Izvoznik, broj 26, prosinac 2006.
   
Poruka Predsjednika HIZ-a Darinka Bage
PORUKA PREDSJEDNIKA HIZ-a
Najave
PRVA OBAVIJEST: 2. konvencija Hrvatskih izvoznika, 22. siječnja 2007, Zagreb, Hotel Westin
Aktivnosti HIZ-a
Hrvatski izvoznici za Hrvatski savez informatičara
Sjednica NVK: Hrvatska treba centre izvrsnosti
Prezentacija projekta HITROREZ za članove Hrvatskih izvoznika
Održan okrugli stol „Kako unaprijediti izvoz Hrvatske u EU“
Državna uprava
100-postotni odaziv na HITROREZ
Međunarodna suradnja
Potpredsjednica HIZ-a na godišnjoj skupštini CLECAT-a
HBOR
U 2006. HBOR pružio snažniju potporu izvoznicima i malim i srednjim poduzetnicima
Hrvatska Poštanska Banka
HPB – partner u korištenju fondova Europske unije
Privredna banka Zagreb
Izvozni faktoring
Iz tiska
U Bukureštu 19. prosinca potpisan sporazum CEFTA-e
Od 200 poduzeća ekonomskoj politici Vlade odličnu ocjenu nije dodijelilo niti jedno
Udruživanje u mrežu poslovnih kontakata radi napredovanja
Web preporuka
Hrvatski zavod za norme
Preporuka knjige
Kako prodavati u EU
Popusti
NOVO! Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI” 2006.

PORUKA PREDSJEDNIKA HIZ-a

Predsjednik HIZ-aPoštovani članovi Hrvatskih izvoznika,

Cijenjeni partneri,


Na kraju još jedne zajedničke godine zahvaljujem Vam što ste nas i u 2006. pratili na događanjima, odazivali se našim pozivima, pružali nam stručnu podršku i sudjelovali u radu ekspertnih skupina na raznim projektima.

Hvala Vam i na Vašim savjetima, komentarima i dobronamjernim kritikama, jer upravo znajući Vaše želje možemo svoje djelovanje mijenjati nabolje.

Godinu iza nas pamtit ćemo po mnogim ostvarenjima Hrvatskih izvoznika, a nadamo se da smo svojim djelovanjem opravdali Vaše povjerenje.

Izdali smo beta verziju Središnje baze hrvatskih izvoznika na CD-u, koja će u poboljšanom, odnosno izmijenjenom i dopunjenom izdanju biti izdana početkom 2007.
Nadalje, Hrvatski izvoznici potrudili su se uključiti u planiranje i provedbu svih važnijih državnih projekata kojima je cilj stvaranje boljih uvjeta za hrvatske izvoznike. Tako smo, kao partner Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, pokrenuli projekt Hrvatske izvozne ofenzive kojim se želi pokrenuti hrvatski izvoz, ali i hrvatsko gospodarstvo u cjelini - posebno prema proizvodnji konkurentnih proizvoda. Isto smo tako pružili podršku Posebnoj jedinici Vlade Republike Hrvatske za HITROREZ, projektu kojim će se ukloniti legislativne prepreke za izvoz.
Tijekom godine organizirali smo vrlo posjećene i zapažene tribine i okrugle stolove kojima smo skrenuli pozornost javnosti na izvoznicima aktualne teme i probleme. Također, ušli u nove partnerske odnose s Partner bankom i Privrednom bankom Zagreb.

Puno smo postigli, no to je tek uzimanje zaleta za godinu koja je pred nama. Krećemo punom snagom već od siječnja. Tako Vam i ovim putem želim najaviti 2. konvenciju Hrvatskih izvoznika, koja će se pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske održati 22. siječnja 2007., u zagrebačkom Hotelu Westin.

Hrvatski izvoznici 2. konvenciju pripremaju sa svojim partnerima - Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Financijskom agencijom te Agencijom za promicanje izvoza i ulaganja. Prva informacija o 2. konvenciji Hrvatskih izvoznika već je odaslana. Program Konvencije, kao i ostale važne informacije bit će poslane početkom siječnja 2007. Pribilježite ovaj skup u Vaše planere te se nadam da se vidimo 22. siječnja 2007. u Zagrebu.

Poštovani, želim Vam radosne blagdane te uspješnu 2007. godinu, i vjerujem da ćemo i u novoj godini nastaviti zajedničke aktivnosti na obostrano zadovoljstvo.

Predsjednik Hrvatskih izvoznika
Darinko Bago


PRVA OBAVIJEST: 2. konvencija Hrvatskih izvoznika, 22. siječnja 2007, Zagreb, Hotel Westin pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske

Poštovani

Udruga Hrvatski izvoznici, sa svojim partnerima - Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Financijskom agencijom te Agencijom za promicanje izvoza i ulaganja, organizira 2. konvenciju Hrvatskih izvoznika.

Vrijeme održavanja: 22. siječnja 2007., ponedjeljak
Mjesto održavanja: Hotel Westin, Zagreb

Organizator - nositelj projekta:
udruga Hrvatski izvoznici
Suorganizatori – partneri projekta:
Hrvatska banka za obnovu i razvitak – HBOR
Hrvatska gospodarska komora - HGK
Hrvatska udruga poslodavaca - HUP
Financijska agencija – FINA
Agencija za promicanje izvoza i ulaganja - APIU

Izvršni organizator: udruga Hrvatski izvoznici

Sačuvajte ovaj dan u Vašim planerima i vidimo se uskoro.

Detaljnije informacije, odnosno letak s preliminarnim programom, popisom predavača, prijavnicom i drugim obavijestima o Konvenciji, bit će Vam dostavljeni početkom siječnja 2007.

Dodatne informacije:
Tajništvo Hrvatskih izvoznika
Zagreb, Andrije Hebranga 34
Tel: 01/ 49 23 796
Fax: 01/ 49 23 797
e-mail: info@hrvatski-izvoznici.hr
www.hrvatski-izvoznici.hr

 

 

Hrvatski izvoznici za Hrvatski savez informatičara

HSINPredsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago uručio je 18. prosinca 2006. tajniku Hrvatskog saveza informatičara Ivi Šeparoviću ček na 25 tisuća kuna, kao pomoć za organizaciju 19. međunarodne informatičke olimpijade u Zagrebu.

Naime, ove su godine Hrvatski izvoznici sredstva prvotno namijenjena za organizaciju Božićnog domjenka odlučili darovati nekome tko će ne toliko veliki iznos znati oplemeniti i dodati mu vrijednost promocijom hrvatskog znanja i izvrsnosti.

S obzirom na velike međunarodne uspjehe mladih hrvatskih informatičara, članova Hrvatskog saveza informatičara, te časti koja je iskazana Hrvatskom savezu informatičara dodjelom domaćinstva 19. međunarodne informatičke olimpijade, nije bilo teško odlučiti da se iznos od 25.000,00 kuna daruje Hrvatskom savezu informatičara, kao pomoć u organizaciji ove olimpijade znanja u Zagrebu, od 15. do 22. kolovoza 2007.

Sustavan rad s mladim informatičarima jedna je od središnjih zadaća Hrvatskog saveza informatičara, osnovanog 1985. godine. Između ostalih zadataka, Savez pruža pomoć svojim članicama, organizira županijska i državna natjecanja, organizira zimske škole i ljetne kampove mladih informatičara, natječaje za softverske radove mladih informatičara, te prezentacije njihovih radova. Također, Savez organizira pripreme i sudjelovanja hrvatskih mladih informatičara na međunarodnim natjecanjima. Kroz sve navedene oblike rada potvrdilo se da u Hrvatskoj danas djeluje dvadesetak mladih informatičara, čija su znanja na razini profesionalnih informatičara. Glavni nosioci rada i zaslužni za uspjehe učenika osnovnih i srednjih škola su uglavnom bivši uspješni učenici i studenti na domaćim i međunarodnim natjecanjima, koji su nedavnom svjetskom seminaru ISSEP-u u Vilniusu, Litva, dobili veliko priznanje, jer su HSIN i oni postali nosioci "hrvatskog modela" rada sa mladim informatičarima.

Učinkovitost takvog sustava dokazana je zapaženim uspjesima hrvatskih mladih informatičara srednjoškolskog uzrasta na međunarodnim natjecanjima. Tako su na prošloj, 18. međunarodnoj informatičkoj olimpijadi, održanoj u kolovozu ove godine u Meksiku, četiri mlada informatičara osvojila medalje: Marko Ivanković i Igor Bonači - srebrne, te Tomislav Grbin i Goran Žužić- brončane medalje. Oni su svojim velikim međunarodnim uspjehom dodatno pomogli, da se sljedeća olimpijada informatičara održi u glavnome gradu Hrvatske.

Organiziranje Olimpijade, velika je čast, ali i velika obaveza Hrvatskog saveza informatičara. Udruga Hrvatski izvoznici ovom skromnom donacijom želi potaknuti ostale organizacije i udruge da novčanim sredstvima pomognu organizaciju ovako značajnog skupa, odnosno na taj način da pomognu mladim naraštajima koji svojim znanjem promiču hrvatsku kvalitetu u svijetu.

 

Sjednica NVK: Hrvatska treba centre izvrsnosti

Sjednica NVKNacionalno vijeće za konkurentnost i Hrvatski izvoznici razmatrali su 18. prosinca 2006. elemente strategije „Hrvatske izvozne ofenzive“ koja će javnosti biti predstavljena 22. siječnja 2007. na 2. konvenciji Hrvatskih izvoznika i partnera, uz sudjelovanje Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva.

Nacionalno vijeće za konkurentnost podržalo je ciljeve izvozne ofenzive, koje je predstavio Darinko Bago, predsjednik HIZ-a i predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije, a to je povećanje izvoza kroz konkurentne proizvode s povećanom dodanom vrijednošću zasnovanim na korištenju znanosti i novih tehnologija.

Hrvatska se godinama suočava sa sve većim trgovinskim deficitom, pa je tako izvoz prošle godine pao ispod polovice uvoza, s udjelom od 10 posto u ukupnoj prodaji koje je ostvarilo nacionalno gospodarstvo. Predsjednik NVK Darko Marinac rekao je da Vijeće podržava sve napore okrenute ka povećanju konkurentnosti hrvatskih proizvoda, što je preduvjet boljih izvoznih rezultata.

Posebna je pažnja u raspravi posvećena spremnosti hrvatskog obrazovnog sustava da pruži podršku nacionalnoj ekonomiji. Hrvatski visokoškolski sustav je konkurentan u stvaranju svjetski relevantnog znanja, ali još uvijek daleko zaostajemo u primijenjenom znanju – inovacijama i novim tehnološkim rješenjima koja bi mogla dati poticaj stvaranju konkurentnih proizvoda s visokom dodanom vrijednošću.

Tako je u Hrvatskoj prošle godine prijavljeno 12 patenata, što je alarmantno malo u usporedbi s primjerice 720 finskih, 993 nizozemska, 30.341 japanskih ili 82.585 patenata prijavljenih u SAD-u. Za prevlast SAD-a u naprednim tehnologijama najzaslužniji je visokoškolski obrazovni sustav koji je okrenut promicanju izvrsnosti. I pojedine europske zemlje ne zaostaju u tome. Izgrađujući svoj dugoročno održivu suradnju između gospodarstva i akademske zajednice Finska je oformila centre izvrsnosti u pet ključnih područja – energija i zaštita okoliša, metalni proizvodi i strojogradnja, šumarstvo, zdravlje i ICT.

Stoga HIZ i Nacionalno vijeće za konkurentnost predlažu osnivanje centara izvrsnosti za pojedine proizvode ili industrijske grane, pod okriljem kojih bi fakulteti, istraživački instituti i kompanije iz privatnog sektora efikasnije razmjenjivali znanja upotrebljiva u stvaranju novih proizvoda.

 

Prezentacija projekta HITROREZ za članove Hrvatskih izvoznika

HitrorezPredstavnici Posebne jedinice Vlade RH za HITROREZ održali su 21. prosinca 2006. prezentaciju projekta HITROREZ za članove udruge Hrvatski izvoznici.

Svrha prezentacije bila je upoznati članove s planom provedbe aktivnosti i zadaća HITROREZ-a te pojasniti ispunjavanje Obrazaca 3, kojeg popunjava poslovna zajednica.

HITROREZ, kao novi projekt Vlade Republike Hrvatske, predstavlja sustavan i transparentan pristup preispitivanju važećih propisa kako bi se pojednostavili ili ukinuli oni koji su nepotrebni ili neučinkoviti. HITROREZ je namijenjen poduzetnicima, a usmjeren je ka povećanju konkurentnosti smanjenjem i uklanjanjem administrativnih prepreka koje koče u razvitku vlastitog poslovanja. HITROREZ želi olakšati svakodnevicu poduzetnika, ubrzati poslovanje, uštedjeti vrijeme, povećati ulaganja i povjerenje u gospodarstvo.

Hrvatski izvoznici imaju posebnu ulogu u HITROREZU kao član Poslovno savjetodavnog vijeće kojeg čine i ostali predstavnici poslovnog sektora (Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Nacionalnog vijeća za konkurentnost), čije se aktivnosti, iskustva i poslovna mreža protežu kroz sve grane gospodarstva. Cilj Poslovno savjetodavnog vijeća je pružanje potpore, promocija i izvještavanje o HITROREZU, širenje informacija do članova kako bi dobili pravovaljane ocjene o primjeni propisa važnih za poslovanje te na taj način poboljšali uvjete za povećanje produktivnosti, unaprijedili poslovno okruženje, a nacionalno gospodarstvo učinili održivim i konkurentnim. Poslovno savjetodavno vijeće ocijenit će primjenu važećih propisa za poslovanje koje će Posebna jedinica za HITROREZ uzeti u analizu.

Vi kao poduzetnici, odnosno izvoznici, možete sudjelovati u cijelom projektu na način da popunite Obrazac 3 s konkretnim prijedlozima za pojednostavljenje ili ukidanje pojedinih propisa te ga pošaljete Hrvatskim izvoznicima najkasnije do 1. travnja 2007. godine.

Obrazac 3 nalazi se na našoj internetskoj stranici www.hrvatski-izvoznici.hr.

 

Održan okrugli stol „Kako unaprijediti izvoz Hrvatske u EU“

Na Ekonomskom fakultetu 29. studenoga 2006. održan je okrugli stol na temu Kako unaprijediti izvoz Hrvatske u EU.

U raspravi su sudjelovali direktor tvrtke Elektrokontakt d.d. i predsjednik HUP - Udruge elektroindustrije Vladimir Ferdelji, direktor tvrtke Centrometal d.o.o. Davor Zidarić, prokurist tvrtke Viro tvornica šećera Virovitica Željko Zadro i glavni tajnik Hrvatskih izvoznika Dubravko Miholić

Okrugli stol održan je u sklopu predstavljanja knjige Kako prodavati u EU - strategija, tehnologija i standardi prodaje, urednika prof. dr. Velimira Sriće i prof. dr. Antuna Klimenta te suautora prof. dr. Huga Birolla, mr. Ivane Dražić Lutilsky, Damira Fia, mr. Ksenije Kliment, mr. Blaženke Knežević, Maje Kušt i dr. Ivane Škore. Na predstavljanju je uz urednike knjige govorio i dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. Darko Tipurić.

 

100-postotni odaziv na HITROREZ

Prva, inventurna faza projekta HITROREZ dovršena je početkom ovoga mjeseca stopostotnim odazivom svih regulatornih tijela uključenih u projekt, izvijestili su danas iz Posebne jedinice za HITROREZ Vlade Republike Hrvatske.

Svih 67 regulatornih tijela u Republici Hrvatskoj, koja su uključena u projekt, do prvog su prosinca poslali inventurne liste propisa za koja su zadužena. U ovoj fazi, ukupno je u Posebnu jedinicu za HITROREZ zaprimljeno 4.536 ispunjenih Obrazaca 1. S druge strane, od predstavnika privatnog i poslovnog sektora pristiglo je preko 200 upita ili prijedloga pismenim putem te gotovo isto toliko telefonskim putem.

„Želio bih ovim putem zahvaliti regulatornim tijelima, posebno njihovim predstavnicima imenovanih za suradnju s našom jedinicom, koji su odradili sjajan posao poštujući u potpunosti zadane rokove. Također, zahvaljujem se svim građanima koji su prihvatili poziv Vlade i uključili se u projekt konstruktivnim prijedlozima, upitima ili komentarima, što je posljedica i kvalitetne medijske kampanje. Uistinu nema onoga tko nam se javio, a da nije pozitivno ocijenio naš projekt i želju da počistimo šumu propisa koja im otežava svakodnevni posao“, izjavio je Vedran Antoljak, voditelj Posebne jedinice za HITROREZ.

Nakon dostavljenih inventurnih lista od strane regulatornih tijela, očekuje se da će ista tijela do 15.siječnja 2007.dostaviti preporuke za svaki propis koji se tiče gospodarske aktivnosti, na način da će HITROREZu dostaviti popunjeni Obrazac 2. Za svaki važeći propis koji se odnosi na gospodarske aktivnosti dat će se jedna od preporuka: zadržati, pojednostaviti ili ukinuti. Proces preispitivanja provodit će se na način da se svaki propis podvrgava skupini pitanja:

  • Je li potreban?
  • Je li u skladu sa zakonom?
  • Je li povoljan za poslovanje?
  • Je li u sukladan propisima Svjetske trgovinske organizacije (WTO)?
  • Je li u skladu sa standardima Europske Unije?

Budući da je HITROREZ usmjeren na preispitivanje važećih propisa vezanih uz poslovne aktivnosti, posebnu ulogu ima Poslovno savjetodavno vijeće, kojeg čine predstavnici poslovnog sektora – Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatski izvoznici i Nacionalno vijeće za konkurentnost, od kojih se očekuje da kroz svoje aktivnosti, iskustva i poslovnu mrežu podrže projekt HITROREZ, na način da informiraju članove na mogućnost direktnog sudjelovanja u procesu preispitivanja i analize važećih propisa te da ukažu na probleme i u konačnici, predlože moguće promjene propisa.

Bitno je za napomenuti da će projekt HITROREZ, koji je započeo s radom krajem rujna 2006., prema planu provedbe završiti s radom 1. srpnja 2007. te je stoga aktivna suradnja s građanima, poduzetnicima i svim ostalim zainteresiranim stranama ograničena zadanim vremenskim okvirom.

KONTAKT:
Vlada Republike Hrvatske
Posebna jedinica za HITROREZ
Gajeva 4
10 000 Zagreb
telefon: 385 (0)1 6303-701
faks: 385 (0)1 6303-707
e-mail: info@hitrorez.hr
WEB: www.hitrorez.hr

 

Potpredsjednica HIZ-a na godišnjoj skupštini CLECAT-a

CLECATU organizaciji Europske udruge za otpremništvo, prijevoz, logistiku i carinu - CLECAT 30. studenoga 2006. je u Bruxellesu održana Freigh Forwarders' Conference na temu Logistika i olakšice – alati za konkurentnost trgovine u EU, koja je okupila najvažnije donositelje odluka na području prijevoza, carine i logistike Europske komisije i brojne predstavnike tvrtki i institucija - stručnjake iz područja carine, logistike te trgovine. To je jedna od najvećih konferencija europskih špeditera i prijevoznika koja iz godine u godinu na jednom mjestu okuplja više od stotinu sudionika iz Europe i šire.

Udrugu Hrvatski izvoznici, koja je pridruženi član CLECAT-a od 2005., na ovom je važnom skupu predstavljala potpredsjednica HIZ-a i direktorica Primacošpeda i Primacotransa Nada Šimić.

Carina i logistika su središnja i najvažnija pitanja trgovinske politike Europske unije. Konferencija je stoga i organizirana kako bi se potaknuo dijalog između donositelja odluka i onih na koje se te odluke odnose, odnosno koji će ih morati primjenjivati.

Trgovina i industrija traže nova rješenja za olakšani pritok robe i pojednostavljenje carinskih procedura. Rješenje koje je predstavljeno na Konferenciji je uvođenje uniformiranog carinskog koda u 27 zemalja, odnosno NCTS elektronskog sustava (New Customs Transit System), koji bi omogućio da carinske administracije tih zemalja rade kao jedna. Uvođenje novog jedinstvenog sustava pratit će brojne poteškoće, no prije svega on će donijeti brojne olakšice za industriju i trgovinu, zaključili su sudionici Konferencije.

Potpredsjednik Europske komisije Jacques Barrot u svom je izlaganju naglasio nužnost jedinstvenog djelovanja svih čimbenika na području carinskog sustava. - Važno je da 27 zemalja, kao uniformirano carinsko tijelo, djeluju kao jedno, istaknuo je Barrot.

Potpredsjednica Hrvatskih izvoznika Nada Šimić, kao jedina hrvatska predstavnica na Konferenciji, imala je priliku i osobno razgovarati s potpredsjednikom EK Jaquesom Barrotom, kojeg je upoznala sa stanjem u Hrvatskoj, zemlji kandidatu za članstvo u Europskoj uniji. Također, potpredsjednica HIZ-a razgovarala je i s glavnim direktorom DG TAXUD Europske komisije Robertom Verrueom, koji je naglasio kako, sudeći po aktivnostima koje poduzimamo, Hrvatsku vrlo skoro vidi u EU.

 

U 2006. HBOR pružio snažniju potporu izvoznicima i malim i srednjim poduzetnicima

HBORU jedanaest mjeseci 2006. godine HBOR je kroz svoje kreditne programe usmjerene razvoju hrvatskog gospodarstva odobrio sredstva u ukupnom iznosu od 3,2 milijarde kuna. Tijekom godine poseban naglasak stavljen je na kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva te izvoznih projekata: 55 posto od ukupno odobrenih kreditnih sredstava odnosilo se na kreditiranje izvoza, a 18 posto na kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva.

U jedanaest mjeseci ove godine najviše interesa iskazano je za programe namijenjene poljoprivrednom sektoru te je za podizanje dugogodišnjih nasada odobren 31 milijun kuna, a za poticanje govedarske proizvodnje odobreno je 135 milijuna kuna kredita. HBOR je također pružio značajnu podršku hrvatskim izvoznicima preuzimanjem političkog i komercijalnog rizika na stranim tržištima, te je osiguran izvozni promet u vrijednosti od 1,3 milijarde kuna, odnosno 43 posto više nego u jedanaest mjeseci 2005. godine.

HBOR je tijekom prosinca zaključio kreditne uvjete s konzorcijem banaka DZ BANK AG Deutsche Zentral-Genossenschaftsbank, Erste Bank der oesterreichischen Sparkassen AG, HSBC Bank plc, Mizuho Corporate Bank Ltd., Privredna banka Zagreb d.d. i Raiffeisen Zentralbank Österreich AG, za kredit u iznosu od 70 milijuna eura. Kredit će bit odobren na rok od 5 godine, a postignuta je dosad najpovoljnija cijena zaduženja HBOR-a. Sredstva ovog kredita namijenjena su financiranju svih programa kreditiranja HBOR-a.

S ciljem prilagodbe zakonodavnog okvira djelovanja HBOR-a kao državne banke pravnoj stečevini Europske unije, Hrvatski sabor je 8. prosinca 2006. godine donio novi Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak. Novim Zakonom povećan je temeljni kapital HBOR-a sa 3,7 milijardi kuna na iznos od 7 milijardi kuna kako bi se osigurao daljnji planirani rast aktive te osnažila potpora hrvatskom gospodarstvu kreditiranjem kroz poticajne kamatne stope. Predlaganjem i prihvaćanjem novog Zakona te povećanjem temeljnog kapitala, Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor dali su priznanje HBOR-u za dosadašnji rad. Isto tako, donošenjem ovog Zakona dana je jasna poruka Vlade RH kako je svjesna potrebe nastavka poticanja gospodarskog razvitka i jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u nadolazećem razdoblju. Prateći strategiju i ciljeve razvoja Republike Hrvatske, novim Zakonom dan je veći naglasak na financiranje malih i srednjih poduzetnika te projekata zaštite okoliša.

Usmjerenost na poticanje ujednačenog razvitka svih područja Republike Hrvatske i pružanje podrške hrvatskim poduzetnicima i izvoznicima i dalje ostaje HBOR-ova strateška odrednica.

 

 

HPB – partner u korištenju fondova Europske unije

Kandidiranje Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji 2004. godine hrvatskom je gospodarstvu donijelo znatne pogodnosti, među kojima je i korištenje pretpristupnih fondova Europske unije.

Budući da je početkom 2006. Hrvatska osigurala sve institucionalne i druge uvjete za stvarni početak korištenja tih fondova, Hrvatska poštanska banka osnovala je poseban edukacijski i informativni centar kako bi Vas detaljno informirala o karakteristikama i mogućnostima korištenja pretpristupnih fondova.

Svim poslovnim subjektima koji žele prijaviti svoj projekt za korištenje EU pretpristupnih fondova, EU-Desk Hrvatske poštanske banke pruža savjetodavnu podršku pri realizaciji razvojnih projekata. Praktičnim savjetima i korisnim informacijama spremni su Vam pomoći pri ostvarivanju financijske dobiti prateći Vaše projekte od početne ideje do same realizacije.

Informacije o pretpristupnim fondovima možete pročitati u prospektu koji možete naći na internet adresi http://www.hpb.hr/docs/hpbHR/documents/207/Original.pdf, a imate li dodatnih pitanja, slobodno nazovite besplatni broj HPB Kontaktnog centra 0800 472 472.

Izvozni faktoring

Privredna banka Zagreb član je Factors Chain Internationala (FCI)- međunarodnog udruženja faktor organizacija te pruža usluge domaćeg i međunarodnog faktoringa, naročito malim i srednjim poduzetnicima i hrvatskim izvoznicima.

PBZ Faktoring otkupom faktura preuzima sve tri funkcije faktoringa:

  • financiranje
  • upravljanje potraživanjem i
  • del credere rizik- rizik naplate.
  • Brojne su prednosti korištenja faktoringa za hrvatske izvoznike:
  • poboljšanje likvidnosti - brzim dolaskom do novca možete znatno može poboljšati likvidnost svog poduzeća
  • uravnoteženje odnosa između kratkoročnih potraživanja i kratkoročnih obveza
  • povećanje kreditne sposobnosti i boniteta
  • smanjenje rizika
  • povećanje rentabilnosti poslovanja, mogućnost ekspanzije poslovanja, povećanje prodaje i veća konkurentnost


Pored jednokratnih otkupa potraživanja, hrvatskim izvoznicima PBZ Faktoring nudi okvirni faktoring po revolving principu. Ova usluga namijenjena je poduzetnicima koji imaju stalne isporuke prema pojedinim kupcima s odloženim plaćanjem npr. 30, 60, 90 ili do 120 dana. Ugovor o faktoringu zaključuje se na godišnjoj osnovi, što omogućuje isplatu otkupljenih faktura u vrlo kratkom roku. Ovu vrstu faktoringa naročito preporučujemo poduzetnicima koji imaju stalne kupce i periodičke isporuke roba pojedinim kupcima.
U izvoznom faktoringu, pored funkcije financiranja, PBZ klijentima osigurava i 100% naplatu izvoznih potraživanja pažljivim izborom najprikladnijeg faktora u državi kupca, koji na temelju poznavanja lokalnog tržišta, te boniteta kupca odobrava limit za našeg izvoznika.

Kontakt
Za sve informacije u vezi otkupa potraživanja obratite se na niže navedenu adresu, telefone, fax ili e-mail
Privredna banka Zagreb d.d.
Faktoring desk
Radnička 42
10000 Zagreb
tel.: 01/636-4113, 636-4114, 636-4112
fax: 01/636 4103
e-mail: faktoring@pbz.hr
web:faktoring.pbz.hr

 

U Bukureštu 19. prosinca potpisan sporazum CEFTA-e

Hrvatska i osam drugih zemalja jugoistočne Europe i UNMIK s Kosova potpisali su u utorak u Bukureštu novi Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA), a Hrvatska je taj događaj ocijenila pobjedom hrvatske diplomacije.

U rumunjskome glavnome gradu novi sporazum CEFTA-e potpisale su Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunjska i Srbija te civilni upravitelj Ujedinjenih naroda na Kosovu u ime Kosova.

U ime Hrvatske Sporazum je potpisao ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić, a izaslanstvo, u kojem je bila i ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović, predvodio je potpredsjednik vlade Damir Polančec.

"Mi smo u svakom slučaju zadovoljni i ovo je velika pobjeda hrvatske diplomacije", kazao je Polančec novinarima nakon potpisivanja sporazuma. "Svi koji su potpisali ovaj ugovor CEFTA-e su zapravo dobitnici u ovoj priči", ocijenio je hrvatski dužnosnik. Polančec je odbacio spekulacije da je Hrvatska dala bilo kakve ustupke. "Nikakvih popuštanja nije bilo", rekao je.

Potpisivanju Sporazuma prethodile su najave bojkota iz Bosne i Hercegovine koja je tražila zaštitu svojih poljoprivrednih proizvoda, te Srbije koja je odbijala smanjiti trošarine za uvozne cigarete.

"Hrvatska je od prvog do zadnjeg trenutka čvrsto stajala na svojem stajalištu, a to je da je ono što je napisala u bilateralnim sporazumima treba biti integrirano u ovaj multilateralni sporazum", rekao je Polančec. "To je i učinjeno", naglasio je potpredsjednik hrvatske Vlade.

Polančec je priznao da je svaka strana pokušavala poboljšati svoju poziciju u budućem sporazumu.
"No mi smo se zalagali za jasne principe", jer ugovori se moraju poštivati, rekao je Polančec.

Sporazum o proširenoj CEFTA-i zamjenjuje mrežu od 31 bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini koje su zemlje jugoistočne Europe sklopile na bilateralnoj osnovi čime se liberalizira preko 90 posto trgovine i gotovo sva trgovina industrijskim proizvodima.

Sporazum objedinjuje i modernizira "pravilnik" regije o trgovini i uključuje moderne trgovinske odredbe glede pitanja poput tržišnog natjecanja, javnih nabava i zaštite intelektualnog vlasništva. Osigurat će konvergenciju relevantnih trgovinskih propisa, posebice u pogledu industrijskih, te sanitarnih i fitosanitarnih propisa.

Rezultat je jedinstven pojednostavljen sustav propisa kojima će se olakšati trgovina u regiji. Pojačana trgovina ima važnu ulogu u promicanju gospodarskog rasta, otvaranju novih radnih mjesta i smanjivanju nezaposlenosti.

CEFTA će učiniti zanimljivijom regiju koja postaje konsolidirano tržište za strana ulaganja. Općenito, priljevi izravnih stranih ulaganja u regiju i dalje su slabi. Nisu dostatni za financiranje deficita po tekućim računima tih zemalja. Zemlje regije moraju privući više izravnih stranih ulaganja, posebice novih ulaganja koja postaju sve važnija kako se proces privatizacije u regiji postupno zaključuje.

CEFTA će također pomoći zemljama koje još nisu članice WTO-a u pripremi za članstvo obzirom da su oba procesa utemeljena na istim ciljevima i pravilima progresivne liberalizacije i otvorene trgovine.

Izvor: HINA

 

Od 200 poduzeća ekonomskoj politici Vlade odličnu ocjenu nije dodijelilo niti jedno

Vlada je dobila najviše 'trojki' (108), nakon čega su slijedile 'dvojke' (58), 'četvorke' (21), te 12 nedovoljnih ocjena

Ekonomsku politiku hrvatske Vlade u ovoj godini ocjenama od 1 do 5 ocjenjivalo je dvjestotinjak hrvatskih poduzetnika koje je anketirao Privredni vjesnik u sklopu svojeg posebnog izdanja Poslovna očekivanja za 2007. godinu, a odličnu ocjenu Vladinoj ekonomskoj politici nije dao niti jedan poduzetnik.
Ponderirana prosječna ocjena je 3,32, odnosno Vlada je dobila najviše 'trojki' (108), nakon čega su slijedile 'dvojke' (58), 'četvorke' (21), a Vlada je dobila i 12 nedovoljnih ocjena.


Među anketiranim poduzećima koja, prema Privrednom vjesniku, imaju visoku reprezentativnost, više od 85% njih očekuje da će konkurentski položaj njihove tvrtke iduće godine «ostati isti» ili biti «malo bolji». Za rast zaposlenosti nema previše nade jer tek trećina anketiranih kompanija namjerava malo ili osjetno povećati broj zaposlenih.


Iako planirana struktura financiranja za 2007. godinu pokazuje da trostruko više kompanija namjerava sredstva za financiranje poslovanja pribaviti s financijskog tržišta (kroz emisiju obveznica ili dionica) njihov udio je još uvijek vrlo nizak i iznosi tek 1,2%. Najviše kompanija, njih 53,5%, namjerava se iduće godine financirati vlastitim sredstvima, dok nešto manje od 30% njih namjerava uzajmiti sredstva kroz kredite.


Investicijska klima je pozitivna. Manje od petine kompanija je izjavilo kako će u modernizaciju kapaciteta, istraživanje i razvoj te obrazovanje i edukaciju ulagati manje nego ove godine ili neće ulagati uopće. Više od polovice kompanija najavljuje da će u modernizaciju kapaciteta ulagati više nego ove godine, dok se viši iznos ulaganja u istraživanje i razvoj očekuje u 35% kompanija.
Što se tiče trgovinskih trendova, većina kompanija koje je anketirao Privredni vjesnik očekuje da će u 2007. uvoz ostati na jednakoj razini, dok će izvoz biti veći.

Izvor: Bankamagazin

 

Udruživanje u mrežu poslovnih kontakata radi napredovanja

‘Networking’ sve brojniji, važniji i utjecajniji
Svatko tko razmišlja o ‘networkingu’ treba preispitati svoje motive i definirati ciljeve

Danas je funkcioniranje u poslovnom svijetu nezamislivo bez “networkinga”, udruživanja u mrežu poslovnih kontakta radi profesionalnog napredovanja. Iako se postojanje elitnih i vrlo utjecajnih “Lions” i “Rotary” klubova temelji na općedruštvenom angažiranju, njihovi su se brojni članovi nesumnjivo nesebično podupirali i na profesionalnom planu. Danas u uvjetima suvremenog poslovanja međusobni kontakti u profesionalnoj sferi postaju važniji no ikad pa su poslovna “networking” udruženja ne samo neizbježna već i sve brojnija i utjecajnija.

Znanja i veze
Nesumnjivo danas nema znatnog uspjeha bez “networkinga”, udruživanja znanja, kompetencija, iskustva, mogućnosti i veza, u kojem pripadnici mreže ni u jednom segmentu djelovanja nemaju osjećaj da su iskorišteni ili da su nešto postigli “preko tuđih leđa” zahvaljujući tome što su međusobno izloženi pozitivnim utjecajima podjednako kao što i pozitivno utječu na druge. Moderan “networking” djeluje otvoreno, transparentno, profesionalno i stručno radi uzajamnog potpomaganja i poticanja svojih članova, a odvija se, što je bitno, bez ikakve financijske koristi. Radionicama, seminarima i savjetovanjima članovi usvajaju različite poslovne vještine te dobivaju informacije o novim trendovima i strategijama u poslovnom svijetu, ali i odgovore na mnoga pitanja, primjerice, kako napredovati u karijeri, kako početi u novom okruženju, kako prevladati bilo koju kriznu situaciju na poslu, kako se usavršiti u struci ili pronaći odgovarajući posao u inozemstvu. Jedan od važnijih segmenata funkcioniranja “networkinga” je vođenje i podupiranje članova koji su ili na početku poslovne karijere ili žele znatnije napredovati, koje se odvija neposredno, metodom “mentoringa”.

Savjeti za funkcioniranje
Poželjno je da svatko tko razmišlja o “networkingu” prvenstveno preispita svoje motive i jasno definira cilj, odnosno odredi želi li pronaći bolji posao, izgraditi međunarodnu karijeru ili proširiti stručne kompetencije. Svi zainteresirani za “networking” udruživanje svakako trebaju ovladati metodom “smalltalka” jer svi veliki i korisni razgovori počinju neobveznim čavrljanjem. U “networkingu” vrlo važnu ulogu imaju posjetnice, stoga ih treba dijeliti “šakom i kapom”, čak i kod slučajnih susreta. Pritom treba pripaziti da sugovornik uvijek uzvrati karticom. Budući da se u pravilu na kontakt ostvaren “networkom” poziva samo u slučaju kad za to postoji potreba nametljivi pozivi nakon upoznavanja nikako ne dolaze u obzir. Ako je riječ o neobično važnoj osobi, poželjno je poslati neobavezujuću e-poruku ili čestitku. Nadalje, pristojno je da se čak i za najmanji koristan savjet ili informaciju pravovremeno zahvali što kraćim telefonskim razgovorom ili e-poštom. Uvijek valja imati na umu da je svaka informacija strogo povjerljiva te stoga mora ostati isključivo u krugu pripadnika mreže. Naravno, treba pripaziti da se u kontaktima nikad ne prijeđe strogo postavljena granica profesionalnog jer “networking” počiva na vezama i poznanstvima isključivo u profesionalnom, a ne prijateljskom smislu. I žene se sve češće povezuju sustavom poslovnog “networkinga”. Okupljene i raspoređene u mrežu ženske poslovne udruge se sastaju jedanput ili dvaput na mjesec, potpomažu se, potiču, educiraju te informiraju formalnim i neformalnim druženjima i kontaktima, ciljanim seminarima, radionicama i sl.

Izvor: Poslovni dnevnik

 

Hrvatski zavod za norme

Internetska stranica Hrvatskog zavoda za norme www.hzn.hr pravo je mjesto za potpuno informiranje o hrvatskim normama, kako onim aktualnim, tako i povučenim normama. Na stranici Vam je dostupan katalog normi s mogućim pretraživanjem.

Također, na stranici možete pregledati publikacije HZN-a te prijevode važnih europskih dokumenata o tehničkom usklađivanju s Europskom unijom.

 

Kako prodavati u EU

prof. dr. Velimir Srića i prof. dr. Antun Kliment

Kako prodavati u EUPoslovni sustavi moderne Europe dosljedno i organizirano primjenjuju međunarodne uredske norme radi ukidanja tehničkih i administrativnih prepreka unutar zajednice i u međunarodnoj razmjeni roba ili usluga, kao i u odvijanju poslovnih procesa na učinkovit način. Knjiga obrađuje niz aspekata koji utječu na razvoj hrvatskog gospodarstva i državne infrastrukture sa stanovišta uspješne prodaje, od strategije, preko tehnologije, do normizacije. Tekst pruža slojevite informacije o pomoći pri brojnim aktivnostima koje podržavaju nastup naših gospodarstvenika na europskom i globalnom tržištu.
Detaljnije o knjizi možete naći na: http://www.delfin.com.hr/izdanja.html.

 

NOVO! Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

HOTEL EXPRESS INTERNATIONAL vodeći je svjetski „hotel discount & management“ program, osnovan 1987. u SAD-u, sa sjedištem u Norveškoj, koji uz 57 ureda u svijetu, od 2005. godine svoj ured ima i u Zagrebu.

HEI svojim poslovnim i individualnim korisnicima omogućuje 50% povoljniji smještaj u preko 4000 hotela širom svijeta uz besplatnu uslugu rezervacije, čime se ujedno i rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke i uspješno vrši outsourcing određenog segmenta poslovanja koji se može proširiti i na organizaciju konferencija, seminara i poslovnih sastanaka.

HEI GOLDHEI zlatna članska kartica, koja glasi na ime i prezime, predstavlja HEI članstvo koje vrijedi godinu dana. Povrat investicije članstva ostvaruje se već nakon dva do tri noćenja!

Preko 3,5 milijuna prodanih HEI kartica uz 20 godina tradicije, garancija su kvalitetne usluge. U godinu dana 30 hotela u Hrvatskoj pridružena su ovom uspješnom programu, a više od 70 tvrtki, među kojima su i Deloitte, General Grafik, Infoarena, TIM-ZIP, Spectator Solis, Gradatin, Tekstil Uzor, Zagreb-Montaža, Sinaco i mnogi drugi, koristi prednosti HEI članstva ostvarujući značajne uštede pri putovanjima.

HEI zlatna kartica predstavlja i izuzetan poslovni poklon za poslovne partnere.
Svim članovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta.
Kontakt:
Tel 01 4851 462
Fax 01 4851 933
e-mail: prodaja@hot-ex.hr
www.hot-ex.hr

 

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

 

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI” 2006.

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za
kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s
ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s
računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom
pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i
stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o
cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

 

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2006. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]