Izvoznik, broj 25, studeni 2006.
     
     
Intervju
mr.sc. JURICA MILICEVIC, izvršni direktor Direkcije za mala i srednja poduzeca Hrvatske poštanske banke i koordinator HIZ-ovog Odbora za financiranje izvoza
Aktivnosti HIZ-a
Održana tribina HIZ-a na temu Uloga prijevoznika u hrvatskom izvozu – što nas ceka nakon 1. sijecnja 2007.
Hrvatski izvoznici na susretu obrtnika, malih i srednjih poduzetnika u Bruxellesu
Odbor za financiranje izvoza zapoceo s radom
Najave
Poslijediplomski specijalisticki studij Pravni i gospodarski okvir poslovanja u EU
Pokrece se poslijediplomski specijalisticki studij Upravljanje izvozom
Državna uprava
HITROREZ - regulatorna giljotina
APIU: Promotivni nastup hrvatskoga gospodarstva u Kazahstanu
Medunarodna suradnja
Ciljano tržište – Kazahstan
Web preporuka
HITROREZ.HR – web stranica regulatorne giljotine
Sajamske priredbe
ENOVIT Portugal
IV. Medunarodni sajam za obnovu Iraka u Jordanu
Medunarodni sajam u Kataru – ITF 2007
Medunarodni sajam i konferencija Chemtech Cairo & Pharma, 29. – 31. svibnja 2007
Prijedlog sajamskih priredbi u Švedskoj, Litvi i Latviji tijekom 2007. godine
HBOR
Hrvatskim izvoznicima olakšana naplata izvoznih poslova u Crnu Goru
Lakši i sigurniji nastup na tržištu Kraljevine Norveške
Hrvatska Poštanska Banka
HPB nudi Visa Business karticu
Iz tiska
PORAZNA ANKETA: Menadžeri o EU nemaju pojma
VIZUALNI IDENTITET: Atraktivna web stranica diže ugled tvrtke
Popusti
NOVO! Hotel Express International – 10 % popusta za clanove HIZ-a
N-LAB – 15 posto popusta clanovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Koncar INEM - Akcija “Racunala za clanove udruge HRVATSKI IZVOZNICI” 2006.
Intervju

mr.sc. JURICA MILICEVIC, izvršni direktor Direkcije za mala i srednja poduzeca Hrvatske poštanske banke i koordinator HIZ-ovog Odbora za financiranje izvoza

1. Kao direktor Direkcije za mala i srednja poduzeca u HPB-u u svakodnevnom ste kontaktu s našim izvoznicima. S kojim zahtjevima Vam izvoznici dolaze i koji su im najcešci problemi?


S obzirom na vrstu posla koji obavljam, zahtjevi izvoznika su najcešce vezani za rješavanje problema ekonomske prirode. Tu prije svega mislim na probleme koji imaju utjecaja na profitabilnost posla kojim se izvoznici bave. Jedan od najvecih problema s kojim se izvoznici suocavaju, i sada necu reci ništa novo, jest „nepovoljna“ monetarna politika. To pogotovo vrijedi za izvoznike koji se bave radno intenzivnom djelatnosti ili one cija se sirovinska baza nalazi u Hrvatskoj. Nažalost, iskustva zemalja koje su se nedavno prikljucila EU nas uce da je približavanjem punopravnom clanstvu vjerojatnije ocekivati daljnje jacanje nego slabljenje domace valute. To se naravno odnosi na tecaj kune i eura u kojem je iskazana vecina našeg izvoza. Od ostalih problema naveo bih problem financiranja modernizacije postrojenja kod proizvodnih djelatnosti te financiranja obrtnih sredstava pri dobivanju vecih narudžbi iz inozemstva.



2. Kako ocjenjujete ponudu programa za financiranje i osiguranje izvoza u Hrvatskoj? Ima li potrebe za razvijanje novih programa?


Najprije bih htio pohvaliti Hrvatsku banku za obnovu i razvitak koja je prva svojim izvoznim programima (financiranje i osiguranje izvoza, izdavanje garancija, kreditiranje kupaca u inozemstvu itd.), izvoznicima omogucila pristup izuzetno povoljnim izvorima sredstava, a time i cjenovnu konkurentnost u dijelu financiranja. HBOR ce po mom sudu još dugi niz godina ostati glavni cimbenik u dijelu financiranja izvoza, mada smo vec sada svjedoci sve bržeg razvoja faktoring industrije koja u svojim programima izvoznog faktoringa ima potencijal za preuzimanje dobrog dijela „izvoznog kolaca“. Povoljni uvjeti i, još važnije, brzina obrade zahtjeva su kriteriji koji ce odrediti uspješnost svih buducih programa.



3. Od nedavno ste koordinator novoosnovanog HIZ-ovog Odbora za financiranje izvoza. Odbor je odradio svoju prvu sjednicu. Kako smatrate da bi ovaj Odbor trebao djelovati u buducnosti i na koji ce nacin on biti na usluzi izvoznicima?


Svi odbori koji djeluju u sklopu HIZ-a, pa tako i ovaj, imaju zadatak svojim strucnim znanjem i savjetima pridonijeti povecanju konkurentnosti hrvatskih izvoznika, a samim time i povecanju sveukupnog izvoza Republike Hrvatske. S tim ciljem, dogovorili smo da svi clanovi Odbora za financiranje izvoza prikupe konkretne zahtjeve i prijedloge poduzetnika te da se na zajednickim sjednicama pristupi izradi financijskih instrumenata koji ce odgovarati potrebama izvoznika. Izuzetno je važno i pozitivno to što su clanovi odbora strucnjaci iz razlicitih financijskih institucija, što nam daje potrebno znanje pri osmišljavanju i razvoju novih proizvoda.



4. I na kraju, kako ocjenjujete hrvatske poduzetnike, odnosno njihovu volju za izlazom na medunarodno tržište, informiranost o mogucnostima financiranja? Imate li kakav savjet za njih?


Uvjeren sam da kod hrvatskih poduzetnika postoji snažna volja za izlazak na medunarodno tržište, medutim to je samo jedan od preduvjeta. Potrebno je uspjeti na tom tržištu, a to nije lako.
Uz to, izvoz koji se temelji na proizvodima niske dodane vrijednosti zasigurno nece pridonijeti stvaranju imidža Hrvatske kao izvozne destinacije. Cinjenica je da je Hrvatska malo i vrlo ograniceno tržište te je svaki, za hrvatske prilike, malo veci poduzetnik prisiljen izvoziti ukoliko želi podici vrijednost tvrtke. Promoviranje razlicitih mogucnosti financiranja izvoza, dostupnost informacija o tržištima, lobiranje, pomoc pri pronalaženju kvalitetnih kupaca, sve su to faktori o kojima ce ovisiti uspjeh naše zajednicke misije, a to je povecanje izvoza. Rekao bih da je osnivanjem HIZ-a ideja o Hrvatskoj kao izvoznoj orijentiranoj zemlji dobila znatno ozbiljnije razmjere, te da su se izvoznici napokon približili statusu koji im pripada. Savjetovao bih svim našim tvrtkama-izvoznicima da što više medusobno komuniciraju i suraduju jer ce, na taj nacin, jedni drugima zasigurno pružiti najkorisnije informacije.

Održana tribina HIZ-a na temu Uloga prijevoznika u hrvatskom izvozu – što nas ceka nakon 1. sijecnja 2007.

Zagreb, 9. studenoga 2006. – Hrvatski izvoznici organizirali su u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu, tribinu na aktualnu temu Uloga prijevoznika u hrvatskom izvozu - Što nas ocekuje nakon 1. sijecnja 2007.



U uvodnom govoru koordinator Odbora za primjenu carinskog sustava Hrvatskih izvoznika Ivan Kesic osvrnuo se na ulogu prijevoznika u izvoznoj ofenzivi. – Hrvatska je nepovratno na putu EU te moramo biti spremni prihvatiti nove i oštrije zahtjeve konkurentnosti, naglasio je Kesic.
Koordinatorica Odbora za transport i špediciju Hrvatskih izvoznika i direktorica Primacotransa Nada Šimic govorila je o problemima hrvatskih prijevoznika. – Nekonzistentnost medusobne suradnje i medusobna nepovezanost, onemogucava aktivnosti ujedinjavanja prijevoznika u zajednicke interesne zajednice ili tzv. Clustere, za što je upravo predpristupno vrijeme ulaska u EU jedino pravo vrijeme. Prijevoznici tako ostaju slabi i nedovoljno pripremljeni za nadolazecu konkurenciju u koju ce uci pripajanjem Europskoj uniji, izjavila je Nada Šimic koja je ujedno uputila apel hrvatskim izvoznicima: Uputila bih apel našim hrvatskim tvrtkama narocito hrvatskim izvoznicima, da prilikom ugovaranja prodaje i kupnje roba, uvjete ugovora – incoterms – paritete, prilagodavaju na nacin da se za otpreme i dopreme robe koriste domaci prijevoznici i špediteri. Jer, kao što nas oni sami uce, nije sramota podržati svoje nacionalne vrijednosti, pogotovo kada udovoljavaju tražene standarde.



Predsjednik Udruga cestovnih prijevoznika i clan Vijeca Udruge poslodavaca prometa HUP-a Marijan Banelli, u svojem je izlaganju informirao što ceka hrvatske prijevoznike pred vratima EU. – EU komisija za cestovni prijevoz, a te zemlje imaju vecinu u CEMT-u, analizom stanja na tržištu predložila je mjere koje ce najviše pogoditi zemlje izvan EU. Bugarska i Rumunjska, gdje je vecina prijevoznickih tvrtki u stranim rukama, mogu odmah prihvatiti potpunu liberalizaciju. Hrvatska, koja je još u „cistilištu“ EU-a, u vrlo je delikatnom položaju. Kada i bi bila primljena u EU po onim najoptimisticnijim predvidanjima 2009 . pred njom predstoji veliko iskušenje u borbi za tržište, rekao je Banelli i dodao: - Stoga je sada potrebno jedinstvo ne samo prijevoznika nego i svih sudionika u izvoznim poslovima, da se lobira kod svih politickih opcija da konacno jednom struka donese zakon koji ce štititi interese gospodarstvenika.



U zanimljivoj raspravi koja je uslijedila nakon uvodnih govora sudjelovali predstavnici hrvatskih izvoznika, hrvatskih prijevoznika te predstavnici državnih institucija – Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i Agencije za promicanje izvoza i ulaganja.



Svi sudionici na kraju su donijeli zakljucak kako je od prijeke važnosti bolje povezati izvoznike i prijevoznike. Najveci problem su nepravovremene informacije i medusobna nekoordinacija. Tajnik Hrvatskih izvoznika Dubravko Miholic dao je inicijativu da se u narednih mjesec dana sastanu svi važni nositelji na podrucju hrvatskog prijevoza i hrvatskog izvoza – predstavnici ministarstava i ostalih državnih institucija, zatim komora, i razlicitih udruga, kako bi se mogle odrediti potrebe i izraditi plan za koordinaciju zajednickih akcija izvoznika i prijevoznika.



- Možda je vrijeme da se i u ovom segmentu stvaraju strateški savezi koji ce okrupnjavanjem uciniti efikasniju i konkurentnu logistiku izvoznicima i gospodarstvu opcenito, zakljucio je tribinu Ivan Kesic.



Program tribine, izlaganja glavnih govornika, odnosno njihove prezentacije, kao i zakljucak tribine možete naci na našoj stranici www.hrvatski-izvoznici.hr pod temom TRIBINE.

 

Hrvatski izvoznici na susretu obrtnika, malih i srednjih poduzetnika u Bruxellesu

Na slici (s lijeva na desno): Natko Vlahovic HOK, Andrija Lalic HIZ, Stjepan Šafran predsjednik HOK, Branko Baricevic, veleposlanik pri EU



Zahvaljujuci izvrsnoj bilateralnoj suradnji izmedu RH i Flandrije, te suradnje HOK i UNIZO, u Bruxellesu je, od 13. do 14. studenoga 2006., održana konferencija "Stvaranje konkurentnog hrvatskog obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva – izazovi i perspektiva ulaska u EU".
Konferencija je okupila brojne sudionike iz Europskog parlamenta, Europske komisije, Flandrije i Republike Hrvatske. Hrvatske izvoznike predstavljao je Andrija Lalic, zamjenik direktora Apipharme.



Jedan od najvažnijih zadataka koji stoji pred Hrvatskom uoci ulaska u Europsku uniju je osposobiti male i srednje gospodarske subjekte za konkurentno poslovanje na jedinstvenom europskom tržištu. Obrtnici, mali i srednji poduzetnici obuhvacaju preko 99% ukupnog hrvatskog gospodarstva i njihova prilagodba europskim zakonima, standardima i tehnologiji uvelike ce odluciti o uspjehu ulaska Hrvatske u Europsku uniju i dugorocnim koristima clanstva u Uniji za hrvatske gradane.



Konferencijom se nastojalo približiti proces europskih integracija i poslovanja na jedinstvenom europskom tržištu obrtnicima i malim poduzetnicima na nacin da se otvori put komunikacije izmedu Vlade RH, predstavnika malog gospodarstva i europskih institucija ukljucenih u jacanje malog poduzetništva.



Govornici su uspjeli privuci pažnju i informirati europsku strucnu javnost o trenutnom stanju u hrvatskom obrtništvu i malom poduzetništvu te analizirati potencijale i izazove jacanja konkurentnosti uoci ulaska Hrvatske u EU.



Uspjeh konferencije stoji ponajviše u tome što je na jednom mjestu okupila predstavnike Europske komisije, ekonomskog sektora, hrvatskih gospodarskih subjekata (MINGORP-a, HGK-a, HOK-a, NVK-a, HUP-a, HIZ-a, Središnjeg državnog ureda za strategiju i koordinaciju fondova EU), voditelje briselskih ureda HTZ i HGK i predstavnike hrvatskih i flamanskih poduzetnika, a svi su oni u zajednickoj analizi utvrdili glavne izazove stvaranja konkurentnog hrvatskog obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva nakon završenog postupka screeninga hrvatskog zakonodavstva.



Na konferenciji istaknuto je da 60% malih i srednjih hrvatskih tvrtki nema izvozni proizvod, dok za usporedbu u Sloveniji nema tek 34% tvrtki, dakle Hrvatska se mora orijentirati da pocne stvarati (proizvoditi) izvozni proizvod. Podržano je stvaranje klastera, dakle udruživanje tvrtki, te ciljano stvaranje izvoznog proizvoda, za što su i namijenjeni poticaji.



U sklopu konferencije organiziran je posjet Veleposlanstvu RH pri EU-u u Bruxellesu gdje je domacin veleposlanik Branko Baricevic izrazio spremnost na suradnju s hrvatskim gospodarstvenicima.

 

Odbor za financiranje izvoza zapoceo s radom

Odlukom Predsjedništva HIZ-a usvojenom 31. kolovoza 2006. osnovan je Odbor za financiranje izvoza. Za koordinatora Odbora imenovan je mr.sc. Jurica Milicevic, izvršni direktor Direkcije za mala i srednja poduzeca Hrvatske poštanske banke d.d.



Imate li pitanja za Odbor za financiranje izvoza možete ga uputiti e-mailom na info@hrvatski-izvoznici.hr ili na broj faksa 01/4923797 ili na adresu Hrvatski izvoznici, Odbor za financiranje izvoza, Ulica Andrije Hebranga 34, 10000 Zagreb.

 

Poslijediplomski specijalisticki studij Pravni i gospodarski okvir poslovanja u EU

Što je bliže vrijeme pristupanja Hrvatske Europskoj uniji bit ce potrebno sve više strucnjaka koji poznaju i razumiju nacin djelovanja ove medunarodne organizacije. Suvremeni strucnjak za europske poslove i institucije mora vladati znanjima i vještinama europskog prava i ekonomije, a upravo to nudi poslijediplomski specijalisticki studij Pravni i gospodarski okvir poslovanja u EU.



Samouvjereno komuniciranje na europskom tržištu osigurava prednosti osobnog napredovanja u karijeri u institucijama Europske unije i Hrvatske, jer se takva specijalisticka znanja danas sve više traže. Osim toga, europski standardi i kriteriji primjenjuju se i sada u poslovanju i djelovanju institucija u Hrvatskoj u domacem i medunarodnom prometu, ali su nedovoljno shvaceni i poznati.



Poslijediplomski specijalisticki studij „Pravni i gospodarski okvir poslovanja u EU“ pruža stjecanje znanja i vještina nužnih za razumijevanje prava EU i produbljivanje znanja iz ekonomskih i pravnih djelovanja EU.



Voditeljica studija je prof. dr. sc. Deša Mlikotin Tomic, a više informacija o studiju možete zatražiti na telefon 01/2383-381, faks: 01/2335-633 ili e-mail: dmlikotin@efzg.hr, ili posjetite stranicu Katedre za pravo na http://www.efzg.hr

 

Pokrece se poslijediplomski specijalisticki studij Upravljanje izvozom

Ekonomski fakultet Sveucilišta u Zagrebu pokrece poslijediplomski specijalisticki studij „Upravljanje izvozom - Export Management“. Studij ce voditi prof.dr.sc. Mato Grgic, a trajanje studija je 2 semestra.



Poslijediplomski specijalisticki studij Upravljanje izvozom namijenjen je svima koji žele uspješnu karijeru primjenom strategije: obrazovanje i razvoj, svima koji vec rade na poslovima koji su izravno ili neizravno povezani s medunarodnim poslovanjem u širem smislu rijeci te zaposlenima u korporacijama, gospodarskoj komori, banci za poticanje izvoza, državnim ministarstvima kao i istraživacima iz podrucja medunarodne trgovine, financija, osiguranja, medunarodnog poslovanja i sl.



Magistri specijalisti za upravljanje izvozom bi se na ovom poslijediplomskom studiju trebali osposobiti za samostalno vodenje projekata ili odjela u okviru firmi i institucija cija je aktivnost usko povezana s medunarodnim poslovanjem, medunarodnim marketingom, financiranjem, osiguranjem, upravljanjem rizicima…



Više informacija o studiju možete procitati na web stranici http://www.efzg.hr, a dodatna pitanja možete uputiti tajnici studija mr.sc. Vlatki Bilas na telefon: 01 23 83 137 ili 098 271022 ili putem e-maila vbilas@efzg.hr

 

HITROREZ - regulatorna giljotina

Na sjednici održanoj 28. rujna 2006. Vlada je donijela odluku o osnivanju Posebne jedinice za HITROREZ koja ima za zadatak preispitati i analizirati postojece propise, utvrditi normativne zapreke, predložiti pojednostavljenja i uklanjanja nepotrebnih i suvišnih propisa, a u svrhu poboljšanja normativnog okruženja za razvoj poduzetništva i gospodarstva. HITROREZ je sljedeci korak u velikom projektu HITRO.HR kojim Vlada Republike Hrvatske provodi uspješnu reformu administracije u brzu, ucinkovitu i modernu javnu upravu.



HITROREZOM se namjerava optimizirati na tisuce propisa na nacionalnoj razini kako bi se postavili temelji za stalna, održiva poboljšanja nacina na koji ce se propisi i ubuduce uredivati. Madarska, Koreja i Meksiko su uspješno uklonili tisuce poslovnih formalnosti i propisa u kratkom vremenu, što je rezultiralo velikim gospodarskim dobitcima.



HITROREZ je namijenjen gradanima, poduzetnicima, ali i inozemnim investitorima, a usmjeren je ka povecanju konkurentnosti smanjenjem i uklanjanjem administrativnih barijera zakopanih u nepregledne propise koji vas usporavaju u namjeri da razvijete vlastito poslovanje.



Procjena je nezavisnih analiticara da ce Republika Hrvatska eliminacijom 30 do 50 posto te pojednostavljenjem dodatnih 30 do 40 posto postojecih procedura utvrdenih raznim propisima uštedjeti godišnje izmedu dvije i pet milijardi kuna, znacajno smanjujuci korupciju te povecavajuci izravne domace i inozemne investicije kroz uvodenje prijateljskog regulatornog okruženja. To zapravo znaci nova radna mjesta i snažniju gospodarsku aktivnost zemlje.



Evo nekoliko primjera iz svijeta koji nas mogu dodatno ohrabriti.



U Meksiku su provodeci ovaj projekt uklonili više od 45 posto propisa te pojednostavili dodatnih 97 propisa. Nakon toga, Meksiko je doživio ekonomski procvat i povecao izravna inozemna ulaganja te zaposlenost.



Susjedna Madarska ovim je modelom cak išla u postupak reformiranja samih zakona, što je dovelo do toga da se cak 150 zakona izmjeni, a za rezultat ostvari znacajno povecanje investicija, BDP-a i zaposlenosti u toj zemlji. Koreja je služeci se ovom metodologijom cišcenja propisa stvorila više od milijun novih radnih mjesta.



Europske zemlje takoder poduzimaju slicne mjere kako bi pojednostavile poslovne procedure i uklonile administrativne zapreke poduzetnicima.



Austrijska vlada je tako u travnju ove godine odlucila sniziti administrativno opterecenje na poslovanje za 25 posto, a isti cilj žele postici i u Danskoj. Slicne projekte uklanjanja administrativnih barijera zapocele su Poljska i Irska te Velika Britanija.



HITROREZ želi olakšati vašu svakodnevicu, rasteretiti vas nepotrebnih opterecenja, ubrzati vaše poslovanje, uštedjeti vaše vrijeme, otvoriti nova radna mjesta, povecati ulaganja u gospodarstvo...



Funkcioniranje HITROREZA je jednostavno:
Svim ministarstvima ce se naložiti da sastave opsežni popis propisa u vlastitoj nadležnosti.
U postupku HITROREZA svaki se propis podvrgava setu jednostavnih pitanja:


  1. Je li on potreban?
  2. Je li on u skladu sa zakonom?
  3. Je li povoljan za poslovanje?
  4. Je li sukladan s propisima WTO-a?
  5. Je li u skladu s EU standardima?

Koristeci ove kriterije, propisi se preispituju tri puta: tijela državne uprave koja imaju pravo donošenja propisa, Posebna jedinica za HITROREZ sa 12 obucenih strucnjaka; zainteresirane strane, poput poduzeca i samih poduzetnika.
Kada su ta tri ispitivanja provedena, Posebna jedinica za HITROREZ sastavlja popis svih propisa koje smatra nepotrebnima ili suvišnima te se oni odlukom Vlade stavljaju izvan snage.



Propisi koji produ ovo ispitivanje ukljucuju se u elektronski registar kako bi se poboljšala njihova dostupnost i transparentnost.


KONTAKTI
            VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
            Posebna jedinica za HITROREZ
            Gajeva 4, Zagreb
            Tel: 01 6303 701
            Faks: 01 6303 707
            Web: www.hitrorez.hr
            E-mail: info@hitrorez.hr

 

APIU: Promotivni nastup hrvatskoga gospodarstva u Kazahstanu

U uvjetima dobrih politickih i gospodarskih odnosa izmedu Hrvatske i Kazahstana Agencija za promociju izvoza i ulaganja pocetkom 2007. planira promotivni nastup hrvatskog gospodarstva u toj zemlji.



Prema prvim informacijama, u Kazahstanu postoji potreba za izgradnjom investicijskih objekata u podrucju energetske djelatnosti (centrale, prijenos, distribucija), za izgradnjom cestovne infrastrukture, te za uvozom vece kolicine namještaja, prehrambenih i metalnih proizvoda i vina.



Kako bismo APIU-u mogli iskazati interes clanova HIZ-a za sudjelovanjem na susretu kazahstanskih i hrvatskih gospodarstvenika, molimo Vas da nas pismeno obavijestite o vašem interesu za nastupom u Kazahstanu, kako bi Vam se pravovremeno omogucili neposredni susreti s potencijalnim kazahstanskim partnerima. Takoder, ukoliko želite sudjelovati na susretu molimo da nam pošaljete profil vaše tvrtke i promotivne materijale najbolje na ruskom ili engleskom jeziku.



Vašu potvrdu interesa za sudjelovanjem te promotivne materijale pošaljite nam putem faksa na broj 01/49 23 797 ili e-maila na adresu info@hrvatski-izvoznici.hr ili poštom na adresu Ul. Andrije Hebranga 34.

 

Ciljano tržište – Kazahstan

UVOD

Pozadina

Kazahstanci, spoj turskih i mongolskih nomadskih plemena doseljenih u regiju u 13. stoljecu, rijetko su bili ujedinjeni kao narod. Rusija je pokorila podrucje u 18. stoljecu, a 1936. Kazahstan je postao sovjetska republika. Tijekom 50ih i 60ih poljoprivrednim programom "Djevicanske zemlje" sovjetski su gradani bili poticani na obradivanje kazahstanskih sjevernih pašnjaka. Taj je potez privukao naseljenike (vecinom Ruse, ali takoder i neke druge narodnosti) što je promijenilo etnicku strukturu i omogucilo ne-Kazahstancima da brojcano nadjacaju autohtono stanovništvo. Neovisnost iz 1991. potakla je mnoge od tih novih naseljenika na emigraciju.
Otvorena pitanja: jacanje povezanosti s nacionalnim identitetom; jacanje razvoja energetskih potencijala zemlje i njihov izvoz na svjetsko tržište; postizanje održivog ekonomskog razvoja izvan naftnog i plinskog sektora te rudarstva, jacanje odnosa sa susjednim zemljama i ostalim svjetskim silama.

ZEMLJOPIS

Položaj:

Središnja Azija, SZ od Kine; mali dio zapadno od rijeke Ural u najistocnijom Europi

Površina:

ukupno: 2,717,300 km2
kopno: 2,669,800 km2
voda: 47,500 km2

Kopnena granica:

ukupno: 12,012 km
granice s državama susjedima: Kina 1,533 km, Kirgistan 1,051 km, Rusija 6,846 km, Turkmenistan 379 km, Uzbekistan 2,203 km

Klima:

kontinentalna, hladne zime, topla ljeta; suha i polusuha

Prirodni resursi:

Velike zalihe nafte, prirodnog plina, ugljena, željezne rudace, kroma, nikla, kobalta, bakra, olova, cinka, boksita, zlata, urana

Obradive površine:

obradena zemlja: 8.28%
stalni usjevi: 0.05%
ostalo: 91.67% (2005)

Prirodne katastrofe:

zemljotresi na jugu, klizišta zemlje u okolici Almatyja

Napomena:

Zatvoreni dio zemlje: Rusija unajmljuje oko 6,000 km2 podrucja oko Kozmodroma Baykonur; u sijecnju 2004. Kazahstan i Rusija produžili su najam do 2050.

Okoliš – otvorena pitanja:

radioaktivni ili kemijski otrovni tereni kao posljedica bivše obrambene industrije i poligoni rašireni diljem zemlje predstavljaju rizik za zdravlje ljudi i životinja; industrijska zagadenost nekim gradovima je ozbiljna; zagadenje Kaspijskog mora; zagadenost tla zbog prekomjernog korištenja kemijskih sredstava

STANOVNIŠTVO

Broj stanovnika:

15,233,244 (procjena srpanj 2006.)

Prirast stanovništva:

0.33% (procjena 2006.)

Religije:

muslimani 47%, ruski pravoslavci 44%, protestanti 2%, ostalo 7%

Jezici:

kazaški (državni jezik) 64.4%, ruski (službeni jezik, koristi se u svakodnevnom poslovanju, odreden kao "jezik meduetnicke komunikacije") 95% (2001.)

Etnicke skupine:

Kazasi 53.4%, Rusi 30%, Ukrajinci 3.7%, Uzbekistanci 2.5%, Nijemci 2.4%, Tatari 1.7%, ostali 6.3% (1999 cenzus)

POLITICKO UREĐENJE

Ime države:

Puno ime: Republika Kazahstan
skraceno ime: Kazahstan
lokalno puno ime: Qazaqstan Respublikasy
lokalno skraceno ime: Qazaqstan
bivše ime: Kazahstanska Sovjetska Socijalisticka Republika

Državno uredenje:

republika; autoritativna predsjednicka vladavina, s malo vlasti izvan izvršnog tijela

Glavni grad:

Astana
vremenska razlika: UTC+5
napomena: Kazahstan je podijeljen u tri vremenske zone UTC + 4 do +6

Administrativna podjela:

14 oblasti i 3 grada*; Oblast Almaty, Grad Almaty *, Oblast Aqmola (Astana), Oblast Aqtobe, Grad Astana*, Oblast Atyrau, Oblast Batys Qazaqstan (Oral), Grad Bayqongyr*, Oblast Mangghystau (Aqtau), Oblast Ongtustik Qazaqstan (Shymkent), Oblast Pavlodar, Oblast Qaraghandy, Oblast Qostanay, Oblast Qyzylorda, Oblast Shyghys Qazaqstan (Oskemen), Oblast Soltustik Qazaqstan (Petropavlovsk), Oblast Zhambyl (Taraz)

Napomena: administrativne jedinice imaju isti naziv kao i njihova administrativna središta (iznimke su naznacene u zagradama);

Neovisnost:

16. prosinca 1991. (od Sovjetskog saveza)

Nacionalni praznik:

Dan neovisnosti, 16. prosinca (1991.)

Ustav:

Prvi Ustav poslije neovisnosti usvojen 28. sijecnja 1993.; novi ustav usvojen na nacionalnom referendumu 30. kolovoza 1995.

Pravni sustav:

Temeljen na sustavu gradanskog prava

Izvršna vlast:

Šef države: predsjednik Nursultan A. NAZARBAYEV (predsjedavajuci Vrhovnom savjetu od 22. veljace 1990., izabran za predsjednika 1. prosinca 1991.)
Šef vlade: premijer Daniyal AKHMETOV (od 13. lipnja 2003.);
kabinet: Vijece ministara koje imenuje predsjednik

Zakonodavna vlast:

Dvodomni parlament sastoji se od Senata (39 mjesta; 7 senatora imenuje predsjednik, a ostale clanove biraju tijela lokalne samouprave, po 2 iz svake od 14 oblasti, glavnog grada Astana i Grada Almatyja; imaju šestogodišnji mandat) i Mazilisa (77 mjesta; imaju petogodišnji mandat)

Sudbena vlast:

Vrhovni sud (44 clanova); Ustavno vijece (7 clanova)

Clanstvo u medunarodnim organizacijama:

AsDB, CIS, EAPC, EBRD, ECO, FAO, IAEA, IBRD, ICAO, ICRM, IDA, IDB, IFAD, IFC, IFRCS, ILO, IMF, IMO, Interpol, IOC, IOM, IPU, ISO, ITU, MIGA, NAM (promatrac), NSG, OAS (promatrac), OIC, OPCW, OSCE, PFP, SCO, UN, UNCTAD, UNESCO, UNIDO, UPU, WCL, WCO, WFTU, WHO, WIPO, WMO, WToO, WTO (promatrac)

GOSPODARSTVO

Gospodarstvo - pregled

Kazahstan, površinom najveca republika bivšeg Sovjetskog Saveza, ako izuzmemo Rusiju, posjeduje iznimno velike rezerve fosilnog goriva i velike zalihe ostalih minerala i metala.
Takoder, ima jaki poljoprivredni sektor, u kojem prednjaci uzgoj žive stoke i žitarica. Kazahstanska industrija pociva na vadenju i obradi prirodnih resursa te na strojarskoj industriji.
Raspadom SSSR-a 1991. i prekidom potražnje za kazahstanske tradicionalne proizvode teške industrije došlo je do kratkorocnog pada gospodarstva, s najstrmijim godišnjim padom 1994. godine. Od 1995. do 1997. tempo vladinih programa za gospodarski razvoj i privatizaciju je ubrzan, što je rezultiralo znacajnim prelaskom vlasništva u privatni sektor. Kazahstan je ostvario dvoznamenkasti rast po godini od 2002., najviše zahvaljujuci procvatu energetskog sektora, ali i gospodarskim reformama, dobrim žetvenim prinosima i stranim investicijama. Otvorenjem Kaspijskog naftovoda 2001., od naftnog polja Tengiz u zapadnom Kazahstanu do Crnog mora, znacajno je povecan izvozni kapacitet. Kazahstan je takoder s Kinom zapoceo ambiciozni projekt izgradnje naftovoda od kaspijske obale do granice s Kinom.

BDP – paritet kupovne moci

124.3 milijarde $ (procjena 2005.)

BDP – službena tecajna lista

47.39 milijarde $ (procjena 2005.)

Stopa rasta BDP-a

9.2% (procjena 2005.)

BDP per capita (paritet kupovne moci)

8.200 $ (procjena 2005.)

BDP – prema sektorima:

poljoprivreda: 6.7%
industrija: 38.6%
usluge: 54.7% (procjena 2005.)

Radna snaga:

7.85 milijuna (procjena 2005.)

Nezaposlenost

8.1% (procjena 2005.)

Stanovništvo koje živi ispod granice siromaštva

19% (procjena 2004.)

Inflacija

7.6% (procjena 2005.)

Udio investicija u BDP-u

26.5% BDP-a (procjena 2005.)

Proracun:

prihodi: 12.19 milijarde $
rashodi: 12.44 milijarde $ (procjena 2005.)

Udio javnog duga u BDP-u

10.5% BDP-a (procjena 2005.)

Poljoprivredni proizvodi:

usjevi (uglavnom proljetna žetva), pamuk; živa stoka

Industrije:

nafta, ugljen, željezna rudaca, krom, olovo, cink, bakar, boksite, zlato, srebro, željezo i celik; traktori i ostala poljoprivredna mašinerija, elektricni motori, gradevinski materijal

Industrijska proizvodnja - stopa rasta:

4.6% (procjena 2005.)

Izvoz (2005. god.)

30.09 milijarde $ f.o.b. (procjena 2005.)

Izvozni proizvodi:

Nafta i naftni proizvodi 58%, crna metalurgija 24%, kemikalije 5%, mašine 3%, usjevi, vuna, meso, ugljen (2001)

Zemlje izvoza:

Bermuda 12.8%, Rusija 11.3%, Njemacka 11%, Kina 10.3%, Italija 8.1%, Francuska 7.9%, SAD 4.1% (2005)

Uvoz (2005. god.)

17.51 milijarde $ f.o.b. (procjena 2005.)

Uvozni proizvodi:

mašine i oprema 41%, metal proizvodi 28%, proizvodi od voca 8% (2001.)

Zemlje uvoza:

Rusija 36.1%, Kina 21.5%, Njemacka 7.2% (2005)

Pricuva od vanjskotrgovinske razmjene i zlata:

7.07 milijarde $ (procjena 2005.)

Vanjski dug:

41.66 milijarde $ (procjena 2005.)

Valuta:

tenge (KZT)

Srednji tecaj:

tenge prema US dolaru - 132.88 (2005), 136.04 (2004), 149.58 (2003), 153.28 (2002), 146.74 (2001)

Fiskalna godina:

Kalendarska godina

KOMUNIKACIJA

Broj korisnika cvrstih linija:

2.5 milijuna (2004)

Broj korisnika mobilnih linija:

2,758,900 (2004)

Internetski kod zemlje:

.kz

Broj korisnika Interneta:

400,000 (2005)

PROMET

Broj zracnih luka:


150 (2006) od toga s asfaltiranim pistama 67

Helidrom:

4 (2006)

Cjevovodi:

plin 10,370 km; nafta 10,158 km; rafinirani proizvodi 1,187 km (2004)

Pruge:

ukupno: 13,700 km (2005)

Ceste:

ukupno: 258,029 km
asfaltirane: 247,347 km (2003)

Vodovod:

4,000 km (2005)

Luke:

ukupno: 6

Utovarne luke i terminali:

Aqtau (Shevchenko), Atyrau (Gur'yev), Oskemen (Ust-Kamenogorsk), Pavlodar, Semey (Semipalatinsk)

VAŽNE ADRESE

Diplomatsko predstavništvo RH za R Kazahstan:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Turskoj
(Pokriva Azerbajdžansku Rep., Republike Kazahstan, Tadžikistan, Uzbekistan, Kirgisku Republiku i Turkmenistan)
Tel: 0090 312 446 0831, 446 9460
Fax: 0090 312 446 4700
Adresa: Kelebek Sokak 15a, G.O.P.
Ankara
TURSKA
E-mail: hrvelank@marketweb.net.tr

Diplomatsko predstavništvo Kazahstana za RH:

Veleposlanstvo Republike Kazakstan u Republici Austriji
Tel: 00 43 1 36 76 657 10
Fax: 00 43 1 36 76 657 20
Adresa: Felix Mottl Strasse 23
1190 Bec
AUSTRIJA
E-mail: embassy@kazakhstan.at


Konzulat Republike Kazakstan u Republici Hrvatskoj, Umag
Tel: +385 52 742 145
Fax: +385 52 742 145
Adresa: Obala Josipa Broza 3
52 476 Umag
HRVATSKA


Konzulat Republike Kazakstan u Republici Hrvatskoj, Zagreb
Tel: +385 1 46 14 723
Fax: +385 1 46 14 723
Adresa Marticeva 14/II
10 000 Zagreb
HRVATSKA

VAŽNIJE WEB ADRESE

Službena stranica Vlade Kazahstana

http://www.government.kz/en/default.asp

Ministarstvo gospodarstva i planiranja proracuna

www.minplan.kz

Investiranje u Kazahstan

Vijesti, predstavljanja, izvješca... Potrebno se besplatno registrirati online da bi se mogli pregledati istraživanja tržišta
http://www.visocap.com

Vijece za strana ulaganja

http://www.fic.kz

Europska poslovna udruga Kazahstana

http://www.eurobak.kz

Centar za marketing i analiticka istraživanja

www.cmar.kz

Nacionalna banka

www.nationalbank.kz

Državna osiguravajuca kuca za osiguranje izvoza i investicija

www.kecic.kz

Skup zakona i propisa Republike Kazahstan

www.zakon.kz

Odbor za carinu

www.keden.kz

Državna agencija za regulaciju i nadziranje financijskog tržišta i financijskih organizacija

www.afn.kz

Državna agencija za statistiku

www.stat.kz

 

HITROREZ.HR – web stranica regulatorne giljotine

Nakon što je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o pokretanju projekta regulatorne giljotine otvorene su nove stranice www.hitrorez.hr



Na ovim je stranicama moguce vidjeti sve o samom projektu koji predvida optimizaciju propisa, cime se želi postaviti temelje za stalna, održiva poboljšanja nacina na koji ce se propisi i ubuduce uredivati. Uklanjanje mnoštva poslovnih formalnosti i propisa u kratkom vremenu rezultirat ce velikim gospodarskim dobicima.



Kako je projekt tek pokrenut na stranicama Hitroreza.hr moci ce se uskoro vidjeti i prve procjene projektnog tima o nacinima provedbe regulatorne giljotine koja bi trebala završiti do kraja ljeta sljedece godine. Preko stranica se mogu uputiti primjedbe gospodarstvenika i gradana na neuredenost propisa, a tamo ce se moci naci i najave koji ce propisi i kojom dinamikom biti mijenjani ili ukidani

 

ENOVIT Portugal

Cetvrti Enovit Portugal - Profesionalni salon tehnike i opreme za vinogradarstvo i vinarstvo održat ce se od 11. do 13. sijecnja 2007. u Lisabonu. Tri velike teme sajma su: Vinograd i njegova obrada; Podrum i izrada vina i Trgovanje vinom.
Popis izlagaca kao i sve dodatne informacije o sajmu mogu se naci na internet stranici www.enovitportugal.com

 

IV. Medunarodni sajam za obnovu Iraka u Jordanu

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija najavljuje kako ce se u vremenu od 16. do 19. travnja 2007. godine održati IV. Medunarodni sajam za obnovu Iraka u Ammanu u Hašemitskoj Kraljevini Jordan.
Detaljnije informacije o sajmu i modalitetima sudjelovanja moguce je pronaci na web stranici: www.rebuild-iraq2007.com, ili u izravnom kontaktu s društvom EXPO JORDAN na sljedecim brojevima:
Tel: 00962 6 5820771/2/3
Fax: 00962 6 5829774
e-mail: info@expojordan.org

 

Medunarodni sajam u Kataru – ITF 2007

Želite li predstaviti svoje proizvode u Kataru? Priliku za to nudi Qatar Expo - najveci i najznacajniji organizator sajmova u Kataru.
ITF 2007 (Medunarodni sajam trgovine) održat ce se od 18. to 23. travnja 2007. Prema podacima organizatora, ITF 2007 zabilježio je najbržu prodaju izložbenih prostora te je do sada rasprodano gotovo 90% izložbenog prostora.



ITF 2006 pokazao se kao najveci i najraznovrsniji sajam potrošaca, dok se na ITF 2007 predvida posjeta oko 95,000 gostiju i procjena zakljucenih poslova od oko15 milijuna US dolara.



Ukoliko imate interes za sudjelovanje na sajmu ispunite registracijski list kojeg možete naci na adresi
http://freefileupload.net/file.php?file=files/201106/1164023433/ITF2007+Application+form.pdf.
Takoder, na adresi http://freefileupload.net/file.php?file=files/201106/1164023387/ITF2007.pdf možete skinuti brošuru o sajmu, a više informacija možete potražiti i na stranici ITF-a http://www.ug4projects.com

 

Medunarodni sajam i konferencija Chemtech Cairo & Pharma, 29. – 31. svibnja 2007

U Kairu ce se, od 29. – 31. svibnja 2007., održati Medunarodni sajam kemijske, farmaceutske i kozmeticke industrije i konferencija „Chemtech Cairo i Pharma“.
Sve informacije o sajmu i konferenciji možete naci na www.smbegypt.com

 

Prijedlog sajamskih priredbi u Švedskoj, Litvi i Latviji tijekom 2007. godine

ŠVEDSKA:

Sajam: Stockholmsmässan / Stockholm International Fairs
www.stockholmsmassan.se, www.stofair.se


Northwern Light Fair

07-11. 02. 2007.

sajam rasvjetnih tijela

Stockholm Furniture Fair

07.–11. 02. 2007.

najveci sjevernoeuropski sajam namještaja i opreme za domacinstvo

Nordic Shoe & Bag Fair

15-18. 02. 2007.

vodeci sjevernoeuropski sajam obuce i kožnih proizvoda

Stockholm International Boat Show

3-11.03.2007.

najveci sjevernoeuropski nauticki sajam

Wilderness Fair

16.-18.03.2007.

sajam lova, ribolova, avanturistickog turizma

Textile Exhibition

30.08.-02.09.2007.

vodeci švedski tekstilni sajam

Health, Wellness & Fitnes

10.2007.

sajam brige za zdravlje

Scandinavian Boat Show

07-11.11.2007.

jedini skandinavski jesenski nauticki sajam

Stockholm Food & Beverage Show

09-11.11.2007.

sajam ugostiteljstva, prehrane i pica

Sajam: Svenska Mässan /The Swedish Exhibition & Congress Centre, Göteborg www.swefair.se


Boat Show

03.-11.02.2007.

nauticki sajam

Building Machinery

13.-16.03. 2007.

sajam gradevinskih strojeva

Scanbygg

13.-16.03.2007.

sajam gradevinarstva

TUR

22.-25.03.2007.

najveci sjevernoeuropski turisticki sajam

Göteborg Book Fair

27.-30.09.2007.

najveci sjevernoeuropski sajam knjiga i izdavaštva

Sajam: Elmia, Jönköping
www.elmia.se


SkogsElmia Baltic

31.05.-02.06.2007

balticki sajam šumarstva

The Scandinavian Caravan Show

13.-16.09.2007.

sajam kampiranja i caravanning-a

Elmia Agriculture Machinery & Cultivation

17.-20.10.2007.

sajam poljoprivredne mehanizacije

LITVA:

Sajam: Litexpo, Vilnius
www.litexpo.lt


Vivattur

02.-04-03.2007.

turisticki sajam

Furniture

22.-25.03.2007

sajam namještaja

Resta

25.-28.04.207

sajam gradevinarstva i obnove

Agrobalt

23.-26.05.2007.

najveci balticki poljoprivredni i prehrambeni sajam

Baltmedica

27.-29.09.2007.

sajam medicinske i laboratorijske opreme i farmaceutike

LATVIJA:

Sajam: Latexpo, Riga
www.latexpo.lv


15th International Exhibition Style & Vogue

13.-15.04.2007.

sajam odjece, obuce i kozmetike

10th International Exhibition Furniture.Interior.Design

27.-30.09.2007

sajam namještaja, opreme za stanovanje i dizajna

 

 

Hrvatskim izvoznicima olakšana naplata izvoznih poslova u Crnu Goru

Zagreb, listopad 2006. Hrvatska banka za obnovu i razvitak zakljucila Osnovni ugovor o kreditiranju s Komercijalnom bankom a.d. Budva



Hrvatska banka za obnovu i razvitak zakljucila je s Komercijalnom bankom a.d Budva Osnovni ugovor o kreditu koji je od listopada 2006. godine postao operativan.



Ovim je ugovorom dogovorena okvirna kreditna linija u visini 2 mil. EUR kojom se stvaraju preduvjeti za jednostavniju i kracu proceduru odobravanja kreditnih sredstava crnogorskim gospodarstvenicima za nabavku hrvatskih proizvoda i usluga s ciljem potpomaganja trgovine i ulaganja u regiji.



S obzirom na jacanje gospodarskih i politickih odnosa izmedu Hrvatske i Crne Gore ocekuje se porast interesa crnogorskih gospodarstvenika proizvodima i uslugama hrvatskih poduzeca. Potpisanim Osnovnim ugovorom odredeni su opci uvjeti kreditiranja i olakšano odobrenje kreditnih sredstava te se time povecava konkurentnost poduzeca iz Republike Hrvatske, a time doprinosi jacem rastu hrvatskog izvoza.



Prije sklapanja izvoznog ugovora, a nakon što su poznati specificni elementi samog posla, potrebno je da se izvoznik obrati HBOR-u koji ce s inozemnom bankom dogovoriti pojedinosti vezane za kreditiranje kupca hrvatskih proizvoda u Crnoj Gori. Po isporuci, djelomican ili cjelokupan iznos izvoznog ugovora isplacuje se na devizni racun izvoznika, a Komercijalna banka a.d. vrši povrat odobrenih sredstava HBOR-u.



Prednost korištenja ovakvog nacina financiranja izvoznih poslova prije svega je postizanje više razine likvidnosti izvoznika s obzirom na brži obrtaj sredstava odnosno promptnu naplatu izvoznog posla. Osim toga, financiranjem izvoznih poslova na ovaj nacin moguce je proširiti tržište na kupce u Crnoj Gori koji ne raspolažu s dovoljnim gotovinskim sredstva za kupnju roba, pri cemu se izvoznik gotovo u cijelosti rješava kako rizika naplate, kojeg snosi HBOR kao kreditor, tako i valutnog rizika buduci da se cjelokupna ili djelomicna vrijednost izvoznog posla isplacuje u valuti ugovora na racun izvoznika u njegovoj poslovnoj banci odmah po isporuci, odnosno prezentaciji potrebne dokumentacije.



Ovo je prva kreditna linija ove vrste koja je potpisana s bankom iz Republike Crne Gore.

 

Lakši i sigurniji nastup na tržištu Kraljevine Norveške

Hrvatska banka za obnovu i razvitak tijekom posjete hrvatskog izaslanstva Kraljevini Norveškoj dala je svoj doprinos poboljšanju gospodarskih odnosa dviju zemalja potpisom Sporazuma o suradnji s norveškom agencijom za osiguranje izvoznih kredita (GIEK) te norveškom izvoznom bankom (Eksportfinans).



Sporazumima su utvrdena temeljna podrucja suradnje i razmjene informacija na zajednickim projektima Hrvatske i Norveške, prije svega u podrucju poticanja trgovine i ulaganja te izvoza roba i usluga u trece zemlje.



Planirana suradnja s norveškom izvoznom bankom - Eksportfinans, osim vec navedenih podrucja, odnosi se i na jacanje zajednicke suradnje u podrucju sufinanciranja izvoznih projekata, davanja garancija i savjetovanja, a zahvaljujuci sporazumu s GIEK-om, biti ce utvrdena i zajednicka suradnja na podrucju osiguranja i reosiguranja izvoza.



Uspostavljanjem suradnje s norveškom izvoznom bankom te agencijom za osiguranje izvoza, HBOR hrvatskim izvoznicima otvara mogucnost za lakši i sigurniji nastup na tržište Kraljevine Norveške.



Ukupna robna razmjena izmedu Hrvatske i Norveške u 2005. godini iznosila je oko 72 milijuna americkih dolara, od cega je uvoz roba iz Norveške iznosio oko 60 milijuna dolara, a hrvatski izvoz u Norvešku oko 12 milijuna dolara.

 

 

HPB nudi Visa Business karticu

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA je u svoju ponudu kartica uvrstila Visa Business karticu koja ce poslovnim klijentima pojednostaviti i ubrzati financijsko poslovanje. Ovime je banka proširila ponudu proizvoda i usluga namijenjenih poslovnim subjektima - tvrtkama.



Visa Business kartica namijenjena je vlasnicima tvrtki, odnosno njihovim zaposlenicima, te obrtnicima koji žele efikasno upravljati troškovima putovanja i poslovanja, brzo i jednostavno placati ucinjene troškove s odgodom i bez naplate kamate te podizati gotovinu, navodi se u priopcenju.



Kartica takoder smanjuje ukupne troškove, buduci da transakcije karticom osiguravaju pravo na odbitak pretporeza te omogucava potpunu kontrolu troškova za svakog korisnika. Uz to, pruža niz pogodnosti u odnosu na gotovinska placanja. Takoder, kartica omogucuje limitiranje dnevne i 30-dnevne potrošnje za svakog korisnika, kao i odgodu placanja ucinjenih troškova bez naplate kamate.



Svi troškovi ucinjeni Visa Business karticom HPB-a klijentima stiže na naplatu svakog desetog dana u mjesecu, dok se troškovi napravljeni u inozemstvu preracunavaju u kune po tecaju banke na dan terecenja racuna. Mjesecna obavijest o troškovima upucuje se na adresu klijenta svakog zadnjeg dana u mjesecu ili prvog sljedeceg radnog dana.



Visina kartica koristi najsuvremeniju cip tehnologiju (tzv. pametna kartica) koja pruža najviši stupanj sigurnosti i zaštite od zlouporabe.

 

PORAZNA ANKETA: Menadžeri o EU nemaju pojma

Hrvatski menadžeri vrlo malo znaju o regulativi i standardima Europske unije iako na tom tržištu ostvaruju glavninu svojih izvoznih prihoda. Pokazala je to anketa koju je provela Zaklada za promicanje gospodarskih interesa medu strucnjacima za podrucje EU u 30 najvecih hrvatskih tvrtki

Dok na ankete istog sadržaja menadžeri iz starih clanica EU dobivaju prosjecnu ocjenu 9,5, prosjecna ocjena hrvatskih strucnjaka iznosi 3,6 posto. Menadžeri iz Rumunjske, Bugarske i Turske svladali su polovicu europskoga gradiva i dogurali do 5, dok menadžeri iz Slovenije, Madarske, Ceške i drugih novih clanica EU dobivaju ocjenu sedam (od najviše deset).

Podrucje poznavanja europskih institucija jedno je od dvaju podrucja u kojima vodeci strucnjaci u hrvatskim poduzecima jedva prelaze prag najosnovnijih znanja o sustavu Europske unije i njezinim institucijama – kaže Željko Ivancevic, predsjednik Zaklade.

Kad su posrijedi strucna znanja i ekspertize, prosjecna je ocjena manja od dvojke na ljestvici do deset. Ljudi koji bi trebali biti predvodnici u svom poslu prepoznaju tek nekoliko relevantnih institucija EU-a, ali tek rijetki shvacaju važnost i ulogu cijelog institucionalnog trokuta s Europskim vijecem kao i neke druge važne institucije poput Europskog suda. S tako površnim znanjem hrvatske tvrtke nemaju nikakve šanse zadržati svoje pozicije na domacem tržištu ili pak probiti se na nova, ako 2009. udemo u EU, što priželjkuje domaca politicka elita.

Nema žurbe

Ivancevic dodaje da ni jedan od ispitanika nije znao za neka važna tijela EU poput COREPER ili ECOSOC pa ni za jedan od više od tisucu odbora i strucnih tijela u parlamentu ili Komisije. Menadžerima se izgleda nikamo ne žuri, a anketa pokazuje da tek rijetki prate mijene u primjeni neke direktive ili iskustva drugih zemalja u primjeni standarda. Ni u jednom ispitanom slucaju ne postoji aktivnost usmjerena na pracenje inicijativa koje prethode redefiniranju regulative odnosno donošenju novih propisa.

Izvor: Vecernji list

 

VIZUALNI IDENTITET: Atraktivna web stranica diže ugled tvrtke

Prepoznatljiv vizualni identitet web stranice jedan je od najvažnijih aduta kompanije u komuniciranju s javnošcu, kupcima, investitorima, partnerima, dionicarima, pa cak i zaposlenicima

Osnovni elementi vizualnog identiteta web stranice su zaštitni znak, boja i dizajn

Dobro oblikovana internetska stranica posjetitelju mora biti dopadljiva, pobuditi povjerenje, omoguciti prepoznatljivost tvrtke ili tržišne marke, poštujuci istovremeno specificnost interaktivnog medija. Kreiranje razlikovanosti treba biti osnovna ideja vodilja u izgradnji vizualnog identiteta jer se na taj nacin brand oslobada tržišne zagušenosti mijenjajuci ga u jedinstvenu ikonu u ocima posjetitelja.
Osnovni elementi vizualnog identiteta web stranice su: zaštitni znak kompanije, boja i dizajn.

Zaštitni znak

Zaštitni znak (trade mark, brand mark) je posebno dizajniran simbol koji odražava kompaniju ili njezinu djelatnost te predstavlja osnovnu konstantu njezina vizualnog identiteta. On štiti od krivotvorina, služi brzom raspoznavanju i razlikovanju od slicnih proizvoda i jamci stalnost kvalitete. Postavljanjem zaštitnog znaka na web stranicu tvrtke stvara se povjerenje u virtualnom prostoru te jaca imidž tvrtke.

Jedan od oblika zaštitnog znaka je logotip, tj. ime tvrtke ili proizvoda ispisano posebno konstruiranim slovima. Logotip ima karakter potpisa kompanije koji njoj i njenim uslugama daje individualnost i omogucuje brzo prepoznavanje.

Dizajn

Dizajn je kompleksan i vrlo znacajan cinitelj vizualnog identiteta web stranice. Sastavni je dio integralnog marketinškog komuniciranja, a odnosi se na oblikovanje i kombinaciju likovnih i grafickih elemenata web stranice.

Cjelokupna vizualna prezentacija stranica ukljucuje vrste i velicine fontova, prijelom teksta, vizualne efekte i boje.


Dizajneri oblikuju i kombiniraju likovne i graficke elemente web stranice

Internetski preglednik prikazuje tekst ovisno o operacijskom sustavu individualnog korisnika, a najcešce se pojavljuje u Courieru, Timesu, Arialu i Helvetici, mada izbor nije standardan. Dobar elaborat grafickog identiteta treba specificirati zamjensku tipografiju, namijenjenu elektronskoj upotrebi. Neke medu njima, poput npr. Georgije (serifna) i Verdane (neserifna) su zbog svoje izvrsne citljivosti oblikovani upravo za upotrebu na ekranu. Oba fonta su djelo tipografa Matthewa Cartera, a Microsoft ih je uvrstio u osnovni sadržaj Windows platforme.

Vrsta tipografije specificirane pravilima cjelokupnog grafickog rješenja, koja se dosljedno pojavljuje u svim tiskanim promocijskim i komunikacijskim aplikacijama tvrtke, postaje nepogrešiv element njezinog vizualnog identiteta i igra važnu ulogu u prepoznatljivosti i imidžu tvrtke ili tržišne marke. Zato je cilj internetske stranice konzistentno pratiti vizualni identitet koji je izgradio tiskani medij, usprkos ogranicenom broju kvalitetnih tipografskih znakova koje internet browseri podržavaju.

Kako bi tekst bio vizualno privlacniji, vrlo je važno da se podijeli u smislene cjeline (paragrafe).

Boje

Za oblikovanje prepoznatljive, konzistentne, gledatelju ugodne internetske stranice zaslužno je pojavljivanje i ponavljanje prepoznatljivih vizualnih elemenata, a korištenje boja u web oblikovanju od posebnog je znacaja. Stoga pri odabiru i doziranju boja za internetske stranice dizajner mora poštivati tri cinjenice:
• color safe paletu,
• korporativne boje tvrtke i
• zakonitosti boja na internetu.

Svaki pojedinac boje na internetu vidi nešto drugacije, ovisno o tome koji internetski preglednik koristi te koje su postavke njegova zaslona, a da bi odstupanja u bojama bila cim manja, dobro je izabrati boje iz tzv. color safe palete.

Vodilja pri odabiru boja za web stranice jesu korporativne ili kucne boje (house color), tj. boje koje proizlaze iz vizualnog identiteta tvrtke, a upotrebljavaju se radi jasnije identifikacije na tržištu. Pojavljuju se kao osnovna boja natpisa i naziva tvrtke, a na web stranici se može koristiti i kao osnovna boja pozadine.


Vodilja pri odabiru boja za web stranice jesu korporativne ili kucne boje

Kucna boja predstavlja izrazito znacajnu komponentu vizualnog identiteta tvrtke zbog svog psihološkog, konotativnog djelovanja (boja komunicira velicinu, dinamiku, sigurnost, snagu, karakter i sl.) i zbog toga što djeluje mnogo direktnije od drugih vizualnih podražaja. Konzistentna upotreba boja osnovna je garancija prepoznatljivosti web stranice.

Jedna od kljucnih razlika oblikovanja za tiskane medije i internet jesu zakonitosti boja. Naime, komplementarni kontrasti boja koji su mocno sredstvo tiskanih medija da pobude pozornost, na internetskoj stranici izgledaju suviše agresivno. Stoga je upotrebu kontrastnih boja na siteu potrebno ograniciti. Uobicajeno pravilo je da su kombinacije bližih boja prema color circleu (crna+siva ili crna+tamno plava) gledateljima ugodnije.

Upotreba jedne dominantne boje (npr. crvene), koja služi uspostavljanju hijerarhije medu informacijama, sama je po sebi dovoljna. Ako boje odredene vizualnim identitetom tvrtke cine izrazito kontrastnu ili komplementarnu kombinaciju, najbolje je da se upotreba jedne od boja ogranici ili smanji njezina intenzivnost prosvjetljivanjem ili dodavanjem crne boje. Na taj nacin stvara se skladan odnos boja koje nece biti naporne oku.
Vizualni dojam koji ce posjetitelj dobiti nakon posjeta internetskim stranicama vrlo je bitan za ukupni dojam koji ce steci o kompaniji. Stoga prilikom izrade internetskih stranica tvrtka mora pronaci kompromis izmedu atraktivnog izgleda i kvalitetno predstavljenih informacija. Naime, iako je dizajn iznimno važan, uvijek treba imati na umu da posjetitelji nece doci i ostati na siteu samo zato što ima originalan dizajn, vješto izradene padajuce menije ili atraktivnu flash prezentaciju. Glavni razlog njihovog ponovnog dolaska ipak je sadržaj.

Izvor: T - Portal

 

NOVO! Hotel Express International – 10 % popusta za clanove HIZ-a


HOTEL EXPRESS INTERNATIONAL vodeci je svjetski „hotel discount & management“ program, osnovan 1987. u SAD-u, sa sjedištem u Norveškoj, koji uz 57 ureda u svijetu, od 2005. godine svoj ured ima i u Zagrebu.



HEI svojim poslovnim i individualnim korisnicima omogucuje 50% povoljniji smještaj u preko 4000 hotela širom svijeta uz besplatnu uslugu rezervacije, cime se ujedno i rasterecuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke i uspješno vrši outsourcing odredenog segmenta poslovanja koji se može proširiti i na organizaciju konferencija, seminara i poslovnih sastanaka.



HEI zlatna clanska kartica, koja glasi na ime i prezime, predstavlja HEI clanstvo koje vrijedi godinu dana. Povrat investicije clanstva ostvaruje se vec nakon dva do tri nocenja!



Preko 3,5 milijuna prodanih HEI kartica uz 20 godina tradicije, garancija su kvalitetne usluge. U godinu dana 30 hotela u Hrvatskoj pridružena su ovom uspješnom programu, a više od 70 tvrtki, medu kojima su i Deloitte, General Grafik, Infoarena, TIM-ZIP, Spectator Solis, Gradatin, Tekstil Uzor, Zagreb-Montaža, Sinaco i mnogi drugi, koristi prednosti HEI clanstva ostvarujuci znacajne uštede pri putovanjima.



HEI zlatna kartica predstavlja i izuzetan poslovni poklon za poslovne partnere.
Svim clanovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta.


Kontakt:
Tel       01 4851 462
Fax       01 4851 933
e-mail: prodaja@hot-ex.hr  
www.hot-ex.hr

 

N-LAB – 15 posto popusta clanovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB clanovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogucnost placanja u 24 beskamatne mjesecne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaci na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

 

Koncar INEM - Akcija “Racunala za clanove udruge HRVATSKI IZVOZNICI” 2006.

Za clanove HIZ-a, KONCAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za kupnju informaticke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONCAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaci proizvodac prijenosnih racunala i s ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s racunalima pretoceno je u kvalitetna prijenosna racunala koja se odlikuju visokom pouzdanošcu i trajnošcu.
Osim prijenosnih racunala, u proizvodnom programu i ponudi informaticke opreme Koncar nudi i stolna racunala te racunalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informaticke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

 

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2006. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateci slijedeci link: unsubscribe ]