Izvoznik, broj 28, veljača 2007.
     
     
Intervju
Ministar Vukelić za Vjesnik: Bruxelles je prepoznao velik skok hrvatskog poduzetništva
Najave
Besplatna edukacija za članove HIZ-a
Sajamske priredbe
GAST 07 - Sajam gastronomije i hotelijerske opreme
Sajam turizma SATURN
Aktivnosti HIZ-a
Upravni odbor HIZ-a održao 8. sjednicu
Seminar Istraživanje tržišta
Državna uprava
Glavni tajnik HIZ-a na sastanku u MVPEI-u
Predstavljena analiza tržišta cestovnog prijevoza u Hrvatskoj
Poziv za dodjelu državne potpore u turizmu
APIU priprema nove velike projekte
O članovima
Predstavljamo člana - Stella Croatica
Podravka kupila poljske marke Warzywko i Perfectu
Dalekovod dobio 80 milijuna dolara vrijedan posao u Kazahstanu
Končar-Energetski transformatori potpisali ugovor s EMS-om
HGK
Projekt 'Be CROative'
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište - Sjedinjene Američke Države
Iz tiska
Saab nudi offset u Slavoniji za Gripene
Novac, prostor i izvoz najveći problemi malih brodogradilišta
Web preporuka
Otvorena-vrata.hr
Hrvatske poslovne tražilice
Popusti za članove HIZ-a
Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Končar INEM - Akcija 'Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI'
Intervju

Ministar Vukelić za Vjesnik: Bruxelles je prepoznao velik skok hrvatskog poduzetništva

U malom i srednjem poduzetništvu je 2005. bilo zaposleno 422.543 osobe, a do rujna 2006. taj je broj narastao na 468.800, što je više od 40.000 novozaposlenih.


Ostvareni napredak u razvoju poduzetništva prepoznat je u Europskoj komisiji, a Bruxelles nas podržava i u stvaranju regionalnog centra za poduzetničku edukaciju upravo u Hrvatskoj, kazao je ministar Vukelić za Vjesnik.


VJESNIK, 16. veljače 2007. - Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić ekskluzivno je Vjesniku objavio podatke o rastu razine poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj tijekom 2006. godine, takozvani TEA indeks, koji je s 3,6 iz 2003. u 2006. porastao na 8,58, što Hrvatsku smješta na 18. mjesto među promatranim zemljama. Iznoseći planove restrukturiranja brodogradilišta i crne metalurgije, Vukelić najavljuje i snažnije poticanje rasta tekstilne industrije, te iznosi pojedinosti izvozne ofenzive.


Vlada puno pozornosti poklanja malom i srednjem poduzetništvu. Kakvi su rezultati, koliko je novca otišlo u potpore i koliko je ljudi zaposleno?


Riječ je o vrlo važnom sektoru za svaku zemlju, pa tako i za Hrvatsku, jer upravo on generira najviše novih radnih mjesta. U Hrvatskoj je 55 posto zaposlenih upravo u tom sektoru, poduzetništvo pokriva najveći broj tvrtki te najviše, s čak 60 posto, sudjeluje u izvozu. Bilježimo stalni rast novootvorenih poduzeća te stalni rast zaposlenosti. U malom i srednjem poduzetništvu je 2005. bilo zaposleno 422.543 osobe, a do rujna 2006. taj je broj narastao na 468.800, što je više od 40.000 novozaposlenih. Uspjeh je vidljiv prema faktorima koji mjere poduzetničku aktivnost, kao što je TEA indeks kojim se mjeri broj novonastalih tvrtki prema broju stanovnika. Taj koeficijent je u Hrvatskoj 2003. iznosio 3,6, u 2005. - 6,11, a u 2006. godini TEA indeks je dosegnuo 8,58, što je Hrvatsku visoko pozicioniralo u usporedbi s ostalim zemljama, smjestivši je s 42. na 18. mjesto. To je najbolji dokaz da smo pokrenuli poduzetništvo. Programi bespovratnih potpora, izgradnja poduzetničkih zona i povoljni krediti dali su vidljiv učinak. U tri godine dali smo oko 320 milijuna kuna bespovratnih sredstava za gradnju poduzetničkih zona i stigli do brojke od 284 zone. Do 2003. financirano je samo nekoliko desetaka zona s 84,5 milijuna kuna. U ovom je trenutku u poduzetničkim zonama aktivno 1260 poduzetnika i zaposleno više od 18.000 ljudi. Tijekom posljednje tri godine dodijelili smo 9551 potporu u iznosu od 396,6 milijuna kuna. Najveći dio potpora otišao je na nove tehnologije, nove proizvode, tehničko usklađivanje i inovacije - više od 14 posto. Pokrenuli smo i važan projekt povoljnoga kreditiranja, putem poslovnih banaka stvorili kreditni potencijal od pet milijardi kuna, a podijeljeno je 3,7 milijardi kuna kredita. Pokrenuli smo HAMAG (Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo op.) koja je u 2006. odobrila 174 jamstva. Za 2007. su za poduzetništvo opet predviđena znatna sredstva. Samo za bespovratne potpore namijenjeno je gotovo 125 milijuna kuna, 88 milijuna za razvoj poduzetničkih zona i pet milijuna kuna za razvoj clustera. Važno je reći da smo u tri godine potaknuli i financijski podržali osnivanje više od 20 clustera. Ostvareni napredak u razvoju poduzetništva prepoznat je i u Europskoj komisiji, a Bruxelles nas podržava i u stvaranju regionalnog centra za poduzetničku edukaciju upravo u Hrvatskoj.


Vlada je donijela individualne planove za restrukturiranje brodogradilišta. Na čemu se temelje?


Brodogradnja nije samo tradicija, nego ima i kvalitetan i visoko sofisticiran proizvod, brod, te 12.000 izravno zaposlenih, a čak 40.000 neizravno zaposlenih ljudi, veliku listu naručenih brodova, 2,5 milijarde dolara ugovorenih poslova. Stoga programom restrukturiranja treba dati način koji će dovesti do toga da brodogradilišta mogu proizvoditi brodove bez državnih poticaja i, naravno, bez gubitaka. To podrazumijeva i financijsku sanaciju, restrukturiranje i u vlasničkom smislu, kroz privatiziranje onih dijelova koji nisu izravna djelatnost brodogradnje, završetak procesa modernizacije i tehnološke obnove te sve ono što će pomoći brodogradilištima da stanu na svoje noge.


Najavili ste i novosti u tekstilnoj industriji?


Riječ je o vrlo važnoj proizvodnji, osobito s obzirom na činjenicu da je ona u 90 posto izvozno orijentirana, a pribrojimo li joj kožarsku i obućarsku industriju, i s obzirom na 38.000 zaposlenih. Ova vlada se prva okrenula toj industriji te konkretnim sredstvima kroz trogodišnji plan podržala projekte te industrije. Međutim, to nisu dovoljna sredstva, iako smo tijekom tri godine uložili oko 200 milijuna kuna. Nedavna rasprava u Saboru je pokazala i svi smo suglasni da treba poduzeti još niz mjera i programa poticanja kako bi što više tekstilne industrije i radnih mjesta ostalo na životu.


Kada se očekuje program razvoja?


Program je pri kraju i mislim da ćemo već idućeg tjedna o toj strategiji početi raspravljati s poslodavcima i sindikatima. Želimo da se veća sredstva usmjere u nove tehnologije, u razvoj novih, vlastitih proizvoda koji neće biti jeftini, nego visokokvalitetni proizvodi koji imaju svoga kupca. Vlada će kroz svoju strategiju i sustav potpora učiniti sve da pruži šansu svakome u toj branši kako bi opstao na tržištu. Važno je da te projekte prepoznaju i menadžmenti kompanija te da se orijentiraju na razvoj novih proizvoda i ulaganje u nove tehnologije i inovacije.


To je kao u turizmu, želimo elitni turizam, a sad i skuplju konfekciju?


Mala smo zemlja i ne možemo graditi velike kapacitete u kojima ćemo s jeftinom radnom snagom i masovnom proizvodnjom jeftinijih proizvoda konkurirati zemljama Istoka.


Što jamči da izvozna ofenziva nije strategija samo na papiru?


To prije svega jamče svi projekti koje je ova vlada najavila, a koji su ili u realizaciji ili su dovršeni. Izvozna ofenziva nije nikakav predizborni trik, nego nastavak onoga o čemu sve vrijeme govorimo - okretanja industriji i proizvodnji bez koje nema stvaranja novih radnih mjesta. Izvoz je orijentacija i prema željezarama, brodogradnji, tekstilu i industriji. Uz ofenzivu je izravno vezano i poticanje ulaganja u Hrvatsku, bilo domaćih bilo vanjskih investitora, dakako, u nove proizvodnje s visokim tehnologijama. Osim toga, ovaj je projekt izradio tim stručnjaka iz svih institucija koje su okrenute prema izvoznicima. Važno je i to što ovaj dokument vrlo precizno definira kada će koja mjera doći na red, tko će je provoditi i tko će biti odgovoran. O tome će se podnositi izvješće Vladi, ali i izvoznicima. Uskoro ćemo pri Ministarstvu otvoriti ured izvozne ofenzive sa šest zaposlenih koji će se baviti samo realizacijom tog programa.


:: na vrh ::

Besplatna edukacija za članove HIZ-a

Udruga Hrvatski izvoznici u suradnji s USAID-ovim programom Poduzetna Hrvatska kreće u seriju besplatne edukacije za svoje članove. Stručna edukacija namijenjena je djelatnicima u izvozno orijentiranim tvrtkama koji su odgovorni za izvoz ili direktno uključeni u proces izvoza.
Edukacija će biti provedena na šest područja za koje je pokazan najveći interes u prethodno provedenom upitniku među članstvom, a to su:


1. Istraživanje tržišta;
2. Sukladnost s EU standardima (CE oznaka i HACCP);
3. Uspješan izvoz i ulaz na nova tržišta;
4. Prodajne strategije;
5. Identificiranje stranih strateških partnera;
6. Carinske procedure.


Prvi seminar održan je 28. veljače 2007., a edukacija će se navedenim redom nadalje provoditi u formi jednodnevnih seminara, po jedna mjesečno od ožujka do lipnja, dok će se posljednji seminar održati u jesen, nakon ljetne stanke. Za svaki od seminara slat će se posebni pozivi, na osnovi kojih će članovi HIZ-a imati mogućnost prijaviti se za sudjelovanje.


:: na vrh ::

 

GAST 07 - Sajam gastronomije i hotelijerske opreme

07.03.2007 - 11.03.2007, Split
Sajam GAST je ključno mjesto susreta mnogih proizvođača i trgovaca iz djelatnosti prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme, prepoznat u poslovnim krugovima kao mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu.


Sajam Gast 2007 objedinjuje sljedeće sajmove:
- 12 međunarodni sajam pića
- 12.međunarodni sajam prehrane
- 12.međunarodni sajam hotelske i ugostiteljske opreme
- 2. međunarodni sajam kave
- 2. međunarodni sajam namještaja
- 1. međunarodni sajam turizma
- 1. međunarodni sajam vina


Sajam GAST iz godine godinu bilježi rast svih ekonomskih pokazatelja. Sajam je mjesto ne samo za poslovne susrete i promociju već i idealno mjesto za edukativno-informativne sadržaje s raznim stručnim popratnim zbivanjima. Za trajanja Sajma posjetitelji mogu prisustvovati brojnim prezentacijama, dobiti informacije o gospodarskim novostima, ali i zabaviti se uz razna natjecanja.


Više o sajmu GAST 2007. možete pronaći na stranicama
www.sajamsplit.hr


:: na vrh ::

 

Sajam turizma SATURN

Prvi sajam turizma Saturn održat će se u okviru međunarodnog sajma hrane, pića i ugostiteljstva GAST od 07. do 11. ožujka 2007. u Splitu, na Žnjanu.


Cilj Sajma je aktivnim i direktnim kontaktima poduzetnika s državnim i ostalim turističkim institucijama utemeljiti i osigurati perspektivne mogućnosti za kreiranje novih turističkih inicijativa i projekata od regionalnog i nacionalnog značaja. Sajam turizma bi tako trebao postati mjesto razmjene informacija, uspostavljanja kontakata, ali ujedno i generiranja novih ideja i inicijativa koje će rezultirati stvaranjem novih radnih mjesta i bržim rastom ove važne gospodarske grane. Zbog toga će Sajam imati podjednako izlagačko – komercijalni i informativno-edukativni karakter.


U okviru konferencijskog dijela odnosno specijaliziranih predavanja i okruglih stolova, potencijalnim i aktualnim poduzetnicima će se ponuditi informacije o financiranju, oblikovanju te distribuciji određenih turističkih proizvoda. Za sve one koji se bave selektivnim turizmom, odnosno ruralnim i gastro turizmom predviđeno je obrazovanje u ruralnom turizmu kao i u razvijanju gastro ponude, jedne od nositelja aktualne turističke promocije Hrvatske u svijetu. Na sajmu će biti govora i o mogućnostima i prednostima turističkog udruživanja te kreiranja destinacijskog turističkog proizvoda na temelju kojeg bi se mogli generirati novi turistički proizvodi i projekti.


Predavanja će održati predstavnici ministarstava, županija, istaknutih turističkih udruga, najvažnijih turističkih institucija u zemlji, ali i strani izlagači s dugogodišnjom praksom u uspješnom brendiranju turističkih proizvoda. Svoje sudjelovanje na sajmu najavile su i inozemne turističke agencije, tour operatori i ostali pružatelji turističkih usluga.


Pokrovitelj sajma je Vlada Republike Hrvatske, a organizatori Sajma su Splitsko-dalmatinska županija, Grad Split, Turistička zajednica Županije, USAID-ov projekt Poduzetna Hrvatska i Sajam Split.


:: na vrh ::

 

Upravni odbor HIZ-a održao 8. sjednicu

Na 8. sjednici Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika, održanoj 27. veljače 2007, prihvaćeno je izvješće predsjednika Darinka Bage i glavnog tajnika Dubravka Miholića o radu HIZ-a u 2006. godini te planu rada za 2007. Također, članovi UO prihvatili su financijsko izvješće i usvojili završni račun Udruge za 2006. te donijeli prijedlog proračuna za 2007. godinu.


:: na vrh ::

 

Seminar Istraživanje tržišta

Prvi u nizu seminara edukacije za članove HIZ-a, kojeg su Hrvatski izvoznici organizirali u suradnji s USAID-ovim programom Poduzetna Hrvatska, održan je u srijedu, 28. veljače 2007., u Europskom domu u Zagrebu iz područja istraživanja tržišta


Predavač je bio konzultant Christopher O'Neill, stručnjak s iskustvom u razvoju tržišta i poslovnom upravljanju. Posljednjih sedam godina O'Neill je vlasnik tvrtke u Poljskoj koja pomaže stranim kompanijama pri ulasku na tržište Poljske i zemalja Istočne Europe.


Seminari je održan kao dvosmjerna komunikacija između predavača i sudionika, s brojnim primjerima iz izvozne prakse.


:: na vrh ::

 

Glavni tajnik HIZ-a na sastanku u MVPEI-u

Glavni tajnik Hrvatskih izvoznika Dubravko Miholić na sastanku s pomoćnicom ministrice vanjskih poslova i europskih integracija mr. sc. Andreom Gustović-Ercegovac razgovarao je o mogućnostima suradnje Hrvatskih izvoznika i gospodarske diplomacije.


U razgovoru je naglašena mogućnost kako Hrvatski izvoznici i MVPEI mogu surađivati unutar projekta Hrvatska izvozna ofenziva na organizaciji stručnih seminara za gospodarske savjetnike u hrvatskim veleposlanstvima. Zaključeno je kako treba poraditi na uspostavljanju bolje suradnje gospodarske diplomacije i gospodarstvenika.


Na kraju sastanka iskazan je interes za daljinom suradnjom Hrvatskih izvoznika i Uprave za međunarodnu gospodarsku suradnju MVPEI-a.


:: na vrh ::

 

Predstavljena analiza tržišta cestovnog prijevoza u Hrvatskoj

U Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka 6. veljače 2007. održana je prezentacija analize tržišta cestovnog prijevoza u RH kojoj su bili predstavnici udruga cestovnih prijevoznika, obrtničke i gospodarske komore, HUP-a, Sindikata prometa i veza te Hrvatskih izvoznika.


- U vrlo kratkom razdoblju moramo zajedno odlučiti da li ćemo tražiti odgodu kabotaže ili potpuno otvoriti tržište cestovnog prijevoza, jer hrvatski cestovni prijevoznici ne mogu tempom obnove voznog parka slijediti ekološke zahtjeve Europske unije, rekao je tom prilikom Dražen Breglec, državni tajnik za promet.


Riječ je o studiji koju je izradio Prometni fakultet u Zagrebu kao podlogu za javnu raspravu, a koja će pomoći pri izradi nacrta prijedloga pregovaračkog stajališta Republike Hrvatske za poglavlje 14. „Prometna politika“, pojasnio je Breglec ističući kako Europska komisija u svom nedavnom izvješću Hrvatskoj nije stavila dodatna mjerila za ovo poglavlje.


Ukoliko želimo ući u Europsku uniju 2009. godine, dodao je, u tom slučaju ne bi bilo više dozvola za međunarodni prijevoz vozila euro 1 i euro 2 norme, a ona danas dominiraju u voznom parku hrvatskih prijevoznika, dok se 2010. godine smanjuje kvota dozvola za euro 3 vozila. Kao dobru vijest naglasio je povećanje broja CEMT dozvola za hrvatske prijevoznike za 20 posto u 2006. i 2007. godini.


Breglec je iznio i podatke po kojima u Hrvatskoj danas ima 4.405 licenciranih prijevoznika, a 10.283 licence su za vozila u međunarodnom prometu, iz čega proizlazi da po prijevozniku imamo manje od 2,5 vozila. S takvim stanjem voznog parka ne možemo govoriti o ozbiljnom nastupu na tržištu EU, a rješenje je u povezivanju prijevoznika, što može biti vrlo efikasno jer se veliki poslovi udjeljuju velikim prijevoznicima, pojasnio je državni tajnik.


Predstavljajući studiju, Veselko Protega s Prometnog fakulteta u Zagrebu također je istaknuo da je ovo trenutak za definiranje dugoročne strategije, jer bi alternativa otvaranju tržišta bila odgoda kabotaže kojom bi se štitili slabiji domaći prijevoznici, što bi dovelo strane prijevoznike, prvenstveno iz Slovenije i Austrije, dok su im danas najveći konkurenti iz BiH i Slovenije.


Posebice je naglasio problem niske konkurentnosti hrvatskih cestovnih prijevoznika obzirom na više troškove poslovanja i to od 20 do 50 posto u odnosu na konkurenciju iz susjednih zemalja. Prema Protegi, treba korigirati politiku cijena cestarina, naknada za županijske ceste i premija osiguranja kako bi hrvatski prijevoznici postali konkurentniji.


Iznio je podatke koji govore da je stopa rasta izvoza veća je od uvoza, te je za očekivati nastavak trenda jer takav razvoj ide u prilog prijevoznicima. Postojeći vozni park potrebno je sustavno obnavljati u cilju dostizanja visokih ekoloških zahtjeva, vrijeme do pristupanja EU treba iskoristiti za usavršavanje vozačkog kadra i osuvremenjivanje tehnologija prijevoznih transportnih procesa, zaključio je Protega.


:: na vrh ::

 

Poziv za dodjelu državne potpore u turizmu

Ministarstvo turizma objavilo je javni poziv za dodjelu državne potpore u turizmu. Bespovratna sredstva mogu dobiti programi koji se bave baštinom turistički nerazvijenih područja, izradom suvenira ili poticanja razvoja tematskih turističkih putova u RH.


Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka dodjeljivat će pojedinačne potpore u iznosu do 100.000 kuna za program poticanja izrade izvornih suvenira, odnosno 250.000 kuna za programe poticanja, zaštite, obnove i uključivanja u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima i programe poticanja razvoja tematskih turističkih putova u RH.


Korisnici potpora mogu biti zainteresirane pravne i fizičke osobe, zadruge, ustanove, udruge s razrađenim razvojnim projektima usmjerenim na realizaciju ciljeva pojedinog programa, a u slučaju tematskih putova, ponuđeni program odnosi se isključivo na pravne osobe.


Sredstva za izradu izvornih suvenira namijenjena su stvaranju autentičnih proizvoda na temeljima kulturne baštine, a uređenje turističkih putova temeljeno je na ideji povezivanja različitih područja RH kako bi se gostima predstavili i manje poznati krajevi naše zemlje.


Program posvećen obnovi baštine provodi se od 2000., a u šest prethodnih godina iz državnog su proračuna sufinancirana 264 projekta u iznosu 22,7 milijuna kuna. Obnovljeni su mnogi objekti tradicijskih zanata: vodenice, kovačnice, grnčarije, pilane i sl., objekti tradicijskih seljačkih gospodarstava, objekti tradicijske arhitekture.


Detaljnije informacije vezane uz navedene programe dostupne su na web stranicama ministarstva www.mmtpr.hr, a rok za dostavu zahtjeva i projekata je 10. ožujka 2007. godine.


:: na vrh ::

 

APIU priprema nove velike projekte

Agencija za promicanje izvoza i ulaganja (APIU) priprema nekoliko velikih projekata čiji je cilj privlačenje greenfield investitora, a najveća se ulaganja očekuju u sektore informatičke industrije, industrije biotehnologije, logistike i ekologije. Najavio je to Slobodan Mikac, ravnatelj APIU-a, nakon posjeta predsjednika Stjepana Mesića i ministra gospodarstva Branka Vukelića njegovoj Agenciji. Mikac nije želio iznositi detalje o potencijalnim ulagačima, već je samo potvrdio projekt koji pripada u sektor logistike, a Hrvatsku će staviti u centar te djelatnosti u ovom dijelu Europe. Mikac je naglasio kako za njega postoji interes investitora čak s Dalekog Istoka.


- Način na koji APIU privlači strane investitore je dobar i vjerujem kako će dovesti ulagače koji će znati prepoznati naše komparativne prednosti, kazao je predsjednik Mesić nakon susreta u Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja. Hrvatske izvoznike na navedenom susretu predstavljao je glavni tajnik HIZ-a Dubravko Miholić.


:: na vrh ::

 

Predstavljamo člana - Stella Croatica

Stella Croatica osnovana je 2002. godine, kao obrt za poljoprivrednu proizvodnju temeljen na obiteljskom gospodarstvu, u Babinom Polju, otok Mljet. Prvi proizvodi u programu su bila ekstra djevičanska maslinova ulja vrhunskih organoleptičkih svojstava iz obiteljske konobe, pakirana u dizajniranu ambalažu. Trgovci, a potom i kupci prepoznaju ideju i emociju u proizvodu kao gastronomskoj uspomeni.


Uvidjevši nemogućnost razvoja na Mljetu uslijed nedostatka infrastrukture, Stella Croatica otvara izdvojeni pogon u Splitu, koji zadovoljava sve uvjete za prehrambenu proizvodnju. Time se otvaraju mogućnosti za proizvodnju prikupljenih receptura, uz poštivanje svih norma prehrambene industrije i zadržavanje izvornih okusa proizvoda.


Svoj rad Stella Croatica predstavlja na mnogim nacionalnim sajamskim smotrama i često osvaja zlatna odličja u kategorijama kvalitete i dizajna proizvoda. To im je 2005. donijelo titulu najnagrađivanijeg branda prehrambene industrije.


Od samog početka rada najvažniji postulat rada je zdravstveno ispravna namirnica. Tako Stella Croatica od veljače 2006. primjenjuje sustav HACCP kontrole koji proizlazi iz poštivanja svih odredbi grupiranih u Codex Alimentarius.


Također, Stella Croatica nedavno je uvela HALAL kvalitetu koju smatra nužnim za realizaciju plana plasmana svojih proizvoda na zahtjevno tržište arapskih zemalja. S tim ciljem Stella Croatica je nedavno prezentirala svoje proizvode na sajmu GULFOOD 2007. Dubaiju.


Danas je njihove proizvode moguće naći u trgovinama delikatesne hrane u Njemačkoj, Austriji i Belgiji, a uskoro se očekuje i ulazak na tržište Velike Britanije i SAD-a.


:: na vrh ::

 

Podravka kupila poljske marke Warzywko i Perfectu

Koprivnička Podravka sklopila je s poljskom tvrtkom Kamis ugovor o kupoprodaji marke Warzywko. Warzywko je jedan od najvažnijih igrača na poljskom tržištu univerzalnih dodataka jelima. Kao razlog za kupovinu ove marke Podravka navodi ojačavanje liderske pozicije na tržištu univerzalnih dodataka jelima i ponuda marke koja se nalazi u 'medium price' segmentu.
Warzywko je treća najjača marka na poljskom tržištu univerzalnih dodataka jelima te zauzima udio od preko 10% tržišta.


Uz marku Warzywko Podravka je isto tako preuzela i Kamisovu marku za univerzalne dodatke jelima Perfecta, koja je registrirana na tržištima Rusije, Ukrajine i Rumunjske što će dodatno ojačati pozicije Podravke u tim zemljama.


Transakcija će omogućiti Podravki i povećanje proizvodnje u njenoj poljskoj tvornici Vegete. Očekuje se povećanje stupnja iskorištenja postojećih kapaciteta za preko 20%, a što će donijeti značajne sinergijske efekte za kompaniju.


:: na vrh ::

 

Dalekovod dobio 80 milijuna dolara vrijedan posao u Kazahstanu

Hrvatska tvrtka Dalekovod dobila je na međunarodnom javnom natječaju 80,47 milijuna dolara vrijedan posao projektiranja, izgradnje i puštanja u pogon druge linije 500 kV dalekovoda Kazahstan North - South u dužini od 390 km.


KEOGC je ovaj i po vrijednosti i po važnosti ogroman infrastrukturni posao odlučila povjeriti Dalekovodu na osnovu referenci i najbolje ponude, ali i prvoklasnih garancija koja je pružila Zagrebačka banka. Zagrebačka banka je podržala Dalekovod izdavanjem garancije uz ponudu u iznosu od 2,4 milijuna dolara te garancije za dobro izvršenje ugovora u iznosu 12,07 milijuna dolara.


:: na vrh ::

 

Končar-Energetski transformatori potpisali ugovor s EMS-om

Končar-Energetski transformatori i Javno poduzeće Elektromreže Srbije (EMS) potpisali su krajem veljače ugovor vrijedan 5 milijuna eura prema kojem će Končar-Energetski transformatori EMS-u isporučiti dva energetska transformatora u vrijednosti od oko pet milijuna eura. Isporuka će biti u siječnju 2008. godine.


Uspostavljena je suradnja između dviju tvrtki, a direktor Končar-Energetskih transformatora Ivan Milčić tržište Srbije ocijenio je perspektivnim za Končar-Energetske transformatore.


Kako je objavio tisak u Srbiji, ugovor podrazumijeva i isporuku obveznih rezervnih dijelova, specijalne opreme, alata i tehničke dokumentacije, nadzor nad montažom i puštanje u pogon trafoa, te obuku EMS-ovih kadrova, kao i tvornička ispitivanja, ispitivanja uzoraka ulja, transport i osiguranje transformatora.


:: na vrh ::

 

Projekt 'Be CROative'

U Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavljen je novi projekt promocije kvalitetnih hrvatskih proizvoda u inozemstvu, pod sloganom «Be CROative». Njime će Komora promovirati kvalitetne hrvatske proizvode nositelje znakova “Izvorno hrvatsko” i “Hrvatska kvaliteta”, proizvode i izume Hrvata poznate u čitavome svijetu te Hrvatsku kao zemlju pametnih, inovativnih i kreativnih ljudi u zemljama Europske unije.


Projektom «Be CROative», HGK želi predstaviti Hrvatsku i hrvatske brandove u svijetu tako što će promovirati kvalitetne hrvatske proizvode kao dio hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada i inovacije, pokazati da osim vrhunskih sportaša i prekrasne prirode Hrvatska posjeduje izume i proizvode stvorene inteligencijom i snalažljivošću naših ljudi te pokazati svijetu svoju kvalitetu i vrijednost.


Hrvatski brandovi promovirat će se serijom izložbi na sajmovima u Münchenu (sajam CBR održan je od 22. do 26. veljače 2007.), u Lisabonu (sajam Expolingua od 8. do 10. ožujka 2007.) i Bruxellesu. München je odabran jer trenutno Njemačka predsjeda EU, Lisabon zato što Portugal preuzima predsjedanje EU nakon Njemačke, te Bruxelles kao središte EU.


Ovim projektom Hrvatska gospodarska komora već desetu godinu za redom nastavlja promovirati kvalitetne hrvatske proizvode koji uključuju značajke hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada i inovacije, a ovim ih projektom želi dodatno predstaviti i stranoj javnosti.


:: na vrh ::

 

Ciljano tržište - Sjedinjene Američke Države

UVOD

   SAD

Pozadina:

Britanske kolonije u Americi 1776. godine prekinule su savez s Velikom Britanijom i bile priznate kao Sjedinjene Američke Države Pariškim ugovorom iz 1783. Kako se narod širio sjevernoameričkim kontinentom i stekao brojna prekomorska područja tijekom 19. i 20. stoljeća 37 novih država dodano je u savez s prvotnih 13 država. Dva najtragičnija događaja u nacionalnoj povijesti su Građanski rat (1861.-65.) i Velika depresija 1930-tih.
Gospodarstvo SAD-a je obilježeno stalnim rastom, niskom nezaposlenošću i inflacijom i rapidnim napretkom u tehnologiji.

ZEMLJOPIS

   SAD

Položaj:

Sjeverna Amerika, omeđuju ga Atlantski i Tihi ocean, između Kanade i Meksika.

Površina:

ukupno: 9.631.420 km2
zemlja: 9.161.923 km km2
voda: 469.497 km2
napomena: uključuje samo 50 država i Okrug Columbia

Kopnena granica:

ukupno: 12.034 km
granične zemlje: Kanada 8.893 km (uključujući 2.477 km s Aljaskom), Meksiko 3.141 km

Klima:

uglavnom umjerena, uz tropsku na otočju Hawaii i Floridi, arktičku na Aljaski, polusuha na području zapadno od rijeke Mississippi, i suha u Velikom bazenu na jugozapadu

Prirodni resursi:

ugljen, bakar, olovo, uran, boksit, zlato, željezo, nikal, srebro, cink, nafta, prirodni plin, drvo

Obradive površine:

Obradive površne 18.01%
stalni usjevi: 0.21%
drugo: 81.78% (2005)

Prirodne katastrofe:

Česti tsunamiji, vulkani i potresi na području oko Pacifičkog bazena; uragani uz Atlantik i obalu Meksičkog zaljeva; tornada na srednjem zapadu i srednjem istoku; klizišta zemlje u Kaliforniji;

Napomena:

Treća zemlja na svijetu po veličini (poslije Rusije i Kanade) i po zagađenosti okoliša (poslije Kine i Indije); Mt. McKinley je najviši vrh Sjeverne Amerike i Dolina Smrti je najniža točka kontinenta.

STANOVNŠTVO

   SAD

Broj stanovnika:

298.444.215 (procjena srpanj 2006.)

Prirast stanovništva:

0.91% (2006. procjena)

Religije:

Protestanti 52%,rimokatolici 24%, mormoni 2%, Židovi 1%, muslimani 1%, ostalo 10%, ateisti 10% (2002. procjena)

Jezici:

engleski 82.1%, španjolski 10.7%, ostali indoeuropski 3.8%, azijski jezici 2.7%, ostali 0.7% (po popisu iz 2000.)

  POLITIČKO UREĐENJE

   SAD

Ime države:

Službeno – dugi oblik: Sjedinjene Američke Države - United States of America
Službeno – kraći oblik: Sjedinjenje Države - United States
kratice: SAD - US ili USA

Državno uređenje:

Ustavna savezna republika; jaka demokratska tradicija

Glavni grad:

Washington, DC

Administrativna podjela:

50 država i 1 okrug*; Alabama, Alaska, Arizona, Arkansas, California, Colorado, Connecticut, Delaware, District of Columbia*, Florida, Georgia, Hawaii, Idaho, Illinois, Indiana, Iowa, Kansas, Kentucky, Louisiana, Maine, Maryland, Massachusetts, Michigan, Minnesota, Mississippi, Missouri, Montana, Nebraska, Nevada, New Hampshire, New Jersey, New Mexico, New York, North Carolina, North Dakota, Ohio, Oklahoma, Oregon, Pennsylvania, Rhode Island, South Carolina, South Dakota, Tennessee, Texas, Utah, Vermont, Virginia, Washington, West Virginia, Wisconsin, Wyoming

Nacionalni praznik:

Dan nezavisnosti, 4. srpnja (1776.)

Ustav:

17. rujna 1787., na snazi od 4. ožujka 1789.

Pravni sustav:

Sustav saveznih sudova temeljenih na engleskom građanskom pravu;

Izvršna vlast:

Šef države: Predsjednik George W. BUSH (od 20. siječnja 2001); potpredsjednik Richard B. CHENEY (od 20. siječnja 2001);
napomena – predsjednik je ujedno šef države i predsjednik vlade
kabinet: Kabinet imenovan od predsjednika i odobren od Senata

Zakonodavna vlast:

dvodomni Kongres sastoji se od Senata (100 mjesta) i Zastupničkog doma (435 mjesta)

Članstvo u međunarodnim organizacijama:

AfDB, ANZUS, APEC, Arctic Council, ARF, AsDB, ASEAN (dijalog partner), Australia Group, BIS, CBSS (promatrač), CE (promatrač), CERN (promatrač), CP, EAPC, EBRD, FAO, G-5, G-7, G- 8, G-10, IADB, IAEA, IBRD, ICAO, ICC, ICFTU, ICRM, IDA, IEA, IFAD, IFC, IFRCS, IHO, ILO, IMF, IMO, Interpol, IOC, IOM, ISO, ITU, MIGA, MINUSTAH, NAFTA, NAM (guest), NATO, NEA, NSG, OAS, OECD, OPCW, OSCE, Paris Club, PCA, PIF (partner), SPC, UN, UN Security Council, UNCTAD, UNESCO, UNHCR, UNITAR, UNMEE, UNMIL, UNMOVIC, UNOMIG, UNRWA, UNTSO, UPU, WCL, WCO, WHO, WIPO, WMO, WTO, ZC

GOSPODARSTVO

   SAD

BDP – paritet kupovne moći

12.36 bilijuna $ (procjena 2005.)

BDP – službena tečajna lista

12.49 bilijuna $ (procjena 2005.)

Stopa rasta BDP-a

3.5% (procjena 2005.)

BDP per capita (paritet kupovne moći)

41.800,00 $ (procjena 2005.)

BDP – prema sektorima:

poljoprivreda: 1%
industrija: 20.4%
usluge: 78.7% (procjena 2005.)

Radna snaga:

149,3 milijuna (procjena 2005.)

Nezaposlenost

5.1% (procjena 2005.)

Stanovništvo koje živi ispod granice siromaštva

12% (procjena 2005.)

Inflacija

3.2% (procjena 2005.)

Udio investicija u BDP-u

16.7% (procjena 2005.)

Proračun:

prihodi: $2.119 bilijuna
rashodi: $2.466 bilijuna; (procjena 2005.)

Udio javnog duga u BDP-u

64.7% (procjena 2005.)

Poljoprivredni proizvodi:

žito, kukuruz, ostale žitarice, voće, povrće, pamuk; govedina, svinjetina, perad, riba; šumski proizvodi

Industrije:

Vodeća svjetska industrijska sila, raznorodna i tehnološki napredna; nafta, čelik, motorna vozila, aero-svemirska, telekomunikacije, kemijska, elektronička, proizvodnja hrane, potrošačka dobra, drvena građa, rude

Industrijska proizvodnja - stopa rasta:

3,2% (procjena 2005.)

Izvoz (2005. god.)

927,5 milijarde $ f.o.b. (procjena 2005.)

Izvozni proizvodi:

Poljoprivredni proizvodi (soja, voće, kukuruz) 9,2%, sirovine za industriju (organske kemikalije) 26,8%, kapitala dobra (tranzistori, zrakoplovi, dijelovi za motorna vozila, računala, telekomunikacijska oprema) 49.0%, potrošačka dobra (automobili, lijekovi) 15,0% (2003.)

Zemlje izvoza:

Kanada 23,4%, Meksiko 13,3%, Japan 6,1%, Kina 4,6%, UK 4,3% (2005.)

Uvoz (2005. god.)

1.727 bilijuna $ f.o.b. (procjena 2005.)

Uvozni proizvodi:

Poljoprivredni proizvodi 4.9%, sirovine za industriju 32.9%, kapitalna dobra 30.4% (računala, telekomunikacijska oprema, automobilski dijelovi, uredski strojevi, električni strojevi), potrošačka dobra 31.8% (automobili, odjeća, lijekovi, namještaj, igračke) (2003.)

Zemlje uvoza:

Kanada 16.9%, Kina 15%, Meksiko 10%, Japan 8.2%, Njemačka 5% (2005.)

Pričuva od vanjskotrgovinske razmjene i zlata:

86,94 milijarde $ (2004. procjena)

Vanjski dug:

8.837 bilijuna $ (procjena 30 lipanj 2005.)

Valuta:

US dollar (USD)

Fiskalna godina:

1. listopada – 30. rujna

  KOMUNIKACIJE

   SAD

Broj korisnika čvrstih linija:

268 milijuna (2003)

Broj korisnika mobilnih linija:

194.479.364 (2005)

Internetski kod zemlje:

.us

Broj korisnika Interneta:

203.824.428 (2005)

  PROMET

   SAD

Broj zračnih luka:

14.858 (2006)

Helidromi:

149 (2006)

Cjevovodi:

Nafta i prerađevine 244,620 km; prirodni plin 548,665 km (2003)

Pruge:

ukupno: 226,605 km

Ceste:

ukupno: 6,407,637 km

Vodovod:

41,009 km (19,312 km za komercijalnu upotrebu)

Utovarne luke i terminali:

Corpus Christi, Duluth, Hampton Roads, Houston, Long Beach, Los Angeles, New Orleans, New York, Philadelphia, Tampa, Texas City
napomena: 13 luka sjeverno od New Orleansa (luke South Louisiana) na rijeci Mississippi imaju promet od 290,000,000 tona tereta godišnje

VAŽNE ADRESE

Diplomatsko predstavništvo RH u SAD-u:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama
(Pokriva Sjedinjene Meksičke Države, Savezne Države Mikronezije i Republike Maršalove Otoke, Palau i Panamu)
Veleposlanik: mr. sc. Neven Jurica
Tel: 00 1 202 588 5899
Faks: 00 1 202 588 8937, 588 8936
Adresa: 2343 Massachusetts Ave., NW
Washington DC 20008-2803
U. S. A.
e-mail: public@croatiaemb.org
web. http://us.mfa.hr

Diplomatsko predstavništvo SAD-a u RH:

Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj
Veleposlanik: Robert Anthony Bradtke Veleposlanik
Tel: +385 1 66 12 200
Faks: +385 1 66 12 373
Adresa: Ulica Thomasa Jeffersona 2
10 010 Zagreb
HRVATSKA
e- mail: irc@usembassy.hr
web: www.usembassy.hr

VAŽNIJE WEB ADRESE

U.S. Department of Commerce – Odjel za trgovinu

www.doc.gov

Vlada US

http://www.usa.gov/

Info Vlada

http://www.library.ucsb.edu/subjects/gov/govt-fed.html

Info Carina

http://www.customsinfo.com/

Export Import Banka SAD-a

http://www.exim.gov/

Trgovačka komora – Međunarodni odjel

http://www.uschamber.com/International/default.htm

STAT-USA/Internet

http://www.stat-usa.gov/
Usluga Trgovinskog odjela SAD-a - pristup poslovnim, gospodarskim i trgovinskim podacima.

Izvozni portal Vlade SAD-a

http://www.export.gov/


:: na vrh ::

 

Saab nudi offset u Slavoniji za Gripene

Offset program nudi suradnju u poljoprivredi, obrazovanju i industriji



„Ako uspijemo sklopiti ugovor o prodaji višenamjenskog zrakoplova JAS-39 Gripen Hrvatskoj, to će biti posao koji će nas povezati na nekih tridesetak godina", kaže Bo Norlin, potpredsjednik u švedskom Saabu zadužen za offset programe. Norlin je nakon šest godina rada za švedsko Ministarstvo vanjskih poslova u Hrvatskoj na promociji gospodarske suradnje prije mirovine prihvatio posao u Saabu, a zadatak mu je dogovaranje eventualnih offset programa u slučaju da Hrvatska odluči kupiti švedski zrakoplov. Upravo je Norlinov dolazak u Hrvatsku prošlog tjedna označio početak kampanje Saaba za dobivanje posla s Hrvatskom o nabavi 12 zrakoplova za sada nepoznate cijene (vjerojatno 30-40 milijuna eura po komadu), za koje će natječaj kroz dvije godine raspisati hrvatska Vlada. Kako je riječ o političkoj odluci, dobivanje ili gubitak posla u konkurenciji zrakoplova F-16 američkog Lockheed-Martina osim o financijskom paketu ovisit će i o offset programima koje će konkurenti ponuditi. Naime, iz 2004. postoji 'natuknica' hrvatske vlade da tako veliki poslovi moraju imati offset barem u vrijednosti posla, od čega četvrtina treba biti izravno vezana uz predmet nabave. O politički delikatnoj odluci kupnje vojne tehnologije, koju mnogi označavaju kao dugoročno priklanjanje Europi ili Americi, Bo Norlin nema tako isključiv stav i kaže: "Amerikanci se neće imati razloga ljutiti ako njihov zrakoplov F-16 izgubi na natječaju, jer znatan dio komponenti našeg Gripena dolazi iz General Electrica i drugih američkih tvrtki. Mi smo zapravo kompromis jer sve zemlje koje su kupile zrakoplov za njega proizvode dio dijelova." Kaže da bi kao dio offset programa Hrvatskoj mogli ponuditi suradnju u poljoprivredi, obrazovanju ili industrijskoj proizvodnji, o čemu već sada načelno razgovaraju sa 11 hrvatskih ministarstava. "Svaki posao mora biti komercijalno isplativ jer ne želimo da suradnja zamre kada ispunimo svoju obvezu i naplatimo zrakoplove", kaže Norlin pojašnjavajući kako cijela grupacija u offsetu ima već 40 godina iskustva, a za to vrijeme, misli, su ispunili više od 50 milijardi eura vrijedne offset programe. Tako je Mađarska u sklopu leasinga 14 zrakoplova JAS 39 Gripen dogovorila offset u sklopu kojeg su Šveđani u Mađarsku dovela tvrtku Electrolux koja je ostvarila dvije tvornice i zaposlila 3700 ljudi. Češka je potpisujući s istom tvrtkom ugovor o najmu aviona dogovorila offset od 130 posto za ugovor vrijedan 830 milijuna eura. Ipak, najbolje je prošla Južnoafrička Republika, koja je izborila offset program od čak 300 posto vrijednosti kupnje 28 zrakoplova.


"Možemo gledati posao sa strane proizvodnje dijelova za zrakoplov, ali i suradnju na drugim poljima. Moramo biti pragmatični i raditi s onim industrijama koje postoje", kaže Norlin i počinje nabrajati područja koja vidi kao najbolja za offset programe. "Slavonija i poljoprivreda su nam prvi cilj jer znamo da bismo tu mogli učiniti nešto na pitanju zapošljavanja jer je nezaposlenost problem u cijeloj toj regiji. Tamo nam je zanimljiva i mogućnost pokretanja proizvodnje goriva. Zbog proizvodnje prehrambenih proizvoda, već smo održali prve sastanke s predstavnicima Podravke. Ističe i zanimanje za šumarstvo, u kojem bi mogao uspostaviti suradnju s proizvođačima namještaja i donijeti nove tehnologije koje će potaknuti isplativiju i racionalniju proizvodnju. Otprije je aktualna suradnja na području energetike s Dalekovodom i "Končarom", a velik potencijal vidi i u farmaceutskoj industriji i brodogradnji. "Važan dio mogao bi biti i offset vezan za ekologiju. Možda u Švedskoj možete pljunuti na ulici, ali mi imamo odlične kompanije koje se bave spaljivanjem smeća. Naime, nama zakon dopušta recikliranje 25 posto smeća, a ostalo se mora spaliti. Tu tehnologiju smo, primjerice, ponudili Bugarskoj jer Sofija je svoje smeće prevozila u 160 km udaljeni Plovdiv i to plaćala 20 milijuna eura godišnje, a spalionica stoji 18 milijuna." Norlin kaže da zna kako su natječaj i odluka o kupnji zrakoplova u Hrvatskoj još relativno daleko, no već sada kreće u potragu za eventualno isplativim poslovima kojima bi popunio dogovorenu vrijednost offseta ako budu potpisani ugovori. "Bit ćemo spremni odmah ponuditi poslove s najvećim potencijalom ministru gospodarstva i predsjedniku Hrvatske gospodarske komore, a na njima je da nam daju povratnu informaciju koji su interesi Hrvatske. Jedino znam da ćemo sve dogovore ispuniti na vrijeme", zaključio je Bo Norlin. Najveći adut Saaba za posao s hrvatskom Vladom nije ni činjenica što su jedna od vodećih tehnoloških kompanija u svemirskim programima, zrakoplovstvu i obrani nego to što su dio Investora AB, švedske tvrtka osnovane 1916. koju još kontrolira njezin osnivač, moćna švedska obitelj Wallenberg. Osim Saaba, Investor AB posjeduje znatne udjele u nekoliko velikih švedskih tvrtki poput ABB-a, Astra Zeneca, Electroluxa, Ericssona, Ikee, Gambroa, Husqvarne, Scanije, ali i stotinjak drugih koje može uključiti u poslove offseta. U 2006. tržišna vrijednost Investora AB procjenjivana je između 13 i 16 milijardi eura. Investor AB inače ima velike rezerve gotovine i praktički posluje bez zaduživanja. Iako obitelj Wallenberg nominalno posjeduje samo 22 posto tvrtke, ima 46 posto glasova jer za dionice dobivaju višestruko pravo glasa. Upravo bi tvrtke u kojima Investor AB ima udjela trebale 'milom ili silom' ući u offset programe odluči li se Hrvatska za kupnju Saabova zrakoplova.



Izvor: Poslovni dnevnik, 27. 02. 2007.


:: na vrh ::

 

Novac, prostor i izvoz najveći problemi malih brodogradilišta

Hrvatska mala brodogradnja zapošljava oko dvije tisuće ljudi koji ostvaruju oko 500 mil. kuna prihoda



Boris Vukušić, direktor tvrtke Bimex prom d.o.o., koja proizvodi male brodice u središtu Zagreba u Bednjanskoj ulici, jedan je od zagovornika osnivanja klastera o čemu se prvi put razgovaralo na Sajmu sporta i nautike u Zagrebu na sastanku Udruženja male brodogradnje HGK. Hoće li se i kada klaster osnovati na prvom skupu poduzetnika, vlasnika malih brodogradilišta kojih u udruzi već ima sedamdesetak, nije se naravno moglo utvrditi. Zdenka Mesić, načelnica Odjela za razvoj slobodnih zona, klastera i potporu izvozu u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, pozvala je članice da što prije osnuju klaster jer mala brodogradnja dio je Vladine izvozne ofenzive pa će i Ministarstvo sufinancirati njegovo osnivanje. Ove godine Ministarstvo će za potporu klastera izdvojiti 5,5 milijuna kuna, i to za obje vrste, "vladine" i one koji su već osnovani na terenu i koje su organizirali sami gospodarski subjekti. U Vladinoj izvoznoj ofenzivi određeni su sektori u kojima će se uspostaviti klasteri kako bi poduzetnici što prije povećali konkurentnost i izvoz. To su uz klaster male brodogradnje još i klaser voda, tekstil i odjeća, drvo i namještaj, IT sektor i marikultura hrvatske ribe. Ministarstvo će tijekom ožujka raspisati natječaj za potpore novim i već postojećim klasterima, koji će biti otvoren sve dok se sredstva ne raspodijele. Za uspostavu klastera davat će se do 400.000 kuna, a klasteri koji su operativni mogu dobiti za troškove 2,5 posto od svog ukupnog prihoda. Hrvatska mala brodogradnja, kaže Boris Vukušić, inače i potpredsjednik udruge, zapošljava već oko dvije tisuće ljudi koji ostvaruju oko pet stotina milijuna kuna ukupnog prihoda. Međutim, problem je što naši brodovi teško prodiru na strana tržišta. Vladina inicijativa je dobrodošla, no to su ipak, smatra Vukušić, mali brodograditelji koji se teško mogu brzo prilagoditi stranoj konkurenciji. Godinama se govori o osnivanju klastera, no ljudi se boje da će se izgubiti u velikoj konkurenciji, odnosno da će im netko oduzeti njihov dio kolača pa su nepovjerljivi. Edukacija je inače problem u maloj brodogradnji i nedostaje kadra za ovu industriju.



Vukušić tvrdi da u ovom trenutku profita u maloj brodogradnji nema. Sirovine za gradnju brodova su uglavnom sve iz uvoza što poskupljuje proizvod. Ipak drži da su najveći problemi u nedostatku novca, ali i prostora koji ne može biti manji od stotinjak četvornih metara. Bimex prom je kupio zemljište za gradnju proizvodnog prostora u Jastrebarskom jer je sada u iznajmljenoj hali u središtu grada. Tek za nekoliko godina može računati na profit, a do tada treba što jeftinije kredite. Inače, brodogradilište proizvodi glisere za obiteljsku rekreaciju i iznajmljivanje i kupci su, prema tumačenju Vukušića, prosječni hrvatski građani zato što su prosječne cijene broda od tri do pet i deset tisuća eura. Cijenu brodova uveliko određuju visoke trošarine i trebalo bi, kaže, promijeniti zakon na način da se trošarine primjenjuju samo na plovila koja su iz uvoza. Naši brodograditelji su diskriminirani već u startu jer moraju ishoditi dva certifikata, jedan da bi nastupili na hrvatskom tržištu i drugi za tržište EU. Malu brodogradnju valja dići na višu razinu kako bi bila konkurentna. Na svjetskim tržištima dominiraju velike korporacije koje imaju tradiciju i kapital kojim Bimex prom, primjerice, s petnaestogodišnjim iskustvom ne može konkurirati. No kada bi se udružilo samo desetak proizvođača, mogli bi proizvoditi između 40 i 50 modela brodova.



Dileme zbog klastera


Za osnivanje klastera dovoljna su već tri poslovna subjekta kojima je cilj zajednička suradnja u proizvodnom lancu, proizvodu ili izlasku na tržište. Najteži put je dogovor potencijalnih članica o osnivanju i o tomu koji će izabrati pravni oblik suradnje. Najbolje je po mnogima osnovati trgovačko društvo jer tada su jasna pravila raspodjele dobiti, ali može se registrirati i obrt ili gospodarsko-interesno udruženje. Za uspješan rad najvažniji su povjerenje među članicama i dobar klaster menadžer. Najviše osnovanih klastera na terenu imaju Varaždinska i Međimurska županija, a potom slijedi Zagreb. Ukupno ima 20 klastera s 398 gospodarskih subjekata i 25.000 zaposlenih. Najbolji su se pokazali, prema mišljenju Ministarstva, drvni klaster sjevernozapadne Hrvatske i grupa Gastro. U Sisku je prošle jeseni osnovan Hrvatski klaster brodogradnje u sastavu kojeg je 20 tvrtki iz ove županije, no njihov cilj je remont i kontrola što većeg broja riječnih brodica. Na suhom navozu u Galdovu sada se godišnje obave remonti samo desetak brodova, a cilj klastera je da ih bude pedesetak.



Izvor: Poslovni dnevnik, 01.03.2007.


:: na vrh ::

 

Otvorena-vrata.hr

www.otvorena-vrata.hr
Web Portal Otvorena vrata projekt je Vlade Republike Hrvatske, pokrenut s ciljem da sve svoje projekte s poticajnim sredstvima na jednom mjestu predstavi zainteresiranima poduzetnicima, obrtnicima, poljoprivrednicima, studentima. Ove web stranice nude informacije o projektima koje Vlada i druge državne institucije pružaju i o uvjetima kako ih možete iskoristiti.

 

Hrvatske poslovne tražilice

dsa

http://www.biznet.hr/

dsa

http://www.biznis.hr/

Briefing portal

http://www.briefing.hr/

BURZA.HR

 

http://www.burza.hr/

Croatiabiz.com

 

http://www.croatiabiz.com/index.php

dsa

http://www.crobiz.biz.hr/index.asp

dsa

http://www.cursor.hr/Portal.nsf?Open

dsa
HRVATSKI FRANŠIZNI SERVIS

http://www.custic.net/

 

dsa
Poslovna tražilica

http://www.kompass.hr
http://www.kommarket.com

Lolica.net

http://www.lolica.net/

dsa

http://www.mti.hr/

Logo

http://www.poslovnamreza.hr/imenik/

dsa

http://www.poslovniforum.hr/search.asp

dsa

http://www.poslovni-imenik.com/

 

Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi

dsa

http://www.tisup.mps.hr/hr/default.asp

dsa

http://www.totaldalmacija.com/default.aspx

dsa
Wer liefert was?

http://www.wlw.hr/

dsa
POSLOVNI NAVIGATOR

http://www.poslovni-navigator.hr


:: na vrh ::

 

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

HOTEL EXPRESS INTERNATIONAL vodeći je svjetski „hotel discount & management“ program, osnovan 1987. u SAD-u, sa sjedištem u Norveškoj, koji uz 57 ureda u svijetu, od 2005. godine svoj ured ima i u Zagrebu.


HEI svojim poslovnim i individualnim korisnicima omogućuje 50% povoljniji smještaj u preko 4000 hotela širom svijeta uz besplatnu uslugu rezervacije, čime se ujedno i rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke i uspješno vrši outsourcing određenog segmenta poslovanja koji se može proširiti i na organizaciju konferencija, seminara i poslovnih sastanaka.


HEI zlatna članska kartica, koja glasi na ime i prezime, predstavlja HEI članstvo koje vrijedi godinu dana. Povrat investicije članstva ostvaruje se već nakon dva do tri noćenja!


Preko 3,5 milijuna prodanih HEI kartica uz 20 godina tradicije, garancija su kvalitetne usluge. U godinu dana 30 hotela u Hrvatskoj pridružena su ovom uspješnom programu, a više od 70 tvrtki, među kojima su i Deloitte, General Grafik, Infoarena, TIM-ZIP, Spectator Solis, Gradatin, Tekstil Uzor, Zagreb-Montaža, Sinaco i mnogi drugi, koristi prednosti HEI članstva ostvarujući značajne uštede pri putovanjima.


HEI zlatna kartica predstavlja i izuzetan poslovni poklon za poslovne partnere.
Svim članovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta.

Kontakt:
Tel 01 4851 462
Fax 01 4851 933
e-mail: prodaja@hot-ex.hr
www.hot-ex.hr

 

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

 

Končar INEM - Akcija 'Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI'

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

 

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2007. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]