Izvoznik, broj 23, rujan 2006.
     
Intervju
mr. sc. Marija Šola, predsjednica Uprave Partner banke
Aktivnosti HIZ-a
Održana 12. sjednica Predsjedništva HIZ-a
Potpisan Sporazum o suradnji između Hrvatskih izvoznika i Partner banke
Najave
Hrvatski izvoznici na JMZV
Središnja baza Hrvatskih izvoznika 2006 - BETA verzija
EDE 2006, Zagreb, 4. – 6. listopada 2006.
Info dan o FP7
Zagrebački velesajam: Poziv za Trade Mission u Istanbul
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište – Kuvajt
Predstavljamo: CombiCo general trading & contracting, Kuvajt
Web preporuka
Kuvajt na webu
Rječnik ISO standarda
Državna uprava
Projekt HIO - HRVATSKA IZVOZNA OFENZIVA
HBOR
Održana 5. Međunarodna konferencija o poticanju izvoza
Partner Banka
PARTNER BANKA
Iz tiska
Doing Business 2007: Godišnje izvješće Svjetske banke o uvjetima poslovanja
Popusti
LAV International – 10 % popusta na oglašavanje u katalogu hrvatskih proizvođača
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI” 2006
Intervju

mr. sc. Marija Šola, predsjednica Uprave Partner banke

1. Na početku, predstavite nam Partner banku i njezino poslovanje.

Banka je utemeljena ratne 1991. godine, kao jedna od prvih privatnih banaka u 100%-tnom hrvatskom vlasništvu, u vrijeme kada početak ratnog vihora nije dopuštao ni planove za sutra, a kamo li za budućnost. Mi smo imali viziju, ustrajali smo i, unatoč riziku i neizvjesnosti, izborili se za svoje mjesto na bankarskom tržištu. Uspjeli smo ponajprije zahvaljujući mostovima povjerenja koje smo izgradili s našim klijentima.
Naša je strategija od početka – biti univerzalna, komercijalna banka za male i srednje poduzetnike i obrtnike, a komplementarna banka većim gospodarskim sustavima. Tako zacrtan put u prvim godinama nije bio lak. Poduzetništvo je još uvijek bilo na razini ideje i u povojima.
Prošla je godina svojevrsna kruna našeg poslovnog puta. Bilanca Banke premašila je milijardu kuna, iznosila je točno 1,032 milijardu. Tako smo prema kriterijima Hrvatske narodne banke svrstani u II grupu banaka, onih s vrijednošću bilance u rasponu od milijarde do pet milijardi kuna. To je ponajbolja potvrda poslovnog usmjerenja u proteklih 15 godina - iz male, privatne, hrvatske banke stasali smo u srednju novčarsku kuću težim putem – svih 15 godina podupirali smo prije svega one klijente kojima je financijska injekcija bila najpotrebnija – male i srednje poduzetnike.
Prema revidiranim podacima ugledne revizorske kuće Deloitte, Partner banka je prošle godine ostvarila rast bilance od 28,5% premašivši prvu milijardu kuna. Kapital Banke dosegao je 120 milijuna kuna. Svih tih godina uspjeli smo zadržati povjerenje naših klijenata – lani su ukupni depoziti porasli na čak 721,3 milijuna kuna, što je 25% više nego prethodne godine. Istodobno, Banka je prošle godine povećala razinu kredita za 125 milijuna kuna, što je također 25% više nego 2004. godine. Ukupni je kreditni portfelj premašio 622 milijuna kuna. S kreditnom živošću povećala se i dobit poslije oporezivanja – lani smo ostvarili čak 20,9 mil. kuna.
Partner banka je jedna od rijetkih banaka u Hrvatskoj, koja je skoro 90% svog kreditnog potencijala usmjerila na praćenje malih i srednjih poduzetnika. U 2005. godini Partner banka je ostvarila platni promet s inozemstvom u visini 2,7 milijardi eura, od čega je čisti promet po izvozu i uvozu iznosio 205 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom je u Partner banci iznosila 64%, što je značajno više od prosjeka Hrvatske. U prvih 6 mjeseci 2006. godine ostvaren je ukupni promet s inozemstvom u visini 1,2 milijarde eura i devizni promet po izvozu i uvozu u visini 98 milijuna eura. Pošto Partner banka kvalitetno prati sve svoje klijente i na domaćem i na inozemnom tržištu, sigurna sam da će tako biti i ubuduće i sa sadašnjim i sa budućim klijentima.
Za 7 mjeseci ove godine Partner banka je ostvarila neto dobit od 14,3 mil. kuna.

2. Posebnu pažnju Partner banka pridaje malim i srednjim poduzetnicima. Upravo oni, kad spominju probleme kod izvoza svojih proizvoda i usluga, na prvo mjesto stavljaju pitanje financiranja izvoza. Obraćaju li se poduzetnici s tim problemom i Vašoj banci i koja im rješenja nudite?

Svoje klijente pratimo u svim njihovim potrebama, pa tako i u izvozu. Tu im prvenstveno nudimo HBOR-ove kreditne linije za pripremu izvoza i za izvoz, jer su ovi krediti najpovoljniji po kamatnoj stopi, koja sad iznosi 4,75% godišnje. Odobravamo im i kratkoročne i dugoročne kredite i sve vrste garancija, od onih za ozbiljnost ponuda, dobro izvršenje posla do avansnih.


3.Imate li u planu uvođenje novih projekata potpore hrvatskim izvoznicima?

Prvenstveno ćemo unapređivati sve postojeće proizvode, ali pripremamo i nove. Tu mislimo na otkupe potraživanja, što će također pripomoći izvoznicima u bržem dolasku do obrtnih sredstava.


4. Partner banka i Hrvatski izvoznici zaključili su Sporazum o suradnji koja je već započela na projektu Hrvatska izvozna ofenziva. Koliko je, po Vama, ta i buduća suradnja važna za poslovanje Partner banke?

Potpisivanje sporazuma sa Hrvatskim izvoznicima za nas znači afirmaciju i promicanje izvoza, pomoć u stručnim savjetima i kreditiranje izvoznika - naših klijenata, bez obzira kad su postali klijenti Banke.
Partner banka će kao i do sada biti uvijek na raspolaganju svim svojim klijentima za svaku pomoć, savjet i praćenje.

Održana 12. sjednica Predsjedništva HIZ-a

Predsjedništvo Hrvatskih izvoznika održalo je u četvrtak, 31. kolovoza 2006., 12. sjednicu na kojoj je prezentirana Središnja baza Hrvatskih izvoznika - BETA verzija, koja će uskoro biti predstavljena i široj javnosti.

U sklopu dnevnog reda sjednice glavni tajnik HIZ-a Dubravko Miholić izvijestio je Predsjedništvo o partnerskom projektu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Hrvatskih izvoznika - Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi (HIO), za koji je u tijeku izrada strategije. Više o projektu HIO pročitajte u novostima iz državne uprave.

Predsjedništvo je usvojilo prijedlog osnivanja HIZ-ovog Odbora za financiranje izvoza, za što su inicijativu dale članice HIZ-a koje svojom djelatnošću podupiru izvozne poslove hrvatskih gospodarstvenika – HBOR, Hrvatska Poštanska Banka d.d., Partner banka d.d. i Privredna banka Zagreb d.d.


Potpisan Sporazum o suradnji između Hrvatskih izvoznika i Partner banke


Udruga Hrvatski izvoznici potpisala je, 1. rujna 2006., Sporazum o suradnji s Partner bankom d.d., kojim su dogovoreni ciljevi budućeg zajedničkog rada na promicanju hrvatskoga izvoza. Sporazum su, u prostorima Partner banke te u nazočnosti članova Upravnog odbora udruge Hrvatski izvoznici i Uprave Partner banke d.d., potpisali predsjednica Uprave Partner banke mr. sc. Marija Šola i predsjednik HIZ-a Darinko Bago.

Partner banka, kao nacionalna banka koja prati i potiče razvoj gospodarstva, poglavito u segmentu malog i srednjeg poduzetništva, i HIZ, kao predstavničko tijelo tvrtki koje potiču i zastupaju interese hrvatskog izvoza, ovim su Sporazumom dogovorili poslovnu suradnju kroz različite inicijative i aktivnosti, sve s ciljem zajedničkog doprinosa unapređenju poslovnog okruženja i stvaranju pretpostavki za povećanje razine hrvatskog izvoza.

S obzirom da su izvozno orijentirani hrvatski poduzetnici financiranje izvoza naveli kao jedan od najvećih problema u procesu izvoza, širenje palete financijskih usluga koje će biti na raspolaganju tvrtkama izvoznicima u zajedničkom je interesu udruge HIZ i Partner banke.

- Partner banka je jedna od rijetkih banaka u Hrvatskoj, koja je skoro 90% svog kreditnog potencijala usmjerila na praćenje malih i srednjih poduzetnika. U 2005. godini Partner banka je ostvarila platni promet s inozemstvom u visini 2,7 milijardi eura, od čega je čisti promet po izvozu i uvozu iznosio 205 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom je u Partner banci iznosila 64 %, što je značajno više od prosjeka Hrvatske. U prvih 6 mjeseci 2006. godine ostvaren je ukupni promet s inozemstvom u visini 1,2 milijarde eura i devizni promet po izvozu i uvozu u visini 98 milijuna eura. Pošto Partner banka kvalitetno prati sve svoje klijente i na domaćem i na inozemnom tržištu, sigurna sam da će tako biti i ubuduće, i sa sadašnjim i sa budućim klijentima, naglasila je u prigodi potpisivanja Sporazuma predsjednica Uprave PB mr. sc. Marija Šola.


Suradnja Hrvatskih izvoznika i Partner banke već je započela uključivanjem stručnjaka Partner banke u rad ekspertnih skupina na projektu Hrvatska izvozna ofenziva, kojeg su, na osnovi smjernica Vlade Republike Hrvatske, pokrenuli Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, kao nositelj, te HIZ kao partner projekta.

Hrvatski izvoznici na JMZV

Udruga Hrvatski izvoznici, na poziv Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, sudjelovat će na Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu u sklopu projekta Hrvatska – društvo znanja. Ovaj projekt osmišljen je s ciljem približavanja Vladinih projekata i raznih institucija poduzetnicima, inovatorima i drugim subjektima vezanim uz gospodarstvo.

Hrvatski izvoznici, zajedno s ostalim institucijama, predstavit će svoje aktivnosti namijenjene primjeni znanja u gospodarstvu na svom štandu u paviljonu broj 8, izložbeni prostor 67.

Pozivamo vas da nas, od 19. do 24. rujna 2006. posjetite na JMZV-u te da svakako sudjelujete na predstavljanju Središnje baze hrvatskih izvoznika u srijedu, 20. rujna 2006., u 10.30, u prezentacijskom prostoru paviljona br.8.


Središnja baza Hrvatskih izvoznika 2006 - BETA verzija

Središnja baza Hrvatskih izvoznika 2006 – BETA verzija bit će, kao neregistrirana inačica, predstavljena javnosti u srijedu, 20. rujna 2006,, u 10.30 sati u paviljonu 8, u sklopu projekta Hrvatska – društvo znanja na Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu.

Ova baza, nastala kao rezultat ispunjavanja upitnika na www.hrvatski-izvoznici.hr, osim općih podataka o tvrtkama, prvi put na jednom mjestu objedinjuje izvozne proizvode s pripadajućim tarifnim brojevima, tržišta na koja tvrtke izvoze s predstavništvima na tim tržištima te ciljana tržišta za hrvatske izvoznike.

Napominjemo kako spomenuti upitnik nisu ispunili svi hrvatski izvoznici te se u ovoj inačici uz neke tvrtke nalaze samo opći podaci, ali svi zainteresirani za ovaj projekt imat će priliku svoje podatke objaviti već u sljedećem izdanju Središnje baze Hrvatskih izvoznika.

Želja udruge Hrvatskih izvoznici je da ovom bazom pomogne izvoznicima u pronalaženju poslovnih partnera, gospodarskim savjetnicima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u organizaciji match-making poslovnih susreta i, naravno, ino-uvoznicima da lakše pronađu hrvatske poslovne partnere.

Za detaljnije informacije o Središnjoj bazi Hrvatskih izvoznika 2006, molimo kontaktirajte Tajništvo HIZ-a na telefon: 01/ 49 23 796, telefaks: 01/49 23 797 ili e-mail: info@hrvatski-izvoznici.hr.


EDE 2006, Zagreb, 4. – 6. listopada 2006.

Pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske i na inicijativu Udruge malih i srednjih poduzetnika, u Zagrebu će se, od 4. do 6. listopada 2006., održati Europski dan poduzetnika – EDE, na temu Način istraživanja i ulaska na tržište EU.

Želja organizatora ovog događanja je promocija malog i srednjeg poduzetništva i međunarodne suradnje između tvrtki. Tako će u sklopu događanja treći hrvatski EDE predstaviti dobre poduzetničke prakse iz europskih regija, pokušati razviti lokalna i europska partnerstva u inovacijskoj i poduzetničkoj politici te proširiti i produbiti poslovne kontakte.

Udruga Hrvatski izvoznici uključila se u EDE 2006 kao suorganizator projekta. Ukoliko želite sudjelovati u programu Europskog dana poduzetnika - EDE 2006 prijaviti se možete do 25. rujna 2006., a prijavnicu i program možete pronaći na internet stranici www.umis-smea.hr

Info dan o FP7

Centar za europske predpristupne programe Hrvatske udruge poslodavaca i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 4. listopada 2006., na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, Kačićeva 26, organiziraju info dan o 7. Okvirnom programu za istraživanje i razvoj – FP7.

Cilj FP7 programa EU-a je jačanje inovativnih mogućnosti europskih malih i srednjih poduzeća i industrije kroz povezivanje s akademskom zajednicom i istraživačkim institucijama te poticanje njihovog doprinosa razvoju novih tehnologija.

Prijavu za sudjelovanje možete uputiti na telefon 01/4897 563 ili putem e-maila ]andrea.dokic@hup.hr, do 2. listopada 2006.

Više o programu info dana potražite na
www.hup.hr/default.asp?gl=200609070000001

Zagrebački velesajam: Poziv za Trade Mission u Istanbul

WTC Zagrebačkog velesajma, u povodu održavanja godišnje skupštine udruženja WTCA, od 28. listopada do 2. studenog 2006. organizira Trade Mission u Istanbul.
Kako će Istanbul tih dana biti poprište svjetskih gospodarskih zbivanja, prilika je to da i hrvatske tvrtke budu prisutne i aktivno sudjeluju u radu Skupštine WTCA. Domaćin skupa, WTC Istanbul, priprema bogat poslovni program, posebno usmjeren na povezivanje sudionika trgovinskih misija s potencijalnim turskim poslovnim partnerima.

Gospodarski sektori koji će biti zastupljeni na "matchmakingu" su: strana ulaganja; tekstil i koža; graditeljstvo i građevinski materijala; industrijski strojevi i oprema; prehrambeni i poljoprivredni proizvodi; automobilski samohodni i ostali rezervni dijelovi.

Ukoliko želite sudjelovati u trgovačkoj misiji, molimo da se što prije javite rukovoditeljici WTC-a Zagrebačkog velesajma gđi Vlatki Bosančić, na telefon 01/6503 422, telefaks 01/6527 260 ili e-mail vbosancic@zv.hr.

Ciljano tržište – Kuvajt


Povijesna pozadina:

Velika Britanija nadgledala je međunarodne odnose i obranu za vladajuću kuvajtsku dinastiju AL-SABAH od 1899. do stjecanja nezavisnosti 1961.
Irak je napao i pregazio Kuvajt 2. kolovoza 1990. Slijedili su višetjedni zračni napadi SAD-a, nakon čega je, 23 veljače 1991., UN-ova koalicija započela veliki napad koji je u 4 dana oslobodio Kuvajt.
Kuvajt je utrošio više od 5 milijarde US dolara za popravak naftne infrastrukture oštećene tijekom 1990-91.

Zemljopis

Položaj:

Srednji Istok, Perzijski zaljev, između Iraka i Saudijske Arabije

Površina:

17,820 km2

Kopnena granica:

ukupno: 462 km
granica sa državama susjedima: Irak 240 km, Saudijska Arabija 222 km

Obala:

499 km

Klima:

Suha pustinjska; vrlo topla ljeta; kratke, hladne zime

Prirodni resursi:

nafta, riba, rakovi, prirodni plin

Obrađene površine:

130 km2 (2003)

Prirodne katastrofe:

iznenadni prolomi oblaka česti su od listopada do travnja, donose jake kiše koje mogu oštetiti ceste i kuće; pješčane oluje i oluje pašine javljaju se tijekom godine, a najčešće su od ožujka do kolovoza

Stanovništvo

Broj stanovnika:

2,418,393 (procjena srpanj 2006)

Prirast stanovništva:

3.52% (procjena 2006.)

Etničke skupine:

Kuvajćani 45%, ostali Arapi 35%, Južnoazijati 9%, Iranci 4%, ostali 7%

Religije:

muslimani 85% (Suniti 70%, Šijiti 30%), kršćani, hinduisti, parsi, i ostali 15%

Jezik:

arapski (službeni), široka upotreba engleskog jezika

Političko uređenje

Ime države:

puno ime: Država Kuvajt
skraćeno ime: Kuvajt
lokalno puno ime: Dawlat al Kuwayt
lokalno skraćeno ime: Al Kuwayt

Državno uređenje:

Ustavna nasljedna monarhija

Glavni grad:

Kuwait

Administrativna podjela:

6 uprava (muhafazata); Al Ahmadi, Al 'Asimah, Al Farwaniyah, Al Jahra', Hawalli, Mubarak Al Kabir

Neovisnost:

19. lipanj 1961. (od Ujedinjenog Kraljevstva)

Nacionalni praznik:

Nacionalni dan, 25. veljače (1950.)

Ustav:

izglasan i objavljen 11. studenog 1962.

Izvršna vlast:

Šef države: Amir SABAH al-Ahmad al-Jabir al-Sabah (od 29. siječnja 2006); okrunjeni princ NAWAF al-Ahmad al-Sabah
predsjednik vlade: NASIR al-Muhammad al-Ahmad al-Sabah (od 7. veljače 2006);
kabinet: Vijeće ministara imenuje predsjednik vlade, a odobrava emir
izbori: nema ih; titula emira je nasljedna; predsjednika vlade i njegove zamjenike imenuje emir

Zakonodavna vlast:

Jednodomna Narodna skupština ili Majlis al-Umma (50 mjesta; članovi izabrani glasovima glasača na mandat od 4 godina)
izbori: posljednji održani 29. lipnja 2006. (sljedeći su 2010.)

Članstvo i sudjelovanje u međunarodnim organizacijama:

ABEDA, AfDB, AFESD, AMF, BDEAC, CAEU, FAO, G-77, GCC, IAEA, IBRD, ICAO, ICC, ICCt (potpisinica), ICRM, IDA, IDB, IFAD, IFC, IFRCS, IHO, ILO, IMF, IMO, Interpol, IOC, IPU, ISO, ITU, LAS, MIGA, NAM, OAPEC, OIC, OPCW, OPEC, PCA, UN, UNCTAD, UNESCO, UNIDO, UNITAR, UPU, WCO, WFTU, WHO, WIPO, WMO, WToO, WTO

Gospodarstvo

Gospodarstvo - pregled:

Kuvajt ima malo, bogato i relativno otvoreno gospodarstvo sa zalihama sirove nafte od oko 96 milijarde barela – odnosno 10% svjetske rezerve. Nafta iznosi gotovo pola GDP, 95% izvoznih prihoda i 80% prihoda vlade.
Klima u Kuvajtu ograničava razvoj poljoprivrede zbog čega, izuzmemo li ribu, gotovo u potpunosti ovise o uvozu hrane. Oko 75% vode mora biti desalinizirano ili uvezeno.

GDP (službeni tečaj):

52.76 milijarde $ (procjena 2005.)

GDP – realna stopa rasta:

4.8% (procjena 2005.)

GDP – po glavi stanovnika:

19,200 $ (procjena 2005.)

GDP – prema sektorima:

poljoprivreda: 0.4%
industrija: 47.9%
usluge: 51.6% (procjena 2005.)

Radna snaga:

1.67 milijuna
napomena: otprilike 80% radne snage nisu Kuvajćani (procjena 2005.)

Stopa nezaposlenosti:

2.2% (procjena 2004.)

Stopa inflacije (potrošačke cijene):

4.1% (procjena 2005.)

Proračun:

prihodi: 47.21 milijarde$
rashodi: 20.77 milijarde$;

Javni dug:

12.1% GDP (procjena 2005.)

Poljoprivredni proizvodi:

Riba; usjeva gotovo nema

Industrija:

naftna, petrokemijska, cement, brodogradnja i remont, desalinizacija , prehrambena, građevinski materijal

Industrijska proizvodnja - stopa rasta:

13.1% (procjena 2005.)

Tekući račun platne bilance:

26.92 milijarde $ (procjena 2005.)

Izvoz:

44.43 milijarde $ f.o.b (procjena 2005.)

Izvozni proizvodi:

Nafta i naftni derivati, umjetna gnojiva

Zemlje izvoza:

Japan 21.2%, Južna Koreja 13.4%, SAD 12.8%, Singapur 10.2%, Tajvan 9.7%, nizozemska 4.7% (2005)

Uvoz:

12.23 milijarde $ f.o.b. (procjena 2005.)

Uvozni proizvodi:

hrana, građevinski materijal, vozila i dijelovi za vozila, odjeća

Zemlje uvoza:

SAD 14.2%, SR Njemačka 11.3%, Japan 8.5%, UK 6%, Saudijska Arabija 5%, Francuska 4.9%, Kina 4.5% (2005)

Pričuva od vanjskotrgovinske razmjene i zlata:

8.972 milijarde $ (procjena 2005.)

Vanjski dug:

16.12 milijarde $ (procjena 2005.)

Valuta (kod):

Kuvajtski dinar (KD)

Srednji tečaj:

Kuvajtski dinar prema US dolaru - 0.292 (2005), 0.2947 (2004), 0.298 (2003), 0.3039 (2002), 0.3067 (2001)

Fiskalna godina:

1. travnja - 31 ožujka

Komunikacija

Broj čvrstih telefonskih linija:

497,000 (2004)

Broj korisnika mobilnih telefonska:

2 milijuna (2004)

Broj korisnika Interneta:

600,000 (2005)

Internetski kod zemlje:

.kw

Prijevoz

Zračne luke:

7 (od kojih 4 asfaltirane) (2005)

Luke i terminali:

Ash Shu'aybah, Ash Shuwaykh, Az Zawr (Mina' Sa'ud), Mina' 'Abd Allah, Mina' al Ahmadi

Vojska

Rodovi vojske:

Kopnene snage, Mornarica, Zračne snage (uključujući Zračne obrambene snage), Nacionalna garda (2002)

Troškovi vojske- iznos u dolarima:

3.01 milijarde $ (procjena 2005.)

Troškovi vojske – postotak GDP:

4.2% (procjena 2005.)

Tržište

Vanjskotrgovinska razmjena

Tržište Kuvajta može se smatrati oazom slobodne trgovine. U svijetlu Unificiranog carinskog zakona Vijeća za suradnju zemalja Golfa (GCC) carinske davanja ne prelaze 5 % za većinu roba koje se uvoze izvan granica ove carinske unije.
Duhan i cigarete podliježu carini (100%), dok je oko 400 vrsta proizvoda, većinom prehrambenih, u cijelosti oslobođeno carinskih pristojbi. Ne postoje kvantitativna ili ekvivalentna ograničenja na uvoz, ako je on u skladu sa standardima Kuvajta.

Detaljne informacije o carinskim davanjima i o iznosima carinskih stopa, možete dobiti u Carinskom uredu Kuvajta.
General Administration of Customs
P.O. Box 16, Safat 13001 Kuwait
Tel: (965) 484-3490
Fax: (965) 483-8055
Email: q8customs@hotmail.com
http://www.customs.gov.kw
Informacije možete pronaći i na web stranici Glavnog tajništva Vijeća za suradnju Zemalja Zaljeva

Korisne adrese

Diplomatsko predstavništvo
Kuvajta za RH:

Veleposlanstvo Države Kuvajt u Češkoj Republici
voditelj misije: Veleposlanik Nj.E. Abdulaziz Abdullah Al Duaij
sjedište: Na Zátorce 26
160 00 Prague
ČEŠKA REPUBLIKA
tel: 00 42 02 220 570 781/82/83
fax: 00 42 02 220 570 787

Diplomatsko predstavništvo
RH za Kuvajt:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Arapskoj Republici Egipat
(pokriva države: Bahrein, Džibuti, Eritreja, Etiopiju, Irak, Jemen, Jordan, Katar, Kuvajt, Libanon, Oman, Saudijsku Arabiju ,Siriju ,Sudan i UAE)
sjedište: 3, Abou El Feda St.
Zamalek, Cairo
EGYPT
e-mail: croem@soficom.com.eg
tel: 00202 738 3155
fax: 00202 7355812

Gospodarska i industrijska komora Kuvajta

- Kuwait Chamber of Commerce and Industry

Commercial Area 9, Al-Shuhadaa St., Kuwait City
P.O. Box 775, Safat, 13008 - Kuvajt
Tel: (965)805580 (kućni brojevi 555-556-557-558-559)
Fax: (965)2460693
e-mail: kcci@kcci.org.kw
Website: www.kcci.org.kw

Središnja banka Kuvajta

- Central Bank of Kuwait

P.O. Box 526) Safat 13006 Kuvajt
tel: +(965) 2449200
Fax: +(965) 2440887
Email: cbk@cbk.gov.kw
Website: www.cbk.gov.kw

Predstavljamo: CombiCo general trading & contracting, Kuvajt

CombiCo je tvrtka za vođenje poslova i savjetovanje na području financija, trgovine, investicija sa sjedištem u Kuvajtu. Njezin internacionalni tim stručnjaka svoje dugogodišnje iskustvo na području gospodarstva i trgovine Srednjega Istoka stavio je u službu pomaganja europskim tvrtkama pri ulasku na kompleksno tržište Kuvajta i zemalja Perzijskog zaljeva (UAE - Dubai, Saudijska Arabija, Katar, Bahren, Oman).
Tvrtka je osnovana i registrirana u Gospodarskoj Komori Kuvajta 2004. godine.
Usluge koje pružaju:


  • trgovačko-poslovna platforma za otvaranje agencije s ciljem brzog ulaska na tržište, traženje pravog partnera, distribucija proizvoda, traženje lokalnoga uvoznika i praćenje tvrtke tokom cijelog procesa etabliranja na tržištu
  • financijsko posredovanje i ponuda rješenja za uštedu kod oporezivanja
  • poslovno i marketinško savjetovanje kao i prilagođavanje zahtjeva tvrtki pravu i regulacijama Kuvajta
  • izravni kontakt s iračkim tržištem
  • mogućnost izdavanja trgovačkih licenci za izvoz iz Kuvajta i uvoz u Kuvajt

Ukoliko u tvrtki CombiCo prepoznate priliku za uspješan ulazak na tržište Kuvajta i zemalja Perzijskog zaljeva možete ih kontaktirati izravno preko kuvajtske središnjice ili preko zastupništva u Hrvatskoj.

COMBI CO General Trading & Contracting
Al-Andalos Tower- 9th Floor
Op.Chamber of Commerce & Industry
P.O.Box 9842 Salmya
22099 Kuwait
Tel: 00965 2444 122
Fax: 00965 2444 124
e-mail: combico@combico.net

HRVATSKO ZASTUPNIŠTVO
mobilni tel: 098 9260213
e-mail: barbara@combico.net
web: www.combico.net

Kuvajt na webu

Ako želite saznati više o trgovini s Kuvajtu predlažemo dvije stranice:
Arab.Net arab.net/kuwait
Dobra stranica za upoznati Kuvajt, njegovu povijest, klimu, kulturu, političko uređenje, i korisne članke kako poslovati u Kuvajtu.
AME Middle East Business Information ameinfo.com
Podaci o poslovnim mogućnostima Srednjeg Istoka s poveznicima na stranice Bahraina, Egipta, Irana, Iraka, Jordana, Kuvajta, Libanona, Omana, Katara, Saudijske Arabije, Sirije, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Jemena.

Rječnik ISO standarda

Svi koji su na bilo koji način uključeni u vanjsku trgovinu dolaze u susret s ISO klasifikacijskim sustavom. ISO je postavio međunarodne standarde koji se mogu primijeniti u svim oblicima poslovanja i koji su prihvaćeni u svijetu kao sigurnost kvalitete. Postoji tisuće ISO standarda i ukoliko želite provjeriti njihovu klasifikaciju predlažemo stranicu ISO Standards Glossary - standardsglossary.com na kojoj jednostavno prema ISO broju vidite koji su proizvodi i usluge pokriveni tim certifikatom.

Projekt HIO - HRVATSKA IZVOZNA OFENZIVA


Na osnovi smjernica Vlade Republike Hrvatske Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, kao nositelj projekta, te Hrvatski izvoznici kao partner, pokrenuli su projekt HIO - Hrvatska izvozna ofenziva, koji će se u razdoblju od 2007. – 2010. usmjeriti na ostvarenje sljedećih ciljeva:


  • Povećanje ukupnog broja tvrtki izvoznika - stvaranje novih izvoznika;
  • Promjena strukture izvoza - povećati udio izvoza proizvoda s većom dodanom vrijednošću;
  • Stvaranje 5  CLUSTERA ZA IZVOZ (prema tržištima i industrijama) po principu TOP-DOWN;
  • Supstitucija uvoznih proizvoda domaćom proizvodnjom - stvaranje ključne kvote za domaće tržište s mogućnošću izvoza viškova.

Radnu skupinu projekta HIO čine ministar Branko Vukelić, kao predsjednik, predsjednici HIZ-a, HGK-a, HOK-a, HUP-a, HBOR-a, kao članovi, te Dubravko Miholić kao tajnik projekta. Konzultant projekta je dr. Karl Heinz Dernoscheg, jedan od autora Austrijske izvozne ofenzive.

Na prvoj sjednici radne skupine, održanoj 28. lipnja ove godine, imenovana je Operativna skupina projekta, koja je na sastanku 10. kolovoza 2006. prema konkretnim ciljevima projekta odredila smjernice za izradu Strategije projekta HIO. Do kraja 2006. treba izraditi nacrt Strategije projekta HIO koja će u siječnju 2007. biti predstavljena javnosti.

Projekt HIO službeno je predstavljen u sklopu programa 5. Međunarodne konferencije o poticanju izvoza, koja se u organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak, 8. rujna 2006. održala u Dubrovniku.

Održana 5. Međunarodna konferencija o poticanju izvoza


U Dubrovniku je 8. rujna 2006. održana 5. Međunarodna konferencija o poticanju izvoza u organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Na skupu je oko 140 domaćih i međunarodnih stručnjaka i gospodarstvenika raspravljalo o mjerama za unaprjeđenje izvoza i analiziralo iskustva iz prakse.
Raspravljajući o izvoznim mogućnostima Hrvatske, izvoznici, domaći i strani financijski stručnjaci te predstavnici izvoznih agencija istaknuli su važnost izvoza za Hrvatsku kao doprinos njenom tržišnom otvaranju i prilagodbi europskim i svjetskim gospodarskim prilikama.
Na konferenciji se govorilo o ulozi izvoznih agencija i banaka u poticanju izvoza te o smanjenju rizika s kojima se izvoznici susreću pri nastupu na inozemnim tržištima. U okviru radionica sudionici su imali priliku analizirati izvozna tržišta zemalja Zajednice nezavisnih država, sjeverne Afrike i Bliskog istoka te zemalja jugoistočne Europe.
U sklopu programa Konferencije predstavljen je projekt HIO - Hrvatska izvozna ofenziva, kojeg su pokrenuli Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva kao nositelj te Hrvatski izvoznici kao partner projekta radi rješavanja ključnih pitanja vezanih uz jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te uspostavljanja vanjskotrgovinske ravnoteže.
Projekt HIO objedinjuje potrebe izvoznika za sustavnom potporom, međusobnom suradnjom i povezivanjem, a svoje djelovanje temelji na najboljim međunarodnim iskustvima. Izvozna ofenziva ima za cilj povećanje ukupnog broja izvoznika, promjenu strukture izvoza kroz povećanje udjela izvoza proizvoda i usluga s većom dodanom vrijednošću, stvaranje klastera koji će se isključivo baviti izvozom i jačanje domaće proizvodnje.
Tijekom konferencije Hrvatska banka za obnovu i razvitak potpisala je sporazum o Suradnji s češkom Izvozno-kreditnom agencijom EGAP te Osnovni ugovor o kreditu s Komercijalnom bankom Budva.
Jedan od zaključaka s kojim se slaže većina sudionika konferencije je važnost sustavnog obrazovanja i informiranja za potrebe uspješnog izvoza, kako bi se smanjili rizici vezani uz nepoznavanje tržišta, pravnih regulativa, tehnologija i slično, kao i potreba sustavnog praćenja i analize izvoza te praćenje sposobnosti novih izvoznika za poslovanjem na nekim od strateških tržišta.

PARTNER BANKA


Sukladno potpisanom Sporazumu o suradnji Partner banka odredila je osobu za kontakt sa članovima HIZ-a. Ukoliko imate pitanja o uslugama Partner banke za sve informacije na raspolaganju Vam je gđa Ivana Grbavac pri telefonu 01/ 4602-284, faksu 01/ 4602-289 ili na e-mailu igrbavac@partner-banka.hr

Doing Business 2007: Godišnje izvješće Svjetske banke o uvjetima poslovanja

Analizirane su aktivnosti za olakšavanje pokretanja posla, izdavanja dozvola, zapošljavanja, upisa vlasništva, kreditiranja, zaštite ulagača, plaćanje poreza, trgovinu s inozemstvom, te procedure oko gašenja posla

Uspostavu servisa za otvaranje novih poduzeća Hitro.hr i poduzete reforme u pravosudnom sektoru, Svjetska banka Hrvatskoj je "honorirala" uvrštenjem među deset svjetskih ekonomija koje trenutno provode najviše reformi. U najnovijem godišnjem istraživanju o uvjetima poslovanja Doing business 2007., provedenome u 175 zemalja, Svjetska banka utvrdila je kako se u svijetu trenutno provodi ukupno 213 reformi u 112 zemalja, koje bi trebale pridonijeti smanjenju vremena i troškova, te olakšanju poslovanja. Gruzija uvjerljivo predvodi u poduzimanju reformi - istodobno ih provodi u čak šest od deset promatranih područja, a Hrvatska je s tri važna područja koja prolaze kroz reforme zauzela sedmo mjesto na toj rang-ljestvici Svjetske banke. Više napora od Hrvatske ulažu Rumunjska, Meksiko, Kina, Peru i Francuska, gledajući "regionalno" najveći skok u reformama napravile su zemlje Afrike. No, i dalje reformske procese predvode zemlje Istočne Europe i Središnje Azije, te bogate zemlje OECD-a.

"Želja da se priključe Europskoj uniji inspirirala je reformatore u Hrvatskoj i Rumunjskoj", zaključuju u najnovijoj studiji Svjetske banke, za čije je potrebe i u Hrvatskoj anketiran niz odvjetničkih i konzultantskih ureda. U istraživanju Svjetska banka analizirala je aktivnosti u olakšavanju pokretanja posla, izdavanja dozvola, zapošljavanja, upisa vlasništva, kreditiranja, poboljšanja zaštite ulagača, plaćanje poreza, trgovinu s inozemstvom, te primjenu ugovora i procedure oko gašenja posla. Od tih poglavlja Hrvatskoj je "honorirano" zbog napretka u području olakšavanja pokretanja biznisa, a za što je zaslužan projekt Hitro.hr. Autori studije navode da je i inače osnivanje one-stop shopova za otvaranje tvrtki postalo najpopularnijom reformom u razdoblju 2005./2006. godine. Čak je osam zemalja u tom razdoblju, a uz Hrvatsku riječ je o Burkini Faso, El Salvadoru, Gvatemali, Litvi, Makedoniji, Portugalu i Ukrajini, na taj način, na jednom mjestu, omogućeno otvaranje tvrtki, prijava socijalnog osiguranja i poreza, a već prije toga, između 2003. i 2005. godine, još je 15 zemalja također otvorilo takve agencije. U Svjetskoj banci upozoravaju, međutim, da to i nije dovoljno za daljnje olakšavanje poslovanja, te da su nužni i drugi reformski projekti.

Hrvatska ih je u promatranom razdoblju poduzela još dva, i to u području registracije vlasništva i reforme u području pravosuđa u kojem je veća važnost dana javnim bilježnicima, što je umanjilo gužve na sudovima. To čini se, nije bilo i dovoljno za krupnije skokove na konačnoj ljestvici koja bi investitorima trebala biti vodič za detektiranje uvjeta poslovanja u pojedinoj zemlji. Hrvatska je u "ukupnom poretku", zauzela 124 mjesto. Prošle godine, kada je premijer Ivo Sanader javno negodovao zbog loše ocjene poslovnog okruženja u Hrvatskoj, Hrvatska je bila rangirana na 118. mjestu. No, istraživanje se tada provodilo među 155 zemalja, a u najnovijem izviješću uzete su u obzir i novih 20 zemalja u kojima se provodi istraživanje Svjetske banke, pa bi se zapravo, uzevši u obzir i njihove rezultate, Hrvatska lani našla na 134. mjestu, a ove se godine pomaknula naprijed za deset mjesta, na 124. poziciju. U istraživanju Svjetska banka konstatira i kako je poslovanje u 2005. i 2006. godini na globalnoj razini postalo lakše, a pojedine su zemlje odabrale različite načine olakšavanja poslovanja. Primjerice, 17 država, među kojima su i bogate europske države poput Francuske, Njemačke i Španjolske, odlučile su pojednostaviti izdavanje različitih dozvola. Hrvatska u tom dijelu još uvijek stoji loše, posebice u dijelu izdavanja građevinskih dozvola. Od 175. zemalja Hrvatska je tek na 170. mjestu. Lošije su tek zemlje poput Zimbabvea, Tanzanije, Eritreje ili Istočnog Timora. Za dobivanje dozvola u Hrvatskoj je potrebno ispuniti 28 različitih procedura, a prosječno čekanje za dozvole je 278 dana. Hrvatska lani nije učinila značajnije promjene u smanjenju poreznih stopa, a što je postalo trend u zemljama Istočne Europe i Središnje Azije. Unatoč tome, u zemljama koje su poduzele takve reformske korake, a riječ je o Armeniji, Bugarskoj, Estoniji, Kazahstanu, Slovačkoj i Rusiji, porezni su prihodi istodobno rasli. Zanimljivo je i da je u Gruziji zbog reformi u plaćanju poreza, drastično pala percepcija korupcije. Na porezne reforme u promatranom razdoblju odlučile su se inače 23 zemlje svijeta, a među njima 13 u području Istočne Europe i Središnje Azije. Hrvatska je pohvaljena što je pojednostavila pojedine procedure vezane uz poreze.

Novi Zeland najviše štiti investitore
Novi Zeland je zemlja koja je po svim pokazateljima Svjetske banke područje na kojem se najbolje štite investitori, a slijedi Singapur, a zanimljivo je i što je na treće mjesto iskočila Kina, zemlja koja formalno još ne pripada kapitalističkom svijetu. Kao neobičan primjer u studiji se navodi i slučaj Makedonije, u kojoj će od iduće godine početi važiti novi stečajni zakon, koji će donijeti striktnije rokove za provedbu tog procesa. Tako se predviđa rok od osam dana za odgovor na zahtjev za stečaj.

Izvor: Poslovni dnevnik (Marija Brnić)

LAV International – 10 % popusta na oglašavanje u katalogu hrvatskih proizvođača


U traženju konstruktivnog rješenja za kvalitetniji plasman hrvatskih proizvoda, poluproizvoda i usluga, tvrtka LAV International d.o.o. pokrenula je izradu kataloga hrvatskih proizvođača.
Katalog će biti tiskan na engleskom jeziku, u 30 tisuća primjeraka, s kontakt informacijama tvrtki te slikovnim prikazom njihovih proizvoda. Distribuirat će se isključivo na inozemnim sajmovima, na kojima će se provoditi informativne ankete o interesima za suradnju s hrvatskim tvrtkama. Analize anketa, u obliku info e-maila, bit će dostavljene oglašivačima.
Prvi katalog, koji treba izaći krajem rujna ili početkom listopada 2006., obuhvaća područja metalurgije, brodogradnje, mehanike, industrijske plastike i elektrotehnike. Na tristotinjak stranica kataloga naći će se popis sajmova međunarodnog karaktera u Hrvatskoj te ponuda špeditera koji mogu osigurati internacionalni transport.
Od rujna kreću u izradu katalozi opće potrošnje - prehrana i kemija te koža i tekstil, a u pripremi je i izrada kataloga graditeljstva i opreme. Krajem 2006. planira se izdavanje skupnog kataloga proizvođača u elektronskom obliku (CD/DVD) u višejezičnoj varijanti.
Ukoliko pokažete zanimanje za ovakav oblik oglašavanja možete se obratiti direktno djelatnicima tvrtke LAV International na telefon 01/2752 400, fax 01/2752 300 ili preko internet stranice www.lav-international.com. Zbog prostornog ograničenja kataloga najbolje je javiti se što prije kako biste osigurali svoje mjesto u katalogu.

Isticanjem članstva u udruzi Hrvatski izvoznici ostvarujete 10% popusta na oglasni prostor.

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI” 2006

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2005. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]