaciju izlagača na prethodnim sajmovima? Koliko su zadovoljni ostvarenim poslovnim kontaktima i ugovorenim poslovima?


Pratimo zadovoljstvo izlagača kroz ankete i naravno taj podatak nam je značajan za daljnja unapređenja samog sajma. Jesenji sajam naš je najposlovniji sajam, sajam koji privlači najviše inozemnih izlagača, no postoji jedna percepcija kako je to sajam za široke mase i publiku. Naravno da mnoge tvrtke koriste sinergiju okupljanja tako širokog programa da bi se predstavile i krajnjem kupcu – no prioritetno su im važni poslovni ljudi. Na Jesenjem sajmu se okuplja i gospodarska i politička elita stoga on plijeni izlagače više od specijaliziranih sajmova. Naš napor, kao organizatora, uz to je usmjeren i k organizaciji stručnih skupova, jer mislimo da u toj sinergiji dobivamo na kvaliteti. Tako će i ove godine uz tradicionalni Gospodarski forum, koji će voditi predsjednik Vlade Ivo Sanader, biti cijeli niz vrlo specijaliziranih predavanja, okruglih stolova na kojima će nastupiti i domaći i inozemni predavači.


Koje stručno-popratne aktivnosti ovogodišnjeg JMZV preporučate predstavnicima hrvatskih tvrtki orijentiranih ka izvozu?


Prije svega želim preporučiti uz već spomenuti Gospodarski forum i poslovno savjetovanje Novi trendovi upravljanja kvalitetom, jer je izvoz na tržište Europske unije moguć samo ispunjavanjem određenih standarda, koji stvaraju uvjete za jaču serijsku proizvodnju i našu jaču konkurentnost.
U pripremi je i regionalna konferencija Energetska sigurnosti gospodarski razvoj, koja će okupiti internacionalne lidere te branše. Treba svakako spomenuti i stručne skupove i savjetovanja u okviru sajma Eko-Etno Hrvatska, ali i široki program prezentacija u okviru projekta Hrvatska-društvo znanja.
Nadalje JMZV, već tradicionalno organizira poslovne susrete sa delegacijama poslovnih ljudi određenih zemalja kroz organizaciju matchmaking susreta ili prezentacijskih poslovnih skupova – tu želim istaknuti i najaviti susrete sa hongkonškim, mađarskim, češkim, albanskim delegacijama... Sasvim sigurno ti susreti mogu pomoći našim domaćim izvoznicima.


Značaj JMZV raste iz godine u godinu. Kao direktorica najznačajnijeg sajma Zagrebačkog velesajma, kako vidite ulogu sajma u nadolazećim godinama, odnosno, gdje vidite prostor za daljnji razvoj?


Daljnji razvoj sajma ići će najvjerojatnije prema određenom programskom okviru koji se treba definirati unutar našeg kompletnog kalendara priredbi. Značaj i uloga jesenjeg sajma nas obavezuje da vrlo pažljivo i polako radimo navedeni redizajn, jer refleks tog koncepcijskog reprogramiranja ima odraz i na naše druge sajmove. Prostor za daljnji razvoj svakako je u odabiru tematskog okvira koji će nositi program jesenjeg sajma, a on mora biti značajan za budućnost. To su prije svega tematika ekologije, energetike, zaštite, telekomunikacije i prometa....

Potpisivanje Sporazuma o suradnji između Hrvatskih izvoznika i Partner banke

Udruga Hrvatski izvoznici potpisat će 1. rujna 2006. Sporazum o suradnji s Partner bankom d.d. kojim su dogovoreni ciljevi buduće zajedničke suradnje na promicanju hrvatskog izvoza.


Partner banka, kao nacionalna banka koja prati i potiče razvoj gospodarstva, poglavito u segmentu malog i srednjeg poduzetništva, i HIZ, kao predstavničko tijelo tvrtki koje potiču i zastupaju interese hrvatskog izvoza, ovim će Sporazumom dogovoriti poslovnu suradnju kroz različite inicijative i aktivnosti, sve s ciljem zajedničkog doprinosa unapređenju poslovnog okruženja i stvaranju pretpostavki za povećanje razine hrvatskog izvoza.

Susret s predsjednikom brazilskog APEX-a Juanom Quirosem

Glavni tajnik Hrvatskih izvoznika Dubravko Miholić sastao se, 18. kolovoza 2006., s predsjednikom brazilske Agencije za promicanje izvoza i ulaganja APEX Juanom Quirosem, koji je u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova RH i Agencije za promicanje izvoza i ulaganja RH, od 17. do 19. kolovoza 2006., boravio u službenim posjetu Republici Hrvatskoj. Sastanku su prisustvovali i savjetnik u APEX-u Gustavo Brum, drugi tajnik u Upravi za međunarodnu gospodarsku suradnju MVPEI-a RH Nancy Butijer i voditeljica Odjela za izvoz u APIU RH Marina Livazović.



Tom je prilikom glavni tajnik Miholić predstavio rad udruge Hrvatski izvoznici, ciljeve njezina djelovanja i strukturu. Brazilska iskustva u izvozu pokazuju da je najvažnije stvaranje „kulture izvoza“, naglasio je tom prilikom g. Quiros. Kao prioritete za povećanje izvoza Brazil je odredio: osnivanje odjela za pronalazak i istraživanje potencijalnih tržišta za plasiranje svojih proizvoda, sudjelovanje na brojnim sajmovima, poslovanje izravno s kupcima brazilskih proizvoda te otvaranje distribucijskih centara u ciljanim regijama.



Nakon korisne razmjene iskustava Hrvatski izvoznici okvirno su dogovorili nastavak suradnje s brazilskom stranom.
Više o brazilskoj agenciji APEX možete naći na internet stranici OVDJE

Ciljano tržište - Kraljevina Španjolska

GOSPODARSTVO

BDP u tekućim cijenama

693.925 mil EUR (2002.)
744.754 mil EUR (2003.)
798.674 mil EUR (2004.)

BDP-stopa rasta:

2,0% (2002.)
2,5% (2003.)
2,7% (2004.)

BDP-per capita:

19.456 EUR (2004.)

BDP-struktura po sektorima:

poljoprivreda: 3,5%
industrija i građevinarstvo: 28,5%
usluge: 68,0%

STOPA INFLACIJE (MALOPRODAJNE CIJENE):

3,5% (2002.)
2,6% (2003.)
3,0% (2004.)

RADNA SNAGA:

aktivno stanovništvo: 16.644.100 (51,31%)
nezaposleni: 2.370.400
zaposleni: 14.473.700

RADNA SNAGA, PREMA ZANIMANJU:

usluge 64%
industrija, rudarstvo 19%
građevinarstvo 8%
poljoprivreda, ribolov, šumarstvo 3%

STOPA NEZAPOSLENOSTI:

11,3% (2002.)
11,3% (kraj 2003. godine)
10,2% (prva tri mjeseca 2005. godine)

JAVNI DUG (% od BDP):

50,8%

PRIRODNA BOGATSTVA:

ugljen, lignit, željezna ruda, uranijum, merkuri, pirit, fluorit, gips, cink, olovo, volfram, bakar, kaolin, potaša, hidro potencijal

UDIO POLJOPRIVREDNOG SEKTORA U UKUPNOM BDP:

3,6%

POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA:

Španjolska je važan proizvođač vina, maslinovog ulja, voća i povrća. Na jugoistoku zemlje razvila se proizvodnja u staklenicima te je, zahvaljujući povoljnim klimatskim uvjetima, postala jedan od glavnih dobavljača svježih prehrambenih proizvoda za najveća europska tržišta. Ribarstvo i prerada ribe razvijena je djelomično zahvaljujući morskim bogatstvima, a djelomično velikoj konzumaciji ribe od strane domaćeg stanovništva.

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA:

Najvažnija grana industrije u Španjolskoj je automobilska industrija koja čini više od 5% BDP-a i izvozi više od 80% proizvedenog outputa. Građevinarstvo također čini važnu granu industrije, posebice zbog potrebe za izgradnjom turističkih zgrada i vikendica, kao i zbog visokog ulaganja u infrastrukturu. Ostale važne industrijske grane su: tekstil i odjeća (uključujući obuću), hrana i piće, metali i proizvodnja metala, kemikalije, brodogradnja, alatni strojevi.

Stopa rasta industrijske proizvodnje:

1,5%%

Udio sektora industrije u ukupnom BDP-u:

21,1%

Udio građevinarstva u ukupnom BDP-u:

9,1%

SEKTOR USLUGA:

Sektor usluga u Španjolskoj intenzivno se razvijao nakon II. svjetskog rata i danas predstavlja najvažniji gospodarski sektor. Najznačajniji doprinos razvoju gospodarstva čine trgovina na malo, turizam, bankarstvo i telekomunikacije.

Udio sektora usluga u ukupnom BDP-u:

66,2%

Broj stranih turista u Španjolskoj:

52,2 milijuna (2003.)

NAJZNAČAJNIJE TVRTKE U ŠPANJOLSKOJ:

1. Telefónica de Espańa - telekomunikacije
2. El Corte Inglés - trgovački lanac
3. Iberdrola - komunalna djelatnost
4. Seat - proizvodnja automobila
5. Fasa Renault - proizvodnja automobila
6. Endesa - proizvodnja električne energije
7. Opel - proizvodnja automobila
8. Cepsa - proizvodnja nafte i plina
9. Citroën Hispania - proizvodnja automobila
10. Ford Espańa proizvodnja automobila

VANJSKA TRGOVINA

IZVOZ:

130.841 milijuna EUR (2002.)
137.815 milijuna EUR (2003.)
146.452 milijuna EUR (2004.)

POVEĆANJE U ODNOSU NA PRETHODNU (2003.) GODINU:

6,3%

IZVOZNI PROIZVODI
(2004. godina):

1. Industrijski proizvodi 43%
2. Proizvodi automobilske industrije 14%
3. Roba široke potrošnje 13%
4. Prehrambeni proizvodi i duhan 12%
5. Strojevi i oprema 7%
6. Prometna sredstva 4%
7. Energenti 3%
8. Poljoprivredni proizvodi 2%
9. Ostalo 2%

PARTNERI U IZVOZU:

1. Francuska 20%
2. Njemačka 12%
3. Italija 9%
4. Portugal 9%
5. Ujedinjeno Kraljevstvo 8%
6. SAD 5%

UVOZ:

172.788 milijuna EUR (2002.)
184.094 milijuna EUR (2003.)
207.125 milijuna EUR (2004.)

POVEĆANJE U ODNOSU NA PRETHODNU (2003.) GODINU:

12,5%

UVOZNI PROIZVODI
(2004. godina):

1. Industrijski proizvodi 43%
2. Roba široke potrošnje 14%
3. Energenti 11%
4. Strojevi i oprema 11%
5. Proizvodi automobilske industrije 8%
6. Prehrambeni proizvodi i duhan 6%
7. Prometna sredstva 3%
8. Poljoprivredni proizvodi 2%
9. Ostalo 2%

PARTNERI U UVOZU:

1. Francuska 18%
2. Njemačka 16%
3. Italija 9%
4. Ujedinjeno Kraljevstvo 8%
5. Beneluks 8%
6. SAD 8%
7. Japan 3%

Prijedlog za suradnju: Ukrajina - International Congress of Industrialists and Enterpreneurs

Međunarodni kongres industrijalaca i poduzetnika Ukrajine nudi pomoć pri uspostavi bilateralnih, komercijalnih i gospodarskih odnosa između Ukrajine i Hrvatske. Također, zainteresirani su za svaku ponudu za suradnju iskazanu od hrvatskih tvrtki. Ukoliko imate interes za ulazak na ukrajinsko tržište možete kontaktirati g. Sergeya Zadorozhnyya, koji na poziv dolazi u Hrvatsku na sastanak i pregovore.
Kontakti:
tel/fax: /+34 044 / 279 01 34, 279 6472
mob: /+38 050/ 320 30 37; e-mail gd@mkppu.com.ua ili mkppu@mkppu.com.ua

Molba za očitovanje o najavi preispitivanja GSP programa SAD-a

Početkom kolovoza Veleposlanstvo SAD-a u Zagrebu dostavilo je Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva materijal o novom programu GSP (Opće sheme preferencijala - Generalized System of Preferences) koji je u postupku razmatranja, budući da je važeći program na snazi do 31. prosinca 2006.


Sukladno kriterijima vrijednosti izvoza na američko tržište, razvijenosti gospodarstva te udjelu u ukupnom svjetskom izvozu, novim se prijedlogom Republika Hrvatska nalazi na listi od 13 zemalja za koje se predviđa ograničenje, obustava ili ukidanje GSP programa (Argentina, Brazil, Hrvatska, Indija, Indonezija, Kazahstan, Filipini, Rumunjska, Rusija, Južna Afrika, Tajland, Turska i Venecuela).


Vezano uz to, američka strana očekuje očitovanje hrvatskih izvoznika o prijedlogu ukidanja GSP programa te vas pozivamo da svoje primjedbe i očitovanja uputite elektronskom poštom, najkasnije do 5. rujna 2006., na adresu FR0052@USTR.EOP.GOV (obavezno u subject line navesti: „2006 GSP Eligibility and CNL Waiver Review“).


Informacije o prijedlogu izmjena u programu GSP-u, kao i načinu kako se na njega možete očitovati, nalaze se na web stranici: LINK


Podobnost određenog proizvoda za izvoz na američko tržište u kategoriji generalne sheme preferencijala, s oznakom A (zemlje korisnice GSP programa) možete provjeriti unosom tarifne oznake na web stranici: LINK

Grad Zagreb - najam poslovnog prostora po povlaštenoj cijeni

Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba i Gradsko komunalno gospodarstvo d.o.o. – Holding i dalje pozivaju sve poduzetnike zainteresirane za proizvodno i ekološki čisto poduzetništvo orijentirano prema izvozu i otvaranju novih radnih mjesta da im se jave vezano uz najam poslovnog prostora po povlaštenoj cijeni. Proizvodne hale s pripadajućom infrastrukturom na zemljištu bivše Mesne industrije Sljeme u Sesvetama izgradit će zagrebački Holding prema zahtjevima poduzetnika.


Više informacija, kao i sam obrazac za prijavu, možete naći na internet stranici Gradskog ureda za gospodarstvo na www.uredzagospodarstvozagreb.com

Newsletter Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu

Austrijski ured za vanjsku trgovinu pokrenuo je novi Newsletter kojeg možete pronaći na njihovoj web-stranici www.austriantrade.org
U prvom broju predstavljeno je 40-ak austrijskih firmi koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj, a obuhvaćaju sljedeća područja: graditeljstvo, medicinska tehnika, obrazovanje, prehrambena industrija, zaštita okoliša, energija, elektronika, mehatronika, strojogradnja, transport, poljoprivreda, informatika.

Raspored specijaliziranih sajmova

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ujedinjenoj Kraljevini uputilo je hrvatske proizvođače na britansku tvrtku Montgomery koja na svojim stranicama objavljuje raspored specijaliziranih sajmova prema sektorima. Raspored sajmova možete pronaći na stranici www.montex.co.uk

Baltička regija

Ukoliko planirate izlazak na tržište zemalja Baltika preporučamo sljedeću stranicu na kojoj ćete pronaći mnoštvo korisnih informacija za male i srednje tvrtke.
www.bmwi.de

5. Međunarodna konferencija o poticanju izvoza


Izvoz je jedan od temeljnih pokretača gospodarskog rasta i stvaranja konkurentnog gospodarstva zemlje. HBOR, kao razvojna i izvozna banka, već petu godinu za redom okuplja u Dubrovniku hrvatske izvoznike, predstavnike stranih izvoznih banaka i izvozno-kreditnih agencija, predstavnike Vlade Republike Hrvatske te vodeće hrvatske i strane stručnjake iz područja financiranja i osiguranja izvoza, kako bi znanja stečena na ovakvim skupovima pretočila u pronalaženje najboljih rješenja za poticanje hrvatskog izvoza.


Iz programa konferencije izdvajamo:
• Kako umanjiti rizike s kojima se izvoznici susreću pri nastupu na inozemnim tržištima?
• Što izvoznik očekuje od svoje izvozno-kreditne agencije ili banke?
• predstavljanje projekta Hrvatska izvozna ofenziva
            - u sklopu predstavljanja projekta govor će održati i predsjednik HIZ-a Darinko Bago
• Radionice: analiza izvoznih tržišta (zemlje Zajednice nezavisnih država, zemlje sjeverne Afrike i Bliskog istoka, zemlje jugoistočne Europe)

POSLOVNI OBIČAJI - ŠPANJOLSKA

U pregovorima je ključno je strpljenje i dobar dojam


Zbog velikih vrućina u Španjolskoj je ritam rada orijentiran na poslijepodne i večer - kad se "lakše diše". Ipak, radni dan im počinje u 9 sati - s jutarnjom kavom, uredskim tračevima, a tek potom Španjolci prionu na posao. Pauza za ručak je od 13 do 14 sati, no često potraje i duže. No po povratku Španjolci ostaju u uredu koliko je potrebno, do 20 sati pa i duže. Iako od 1975. godine mnoge tvrtke tendiraju k europskom radnom vremenu od 9 do 17 sati, većina ih još radi na tradicionalan način. S obzirom na takvo radno vrijeme, najbolje je sastanak dogovoriti oko 10 sati i prije dogovoreni susret obvezatno potvrditi mailom ili telefaksom. Svakako treba imati u vidu i praznike jer, poput Hrvata, i Španjolci vole spajati praznike i blagdane s vikendima, čak i ako padaju u utorak spojit će ga s predstojećim vikendom. Imaju 30 radnih dana odmora i koriste ga uglavnom u srpnju i kolovozu pa je te mjesece bolje izbjeći za sastanke. U komunikaciji i pregovorima sa Španjolcima ključno je - strpljenje. Posebno kad je riječ o tamošnjoj birokraciji. Spori su u donošenju odluka. Dobro je tako imati kvalitetne odnose sa srednjim menadžmentom jer indirektno mogu utjecati na brže donošenje odluka. A u Španjolskoj samo glavni šef (el jefe) ima autoritet donositi odluke. Za uspjeh posla u toj zemlji odlučujući je osobni kontakt jer ondje se ljudi veoma vezuju za osobe.


Predstavništvo


Postoje li ozbiljni planovi sa španjolskim tržištem, dobro je u toj zemlji imati predstavništvo jer kad se jednom naviknu na određene ljude, teško ih je zamijeniti novima. Na početku susreta srdačni Španjolci mogu djelovati suzdržano, no kad vas malo bolje upoznaju, postat će otvoreni u komunikaciji. Bitno je kako su vas procijenili tijekom pregovora jer ostavite li dobar dojam, to jamči bolji uspjeh u poslovanju. Teško mijenjaju mišljenje i drže se svojih stajališta iako izgledaju otvoreni za nove ideje i projekte. Vrlo su ponosni - do te mjere da neće priznati pred drugima kako nisu razumjeli određeni pojam na engleskom jeziku. Stoga ako ste prezentator, uvijek dobro provjerite jesu li vas svi dobro razumjeli. Biraju riječi i način kako priopćuju važne stvari - loše informacije prenijet će posebnim odabirom riječi. Čak i ako nešto nije u redu s poslom, zbog časti će tvrditi da je sve pod kontrolom. Na poslovni susret dobro je ponijeti dosta prezentacijskog materijala o kompaniji iz koje dolazite, a dobrodošli su i uzorci proizvoda koje biste im prodavali. Španjolci mnogo polažu na vanjski izgled, zato je dobro poraditi na imidžu jer će po njemu donijeti sud o profesionalnim karakteristikama i socijalnom statusu. Za dobro sklopljen posao od velike je važnosti kvalitetno odijelo koje će teško ostati neprimijećeno. Kad je stil u pitanju, i za muškarce i žene preporučljivo je da se u poslovnim krugovima drže klasičnog poslovnog stila odijevanja. Bez obzira jesu li pod tamošnjim nebom nesnosne vrućine, prolaze lagana lanena odijela i kratki rukavi. U poslovnim krugovima žene neće mnogo postići naglašavanjem ženskih atributa.


O poslu nakon kave


Po završetku pregovora, u neformalnom druženju, ne preporučuje se razgovor o poslu. Uz ručak ili na piću takvih se tema prihvatite jedino ako ih domaćin zapodjene. Prema španjolskom protokolu, smatra se nepristojnim o poslu pričati prije poslužene kave nakon obroka. Na prvom sastanku, izvan ureda, valja izbjegavati osobna pitanja, teme o baskijskom separatizmu i katalonskom regionalizmu. Bolje je ne kritizirati običaj borbe bikova, niti pričati o Gibraltaru, Drugom svjetskom ratu...
S druge strane, preferiraju teme o kulturi i povijesti svoje zemlje, flamenku, nogometu, politici, obitelji i svojoj djeci, španjolskim vinima i likerima, španjolskoj umjetnosti i povijesti prije 20 stoljeća...


Izvor: Poslovni dnevnik

LAV International - popust na oglašavanje u katalogu hrvatskih proizvođača


U traženju konstruktivnog rješenja za kvalitetniji plasman hrvatskih proizvoda, poluproizvoda i usluga, tvrtka LAV International d.o.o. pokrenula je izradu kataloga hrvatskih proizvođača.
Katalog će biti tiskan na engleskom jeziku, u 30 tisuća primjeraka, s kontakt informacijama tvrtki te slikovnim prikazom njihovih proizvoda. Distribuirat će se isključivo na inozemnim sajmovima, na kojima će se provoditi informativne ankete o interesima za suradnju s hrvatskim tvrtkama. Analize anketa, u obliku info e-maila, bit će dostavljene oglašivačima.
Prvi katalog, koji treba izaći krajem rujna ili početkom listopada 2006., obuhvaća područja metalurgije, brodogradnje, mehanike, industrijske plastike i elektrotehnike. Na tristotinjak stranica kataloga naći će se popis sajmova međunarodnog karaktera u Hrvatskoj te ponuda špeditera koji mogu osigurati internacionalni transport.
Od rujna kreću u izradu katalozi opće potrošnje - prehrana i kemija te koža i tekstil, a u pripremi je i izrada kataloga graditeljstva i opreme. Krajem 2006. planira se izdavanje skupnog kataloga proizvođača u elektronskom obliku (CD/DVD) u višejezičnoj varijanti.
Ukoliko pokažete zanimanje za ovakav oblik oglašavanja možete se obratiti direktno djelatnicima tvrtke LAV International na telefon 01/2752 400, fax 01/2752 300 ili preko internet stranice www.lav-international.com. Zbog prostornog ograničenja kataloga najbolje je javiti se što prije kako biste osigurali svoje mjesto u katalogu.


Isticanjem članstva u udruzi Hrvatski izvoznici ostvarujete 10% popusta na oglasni prostor.

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI” 2006

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2005. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]