Izvoznik, broj 27, siječanj 2007.
               
2. konvencija hrvatskih izvoznika
Predstavljena Hrvatska izvozna ofenziva
I. radionica: Podrška izvoznicima – kreiranje novih usluga
II. radionica: Promjena strukture izvoza
III. radionica: Osnivanje šest klastera na načelu 'top down'
IV. radionica: Povećanje konkurentnosti proizvodnje repromaterijala i komponenti za složene proizvode
V. radionica: Financiranje izvoza i osiguranje izvoznih potraživanja
Deklaracija Hrvatskih izvoznika
Državna uprava
MINGORP: Projekti poticanja poduzetništva u 2007.
Aktivnosti HIZ-a
Donesena zajednička platforma prijevoznika o ključnim globalnim problemima
Hitrorez
Završila druga faza projekta Hitrorez
O članovima
N-Lab – oznaka 'Izvorno hrvatsko' poslovnom sustavu UBS21
Diplomatsko - konzularna mreža
Suradnja s irskim uvoznikom Boyne Valley Group
Predstavljen Nacionalni razvojni plan Irske 2007. – 2013.
U potrazi za finskim poslovnim partnerima
Međunarodna suradnja
Zemlja partner: Finska
Iz tiska
Jedinstveni brend francuskih vina?
Na tržištu uspije čak 80 posto tvrtki iz inkubatora
Web preporuka
IZVOZ.HR
Preporuka knjige
Vodič za financijsku pomoć izvoznicima
Popusti za članove HIZ-a
Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Končar INEM - Akcija 'Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI'
2. konvencija hrvatskih izvoznika

Predstavljena Hrvatska izvozna ofenziva


U zagrebačkom hotelu Westin 22. siječnja 2007. u organizaciji udruge Hrvatski izvoznici održana je 2. konvencija hrvatskih izvoznika na kojoj je predstavljena prva hrvatska izvozna strategija – Hrvatska izvozna ofenziva - HIO. Konvencija je na jednom mjestu okupila sedamstotinjak vodećih hrvatskih izvoznika.


U izradi strategije u posljednjih je pola godine sudjelovalo stotinjak stručnjaka, a partner projekta Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva bila je udruga Hrvatski izvoznici, uz članove projekta Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, Hrvatsku gospodarsku komoru, Hrvatsku obrtničku komoru i Hrvatsku udrugu poslodavaca.


Hrvatska izvozna ofenziva do 2010. orijentirana je na četiri cilja: povećanje broja izvoznika za 25 posto, promjenu strukture izvoza, stvaranje šest klastera za izvoz te povećanje konkurentnosti proizvodnje repromaterijala i komponenti za složene proizvode.


Strategija na 80 stranica donosi 29 mjera, a sadrži i operativni akcijski plan aktivnosti, nositelje, ciljeve i mjerenje rezultata.


Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago naglasio je da će 21. stoljeće biti upamćeno po uporabi znanja u svrhu ostvarivanja političkih ciljeva i da gospodarska budućnost Hrvatske leži u konkurentnim izvoznicima.


Predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr.sc. Ivo Sanader na skupu je istaknuo kako Hrvatska, želi li imati uspješno gospodarstvo, veći rast BDP-a, veći životni standard, više zaposlenih, treba izvoziti. Također je istaknuo značajnu ulogu znanja u gospodarskom razvoju, naglašavajući kako Hrvatska treba biti društvo znanja. Premijer je kao ključno istaknuo i ulazak Hrvatske u EU, što će otvoriti nove prilike i omogućiti šanse za razvoj gospodarstva.




Član UO Hrvatskih izvoznika Siniša Grgić održao je kratko predavanje o današnjem hrvatskom izvozu u kojem je naglasio da je u ukupnom broju poduzeća 6,9 posto apsolutnih izvoznika, odnosno onih koji u inozemstvu ostvare više od 50 posto prodaje.


Pri predstavljanju Hrvatske izvozne ofenzive ministar Branko Vukelić naglasio je da u posljednje tri godine ima određenih pomaka u izvozu, ali brzina kojom do njih dolazi nije zadovoljavajuća. No, usprkos svemu ministar Vukelić je izjavio da je optimist i da vjeruje kako će Hrvatska dobiti bitku, ali ne u kratkom vremenu.


Glavni ciljevi strategije, rekao je ministar Vukelić, usmjereni su rješavanju ključnih trenutnih problema koji priječe jači rast izvoza, kao što su premali kapaciteti, usitnjenost proizvodnje i nedovoljna konkurentnost. Strategija se, kako je pojasnio ministar, sastoji od 29 mjera, od čega se 24 odnose izravno na same poduzetnike, a samo je njegovo Ministarstvo za realizaciju ove ofenzive izravno osiguralo 24 milijuna kuna.


Ministar Vukelić za rujan je najavio početak Pilot Grant sheme u sklopu programa PHARE 2006 za izvozno orijentirana mala i srednja poduzeća. Ukupni proračun iznosi 3,3 milijuna eura (iz programa PHARE 2,5 milijuna eura uz sufinanciranje hrvatske države od 800 tisuća eura), a pojedinačni grant iznosit će između 100 i 200 tisuća eura. Poduzeća koja bi sudjelovala u shemi sufinancirala bi minimalno 25 posto troškova projekta (15 posto za poduzeća s područja posebne državne skrbi).


Glavni konzultant projekta Hrvatske izvozne ofenzive dr. Karl-Heinz Dernoscheg, koji je sudjelovao u stvaranju sličnog projekta u Austriji, iznio je rezultate austrijske izvozne ofenzive, na čijem se modelu temelji i hrvatska.
- Uz pomoć izvozne ofenzive udvostručili smo izvoz. Prvi nam je cilj bilo povećanje udjela izvoza u BDP-u s 27 na 30 posto, a danas je 49 posto. Imamo 13,8 tisuća izvoznih tvrtki, a jedan posto povećanja udjela izvoza u BDP-u povećava broj radnih mjesta za sedam tisuća - rekao je Dernoscheg.


U nastavku Konvencije slijedila je rasprava o Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi u kojoj su moderatori bili Ante Babić, potpredsjednik Hrvatskih izvoznika, i Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, a uvodni panelisti Nadan Vidošević, predsjednik HGK, Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, Emil Tedeschi, predsjednik HUP-a, i Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a.


Ljubo Jurčić rekao je kako procjenjuje da bi predstavljenim mjerama izvoz kratkoročno mogao porasti za 20 posto, uz supstituciju uvoznih proizvoda od 10 posto. Međutim, upozorio je na neefikasnosti hrvatskih investicija: iako je relativni postotak ulaganja viši nego u drugim zemljama, stopa gospodarskog rasta je niža. A ta neefikasnost prelijeva se u visoke troškove.


Emil Tedeschi, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca i predsjednik Uprave Atlantic grupe, podsjetio je da smo tijekom devedesetih godina ostali bez niza velikih industrijskih sustava, ali i bez vanjskotrgovinskih tvrtki tipa Astre, čime je prekinuta veza sa stranim tržištima. Tedeschi smatra kako treba pozornost obratiti i na postojeće izvoznike, vidjeti kako se njima može pomoći da povećaju izvoz, jer će se to najbrže vidjeti u vanjskotrgovinskoj bilanci.


Važnu ulogu u strategiji imat će Hrvatska banka za obnovu i razvitak, koja danas hrvatskim poduzetnicima pruža gotovo identične usluge koje na raspolaganju imaju njihovi konkurenti u zemljama Europske unije. Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, od dvadesetak programa posebno je istaknuo lani pokrenut program za potporu inovatorima, odnosno tvrtkama koje na tržištu plasiraju nove proizvode ili poboljšanje tehnološkog procesa. Kod takvih projekata HBOR je spreman i na vlasnička ulaganja.


U raspravi je spomenuta i nužnost veće uloge fondova rizičnog kapitala, a Ljubo Jurčić predložio je da se bankama propiše obveza da 2 do 3 posto svojih «sigurnih», provjerenih plasmana moraju plasirati u venture capital fondove.


Prisutni izvoznici u raspravi su ukazali na visoke troškove uslijed lokalnih, županijskih i državnih nameta koji su fiksni bez obzira na poslovni rezultat, a kao primjeri su navedeni poskupljenje komunalnih usluga u gradu Zagrebu te visoke cijene Hrvatske elektroprivrede za pojačanje raspoložive snage električne struje. Takva povećanja ne mogu se tek tako prebaciti na cijenu proizvoda na inozemnim tržištima ako se želi održati konkurentnost.


U sklopu 2. konvencije hrvatskih izvoznika u hotelu Westin održano je pet radionica kako bi se detaljnije predstavila Hrvatska izvozna ofenziva i njezini ciljevi. Tristotinjak izvoznika sudjelovalo je u raspravama o podršci izvoznicima, promjeni strukture izvoza, osnivanju šest klastera, povećanju konkurentnosti proizvodnje repromaterijala i komponenti za složene proizvode te o financiranju izvoza i osiguranje izvoznih potraživanja.


:: na vrh ::

I. radionica: Podrška izvoznicima – kreiranje novih usluga

Mjesto više tražilo se na radionici 'Podrška izvoznicima- kreiranje novih usluga' na kojoj je voditelj projekta Hrvatske izvozne ofenzive i pomoćnik ministra gospodarstva Leo Begović detaljnije objasnio aktivnosti uz pomoć kojih bi se trebao ispuniti prvi strateški cilj HIO-a – povećanje broja tvrtki izvoznika.


Od problema s kojima se susreću kao izvoznici sudionici te radionice istaknuli su nedostatak odgovarajuće radne snage, probleme s birokracijom, skupom državom i fiskalnom politikom. Izrazili su i nezadovoljstvo prekasno raspisanim poticajima za subvencioniranje izlazaka na sajmove i premalim poticajom za akvizicije tvrtki na stranim tržištima. Izvoznici su naglasili da su nezadovoljni kadrom zaposlenim u državnoj upravi i gospodarskim predstavništvima, ali su istaknuli i problem pronalaženja kvalitetnih zaposlenika za svoje tvrtke. Predloženo je da se subvencionira i decentralizacija radne snage kako se kadar ne bi zapošljavao jedino u zagrebačkim tvrtkama. U raspravi se dotaknulo i pitanje nedostatka predstavništava hrvatskih tvrtki u inozemstvu, na što je Begović rekao da postoji i mogućnost dobivanja bespovratnih poticajnih sredstava u tu svrhu do 750 tisuća kuna u tri godine, što je najviše što izvoznik u tom razdoblju može dobiti. Važno je i da ulaskom Hrvatske u Europsku uniju izvoznici neće izgubiti poticaj jer je sve usklađeno s europskim zakonodavstvom.


Da bi se ispunio cilj povećanja tvrtki izvoznika, osmišljeno je šest podciljeva i niz aktivnosti, a neke od njih su provedba programa 'Želim izvoziti', za pružanje podrške novim izvoznicima, zatim ustroj Informacijskog centra za izvoznike koji će raditi na načelu 'one stop shop', financiranje ulaska na tržišta na kojima će nositelj aktivnosti biti HBOR, a jedan od podciljeva jest i uklanjanje zapreka za izvoz. Kako se pokazalo da izvoznicima nedostaje znanje u području razvoja proizvoda, istraživanja tržišta, izvoznim procesima, kao i specifično znanje o specifičnim tržištima ured, HIO će poticati edukaciju na tim područjima. Zamišljenim aktivnostima nastojat će se podići i javna svijest o izvozu pa će se izraditi brošura koju će tvrtke dobiti čim se registriraju da bi pravodobno dobile sve potrebne informacije.

II. radionica: Promjena strukture izvoza

Autori Hrvatske izvozne ofenzive zaključili su da se 70 posto našeg izvoza temelji na radnointezivnim djelatnostima, a cilj im je promijeniti njegovu strukturu tako da se poveća izvoz proizvoda utemeljenih na novoj tehnologiji. Konkretnije, valja učetvorostručiti broj proizvoda s visokom dodanom vrijednošću.


Kao zaključak radionice o promjeni strukture izvoza, odnosno povećanja udjela izvoza proizvoda s većom dodanom vrijednošću, nametnulo se pitanje što je proizvod s visokom dodanom vrijednošću i tko će i kako sastaviti popis tvrtki pogodnih za subvencioniranje ulaganja u novu tehnologiju. Sudionici su se složili da su preduvjeti za stvaranje proizvoda s dodanom vrijednošću znanje i nove tehnologije, što znači da je nužno povećati ulaganja u istraživanje i razvoj. No, za to valja detaljno odrediti modele financiranja, što je postojećim Zakonom o poticanju ulaganja riješeno samo djelomično, a ustroj fondova rizičnoga kapitala (koji su navedeni u Izvoznoj ofenzivi) tek očekujemo.
Moderator radionice, direktor sektora za industriju pri HGK-u Ruđer Friganović istaknuo je na početku da je riječ o najsloženijem cilju koji bi trebao donijeti najveću korist. Iako je riječ o tako važnoj temi, radionica, nažalost, nije okupila velik broj izvoznika jer su, očito, teme poput podrške izvoznicima i financiranja izvoza bile zanimljivije.


U zaključcima te radionice istaknuto je i da je nužno dodatno konkretizirati mjere i model sufinanciranja proizvoda utemeljenih na inovacijama, diferencirati stopu poticaja sukladno dodanoj vrijednosti proizvoda i stvoriti okruženje u kojem će država podržavati i poticati izvoz, čime se zapravo dotaknula svojevrsna tabu tema HIO-a – tečajna politika. U svakom slučaju, početni položaj HIO-a nije optimističan. Najviše izvozimo, ali i uvozimo industrijskih proizvoda, a cjelokupni je izvoz prilično uravnotežen, zbog čega se ne može reći da Hrvatska ijedan proizvod ili resurs više izvozi, istaknuo je Friganović. Panelisti radionice bili su još Emil Kuhtić, HUP-ov ekonomski savjetnik, i Mate Zmijarević, direktor Sektora za podršku izvoznicima u Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja.

III. radionica: Osnivanje šest klastera na načelu 'top down'

Model klasterizacije je način na koji Europska unija pokušava otvoriti kanale i procesuirati različita znanja, jedna je od poruka radionice o klasterima održane na Drugoj konvenciji hrvatskih izvoznika u povodu predstavljanja strategije Hrvatske izvozne ofenzive (HIO). I dok u početnoj fazi nije bilo sinergije svih institucija, danas je taj problem, kao što se moglo čuti na radionici, prevladan i u Hrvatskoj je stvorena kritična masa zainteresiranih za klasterizaciju. HIO predviđa šest klastera: voda, mala brodogradnja – plovila za sport i razonodu, tekstil – odjeća, ICT rješenja, drvo – namještaj i marikultura – hrvatska riba. Oni su, rečeno je na radionici, usredotočeni na sektore s komparativnim prednostima, inovativnim potencijalom i tradicijskim zaleđem, a osnivat će se na načelu 'odozgo prema dolje' (engl. Top-down), odnosno na temelju državne inicijative – država ih poticati ulažući u njih do dva milijuna kuna. To, pak, ne znači da se na radionici moglo čuti kako država neće poticati i druge klastere koji će se uspostavljati na načelu 'odozdo prema gore' (engl. Bottom-up), odnosno na inicijativu tvrtki koje žele osnovati klaster.


Radionicu je vodio Vladimir Kovačević, direktor Nacionalnog centra za klastere pri HUP-u, a kao panelisti sudjelovali su Zdenka Mesić, načelnica Uprave za poticanje ulaganja i izvoza u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, Mato Markanović, predsjednik Uprave Teri Croteka i član Klastera metalaca sjevernog Jadrana, Marija Šutina Kujundžić, predsjednica Uprave EMKA-e iz Pregrade, članice Hrvatskog klastera odjeće, i profesorica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Mirjana Dragičević, voditeljica poslijediplomskog studija Analiza konkurentnosti.
Za uspješnu klasterizaciju vrlo je važan dokument industrijske politike koji se uskoro dovršava u Ministarstvu gospodarstva.


Rečeno je da je potrebno raspraviti kako hrvatske klastere udružiti s klasterima u Europi i susjednim zemljama da bi se tvrtkama učlanjenim u njih dala dodatna snaga za iskorak na strana tržišta. Poduzetnike je zanimalo kako ulazak u klaster smanjuje cijenu konačnog proizvoda, na što im je Kovačević odgovorio da je samo spuštanje cijene politika kratkoga daha te da je cilj povećanje učinkovitosti i uvođenje sustava upravljanja kvalitetom. U zaključcima radionice navedena su četiri ključna izazova: koje klastere poticati i do koje mjere, kojim ciljevima, kojim strategijama vezati proces klasterizacije te iz kojih strateških dokumenata; drugi je izazov preklapanje aktivnosti među ključnim akterima klasterizacije Hrvatske, što uvelike usporava proces osnivanja klastera u Hrvatskoj; treći su izazov različiti pristupi osnivanju klastera koje su utemeljili različiti inicijatori pokretanja projekta i nepostojanje odgovornosti za uspjeh provedbe na razini poduzeća, klastera i Hrvatske; četvrti je izazov možda i najveći – nepostojanje održive konkurentne sposobnosti hrvatskih klastera za dugoročne utakmice na svjetskom tržištu. U preporukama s radionice stoji da je potrebno osmisliti nacionalnu strategiju klasterizacije Hrvatske i politiku klasterizacije, postupke i radne upute te razgraničiti uloge, ovlaštenja i odgovornosti, sudjelovanje i informiranje ključnih aktera u klasterizaciji.

IV. radionica: Povećanje konkurentnosti proizvodnje repromaterijala i komponenti za složene proizvode

Četvrtu radionicu 'Povećanje konkurentnosti proizvodnje repromaterijala i komponeti za složene proizvode' moderirala je prof. dr. sc. Slavica Singer, članica Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Zadatak moderatora rasprave i panelistica Ane Milin, savjetnice na projektu HIO iz tvrtke G2R, te Zoje Crnečki, zamjenice direktora HGK-ova Sektora za industriju, bio je upoznati prisutne s ciljevima povećanja udjela domaće komponente u izvoznim proizvodima. Kao što je navela prof. Singer, 74 posto tvrtki mlađih od 42 mjeseca (engl. startup) i 68 posto 'odraslih' nema nijednoga kupca izvan Hrvatske, dok 67 posto novoosnovanih i 73 posto odraslih tvrtki ne nudi nijedan proizvod koji već nije poznat tržištu.


- Ti su podaci polazište za ofenzivu. Ako tvrtke tržištu ne nude ništa novo, kako onda očekivati da će povećati izvoz? - pita se Singer. Savjetuje da tvrtke, kako bi povećale konkurentnost proizvodnje, trebaju osigurati veću produktivnost (smanjenjem udjela sirovine, logistike, administracije i povezivanja), smanjiti troškove kapitala i povećati ulaganje. S tim u vezi HIO nudi aktivnosti kojima bi se ostvarilo pet podciljeva.


- Planiramo osnovati kooperacijsku burzu pri HGK (na www.hgk.hr) na kojoj će biti objavljen popis uvoznog repromaterijala i komponenti. Nadalje, burza će pomoći i u osnaživanju suradnje među tvrtkama i objavljivati granske analize proizvoda koji se uvoze, ako njih postoji potencijal domaće proizvodnje - kazala je Crnečki i dodala da će rad te burze uvelike ovisiti o poduzetnicima i o njihovoj volji da podatke objave na internetu ili surađuju s poduzećima iz sektora. Aktivni sudionici radionice raspravljali su o nizu problemu s kojima se susreću, poput nedovoljne carinske kontrole kvalitete robe koja se uvozi te visokim cijenama sirovina na domaćem tržištu. Jedan od sudionika sugerirao je da se prije provođenja strategije definira termin 'domaći proizvod' i što je sve potrebno da se proizvede. Kao što je navela Ana Milin, jedan od podciljeva HIO-a jest i povećanje kontrole kvalitete uvoznih proizvoda, koja je na nezavidnoj razini u usporedbi sa zemljama Europske unije, i to usklađivanjem normi koje moraju zadovoljavati proizvode koji se prodaju na domaćem tržištu s istima na tržištu EU, unapređenjem rada Državnog inspektorata te definiranjem carinskih prijelaza za ulaz roba.

V. radionica: Financiranje izvoza i osiguranje izvoznih potraživanja

Petu radionicu organizirao je Odbor za financiranje izvoza Hrvatskih izvoznika. Moderator radionice bio je Jurica Miličević, koordinator HIZ-ovog Odbra za financiranje izvoza i izvršni direktor Direkcije za mala i srednja poduzeća HPB-a dok su panelisti bili Ivanka Maričković Putrić, rukovoditelj Direkcije izvoza HBOR-a, Edvard Ribarić, rukovoditelj direkcije Osiguranje izvoza HBOR-a i Arsen Paro, direktor Faktoring deska PBZ-a.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak povećala je kamate na kredite za pripremu izvoza na 4,75 posto, ali samo zbog zahtjeva Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, a uslijed potrebnog usklađivanja s EU, objašnjavaju u toj domaćoj razvojnoj banci, ističući pritom da bez obzira na to, odobravanje kredita više nije toliki problem, a na koji su još samo prije godinu-dvije ukazivali izvoznici.


HBOR je danas najveći motor poticanja hrvatskih izvoznika, koje prati u svim fazama posla, od pripreme robe za izvoz, samog izvoza do osiguranja potraživanja.
U sklopu programa kreditiranja pripreme robe za izvoz i izvoza roba sredstva se odobravaju putem okvirnog revolving kredita s dospijećem od jedne godine uz mogućnost produljenja. Namijenjen je izvoznicima koji ne raspolažu dostatnim obrtnim sredstvima za proizvodnju ili izvoze odobravajući kupcima odgodu plaćanja koja utječe na održavanje nesmetanog ciklusa proizvodnje. Krediti se odobravaju putem poslovnih banaka, a HBOR ima sklopljene ugovore s 27 domaćih banaka. HBOR-u je cilj širenje ‘infrastrukture’ zaključivanjem ugovora o kreditu s poslovnim bankama u pojedinim zemljama. Odnosno, ako kupac iz inozemstva traži kredit za kupnju proizvoda domaćeg izvoznika, može se obratiti jednoj od tih banaka s kojima je HBOR zaključio Osnovni ugovor. Trenutačno takve ugovore ima s deset banaka izvan granica zemlje, četiri u Rusiji, te po jedan u Srbiji, Crnoj Gori, Kazahstanu, Bjelorusiji, Ukrajini i Bugarskoj.
HBOR obavlja i osiguranje inozemnih potraživanja, a to je posebno značajno ima li se na umu da je u 2005. godini u zemljama EU, uključujući Švicarsku i Norvešku, bilo 147.239 stečajeva. Pokriće takvog rizika je oko 85 posto od vrijednosti ugovorenog posla. Tražilac takvog osiguranja ima još i trošak za podnošenje zahtjeva te izradu boniteta. Na tržištu se pak u posljednje vrijeme razvija još jedan oblik osiguranja naplate, a riječ je o otkupu potraživanja putem tzv. faktoringa. Riječ je o kratkoročnim potraživanjima do 120 dana, a u izuzetnim prilikama do 180 ili 365 dana. Funkcija faktoringa je financiranje u iznosu od 70 do 100 posto, osiguranje naplate i upravljanje potraživanjima. Pogodan je za izvoznike jer ih oslobađa potrebne provjere boniteta kupca, rizika neplaćanja i ostalih rizika.

Deklaracija Hrvatskih izvoznika

Na kraju 2. konvencije hrvatskih izvoznika članovi udruge Hrvatski izvoznici usvojili su Deklaraciju Hrvatskih izvoznika kojom ukazuju na stanje u hrvatskom izvozu i otvorena pitanja koja zahtijevaju što hitnije odgovore. U nastavku prenosimo Deklaraciju u cijelosti.


DEKLARACIJA HRVATSKIH IZVOZNIKA
2. konvencija hrvatskih izvoznika, 22. siječnja 2007., Zagreb

U posljednje dvije godine Hrvatska je ostvarivala dvoznamenkasto povećanje izvoza. Krajem 2006. godine ostvareno je oko 9 milijardi eura izvoza roba i oko 6 milijardi eura izvoza usluga, dok je ukupni uvoz roba i usluga bio oko 17 milijardi - čime se smanjio deficit vanjskotrgovinske razmjene. Otvorena su mnoga tržišta putem bilateralnih i multilateralnih sporazuma s EU i okolnim zemljama. Inozemno i domaće financiranje je izdašnije i mnoge su se domaće banke (uz HBOR) okrenule domaćim poduzetnicima i izvoznicima te je količina raspoloživog financiranja bolja nego ikad. Povećanje izvoza je ključno za rješavanje nagomilanih problema hrvatskog gospodarstva poput: nagomilanog vanjskog i javnog duga, deficita javnog sektora i bilance plaćanja te postizanja zadovoljavajućeg i održivog ekonomskog rasta. To je iznimna prilika za izvoznike i za hrvatski izvoz koju treba iskoristiti.

Hrvatski izvoznici osnovani su s ciljem povećanja izvoza i poboljšanja položaja izvoznika. Od svog osnutka 2004. godine promiču izvoz kao temelj razvoja i najpozitivnijeg društveno odgovornog načina poslovanja u malim otvorenim zemljama. Kako iz vlastitog iskustva znamo da je svaki izvozni posao izuzetno složen postupak, tako znamo da je za izvoznike važna koordinacija svih potpornih ustanova. Prepoznali smo Austrijsku eksportnu ofenzivu kao model za rješavanje nagomilanih strukturnih problema u izvozu Hrvatske.

Podržavamo Hrvatsku izvoznu ofenzivu (HIO) kao zajedničku inicijativu Hrvatskih izvoznika, Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva te partnerskih institucija u inicijativi – Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Kao pokretač projekta i zainteresirana strana, Hrvatski izvoznici će pomno pratiti provedbu HIO-a i nastaviti aktivno sudjelovati u davanju prijedloga za poboljšanje položaja izvoznika i izvoza općenito.

Međutim, preostalo je nekoliko stvari koje i dalje ostaju otvorene, a na koje smo upozorili u našoj deklaraciji na Prvoj konvenciji hrvatskih izvoznika, održanoj u Zadru, 11. - 12. studenoga 2005. godine:

  1. Riješiti probleme s Paneuropskom dijagonalnom kumulacijom podrijetla za hrvatske proizvode
  2. Smanjivati poreze i doprinose na plaće i iz plaća radi povećanja konkurentnosti
  3. Pokrenuti reformu obrazovanja prema primjeni znanja i strukovne i tehničke škole
  4. Regulirati monopole i kvazi-monopole, osobito komunalne infrastrukture i smanjiti komunalne naknade kako bi se smanjili ulazni troškovi
  5. Potpisati ugovore o investiranju (Bilateral Investment Treaty) sa svim zemljama regije
  6. Oformiti ured za prijavu i istragu dampinga kao i antidampinških mjera

Pozivamo i druge ustanove, poput Hrvatske narodne banke, da se uključe u stvaranje bolje izvozne klime.

Hrvatski izvoznici

MINGORP: Projekti poticanja poduzetništva u 2007.

U svrhu povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, u sklopu Hrvatske izvozne ofenzive, započelo je Projekt sufinanciranja nastupa trgovačkih društava i obrtnika na međunarodnim sajmovima i izložbama u 2007. godini.


Na projekt se mogu prijaviti trgovačka društava i obrtnici registrirani u Republici Hrvatskoj najmanje godinu dana. Trgovačkim društvima i obrtnicima odobrit će se sufinanciranje zajedničkih ili samostalnih nastupa na sajmovima, odnosno izložbama. Na projekt se ne mogu prijaviti trgovačka društava i obrtnici koje su u stečaju, postupku likvidacije i društva koja obavljaju turističku djelatnost.


Više o namjeni sredstava, visini bespovratnih potpora, načinu realizacije projekta i potrebnoj dokumentaciji možete pronaći na internetskim stranicama www.izvoz.hr ili www.hrvatski-izvoznici.hr.


Prijave na projekt podnose se zaključno do 30.ožujka 2007. godine na adresu:
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprava za poticanje ulaganja i izvoz, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb, s naznakom 'Povjerenstvo za dodjelu financijskih potpora HIO – Sajmovi'.
:: na vrh ::

 

Donesena zajednička platforma prijevoznika o ključnim globalnim problemima

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Hrvatski cestovni prijevoznici - gospodarsko interesna udruga (HCP g.i.u.), Hrvatska izvoznici (HIZ), Hrvatska gospodarska komora - Sektor prometa i veza (HGK), Hrvatska obrtnička komora - Ceh prijevoznici (HOK) s ciljem poticanja hitnog dijaloga sa svim odgovornim čimbenicima donijeli su 18. siječnja 2007. godine „Protokol o zajedničkom djelovanju prema državnim organima i institucijama temeljen na zaključcima zajedničke platforme o ključnim globalnim problemima prijevozničke djelatnosti“.


Analiza pokazuje kako su fiksni troškovi hrvatskih prijevoznika od 20% do 50 % veći od onih u zemljama okruženja, bez obzira jesu li te zemlje članice EU ili ne. Stoga je potreban hitan dijalog sa svim odgovornim čimbenicima koji utječu na visinu tih troškova (Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka - MMTPR, Osiguravajuća društva, Cestovni koncesionari, nositelji javnih ovlasti, itd.) kako bi se isti prilagodili cijenama u okruženju.


U tu svrhu potrebno je izraditi komparativne analize istih troškova u zemljama EU kako bi se došlo do odgovornih podataka i mogućnosti smanjivanja tih troškova kod nas. Najprije je potrebno predložiti MMTPR izradu studije o količinskim mjesečnim popustima na hrvatskim autocestama za post-pay kreditne kartice po uzoru na zemlje EU. Isto tako, potreban je dijalog sa ŽUC (Županijska uprava za ceste) o smanjivanju doprinosa pri registraciji vozila za vozila koja se isključivo koriste u međunarodnom prijevozu jer takva vozila koriste županijske ceste 10%-20% tijekom mjeseca. Hitno je potreban dijalog s osiguravajućim društvima radi ustanovljavanja realnih odnosa glede poslovanja s međunarodnim cestovnim prijevoznicima. Najteži posao bit će u pregovorima s distributerima energenta jer isti ovise o kretanjima na svjetskom tržištu.


Nadalje, potrebno je Ministarstvu financija predložiti izmjene Carinskog zakona te otpremnike osloboditi odgovornosti za nerazduženu ili nepravovremeno razduženu robu koja je ušla na teritorij RH. Glede smanjivanja troškova po javnim ovlastima potreban je dijalog s resornim ministarstvom i Vladom RH.


Iz gornjeg osnova proizlazi zajednička platforma o ključnim globalnim problemima prijevozničke djelatnosti.


U svezi svega gore navedenoga nužno je angažirati novoosnovani Savjet za cestovni prijevoz pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka RH.


Iz gornjeg osnova proizlazi zajednička platforma o ključnim globalnim problemima prijevozničke djelatnosti.


  • Zajednički stav da je rješavanje gore navedenih problema prioritetno za prijevozničku struku
  • Detaljnom analizom izvozno-uvoznih resursa RH konstatirano je da postoji nesrazmjer u angažiranju hrvatskih cestovnih prijevoznika prema angažmanu stranih prijevoznika na štetu hrvatskih prijevoznika. Stoga je potreban hitan dijalog u smislu prevladavanja prepreka ka većem angažiranju hrvatskih prijevozničkih resursa
  • Potrebno je hitno oformiti radnu grupu koja će raditi na ovim problemima.
  • U daljnjem radu potrebno je zajednički nastupati prema državnim organima i institucijama jedinstvenim pisanim materijalima verificiranim od strane svih potpisnika ovoga Protokola.
  • U djelovanju prema javnim medijima potrebno je imenovati glasnogovornika ovog radnog tijela koji će u ime potpisnika ovoga Protokola davati izjave za medije.

 

Završila druga faza projekta Hitrorez

Očekuje se kako će pojednostavljenje ili ukidanje pojedinih propisa Hrvatskoj donijeti uštede za državu i gospodarstvo od 400 do 900 milijuna dolara

Svih 67 tijela hrvatske državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima do 15. su siječnja preispitali propise iz svoje nadležnosti te Posebnoj jedinici za Hitrorez dostavili preporuke poštujući u potpunosti zadane rokove, čime je završena druga faza ovog projekta. Kako naglašavaju u Posebnoj jedinici za Hitrorez, prema rezultatima prvog, letimičnog, pregleda pristiglih odgovora, velika većina institucija smatra kako propise iz njihove domene treba ostaviti takvima kakvi jesu.


"Posebno se to odnosi na "mlade" institucije čije su norme donesene relativno nedavno", kazao je Vedran Antoljak, voditelj Posebne jedinice dodavši kako se čini da je relativno mali broj institucija predložio ukidanje "svojih" propisa, dok vjerojatno više onih koji su predložili pojednostavljenje. Prema djelatnostima, čini se kako je najviše "preklapanja" propisa uočeno u građevinarstvu.


U ovoj inventurnoj fazi, Posebna je jedinca za Hitrorez zaprimila ukupno 5.438 ispunjenih Obrazaca 1 te provjerila valjanost ovjere, istovjetnosti elektronske i pisane verzije dostavljenih obrazaca. U sljedećoj fazi stručnjaci koje je angažirao ured za Hitrorez u suradnji s gospodarstvenicima razmatrat će pristigle obrasce i pokušati usuglasiti sudbinu svakog pojedinog propisa. Cilj je projekta stvaranje elektroničkog registra propisa koji će biti svojevrsna preslika današnjih narodnih novina, a trebao bi onemogućiti daljnje gomilanje propisa koji predstavljaju prepreke u gospodarskom poslovanju i funkcioniranju državne uprave. Očekuje se kako će Posebna jedinica za Hitrorez do 1. srpnja ove godine finalne verzije svojih preporuka uputiti Vladi na razmatranje. U međuvremenu će, dok 1. ožujka, svoje mišljenje o propisima i zakonima moći dati i građani.


Posebna jedinica za Hitrorez u 352 propisa uočila je ključne probleme, do sada je dana 251 preporuka, a od gospodarskih subjekata i građana jedinici je do sada stiglo čak 800 upita i sugestija.


Temeljem iskustava ostalih europskih zemalja koje su već provele "regulatornu giljotinu", očekuje se kako će pojednostavljenje ili ukidanje pojedinih propisa Hrvatskoj donijeti uštede za državu i gospodarstvo od 400 do 900 milijuna dolara.


KONTAKT:
Vlada Republike Hrvatske
Posebna jedinica za HITROREZ
Gajeva 4
10 000 Zagreb
telefon: 385 (0)1 6303-701
faks: 385 (0)1 6303-707
e-mail: info@hitrorez.hr
WEB: www.hitrorez.hr

 

N-Lab – oznaka 'Izvorno hrvatsko' poslovnom sustavu UBS21

Tehnička komisija za software pri Hrvatskoj gospodarskoj komori je odobrila pravo uporabe znaka 'Izvorno hrvatsko' za N-Labov poslovni sustav UBS21.


Poslovni software UBS21 je robusno ERP poslovno rješenje koje će Vam omogućiti da stavite Vaše poslovanje pod potpunu kontrolu. Poslovni softver UBS21 je savršen poslovni program za integraciju svih poslovnih procesa u jedan sustav, zamjenu dijelova procesa, ili postupnu implementaciju zamjenom starih poslovnih rješenja, korak po korak. Multijezičnost, multivalutnost, multifunkcionalnost i multidimenzionalnost samo su neke od karakteristika UB21 ERP rješenja.


Više o N-Labovim poslovnim sustavima možete pronaći na njihovom web stranici www.n-lab.hr

 

Suradnja s irskim uvoznikom Boyne Valley Group

Slijedom kontinuiranih napora da se poveća prisutnost hrvatskog gospodarstva na tržištu Irske, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Irskoj predstavlja Boyne Valley Group, uvoznike koji su iskazali interes za suradnju s hrvatskim proizvođačima.


Boyne Valley Group jedan je od vodećih irskih uvoznika i distributera roba široke potrošnje s područja prehrambene industrije, kozmetike, sredstava za pranje i čišćenje, papirnate konfekcije i ostalih roba za kućanstvo. Dobavljači u za najveće trgovačke kuće diljem Irske. Uvoze iz 35 zemalja, a jedan od najvećih kupaca im je lanac TESCO.


Kako irske trgovačke kuće, odnosno trgovački lanci uglavnom ne surađuju s proizvođačima nego s distributerima, suradnja s Boyne Valley Group moguća je „ulaznica“ hrvatskim proizvođačima za irsko tržište.


Više o Boyne Valley Group možete naći na internetskoj stranici www.boynevalley.com

 

Predstavljen Nacionalni razvojni plan Irske 2007. – 2013.

Irski premijer Bertie Ahern predstavio je 23. siječnja 2007. novi Nacionalni razvojni plan Irske (NDP -National Development Plan) za razdoblje od 2007. – 2013. godine.


Novi NDP predviđa izdvajanje od 184 milijarde €, najviše za ekonomsku infrastrukturu, zatim poduzetništvo, znanost i inovacije te ljudski kapital. Plan pretpostavlja povoljne međunarodne ekonomske uvjete koji će rezultirati godišnjim gospodarskim rastom od 4 do 4.5 %.
NDP će biti financiran prvenstveno iz irskog proračuna, a s 3 milijarde € sudjelovat će Europska unija.


Cijeli tekst NDP možete preuzeti sa stranice www.ndp.ie

 

U potrazi za finskim poslovnim partnerima

Finsko Ministarstvo vanjskih poslova kreće s novim programom – Finski poslovni program partnerstva, kojim želi unaprijediti komercijalnu suradnju Finske s državama u razvoju. Program financijski podupire Ministarstvo vanjskih poslova, a njime upravlja Finnfund, finsko poduzeće za financiranje razvoja.


Jedna od osnovnih besplatnih usluga programa je i povezivanje potencijalnih partnerskih poduzeća u potrazi za novim poslovnim mogućnostima.


Ukoliko Vaša kompanija traži poslovnog partnera u Finskoj, možete se prijaviti za uslugu povezivanja ili 'matchmaking service' slanjem popunjene prijavnice koju možete pronaći na internet adresi www.finnpartnership.fi.



Detaljne informacije o programu dostupne su na internetskim stranicama www.finnpartnership.fi i www.finnfund.fi.



Za sve daljnje informacije možete se obratiti putem e-maila fp@finnpartnership.fi, ili na telefon broj +358 9 34843314 ili putem telefaksa broj +358 9 641 084.


 

Zemlja partner: Finska

Uvod

Finska

Pozadina:

Finska je bila provincija, a onda vojvodstvo pod Švedskom od 12. do 19. stoljeća te samostalno rusko vojvodstvo nakon 1809. godine. Samostalnost je stekla 1917. Za vrijeme 2. svjetskog rata, samostalno je obranila svoju slobodu i pružila je otpor teritorijalnim pretenzijama Sovjetskog saveza. U razdoblju od pola stoljeća Finci su se prešli iz poljoprivredno - drvne ekonomije u raznorodno industrijsko, moderno gospodarstvo. Članica je EU-a od 1995. i jedina je nordijska zemlja koja je ušla u euro monetarni sustav od samog početka 1999. godine.

Zemljopis

Finska

Položaj:

Sjeverna Europa, graniči s Baltičkim morem, između Švedske i Rusije

Površina:

ukupno: 338,145 km2
kopno: 304,473 km2
voda: 33,672 km2

Kopnena granica:

ukupno: 2,681 km
granične zemlje: Norveška 727 km, Švedska 614 km, Rusija 1,340 km

Klima:

Niske temperature; blaga subartička klima zbog utjecaja Golfske struje, Baltičkog mora i više od 60 tisuća jezera

Prirodni resursi:

drvo, željezna rudača, bakar, olovo, cink, krom, nikal, zlato, srebro

Obradive površine:

Obrađena zemlja: 6.54%
stalni usjevi: 0.02%
drugo: 93.44% (2005.)

Napomena:

Duga granica s Rusijom; Helsinki je najsjeverniji glavni grad europskog kopna; stanovništvo je koncentrirano u JZ područjima uz obalu

Okoliš – otvorena pitanja:

Zagađenje zraka od industrije i energetskih postrojenja pospješuje kisele kiše; zagađenje vode od industrijskih otpadnih voda i poljoprivrednih kemikalija

Stanovništvo

Finska

Broj stanovnika:

5,231,372 (procjena lipanj 2006.)

Prirast stanovništva:

0.14% (procjena 2006.)

Religije:

luterani 84.2%, grčki pravoslavci 1.1%, drugi kršćani 1.1%, ostali 0.1%, bez religije 13.5% (2003.)

Jezici:

finski 92% (službeni), švedski 5.6% (službeni), ostali 2.4% (2003.)

Etničke skupine:

Finci 93.4%, Švedi 5.7%, Rusi 0.4%, Estonci 0.2%, Romi 0.2%, Sami 0.1%

POLITIČKO UREĐENJE

Finska

Ime države:

službeni dugi naziv: Republika Finska
službeni kraći naziv: Finska
lokalno puno ime: Suomen tasavalta/Republiken Finska
lokalno skraćeno ime: Suomi/Finska

Državno uređenje:

republika

Glavni grad:

Helsinki

Administrativna podjela:

6 pokrajina (lokalno 'laanit', jednina – 'laani'); Aland, Etela-Suomen Laani, Ita-Suomen Laani, Lansi-Suomen Laani, Lappi, Oulun Laani

Neovisnost:

6. prosinac 1917. (od Rusije)

Nacionalni praznik:

Dan neovisnosti, 6. prosinca (1917.)

Izvršna vlast:

šef države: predsjednik Tarja HALONEN (od 1. ožujka 2000.)
šef vlade: premijer Matti VANHANEN (od 24. lipnja 2003.)

Zakonodavna vlast:

Jednodomni parlament ili 'Eduskunta' (200 mjesta)
izbori: posljednji održani 16. ožujka 2003. (sljedeći - ožujak 2007.)

Sudbena vlast:

Vrhovni sud ili 'Korkein Oikeus' (suce imenuje predsjednik)

Članstvo u međunarodnim organizacijama:

AfDB, Arctic Council, AsDB, Australia Group, BIS, CBSS, CE, CERN, EAPC, EBRD, EIB, EMU, ESA, EU, FAO, G- 9, IADB, IAEA, IBRD, ICAO, ICC, ICCt, ICRM, IDA, IEA, IFAD, IFC, IFRCS, IHO, ILO, IMF, IMO, Interpol, IOC, IOM, IPU, ISO, ITU, ITUC, MIGA, NAM (guest), NC, NEA, NIB, NSG, OAS (observer), OECD, OPCW, OSCE, Paris Club, PCA, PFP, UN, UNCTAD, UNESCO, UNHCR, UNIDO, UNIFIL, UNMEE, UNMIL, UNMIS, UNMOGIP, UNTSO, UPU, WCO, WEU (promatrač), WFTU, WHO, WIPO, WMO, WTO, ZC

GOSPODARSTVO

Finska

Gospodarstvo - pregled

Finska ima visoko industrijalizirano gospodarstvo s razvijenom slobodnom trgovinom. Trgovini se pridaje velika važnost tako da izvoz čini dvije petine GDP. Izuzev drva i nekih ruda, Finska ovisi o uvozu sirovina, energije i nekih komponenti za složene proizvode.
Klima ograničava poljoprivredni razvoj na proizvodnju sebi dostatnih količina osnovnih proizvoda. S druge strane arktička finska klima stvorila je posebne uvjete za razvoj sektora graditeljstva u Finskoj. Jedan od načina opstanka bio je i stalni pronalazak novih, boljih rješenja. Kao rezultat, finski je graditeljski sektor svjetski poznat po visokoj kvaliteti i funkcionalnosti, te arhitektonskoj privlačnosti.
Opća kvaliteta infrastrukture u Finskoj ubraja se među najbolje na svijetu, a jedan je od glavnih uzroka odlične konkurentnosti finskog gospodarstva. Tijekom posljednjih 10 godina, tradicionalno poimanje infrastrukture obogaćeno je informacijskom tehnologijom i danas je informacijska infrastruktura standardna sastavnica svakog finskog doma. Finska je predvodnica razvoja novih načina iskorištavanja bežične komunikacije, Interneta, te usluga i proizvoda koji se na njima temelje. Primjer takvih aplikacija su GPS, Global Positioning System, na kojem se temelje moderna zračna i pomorska navigacija, inteligentna konstrukcija cesta i umjetno zaleđivanje kao poseban temelj.

BDP – paritet kupovne moći

171.7 milijarde $ (procjena 2006.)

BDP – službena tečajna lista

196.2 milijarde $ (procjena 2006.)

Stopa rasta BDP-a

4.9% (procjena 2006.)

BDP per capita (paritet kupovne moći)

32,800 $ (procjena 2006.)

BDP – prema sektorima:

poljoprivreda: 2.7%
industrija: 30.3%
usluge: 67% (procjena 2006.)

Radna snaga:

2.62 milijuna (procjena 2006.)

Nezaposlenost

7% (procjena 2006.)

Inflacija

1.7% (procjena 2006.)

Udio investicija u BDP-u

18.9% (procjena 2006.)

Proračun:

prihodi: 105.6 milijarde $
rashodi: 101 milijarde $;(procjena 2006.)

Udio javnog duga u BDP-u

37.7% (procjena 2006.)

Poljoprivredni proizvodi:

ječam, žito, šećerna repa, krumpir; stoka; riba

Industrije:

Metal i metalni proizvodi, elektronika, strojevi i znanstveni instrumenti, brodogradnja, papir, tekstil i odjeća, prehrambena i kemijska industrija

Industrijska proizvodnja - stopa rasta:

3% (procjena 2006.)

Izvoz

84.72 milijarde $ f.o.b. (procjena za 2006.)

Izvozni proizvodi:

Strojevi i oprema, kemikalije, metal; drvo, papir (1999.)

Zemlje izvoza:

Rusija 11.2%, Švedska 10.7%, Njemačka 10.5%, UK 6.6%, SAD 6.2%, Nizozemska 4.8% (2005.)

Uvoz (2005. god.)

71.69 milijarde $ f.o.b. (procjena 2006.)

Uvozni proizvodi:

Prehrambeni proizvodi, nafta i naftne prerađevine, kemikalije, prijevozna sredstva, željezo i čelik strojevi, tekstil i tkanina, žitarice

Zemlje uvoza:

Njemačka 16.2%, Švedska 14.1%, Rusija 13.9%, Nizozemska 6.2%, Danska 4.6%, UK 4.3%, Kina 4.2% (2005.)

Pričuva od vanjskotrgovinske razmjene i zlata:

6.561 milijarde $ (procjena kolovoz 2006.)

Vanjski dug:

251.9 milijarde $ (30 lipanj 2006.)

Valuta:

euro (EUR)

Fiskalna godina:

kalendarska godina

KOMUNIKACIJE

Finska

Broj korisnika čvrstih linija:

2.12 milijuna (2005.)

Broj korisnika mobilnih linija:

5.231 milijuna (2005.)

Internetski kod zemlje:

.fi

Broj korisnika Interneta:

3.286 milijuna (2005.)

PRIJEVOZ

Finska

Broj zračnih luka:

148 (2006.)

Cjevovodi:

plin 694 km (2006.)

Pruge:

ukupno: 5,741 km (2005)

Ceste:

ukupno: 78,189 km

Vodovod:

7,842 km

Utovarne luke i terminali:

Hamina, Hanko, Helsinki, Kotka, Naantali, Pori, Porvoo, Raahe, Rauma, Turku

VAŽNE ADRESE

Diplomatsko predstavništvo RH u Finskoj

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Finskoj
Tel: 00358 9/ 622 2232, 622 2321
Fax: 00358 9 622 2221
Adresa: Eteläesplanadi 12
00130 Helsinki
FINSKA
e-mail: croemb.helsinki@mvpei.hr

Diplomatsko predstavništvo Finske u RH:

Veleposlanstvo Republike Finske u Republici Hrvatskoj
Tel: +385 1 63 12 080
Fax: +385 1 63 12 090
Adresa Miramarska 23
10 000 Zagreb
HRVATSKA
E-mail: sanomat.zag@formin.fi

VAŽNIJE WEB ADRESE

Vlada

http://www.vn.fi

Parlament

http://web.eduskunta.fi

Ministarstvo vanjskih poslova

http://www.formin.fi

Zavod za statistiku

http://www.stat.fi

Finska carinska služba

http://www.tulli.fi

Investiranje u Finsku

http://www.investinfinland.fi

Poduzetništvo u Finskoj

http://www.yrityssuomi.fi

Ministarstvo trgovine i industrije

http://www.ktm.fi

FINPRO - Agencija za vanjsku trgovinu

http://www.finpro.fi

ETLA - Ekonomski institut

http://www.etla.fi

Trgovačka komora

http://www.kauppakamari.fi

Nacionalna banka Finske

http://www.bof.fi

 

Jedinstveni brend francuskih vina?

Francuski proizvođači vina planiraju lansirati nacionalnu etiketu vina u sklopu svoje nove marketinške strategije, koja bi im trebala pomoći konkurirati proizvođačima iz Novoga svijeta te izvući tu industriju iz krize.


Primarni cilj te ideje, koja je pridobila podršku industrije na sastanku održanom prošloga tjedna i mogla bi se početi realizirati na proljeće, jest pomoć francuskoj problemima pritisnutoj vinskoj industriji.


Tu industriju, koja zapošljava 75.000 ljudi, pogađa pad domaće potrošnje vina po glavi stanovnika na oko 55 litara godišnje, sa 100 litara 1970. godine, kao i rast konkurencije proizvođača Novoga svijeta iz zemalja poput Argentine, Čilea, Novog Zelanda i Australije.


Nova etiketa francuskih vina omogućit će proizvođačima da prvi put ujedine vina srednje kvalitete iz različitih regija te ih potom prodaju pod jedinstvenim francuskim nazivnikom.


Zagovornici te inicijative smatraju da će se time francusko vino učiniti razumljivijim i da će to pomoći proizvođačima u prilagođavanju njihovih proizvoda različitim ukusima potrošača te ponovno pridobiti potrošače u zemljama u kojima su francuska vina počela zaostajati za konkurencijom.


Neki proizvođači međutim tvrde da će se na taj način naštetiti francuskoj tradiciji proizvodnje regionalnih vina, dok oni uspješni strahuju da bi moglo naštetiti njihovu poslovanju.


Izvor: Hina

 

Na tržištu uspije čak 80 posto tvrtki iz inkubatora

Nijedan novi poduzetnički inkubator nije osnovan tijekom prošle godine na području Hrvatske, a postojeći se u prosijeku prostiru na 1000 kvadrata, imaju po 11 tvrtki-stanara, a prosječan broj zaposlenih u njima po inkubatori iznosi oko 40 osoba...


Pokazalo je to najnovije, drugo istraživanje među poduzetničkim inkubatorima i tehnologijskim parkovima kojega su zajednički proveli osječki inkubator BIOS d.o.o. i Audeo, agencija za istraživanje tržišta i ispitivanje javnoga mnijenja tijekom prošloga mjeseca. Upitnici s ukupno 32 pitanja putem e-maila proslijeđeni su na adrese 26 voditelja inkubatora, a odgovorima je uzvratilo njih 19 što je oko 73 posto, dok je u prvom istraživanju, provedenom početkom 2006. godine, sudjelovalo 66,7 posto ili 2/3 voditelja.


'Tijekom prvoga istraživanja htjeli smo doći do osnovnih podataka o inkubatorima, a ovo je bio korak više kako bismo doznali u kojem se smjeru kreće njihov razvoj i kakve su se promjene u međuvremenu dogodile. Temeljem tako prikupljenih podataka lako se mogu raditi usporedbe, a rezultati su vrlo važni i za one jedinice lokalne samouprave koje planiraju pokrenuti poduzetničke inkubatore', objašnjava mr. sc. Igor Medić, direktor Poduzetničkog inkubatora BIOS d.o.o. Osijek.


Udruživanje
Sami ispitanici u drugom su krugu Osječanima sugerirali da se anketiraju i pojedinačno korisnici, odnosno stanari inkubatora što se planira napraviti sredinom ove godine. No upitnici će biti proslijeđeni i onim korisnicima čiji se poduzetnički inkubatori nisu odazvali dosadašnjim istraživanjima. Kako je većina inkubatora i tehnoloških parkova već međusobno surađivala, najnovijim istraživanjem željelo se otkriti postoji li interes za udruživanjem u jedinstvenu, krovnu organizaciju.


Tako je od 19 ispitanika njih 15 izrazilo želju za članstvom u udruženju na nacionalnoj razini, a kao razloge najčešće su navodili razmjenu iskustava i znanja koja bi trebala dovesti do veće efikasnosti, kao i suradnju na zajedničkim projektima te lobiranje kod državnih institucija. S druge pak strane, najčešće navedeni razlog za nedostatak interesa za udruživanje nejasan je cilj i vizija takvog udruživanja.


Ocjenjujući probleme s kojima se susreću u svojem poslovanju od 1 do 5, ispitanici su kao najveći (3,81) istaknuli nedostatak prostora, a potom financija (3,50), dok se na dnu ljestvice nalazi nezainteresiranost tvrtki za ulazak u inkubatore (1,93) i loša suradnja s lokalnim samoupravama (2,27). Unatoč nedostatku prostora čak 70 posto tvrtki koje podnesu zahtjev budu i primljene u inkubatore, a oko 80 posto koje su se izlegle u njima opstanu kasnije na tržištu.


Rast poslovanja
Za izlazak iz poduzetničkog inkubatora vlasnici se odlučuju u najvećem broju zbog povećanja opsega poslovanja i kupnje vlastitoga prostora. Zanimljivo je kako je trećina ispitanih voditelja navela kao jedan od razloga i raskid ugovora s nekom od tvrtki-stanara zbog neplaćanja najma.


Čak 17 od ukupno 19 ispitanika zadovoljni su ili vrlo zadovoljni radom svojega inkubatora s obzirom na poslovanje, uspješnost stanara te suradnju s institucijama. Veća odstupanja u razmaku od dva provedena istraživanja ne bilježe se u pravnoj strukturi poduzetničkih inkubatora koji najčešće posluju kao društva s ograničenom odgovornošću (njih 12).


U najvećem broju slučajeva, 10, vlasnici su poduzetničkih inkubatora grad ili općina, a od ispitanih, njih 17, financiraju se iz doprinosa države i lokalne vlasti te iznajmljivanjem prostora poduzetnicima. Inkubatori su najčešće orijentirani k poduzetnicima-početnicima svih vrsta djelatnosti, ali i znatnoj mjeri poduzetnicima koji razvijaju nove tehnologije i inovacije.


Osim zakupa prostora, inkubatori nude razne usluge poput konzaltinga i administrativne pomoći te razne vrste edukacija. Rezultati ovoga istraživanja i službeno će biti objavljeni krajem siječnja na web stranici osječkog inkubatora BIOS.



Izvor: Poslovni dnevnik

 

IZVOZ.HR

Nedavno predstavljen projekt Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Hrvatska izvozna ofenziva ima i pripadajuću internetsku stranicu na adresi www.izvoz.hr


Ova internetska stranica zamišljena je da, osim svih relevantnih informacija vezanih uz izvoz, posluži i kao način aktivnog komuniciranja s korisnicima - izvoznicima.


Za sada na stranici možete saznati više o samom projektu HIO, informirati se o projektima bespovratnih potpora koje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva nudi izvoznicima, kao i preuzeti elektronsku verziju Strategije HIO.

 

Vodič za financijsku pomoć izvoznicima

Odbor za financiranje izvoza Hrvatskih izvoznika pripremio je Vodič za financijsku pomoć izvoznicima, koje je tiskano kao prvo izdanje Hrvatskih izvoznika.


Pitanje financiranja izvoznog procesa je jako osjetljivo i važno je odabrati adekvatan oblik financiranja. Ispravna odluka o financiranju ne može se donijeti bez procjene i usporedbe alternativnih financijskih mogućnosti.


Ovim vodičem želimo izvoznicima i svima koji tek razmišljaju o izvozu kao poslovnoj mogućnosti olakšati prvi korak prema traženju financijske pomoći. Korisnim savjetima o odabiru načina financiranja, rječnikom najvažnijih pojmova kreditiranja, programima financiranja i osiguranja izvoza HBOR-a te pregledom kreditnih programa poslovnih banaka moći ćete se kvalitetno pripremiti prije odlaska u poslovnu banku.


Ukoliko ste zainteresirani da primite Vodič za financijsku pomoć izvoznicima pošaljite zahtjev s Vašom punom adresom u Tajništvo Hrvatskih izvoznika na e-mail info@hrvatski-izvoznici.hr ili na telefaks 01/4923797.

 

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

HOTEL EXPRESS INTERNATIONAL vodeći je svjetski „hotel discount & management“ program, osnovan 1987. u SAD-u, sa sjedištem u Norveškoj, koji uz 57 ureda u svijetu, od 2005. godine svoj ured ima i u Zagrebu.


HEI svojim poslovnim i individualnim korisnicima omogućuje 50% povoljniji smještaj u preko 4000 hotela širom svijeta uz besplatnu uslugu rezervacije, čime se ujedno i rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke i uspješno vrši outsourcing određenog segmenta poslovanja koji se može proširiti i na organizaciju konferencija, seminara i poslovnih sastanaka.


HEI zlatna članska kartica, koja glasi na ime i prezime, predstavlja HEI članstvo koje vrijedi godinu dana. Povrat investicije članstva ostvaruje se već nakon dva do tri noćenja!


Preko 3,5 milijuna prodanih HEI kartica uz 20 godina tradicije, garancija su kvalitetne usluge. U godinu dana 30 hotela u Hrvatskoj pridružena su ovom uspješnom programu, a više od 70 tvrtki, među kojima su i Deloitte, General Grafik, Infoarena, TIM-ZIP, Spectator Solis, Gradatin, Tekstil Uzor, Zagreb-Montaža, Sinaco i mnogi drugi, koristi prednosti HEI članstva ostvarujući značajne uštede pri putovanjima.


HEI zlatna kartica predstavlja i izuzetan poslovni poklon za poslovne partnere.
Svim članovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta.

Kontakt:
Tel 01 4851 462
Fax 01 4851 933
e-mail: prodaja@hot-ex.hr
www.hot-ex.hr

 

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

 

Končar INEM - Akcija 'Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI'

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

 

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2007. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]