Izvoznik, broj 24, listopad 2006.
     
     
Intervju
Mario Henjak, član Uprave PBZ-a zadužen za Grupu poslova s malim i srednjim poduzećima
Aktivnosti HIZ-a
Potpisan Sporazum o suradnji između Hrvatskih izvoznika i Privredne banke Zagreb
Hrvatski izvoznici na JMZV-u
Predstavljena Središnja baza hrvatskih izvoznika 2006 – Beta verzija
Hrvatski izvoznici na EDE 2006
Najave
Pokreće se poslijediplomski specijalistički studij Upravljanje izvozom
EXPORT Macroscope br. 4. – na www.hrvatski-izvoznici.hr
40. Kairski međunarodni sajam, 21. – 30. ožujka 2007.
Diplomatsko - konzularna mreža
Argentina – Hrvatsko-argentinski poslovni forum 2006.,
Buenos Aires, 20. i 21. studeni 2006.
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište – Argentina
Web preporuka
Web portal Europske komisije u Hrvatskoj
Predstavljamo članove
Adriatic Zagreb d. o. o.
Hrvatska Poštanska Banka
HPB uveo Internet bankarstvo za građane i tvrtke
Iz tiska
Kako naći ulagača za inovativni projekt
Poslovni anđeli: neslužbeno tržište kapitala
Popusti
NOVO! Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI” 2006.
Intervju

g. Mario Henjak, član Uprave PBZ-a zadužen za Grupu poslova s malim i srednjim poduzećima


1. Privredna banka Zagreb d.d. čvrsto drži svoje mjesto na samom vrhu hrvatskoga bankarstva. Koja je vizija PBZ-a, odnosno kako planirate zadržati postojeće i steći povjerenje novih korisnika?



Privredna banka Zagreb d.d. prateći svjetske trendove u bankarstvu u veljači ove godine reorganizirala je poslove s poduzećima i pored Grupe poslova s poduzećima formirala novu Grupu za poslove s malim i srednjim poduzećima.


Formiranjem ove grupe želimo dati jasan signal tržištu da kao velika banka pravimo zaokret prema malom i srednjem poduzetništvu. PBZ je oduvijek bila percipirana na tržištu kao banka za velika poduzeća. Danas se na hrvatskom tržištu nakon 15-ak godina oformila grupa malih i srednjih poduzetnika koja zapravo posluje po principima i regulativi EU. To su visokoobrazovani profesionalci koji vode računa o troškovima i odnosima s dobavljačima i kupcima, vode računa o konkurenciji, mogućim ulascima na nova tržišta, te predstavljaju najinovativniji i najpropulzivniji segment gospodarstva u Hrvatskoj. Mi kao banka moramo napraviti jači iskorak prema upravo tom segmentu. Sada ćemo pokušati biti, kako ja to volim reći, i "velika banka za malo poduzetništvo". Tako smo definirali logo i slogan Grupe kojom ćemo biti prepoznatljivi na tržištu.



2. Privredna banka Zagreb u svom poslovanju posebnu pažnju pridaje poduzetnicima. Velik broj klijenata PBZ-a su tvrtke izvoznici. Koje vrsteproizvoda i usluga PBZ nudi izvoznicima za unaprjeđenje izvoznih poslova?


Iz svog postojećeg kompletnog kreditnog programa za poduzeća, a posebno za male i srednje poduzetnike, odobravamo sve vrste proizvoda i usluga kojima se mogu unaprijediti izvozni poslovi. Ovdje ističem slijedeće proizvode i usluge: kredite za pripremu izvoza koji se odobravaju do 90% narudžbe ili kupoprodajnog ugovora na rok do 12 mjeseci, što ovisi o ciklusu pripreme izvoza i obrtaja naplate potraživanja od inozemnog kupca, zatim kredite za izvoz, koji se također odobravaju do 90% fakture i JCD-a, na rok do 180 dana. Oba kredita u funkciji su stimulacije izvoza i omogućavaju uravnoteženje novčanog toka izvoznicima i poboljšanje njihove likvidnosti, uz uvjet usmjeravanja deviznog priljeva na Banku. Nadalje, Banka odobrava sve vrste činidbenih kunskih i deviznih garancija, obavlja poslove s dokumentarnim akreditivima (nostro i loro) i dokumentarne naplate.
Izvoznicima nudimo i suvremene oblike zaštite od tečajnih rizika putem hedginga i ostalih proizvoda naše riznice.
Izvoznicima također nudimo i otkupe potraživanja od inozemnih kupaca putem našeg Faktoring deska. Privredna banka Zagreb d.d. član je međunarodnog udruženja faktor organizacija (Factors Chain International) čime izvoznicima omogućujemo faktoring po najvišoj kvaliteti usluge temeljenoj na međunarodnim standardima. Posebno napominjem da u inozemnom faktoringu klijentima nudimo potpunu uslugu kroz sve funkcije faktoringa: financiranje, osiguranje naplate (del credere) i upravljanje potraživanjima.
Plaćanja i naplate iz inozemstva obavljamo putem 850 korespondentnih banaka u cijelom svijetu, a cjelokupnu ponudu za poduzetnike možemo direktno realizirati putem 18 podružnica u cijeloj Hrvatskoj.


3. Na svečanom potpisivanju Sporazuma o poslovnoj suradnji s Hrvatskim izvoznicima najavili ste uvođenje posebnog paketa usluga u sklopu kreditnih programa PBZ-a namijenjenih poduzećima, nazvanog Eksport. O čemu se točno radi?


Budući su izvoznici ciljana skupina klijenata koje želimo posebno pratiti, namjera nam je putem Eksport paketa olakšati izvoznicima korištenje proizvoda i usluga kojima značajno mogu unaprijediti svoje poslovanje. Paketriranjem proizvoda i usluga želimo krenuti u nagrađivanje lojalnosti naših klijenata, slično modelu Inovacija u poslovanju s građanima, te će se znati koju grupu proizvoda i usluga klijent koristi, odnosno ne koristi, kada smo klijentu nešto ponudili, kakav je rezultat ponude, kakve su preferencije klijenta, kakvi su komentari klijenta, te ostale podatke za kompletnu sliku odnosa klijenta i Banke, sve u funkciji unapređenja cjelokupnog poslovanja naših klijenata, povećanja izvoza i obostranog zadovoljstva.


4. Suradnja Hrvatskih izvoznika i Privredne banke Zagreb na promociji hrvatskoga izvoza već je započela. U kojem pravcu PBZ vidi prostor za daljnje razvijanje suradnje?


Udrugu Hrvatski izvoznici prepoznali smo kao partnera u području poticanja izvoza hrvatskih proizvoda, roba i usluga, u svim oblicima i na svim tržištima.
Danas u Hrvatskoj od 80-ak tisuća trgovačkih društava aktivno izvozi svega 3 tisuća tvrtki, od čega je, međutim, gotovo pola, tj. cca 1400 onih koji su klijenti Privredne Banke Zagreb. Zajednički nam je cilj promovirati hrvatski izvoz i aktivno raditi na poboljšanju uvjeta privređivanja za hrvatske izvoznike. Naša suradnja treba se dalje razvijati u pravcu izgradnje kvalitetne baze podataka o hrvatskim izvoznicima, informiranja izvoznika o mogućnostima realizacije na ino tržištima, te cjelokupnoj ponudi financijskih usluga za izvoznike "na jednom mjestu". Izvoznici u nama moraju imati snažan oslonac kako bismo zajednički, na partnerskoj osnovi, radili na povećanju izvoza hrvatskih proizvoda, roba i usluga.

Potpisan Sporazum o suradnji između Hrvatskih izvoznika i Privredne banke Zagreb


Privredna banka Zagreb i udruga Hrvatski izvoznici potpisali su 26. rujna 2006. Sporazum o poslovnoj suradnji na poticanju razvoja hrvatskog izvoza i hrvatskih izvoznika, kojim su dogovoreni ciljevi budućeg zajedničkog rada na promicanju hrvatskoga izvoza. Sporazum su u ime Banke, te u nazočnosti članova Upravnog odbora udruge Hrvatski izvoznici i Uprave Privredne banke Zagreb d.d., potpisali Mario Henjak, član Uprave zadužen za Grupu poslova s malim i srednjim poduzećima i predsjednik HIZ-a Darinko Bago.

Privredna banka Zagreb, kao vodeća banka u mnogim segmentima bankarskog poslovanja, i HIZ, kao predstavničko tijelo izvozno orijentiranih poduzeća, ovim su Sporazumom dogovorili poslovnu suradnju u cilju kontinuiranog unapređenja poslovnog okruženja za povećanje broja izvoznih poduzeća i hrvatskog izvoza.

Privredna banka Zagreb plaćanja i naplate iz inozemstva obavlja putem 850 korespondentnih banaka u svijetu, a cjelokupnu ponudu za poduzetnike može realizirati kroz 18 podružnica u cijeloj Hrvatskoj.

Privredna banka Zagreb u postojećem kompletnom kreditnom programu za poduzeća, a posebno programu PBZ Sinergija, koji je namijenjen malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima, konstantno razvija sve vrste proizvoda i usluga kojima se mogu unaprijediti izvozni poslovi, od kojih treba istaknuti: kredite za pripremu izvoza, kredite za izvoz, činidbene i platežne garancije, akreditive, međunarodni faktoring, te forfaiting. Nadalje, izvoznicima se nude suvremeni oblici zaštite od tečajnih rizika.

Suradnja Hrvatskih izvoznika i Privredne banke Zagreb d.d. već je započela na unapređenju baze hrvatskih izvoznika i realizaciji PBZ Sinergo paketa financijskih proizvoda i usluga kojima je cilj da se hrvatskim izvoznicima pruži aktivna podrška kako bi poboljšali svoje poslovanje i povećali konkurentnost na međunarodnim tržištima.

Nakon potpisivanja Sporazuma Privredna banka Zagreb održala je za izvoznike predavanje na temu Zaštita od tečajnog rizika - Hedging. Privredna banka nudi svojim klijentima ugovaranje terminskih transakcija te edukaciju i savjetovanje u cilju smanjivanja tečajnog rizika.

Cilj uspostave suradnje Hrvatskih izvoznika s poslovnim bankama je kvalitetnije i brže povezivanje članova HIZ-a s bankama i njihovim uslugama. S obzirom na raširenu mrežu poslovnica PBZ-a, ovim će se Sporazumom osigurati dobra bankarska podrška izvoznicima u svim dijelovima Hrvatske. Hrvatski izvoznici do sada su sporazume o suradnji potpisali s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Hrvatskom poštanskom bankom te Partner bankom.

 

Hrvatski izvoznici na JMZV-u


Hrvatski izvoznici predstavili su se na 82. Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu izložbenim prostorom u paviljonu 8, u sklopu projekta Hrvatska - društvo znanja Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Nakon svečanog otvorenja projekta, kojemu je uz mnoge uzvanike prisustvovao i predsjednik HIZ-a Darinko Bago, ministar gospodarstva Branko Vukelić i ministar znanosti Dragan Primorac posjetili su izložbeni prostor Hrvatskih izvoznika, na kojem ih je glavni tajnik Dubravko Miholić upoznao s radom Udruge te im predstavio Središnju bazu hrvatskih izvoznika.

Hrvatska - društvo znanja predstavila se u četiri tematske cjeline: Gospodarstvo znanja (potpore, tehnologijski projekti i dr.), ARCA - međunarodna izložba inovacija, novih ideja, proizvoda i tehnologija, Mlaz - mreža mladih znanstvenika, te tematske prigodne izložbe posvećene Nikoli Tesli, Lavoslavu Ružički i Vladimiru Prelogu.
Cilj manifestacije bio je poduzetnicima predstaviti programe i projekte namijenjene primjeni znanja u gospodarstvu na jednom mjestu i u neposrednom kontaktu.

 

Predstavljena Središnja baza hrvatskih izvoznika 2006 – Beta verzija


U sklopu projekta Hrvatska – društvo znanja Hrvatski izvoznici predstavili su, 20. rujna 2006., „Središnju bazu hrvatskih izvoznika 2006 – BETA verziju“.

Na prezentaciji koja je privukla pozornost velikog broja posjetitelja sajma, princip rada s bazom i mogućnosti koje ona pruža poslovnim korisnicima predstavio je glavni tajnik Hrvatskih izvoznika Dubravko Miholić.

-Središnja baza hrvatskih izvoznika nastala je kao rezultat postojećih baza podataka o izvoznicima te podataka dostavljenih od samih tvrtki izvoznika na temelju prevedenog istraživanja. Baza objedinjuje podatke o više od 5600 izvoznika.



CD obuhvaća podatke o tvrtkama, podatke o izvoznim proizvodima s pripadajućim tarifnim brojevima, tržištima na koja tvrtke izvoze s predstavništvima na tim tržištima te ciljana tržišta za hrvatske izvoznike. U bazi je moguće pretraživanje po nazivu tvrtke po proizvodima te po tarifnim brojevima.

CD „Središnja baza hrvatskih izvoznika 2006 – BETA verzija“ podijelit će se hrvatskim izvoznicima, diplomatsko-konzularnim predstavništvima i tijelima državne uprave, uz besplatnu registraciju u probnoj fazi.

Kako nam je želja da u prvu verziju „Središnje baze hrvatskih izvoznika“ uvrstimo podatke o diplomatsko–konzularnim predstavništvima, ponudama banaka za financiranje izvoza te ostale korisne informacije, pozivamo Vas da nam pošaljete vaše prijedloge informacija koje želite da budu sastavni dio ovog CD-a.

Navedene informacije pošaljite poštom na adresu Hrvatski izvoznici, Ulica A. Hebranga 34/II, 10 000 Zagreb ili telefaksom na broj 01/49 23 797 ili putem e-maila info@hrvatski-izvoznici.hr, najkasnije do 1. prosinca 2006.

Želja udruge je, istaknuto je na predstavljanju, da ovom bazom pomogne izvoznicima u pronalaženju poslovnih partnera, gospodarskim savjetnicima u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima te stranim uvoznicima, zbog čijih potreba se priprema engleska verzija baze.

 

Hrvatski izvoznici na EDE 2006

Ovogodišnji Europski dan poduzetnika - EDE 2006, okupio je, od 4. do 7. listopada, u Zagrebu i Dubrovniku, predstavnike tvrtki i poduzetnike koji su raspravljali o načinima istraživanja i ulasku na tržište Unije.

Na svečanom otvorenju trećega po redu Europskog dana poduzetnika, 4. listopada 2006., u KD Vatroslav Lisinski, prisutnima se, između ostalih govornika, obratio predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago.

U četvrtak i petak, 5. i 6. listopada 2006., u Zagrebu su se održale radionice na temu javnih institucija i institucionalnih potpora, europskih strukturnih fondova, istraživanja europskog tržišta i druge.
U sklopu radionice na temu Javne politike za istraživanje europskog tržišta sudjelovali su predstavnici udruge Hrvatski izvoznici - predsjedavajući radionici bio je potpredsjednik HIZ-a dr. Ante Babić, a na temu Načini izvoza i uvjeti međunarodnih trgovinskih ugovora govor je održao koordinator Odbora za primjenu carinskog sustava HIZ-a Ivan Kesić.

Sudionici su druženje nastavili Dubrovniku gdje će biti doneseni zaključci i preporuke koje će se proslijediti Europskoj komisiji u Bruxellesu.

 

Pokreće se poslijediplomski specijalistički studij Upravljanje izvozom

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu pokreće poslijediplomski specijalistički studij „Upravljanje izvozom - Export Management“. Studij će voditi prof.dr.sc. Mato Grgić, a trajanje studija je 2 semestra.

Poslijediplomski specijalistički studij Upravljanje izvozom namijenjen je svima koji žele uspješnu karijeru primjenom strategije: obrazovanje i razvoj, svima koji već rade na poslovima koji su izravno ili neizravno povezani s međunarodnim poslovanjem u širem smislu riječi te zaposlenima u korporacijama, gospodarskoj komori, banci za poticanje izvoza, državnim ministarstvima kao i istraživačima iz područja međunarodne trgovine, financija, osiguranja, međunarodnog poslovanja i sl.

Magistri specijalisti za upravljanje izvozom bi se na ovom poslijediplomskom studiju trebali osposobiti za samostalno vođenje projekata ili odjela u okviru firmi i institucija čija je aktivnost usko povezana s međunarodnim poslovanjem, međunarodnim marketingom, financiranjem, osiguranjem, upravljanjem rizicima…

Natječaj za upis u studij otvoren je do 31. listopada 2006. Više informacija o studiju možete pročitati na web stranici http://www.efzg.hr/default.aspx?id=5138, a dodatna pitanja možete uputiti tajnici studija mr.sc. Vlatki Bilas na telefon: 01 23 83 137 ili 098 271022 ili putem e-maila vbilas@efzg.hr

 

EXPORT Macroscope br. 4. – na www.hrvatski-izvoznici.hr

Želimo vam skrenuti pozornost da od 6. listopada 2006. na stranici www.hrvatski-izvoznici.hr možete pogledati Export Macroscope br. 4 – rujan 2006. koji donosi makroekonomska kretanja u svijetu, Hrvatskoj te u zemljama regije u prvom polugodištu 2006.

 

40. Kairski međunarodni sajam, 21. – 30. ožujka 2007.

Kairski međunarodni sajam jedan je od najstarijih međunarodnih sajmova na Srednjem istoku. Prvo okupljanje održano je daleke 1897. Na sajmu se predstavljaju posljednja dostignuća svjetske industrije na izložbenim prostorima preko 3000 izlagača iz više od 70 zemalja. Sajam posjeti oko 2 milijuna posjetitelja, od kojih preko 200 tisuća poslovnih ljudi Egipta, arapskih zemalja, Europe, Afrike i Dalekog Istoka.

Ukoliko imate želite saznati više o mogućnostima sudjelovanja na 40. Kairskom međunarodnom sajmu, od 21. do 30. ožujka 2007., sve informacije možete pronaći na njihovoj web stranici www.cairofair.com

 

Argentina – Hrvatsko-argentinski poslovni forum 2006.,
Buenos Aires, 20. i 21. studeni 2006.

Hrvatsko argentinska gospodarska komora (Cámara Argentino Croata de Industria e Comercio – CACIC) poziva hrvatske izvoznike na Hrvatsko-argentinski poslovni forum 2006., koji će se 20. i 21. studenoga 2006. održati u Hotelu Howard Johnson, Plaza - Florida 944, Buenos Aires. Organizator je Hrvatsko argentinska gospodarska komora, a Forum se održava pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Hrvatske u Buenos Airesu.


PROGRAM FORUMA:
ponedjeljak, 20. studeni 2006.
INDIVIDUALNI POSLOVNI SASTANCI                                                                  
10:00 - 16:00                Individualni sastanci između poduzetnika

KONFERENCIJA                                                                                                             
16:00                            Otvorenje Foruma
gđa Mira Martinec – Veleposlanica Republike Hrvatske u RA
Kresimir Jerković – Predsjednik Hrvatsko-argentinske gospodarske komore
16:15 - 17:30                Predavanja:

  • Predstavnik Hrvatske gospodarske komore
  • Predstavnik Agencije za promicanje izvoza i ulaganja RH

17.30                            Pauza za kavu
18:00 - 19:15                Predavanje:

        • Predstavnik MVP Argentinske Republike
        • Predstavnik Agencije za promicanje ulaganja (Agencia de Desarollo de Promociones)
        • Predstavnik Argentinske trgovinske komore (Cámara Argentina de Comercio)

19:15 - 20.00                Pauza za kavu

 
utorak, 21. studeni 2006.
PREDAVANJA / INDIVIDUALNI POSLOVNI SASTANCI                                                    
9:00 -  9.30                  Iskustva hrvatskih poduzetnika u poslovanju s Argentinom
9:30 - 10:00                  Iskustva argentinskih poduzetnika u poslovanju s Hrvatskom
10:00 - 10:45                Predavanje: “Hrvatski turistički potencijali”
Predstavnik Hrvatske turističke zajednice 
10:45 - 11.00                Pauza za kavu
10:00 - 13:00                Individualni sastanci između poduzetnika
13:00                            Dodjela priznanja i zatvaranje Foruma


Službeni jezik Foruma je engleski, kotizacije za sudjelovanje na Forumu nema, a troškove prijevoza i smještaja snose sami sudionici.

Obrazac za prijavu sudjelovanja na Forumu i na individualnim poslovnim razgovorima te obrazac za rezervaciju smještaja u Hotelu Howard Johnson možete pronaći na web stranici www.hrvatski-izvoznici.hr. Oba obrasca treba najkasnije do 16. listopada 2006. godine poslati na e-mail: camaracroata@camaracroata.com.ar ili putem fax-a na broj: +54 11 4443 5777 ili +54 11 4701 9280. Dodatne informacije mogu se dobiti i putem telefona: +54 11 4443 5777 ili +54 11 4701 0717

 

Ciljano tržište – Argentina

UVOD

Povijesna pozadina:

Nakon osamostaljenja od Španjolske 1816, Argentina je prošla kroz razdoblje unutrašnjih političkih previranja između konzervativaca i liberala te civilnih i vojnih struktura. Nakon II. Svjetskoga rata, slijedilo je dugo razdoblje autoritativne vladavine Perona nakon koje je vlast 1976. preuzela vojna hunta. Demokracija se vratila 1983. i opstala do danas usprkos brojnim promjenama, od kojih je najznačajnija bila teška gospodarska kriza 2001./02. koja je dovela do nasilnih javnih protesta i ostavkama nekolicine privremenih predsjednika.

ZEMLJOPIS

Položaj:

jug Južne Amerike, između Atlantskog oceana, te Čilea and Urugvaja

Površina:

ukupno: 2,766,890 km2
kopno: 2,736,690 km2
voda: 30,200 km2

Kopnena granica:

ukupno: 9,665 km
granice s državama susjedima: Bolivija 832 km, Brazil 1,224 km, Čile 5,150 km, Paragvaj 1,880 km, Urugvaj 579 km

Obala:

4989 km

Klima:

uglavnom umjerena; suha na jugoistoku; sub-antarktička na jugozapadu

Prirodni resursi:

Plodne doline, olovo, cink, lim, bakar, željezna rudača, magnezij, nafta, uran

Obradive površine:

250,000 km2 (2003)

Prirodne katastrofe:

Područja San Miguel de Tucuman i Mendoza u Andama podložna potresima; pamperos su razorne oluje koje pogađaju doline i sjeveroistok zemlje; velike poplave

Napomena:

Druga najveća zemlja Južne Amerike (poslije Brazila); strateški položaj vezan uz pomorske putove između Južnog Atlantskog i Tihog ocana ; Cerro Aconcagua je najviša južnoamerička planina, dok je Laguna del Carbon najniža točka zapadne polutke

STANOVNIŠTVO

Broj stanovnika:

39,921,833 (procjena srpanj 2006.)

Prirast stanovništva:

0.96% (procjena 2006.)

Religije:

rimokatolici 92%, protestanti 2%, Židovi 2%, ostalo 4%

Jezici:

španjolski (službeni), engleski, francuski, njemački, talijanski

POLITIČKO UREĐENJE

Ime države:

Puno ime: Republika Argentina
skraćeno ime: Argentina
lokalno puno ime: Republica Argentina
lokalno skraćeno ime: Argentina

Državno uređenje:

republika

Glavni grad:

Buenos Aires

Administrativna podjela:

23 provincije and 1 autonomno područje - grad; Buenos Aires, Buenos Aires Capital Federal*, Catamarca, Chaco, Chubut, Cordoba, Corrientes, Entre Rios, Formosa, Jujuy, La Pampa, La Rioja, Mendoza, Misiones, Neuquen, Rio Negro, Salta, San Juan, San Luis, Santa Cruz, Santa Fe, Santiago del Estero, Tierra del Fuego - Antartida e Islas del Atlantico Sur, Tucuman

Neovisnost:

9. srpnja 1816. (od Španjolske)

Nacionalni praznik:

Dan revolucije, 25. svibnja (1810.)

Ustav:

1. svibnja 1853.; revidiran u kolovozu 1994.

Izvršna vlast:

Šef države i predsjednik Vlade: Nestor KIRCHNER (od 25. svibnja 2003.);
Kabinet: imenuje ga predsjednik

Zakonodavna vlast:

dvodomni Nacionalni Kongres sastoji se od Senata (72 mjesta) i Zastupničke komore (257 mjesta)

Sudbena vlast:

Vrhovni sud (devet sudaca imenuje predsjednik, a potvrđuje ih senat)

Članstvo u međunarodnim organizacijama:

ABEDA, AfDB, Australia Group, BCIE, BIS, CSN, FAO, G-6, G-15, G-24, G-77, IADB, IAEA, IBRD, ICAO, ICC, ICCt, ICFTU, ICRM, IDA, IFAD, IFC, IFRCS, IHO, ILO, IMF, IMO, Interpol, IOC, IOM, IPU, ISO, ITU, LAES, LAIA, Mercosur, MIGA, MINURSO, MINUSTAH, NSG, OAS, OPANAL, OPCW, PCA, RG, UN, UN Security Council (temporary), UNCTAD, UNESCO, UNFICYP, UNHCR, UNIDO, UNMOVIC, UNTSO, UPU, WCL, WCO, WFTU, WHO, WIPO, WMO, WToO, WTO, ZC

GOSPODARSTVO

Gospodarstvo - pregled

Argentina ima prednost svojih prirodnih resursa, visoko-pismenog stanovništva, izvozno orijentiranog poljoprivrednog sektora, i razgranate industrije. Unatoč tome, u posljednjih deset godina zemlja ima problem s inflacijom, vanjskim dugom i proračunskim manjkom. Sredinom 2002. gospodarstvo se stabiliziralo, što je rezultiralo rastom BDP-a od 2003. do 2005. otprilike 9% godišnje. Rast su omogućili oživljavanje domaće potražnje – zamjena uvoznih proizvoda domaćima, solidni izvoz i pogodni vanjski uvjeti.
Argentina je, zajedno s Brazilom, Urugvajem i Paragvajem, članica trgovinske asocijacije MERCOSUR (Čile, Bolivija, Peru, Kolumbija, Ekvador i Venezuela su pridružene članice). Ugovor o regionalnoj integraciji potpisan je 1991. godine, a stupio je na snagu 1995. godine. Preferencijalne uvozne tarife između članica MERCOSURA vis-a-vis trećih zemalja doprinijele su jačanju trgovinskih veza između dviju većih članica MERCOSURA, Argentine i Brazila.
Od 31. prosinca 1994. godine ukinute su sve tarife i ostale trgovinske restrikcije između zemalja članica MERCOSURA i započeo je proces koji za cilj ima slobodno kolanje kapitala, usluga i ljudi. Ujedno, MERCOSUR je prihvatio Zajedničku tarifu prema trećim zemljama (Arancel Externo Comun) za trgovinu s ostatkom svijeta, čiji je prosjek 11%, (maksimalna tarifa za određene proizvode iznosi 20%, te 35% za automobile).

BDP – službena tečajna lista

184.8 milijardi US$

BDP – paritet kupovne moći

556.8 milijardi US$

BDP per capita (službena tečajna lista)

4,728 US$

BDP per capita (paritet kupovne moći)

14,248 US$

Stopa rasta BDP-a

9,0% (zadnje tri godine)

BDP – prema sektorima:

poljoprivreda: 10.5%
industrija: 35.8%
usluge: 53.7%

Radna snaga:

15.34 milijuna (procjena 2005.)

Nezaposlenost

11,6% (procjena 2005.)

Stanovništvo koje živi ispod granice siromaštva

38,5% (lipanj 2005.)

Inflacija

12,3%

Udio investicija u BDP-u

19,4% (procjena 2005.)

Udio javnog duga u BDP-u

72.5% (procjena 2005.)

Proračun:

prihodi: 42.63 milijarde US$
rashodi: $39.98 milijarde US$ (2005.)

Poljoprivredni proizvodi:

Sjemenke suncokreta, limun, soja, grožđe, kukuruz, duhan, kikiriki, čaj, žitarice; stoka

Industrije:

prehrambena, automobilska, kemijska i petrokemijska, tekstilna, metalurgija, proizvodnja čelika

Industrijska proizvodnja - stopa rasta:

7.7% (2005.)

Izvoz (2005. god.)

40 milijardi US$

Izvozni proizvodi:

ulja suncokreta i soje, limun, med, kukuruz, konjsko i goveđe meso, sirova nafta, gorivo i energija, žitarice, čaj, automobili i dijelovi za automobile

Zemlje izvoza:

Brazil 15.4%, SAD 10.9%, Čile 10.5%, Kina 8.4%, Španjolska 4% (2005)

Uvoz (2005. god.)

28,8 milijardi US$

Uvozni proizvodi:

Strojevi i opremanje, motorna vozila, kemikalije, manufakturni proizvodi iz metala, plastika, mobilna telefonija, računala i procesori

Zemlje uvoza:

Brazil 34.7%, SAD 16.9%,Kina 5.5%, Njemačka 5.3% (2005)

Pričuva od vanjskotrgovinske razmjene i zlata:

28.09 milijardi US$ (2005.)

Vanjski dug:

118.2 milijardi US$ (2005.)

Valuta:

argentinski peso (ARS)

Srednji tečaj:

argentinski pesos prema US dolaru - 2.9037 (2005.), 2.9233 (2004.), 2.9006 (2003.), 3.0633 (2002.), 0.9995 (2001)

Fiskalna godina:

Kao kalendarska godina

KOMUNIKACIJA

Broj korisnika čvrstih linija:

8.8 milijuna (2005.)

Broj korisnika mobilnih linija:

13,512,400 (2004.)

Broj korisnika Interneta:

10 milijuna (2005.)

Internetski kod zemlje:

.ar

PROMET

Broj zračnih luka:

1,381 (2006.), od toga s asfaltiranim pistama 154

Cjevovodi:

plin 27,166 km; tekući plin 41 km; nafta 3,668 km; rafinirani proizvodi 2,945 km; ostalo 13 km (2004)

Pruge:

ukupno: 35,753 km (2005.)

Ceste:

ukupno: cca 500,000 km
Nacionalna cestovna mreža: 38,744 km

Vodovod:

11,000 km (2005.)

Luke:

38 morskih i 25 riječnih (2005.)

Utovarne luke i terminali:

Bahia Blanca, Buenos Aires, Concepcion del Uruguay, La Plata, Punta Colorada, Rosario, San Lorenzo-San Martin, San Nicolas

VAŽNE ADRESE

Diplomatsko predstavništvo RH u Argentini:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Argentinskoj Republici
(Pokriva Republiku Paragvaj i Istočnu Republiku Urugvaj)
Tel: 0054 11 4777 6409, 4778 7284 (konz.)
Fax: 0054 11 4777 9159, 4777 0980 (konz.)
Adresa: Gorostiaga 2104
1426 Buenos Aires
ARGENTINA
e-mail: embajada@embajadadecroacia.org.ar
consulado@embajadadecroacia.org.ar

Diplomatsko predstavništvo Argentine za RH:

Veleposlanstvo Republike Argentine u Republici Austriji
Tel: 00 43 1 53 38 463, 53 35 171
Fax: 00 43 1 53 38 797, 53 35 651
Adresa: Goldschmiedgasse 2/1
A -1010 Wien
AUSTRIJA
e-mail: argviena@hotmail.com

VAŽNIJE WEB ADRESE

e-government

Sve informacije i web adrese državnih institucija mogu se naći na web-stranici http://www.gobiernoelectronico.ar

Ministarstvo gospodarstva i produkcije

www.mecon.gov.ar

Ministarstvo vanjskih poslova, međunarodne trgovine i religije

www.mrecic.gov.ar

Centar za međunarodno gospodarstvo

http://cei.mrecic.gov.ar/home.htm

EXPORT.AR

www.exportar.com.ar

Udruga malih i srednjih izvoznika

http://www.proargentina.gov.ar

Udruženje argentinskih uvoznika i izvoznika

http://www.aiera.org.ar/index.htm

Komora argentinskih izvoznika

http://www.cera.org.ar/cast/principal.htm

Argentinska gospodarska komora

www.cac.com.ar

Carinski sustav

Carinski zakon može se pronaći na adresi:
http://infoleg.mecon.gov.ar/infolegInternet/anexos/15000-19999/16536/texact.htm ili http://www.aduanaargentina.com/bt.php

Carinske tarife:

Zakon o carinskoj tarifi može se pronaći na stranici Federalne uprave za javne prihode
www.afip.gov.ar
Uvozne carinske tarife mogu se pronaći na adresi
www.tarifar.com
Neophodna uvozna dokumentacija može se pronaći na stranici Ministarstva gospodarstva i produkcije
http://www.comercio.gov.ar/dngce/dimpo/licencias.html

Špediteri

Popis svih špediterskih agencija nalazi se na stranicama argentinske carine: http://www.aduanaargentina.com/listado.php?seccion=4

Nacionalni institut za intelektualno vlasništvo:

www.inpi.gov.ar

Sajmovi:

Popis svih najznačajnijih sajmova i kongresa nalazi se na web-stranici: http://www.feriasycongresos.com

Centralna banka Republike Argentine:

www.bcra.gov.ar

Udruženja banaka u Argentini

www.aba-argentina.com

Agencija za promociju ulaganja

obavlja funkciju One stop Shop agencije u Argentini
Web stranica: http://www.inversiones.gov.ar

OSTALO

Nacionalni institut za statistiku i mjeriteljstvo - http://www.indec.gov.ar

Nacionalni servis za kontrolu kvalitete prehrambenih proizvoda - http://www.senasa.gov.ar

Nacionalna direkcija za prehrambene proizvode http://www.alimentosargentinos.gov.ar

 

Web portal Europske komisije u Hrvatskoj

Predstavljamo vam novoobnovljeni web portal Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj s potpuno novim konceptom i vizualnim izgledom. Dvojezični portal na hrvatskom i engleskom jeziku dostupan je na dosadašnjoj adresi: www.delhrv.ec.europa.eu

 

Adriatic Zagreb d. o. o.


Društvo Adriatic Zagreb posluje od 2003.g kao prva hrvatska specijalizirana financijska institucija, čija je isključiva djelatnost faktoring. Osnovna djelatnost društva je pružanje usluga financiranja, održavanje likvidnosti i sigurnosti poslovanja. Na navedenoj osnovi razvijamo i nudimo moderne financijske usluge faktoringa koje su stvorene prema potrebama naših klijenata.

Pored već poznatih oblika usluga faktoringa u domaćem poslovanju, Adriatic Zagreb, zajedno s partnerima, razvio je specifične proizvode za potrebe izvoznog gospodarstva.
Međunarodni faktoring je suvremen i efikasan instrument koji omogućava poduzećima poboljšanje učinkovitosti poslovanja. Najvažnija karakteristika međunarodnog faktoringa je da na ovaj način izvoznici roba i usluga automatski osiguravaju svoja potraživanja u inozemstvu, te na osnovi takvog potraživanja moguće je ostvariti povoljno financiranje. Sve to za korisnike međunarodnog faktoringa rezultira u konačnici slijedećim prednostima:
- potencijalno povećanja prodaje na stranim tržištima uslijed mogućnosti davanja boljih uvjeta prodaje
- zaštita od rizika naplate na stranim tržištima
- ubrzanje tijeka novca kroz mogućnost brže naplate potraživanja
- jednostavnost provedbe, te niži troškovi od usporednih dokumentiranih akreditiva
- osnaživanje pozicije radnog kapitala
- poboljšanje kreditne sposobnosti
- mogućnost ostvarivanja dodatnih pogodnosti na temelju poboljšane likvidnosti.

U suradnji s partnerima iz FCI (Factor Chain International), krovnog svjetskog udruženja faktoring institucija, Adriatic Zagreb je u mogućnosti ponuditi usluge međunarodnog faktoringa za slijedeće zemlje:
Europa: zemlje Europske Unije, Norveška, Rumunjska, Rusija, Švicarska, Turska.
Amerika: Argentina, Brazil, Čile, El Salvador, Kanada, Kuba, Meksiko, Panama, Peru, SAD.
Afrika: Egipat, JAR, Maroko, Tunis.
Azija i Pacifik: Australija, Hong Kong, Indija, Izrael, Japan, J. Koreja, Kina, Libanon, Malezija, Singapur, Šri Lanka, Tajvan, Tajland, UAE, Vijetnam.

Kontakti:
Adriatic Zagreb d.o.o.
Prilaz Gjure Deželića 52
10 000 Zagreb
tel.: 3764 869
fax: 3764 870
www.adriatic-zg.hr

 

HPB uveo Internet bankarstvo za građane i tvrtke


Hrvatska poštanska banka (HPB) proširila je svoju ponudu proizvoda i usluga novom uslugom - HPB Internet bankarstvom za građane i poslovne subjekte, priopćeno je iz banke. Ova usluga namijenjena je pojedincima i tvrtkama koji žele jednostavan i brz pristup bankovnim računima uz istodobno obavljanje bezgotovinskog kunskog i deviznog platnog prometa u bilo koje vrijeme i sa svakog mjesta putem Interneta.

Korištenjem usluge HPB Internet bankarstva za građanstvo, koja je dostupna bez plaćanja upisnine, klijenti u svakom trenutku imaju uvid u stanje i pregled prijenosa svih računa otvorenih u banci. Naknade za transakcije niže su nego na šalterima banke ili pošte, a klijenti usluzi pristupaju putem tokena.

Usluga gospodarstvenicima, između ostaloga, omogućava uvid u stanje i promete svih kunskih i deviznih računa i depozita klijenta. Mjesečne naknade za korištenje ove usluge se kreću od 5 do 20 kuna.

 

Kako naći ulagača za inovativni projekt
Poslovni anđeli: neslužbeno tržište kapitala

Sadašnje procjene govore da samo 10-ak novih ideja dobije dovoljno novca za ostvarenje. Ipak, tržište je trenutačno naklonjeno ulaganju.

Projekt Skypea prije tri je godine odbilo 20-ak venture kapital tvrtki. Rizičnom im se činila njihova namjera da izazovu telekome teške trilijune dolara.



Pripremio: Vanja Figenwald


U kolovozu 2003. godine Skype je izdao prvu verziju svojega softvera koja je omogućavala besplatne glasovne i video-pozive putem interneta. Kompanija je samo godinu dana prije prikupila osnovni kapital od grupe privatnih ulagača, koji su se poslije udružili u joint venture fondove, što je bilo izvanredno ulaganje. U rujnu 2005. eBay je kupio Skype za 2,1 milijardu eura, a taj je posao od skandinavskih osnivača Niklasa Zennströma i Janisa Friisa napravio milijunaše. Sa svoje su strane ulagači ostvarili golem povrat novca od svojeg ulaganja, od približno 350 puta, dakle oko dva milijuna eura.

Malo se koji početnici mogu nadati da će tako brzo postati veliki. Većina novih kompanija oslabi i ugasi se u prvih nekoliko godina, ostavljajući svoje ulagače praznih džepova. Taj rizik i neznanje potencijalnih ulagača, koje je neizbježno pri novim i nedokazanim poslovima, objašnjavaju zašto je poduzetnicima katkad teško financirati svoj san. Ne samo da moraju naći potreban novac da bi pokrenuli posao već im treba i dodatni novac da bi ga dalje razvijali i uspjeli.

Potraga za novcem nikad nije bila laka, no u posljednje je vrijeme postala još teža zbog tzv. raskoraka kapitala - nedostatka spremnih vanjskih izvora kapitala za financiranje najmanjih tvrtki. To je posebno važno u vremenu koje prepoznaje ulogu novih poslova u promjenjivoj ekonomiji. Vlade mnogih država očajnički pokušavaju pomoći poduzetnicima da pokrenu tvrtke zahvaljujući kojima će se otvarati nova radna mjesta i stvarati bogatstvo. Upravo tu na scenu stupa vojska tzv. poslovnih anđela, uspješnih privatnika koji su voljni financirati istraživanje ili novi posao u najranijoj fazi. Profesionalni venture ulagači pokupe svu slavu, a i veći dio novca, no neformalni zbor poslovnih anđela ima veću ulogu u pokretanju inovacijskog stroja. Oni čine neslužbeno i slabo poznato tržište kapitala na kojem se temelji budućnost.



Oni su bogati i riskiraju
U najranijoj fazi početničke se tvrtke oslanjaju na neizvjesno financiranje, poput kreditnih kartica svojih vlasnika, drugih hipoteka ili gotovine bliskih ljudi. Takvi su izvori ograničeni, a venture kapitalisti prezirno ih karakteriziraju kao 'tri F' - obitelj, prijatelji i budale (engl. family, friends and fools). Oni u prosjeku mogu dati približno 250.000 dolara, što je, naravno, premalo da bi revolucionarnu ideju poput Skypea progurali na tržište, a koja se može pretvoriti u posao vrijedan milijarde. Potreban je, dakle, još jedan izvor financiranja.

Nekoć bi se poslovnjaci okrenuli venture kapitalistima koji daju novac u zamjenu za udjel u budućem poslu. Na taj se način prije desetak godina moglo prikupiti milijun dolara. No kako su se s vremenom razvili i raširili fondovi venture kapitala, tako su i njihove ambicije porasle. Mnogi više nisu zainteresirani za poslove koji ne nude mnogo više od toga. Tako većina venture kapital tvrtki razmišlja o većim poslovima koji zahtijevaju bar sedam milijuna dolara. Kako onda budući poduzetnik s dobrom idejom i projektom može premostiti taj raskorak? Jedino tako da potraži pomoć privatno, od poslovnih anđela, jer oni su bogati, često imaju poslovno iskustvo i spremni su uložiti u rizične pokušaje.



Sentimentalni anđeli
Poslovni anđeli imaju dugu povijest. Američka udruga venture kapitala vjeruje da su proteklih 30 godina uložili gotovo dvostruko više u nove pothvate od venture kapital fondova. Prema procjenama, poslovni anđeli u Europi ulažu između 10 i 20 milijuna eura na godinu. Podrijetlo poslovnih anđela dobro je prikazano u komediji 'Producenti' Mela Brooksa'. Tijekom 20-ih godina prošlog stoljeća šefovi s Broadwaya tražili su ulagače poput simpatičnih filmskih bakica da financiraju njihove nove, nesigurne kazališne projekte, a oni su zauzvrat dobivali priliku tiskati se uza zvijezde na post-produkcijskim zabavama.

Doduše, rijetko su uspijevali vratiti uloženo. Kao što su i kazališni anđeli danas mnogo manje opijeni zvijezdama, tako i poslovni anđeli pokušavaju biti što profesionalniji. Mnogi su uspješni poduzetnici u svojim granama poslovanja, a neki dobro plaćeni menadžeri ili profesionalci koji imaju specijalna znanja o nekoj industriji. Poput većine bogatih ljudi, cijene anonimnost i ne vole govoriti o svojim aktivnostima. No, očekuju i uspjeh.

Anđeo je najčešće voljan uložiti između 25.000 i 250.000 dolara u svaki od, primjerice, pet do 10 novih poslovnih pothvata. Tako očekuje zaradu od širenja svojih ulaganja u nekoliko smjerova istodobno, no očekuje i svojevrstan 'psihički' prihod. Anđeli, naime, žele zadovoljštinu od uporabe svoje pronicavosti, kontakata i praktičnog znanja u korist darovitih ljudi koji im se svide. Takva mala sentimentalnost razlog je zašto venture kapitalisti često kritički govore o anđelima. Anđeli često precjenjuju posao, što nama otežava ulazak u kasnijim fazama, tvrde oni. Zato stručnjaci savjetuju poduzetnicima da budu oprezni u izboru mogućih ulagača. Pije nego što se sklope ugovori, važno je o njima doznati bitne informacije, to više što, kad se potpišu, nema povlačenja. Alternativa uspjehu je bankrot.



Pomagači i tješitelji u teškim trenucima
Sentimentalnost objašnjava i razlike između anđela i venture kapital tvrtki. Menadžeri tih tvrtki većinom uzimaju honorar od 'dva i 20', odnosno dva posto godišnjega menadžerskog honorara i 20 posto od svakoga profita ostvarenog iz njihova fonda. Anđeli, pak, slobodno postavljaju svoje uvjete. Usprkos tome što su možda ogorčeni jedan na drugog, moraju raditi zajedno. Oni su važan izvor poslova za velike fondove. U Americi, prema nekim procjenama, donose petinu novih ulaganja venture fondovima.

Prikupljanje novca nikada nije lako za posao koji postoji samo na papiru. Ni Skype nije bio iznimka. Navodno je taj projekt odbilo 20-ak venture kapital tvrtki. Mnoge su bile skeptične u vezi s njihovim poslovnim planom. Ne samo da je tvrtka ciljala na to da izazove telekome teške trilijune dolara već su i njezini osnivači u svojem dosjeu imali sudsku mrlju jer su 2001. pokrenuli infamni Kazaa, program za razmjenu datoteka, koji je omogućavao skidanje glazbe s računala korisnika, što je, naravno, vrlo uzrujalo vlasnike autorskih prava.

Parničenje je samo jedna od stvari o kojima se velike venture kapital tvrtke moraju brinuti ovih dana. Tijekom 80-ih većina je takvih tvrtki bila teška samo 10 do 20 milijuna dolara. Danas većina vrijedi više od stotinu milijuna pa stoga vrlo pažljivo ispituju svako moguće ulaganje, njegovu isplativost, kao i ljude koji stoje iza njega. Također moraju skicirati ugovore koji će pokriti sve varijante zarada i scenarije u slučaju neuspjeha. Takvi zamršeni dogovori sadrže neshvatljive žargonske termine poput 'likvidacijskih preferencija', 'otkupnih prava', 'antirasipajuće protekcije' i sl. Malo koje manje ulaganje opravdava toliku papirologiju, a drugi razlog izbjegavanja manjih poslova jest taj da obećavaju manji ukupni profit od zrelijih poslova.

Anđeli poduzetnicima mogu ponuditi povoljnije uvjete. Osim kapitala, na području na kojem imaju iskustva mogu savjetovati menadžere kako objektivno sagledati stanje stvari, i to na isti način na koji to rade velike venture tvrtke. Uz to, često imaju više strpljenja i vremena, a i njihova neformalnost ima prednosti. Naime, anđeo može, osim praktične pomoći, i ohrabriti u neizbježnim teškim trenucima, pomoći mladim kompanijama upoznati nove mušterije i regrutirati potrebne zaposlenike te dogovoriti bolje uvjete s venture kapitalistima kada dođe vrijeme za prelazak u višu ligu.



Kako naći svojega poslovnog anđela
Zanimanje za ulaganje u male poslove povećava se kod bogataša, često zbog poreznih olakšica koje nude neke zemlje. Poslovni anđeli počeli su se organizirati u skupine koje se šire prema van i nalaze nove veze i obećavajuće prilike. Takve nove mreže okupljaju anđele u kvazi-profesionalnim investicijskim sindikatima koji omogućuju investitorima da disperziraju rizik tako što sudjeluju u većim i atraktivnijim prilikama a da pritom ne traže pomoć banaka.
U Europi možda postoji 200-tinjak takvih skupina. Neke se sastoje od šačice investitora, a neke od nekoliko stotina njih. To 'profesionalnije' tržište anđela trebalo bi donijeti specijalizaciju pa čak i prepoznavanje branda. Poduzetnici koji najviše obećavaju vjerojatno će prvo potražiti takve investitore, one koji su prvi kat u svakoj industriji, odnosno male grupe koje ulažu u samo nekoliko specijaliziranih poslova. Svaki plan koji oni podupru dobit će na kredibilitetu u kritičnim trenucima, kao što je dovođenje prvog velikog klijenta ili mamac za poznatog menadžera.



Kako poduzetnik i anđeo dogovaraju cijenu
Kao što će svaki korporativni financijer privatno priznati, procjena nekog posla, čak i dogovorenog, više je umjetnost nego znanost. A kad je u pitanju tvrtka koja nije ostvarila ni prvu prodaju a kamoli profit, riječ je o čistom pogađanju. David Beer vodi mrežu koja povezuje britanske poduzetnike i anđele. U 20 godina promatranja početnika donio je jednostavno pravilo: 'Ako je to samo ideja, vrijedi 10.000 funti; ako ima uvjerljiv menadžment, moglo bi vrijediti 100.000 funti. S druge strane, ako su uspjeli nekome nešto prodati, to bi moglo vrijediti 500.000 funti'. Jedan drugi investitor smatra da menadžeri 'misle da je 30 stranica poslovnog plana vrijedno pet milijuna dolara bez menadžmenta i bez jednog penija zarađenog na prodaji' i da je nestalo poniznosti, koje je prije bilo.



Sreća je najvažnija, ali dobro je znati
- Anđeli bi trebali izbjegavati vukove samotnjake i umjesto toga podupirati potpuno formirane menadžerske timove
- Poduzetnici s projektom trebali bi dokazati urođeni talent za prodavanje, moraju imati jednotračni um i biti spremni raditi 60 do 70 sati na tjedan
- Poduzetnici moraju pažljivo napraviti poslovni plan koji će prezentirati anđelu. Četiri petine poslovnih planova odbije anđele već u početku jer su loše napisani ili iznose neozbiljne tvrdnje poput 'mi nemamo ozbiljnu konkurenciju'.
- Uspjeh nekog novog pothvata ovisi volji ljudi s idejom da riskiraju svoje karijere i životna sredstva u ime mogućeg uspjeha i bogatstva. Anketa o stavovima prema poduzetništvu, koju sponzorira Europska komisija, procijenila je da 26 posto Amerikanaca ne bi ušlo u novi posao zbog rizika, dok se taj broj u Europi penje na 46 posto. Amerikanci su okruženi poduzetnicima koji su prodali svoj posao, tj. preživjeli cijeli ciklus osnivanja, razvijanja i prodaje posla, a sve kako bi to radili iz početka.
- Anđeli će radije dati novac ako je osoba koja im kuca na vrata već razradila ne samo razvoj posla nego i moguće izlaze

Izvor: Liderpress.hr

 

NOVO! Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

HOTEL EXPRESS INTERNATIONAL vodeći je svjetski „hotel discount & management“ program, osnovan 1987. u SAD-u, sa sjedištem u Norveškoj, koji uz 57 ureda u svijetu, od 2005. godine svoj ured ima i u Zagrebu.

HEI svojim poslovnim i individualnim korisnicima omogućuje 50% povoljniji smještaj u preko 4000 hotela širom svijeta uz besplatnu uslugu rezervacije, čime se ujedno i rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke i uspješno vrši outsourcing određenog segmenta poslovanja koji se može proširiti i na organizaciju konferencija, seminara i poslovnih sastanaka.



HEI zlatna članska kartica, koja glasi na ime i prezime, predstavlja HEI članstvo koje vrijedi godinu dana. Povrat investicije članstva ostvaruje se već nakon dva do tri noćenja!

Preko 3,5 milijuna prodanih HEI kartica uz 20 godina tradicije, garancija su kvalitetne usluge. U godinu dana 30 hotela u Hrvatskoj pridružena su ovom uspješnom programu, a više od 70 tvrtki, među kojima su i Deloitte, General Grafik, Infoarena, TIM-ZIP, Spectator Solis, Gradatin, Tekstil Uzor, Zagreb-Montaža, Sinaco i mnogi drugi, koristi prednosti HEI članstva ostvarujući značajne uštede pri putovanjima.

HEI zlatna kartica predstavlja i izuzetan poslovni poklon za poslovne partnere.
Svim članovima HIZ-a odobravamo 10 % popusta.
Kontakt:
Tel 01 4851 462
Fax 01 4851 933
e-mail: prodaja@hot-ex.hr
www.hot-ex.hr

 

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

 

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI” 2006.

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

 

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2006. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]