Izvoznik, broj 29, ožujak 2007.

  
Intervju
O halal kvaliteti: Aziz efendija Hasanović, pomoćnik predsjednika Mešihata Islamske zajednice za vjerska pitanja
Aktivnosti HIZ-a
Edukacija o primjeni europskih norma, CE označivanju, te HACCP i HALAL normama
Najave
Seminar „Uspješni izvoz i ulazak na nova tržišta“
Međunarodna konferencija o klasterima
Seminar Segmentacija tržišta / Prodajni i distribucijski kanali, Podstrana, 23. i 24. travnja 2007., Hotel „Lav Meridien“ Split
Sajamske priredbe
Međunarodni halal sajam MIHAS 2007 u Kuala Lumpuru
Međunarodni malezijski sajam hrane i pića "MIFB 2007"
Državna uprava
Predstavljen Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2007. godinu
Multilateralna kvota CEMT dozvola
Javni natječaj za dodjelu državne potpore za poticanje razvoja i održivosti industrijske prerade drva
Prvo savjetovanje o izvoznoj konkurentnosti hrvatske drvne industrije
O članovima
Ericsson Nikola Tesla potpisao prvi 3G ugovor s inozemstvom
HBOR
HBOR lani sa 180,3 milijuna kuna dobiti
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište - Saudijska Arabija
Iz tiska
Treći kongres malih i srednjih poduzetnika u Opatiji
U 20 islamskih zemalja izvezli roba za samo 407 mil. dolara
e-Hrvatska: putem Interneta dostupno 50 posto javnih usluga
Web preporuka
Predstavljena internetska stranica Hrvatske gospodarske diplomacije
Stranica Talijanskog instituta za vanjsku trgovinu
Delegacija Europske komisije u RH pokrenula internetsku stranicu EU Info
Internetska stranica Agencije za certificiranje halal kvalitete
Popusti za članove HIZ-a
Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Končar INEM - Akcija 'Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI'
Intervju

O halal kvaliteti: Aziz efendija Hasanović, pomoćnik predsjednika Mešihata Islamske zajednice za vjerska pitanja

O HALAL KVALITETI:

Halal kvaliteta podrazumijeva skup primijenjenih postupaka u procesu proizvodnje ukupnost karakteristika proizvoda koje su u skladu s islamskim propisima i određuju i proizvod ili uslugu prihvatljivim za korištenje ili konzumaciju muslimanima.
Utvrđivanja i dokazivanje halal statusa procesa i proizvoda mogu obavljati isključivo kompetentne i osposobljene institucije koje za to ovlasti nadležna islamska zajednica.
Važeće utvrđivanje i dokazivanje halal statusa mora biti utemeljeno na šerijatskim principima i odgovarajućem halal standardu, pravilnicima i drugim proceduralnim uputama. Halal status se potvrđuje odgovarajućim dokumentom kojim se odobrava isticanje oznake halal.


RAZGOVOR:


Aziz ef. Hasanović,
pomoćnik predsjednika Mešihata Islamske zajednice za vjerska pitanja


Među hrvatskim izvoznicima sve je veći interes za implementaciju halal kvalitete. Što je ustvari halal norma, odnosno na čemu se ona zasniva?


Riječ „HALAL“ arapskog je podrijetla, a prevodimo je sa riječju „dozvoljeno“ ili „dopušteno“. Usvojena je u cijelom svijetu kao izričaj za normu koja podrazumijeva dozvoljena jela, pića i kozmetiku bez primjese svinjskog mesa, masti ili bilo kojeg aditiva od istog. Kada je u pitanju piće i kozmetika ne može biti alkohola i bilo kojeg opijata u bilo kom promilu. To su propisi jasno vidljivi u Kur'anu temeljem čega su muslimani razvili Halal normu u pogledu konzumiranja dozvoljenog, a zasigurno i zdravog stila življenja.


Halal certifikat otvara izvoznicima vrata prema rastućim tržištima islamskih zemalja, no on je ujedno i uvjet za uvoz proizvoda kojeg postavljaju mnoge druge zemlje, pa tako i mnoge europske zemlje. Koju korist halal norma može donijeti izvoznicima?


Primjena Halal norme u proizvodnji prehrambenih i kozmetičkih proizvoda otvara našim izvoznicima vrata na veliko arapsko-islamsko tržište i sve više u zemlje EU gdje živi oko 50 milijuna muslimana.


Stella Croatica prva je hrvatska tvrtka koja je implementirala halal standard. Koje su tvrtke još iskazale interes ta uvođenje halal norme?


Više tvrtki se interesiralo o uvođenju Halal norme. Konkretne korake na tom planu su učinile VIRO šećerana iz Virovitice, PIK Vrbovec, KOKA - Varaždin, Vindija - Varaždin, Podravka – Koprivnica, IREKS AROMA – Jastrebarsko, SKLADINVEST – Samobor - prerada mesa i mesnih proizvoda te DOMINIS iz Dugog Sela – med i pčelinji proizvodi. Obavljen je razgovor s predstavnicima KRAŠA iz Zagreba.


Kome se hrvatski izvoznici mogu obratiti ukoliko su zainteresirani za uvođenje halal kvalitete u svoju proizvodnju?


Kao pomoćnik predsjednika Mešihata za vjerska pitanja i član Uprave Agencije za Halal kvalitetu ja sam odgovorna osoba za ovu djelatnost i provodim cijelu proceduru pri implementaciji Halal norme. Hrvatski proizvođači zainteresirani za uvođenje Halal norme mogu se obratiti Mešihatu Islamske zajednice u Hrvatskoj, Tomašićeva 12, 10000 Zagreb, ili na telefon i telefaks 01/4614556, ili na mobilni telefon 098 379 377, ili putem e-maila na adresu aziz.hasanovic@zg.t-com.hr

Edukacija o primjeni europskih norma, CE označivanju, te HACCP i HALAL normama

Nakon što je u veljači održan prvi seminar na temu Istraživanje tržišta, 21. ožujka 2007., u Hotelu Dubrovnik, u Zagrebu, Udruga Hrvatski izvoznici, u suradnji s USAID-ovim programom Poduzetna Hrvatska, nastavila je edukaciju izvoznika. Ovog puta učilo se o primjeni europskih norma, CE označivanju, te HACCP i HALAL normama.


U sklopu cjelodnevnog, raznovrsnog programa, sa slobodom kretanja roba i sigurnošću proizvoda na europskom tržištu izvoznike je upoznala mr.sc. Snježana Zima, pomoćnica ravnatelja za normizaciju u Hrvatskom zavodu za norme. Predstavnici izvozno orijentiranih tvrtki tako su dobili informacije o zahtjevima postavljenim pred proizvođače koji žele plasirati proizvode na unutarnje tržište EU-a. Osim toga, Vladimir Mucko, načelnik odjela u Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji, izvoznicima je predstavio EU direktive novoga pristupa i CE označivanje.


Voditeljica projekata za unutarnje tržište, statistiku i zaštitu potrošača Delegacije Europske komisije u RH Friederike Wuenschmann predstavila je Ppedpristupne sporazume o međusobnom priznavanju između EU i zemalja kandidata te koristi koje oni mogu donijeti hrvatskim gospodarstvenicima, odnosno izvoznicima.


Činjenice o HACCP normi izvoznicima je približila Irena Barukčić, dipl. ing. prehrambene tehnologije iz Biotechnicona, a o osnovnoj HALAL normi govorio je pomoćnik predsjednika Mešihata Islamske zajednice za vjerska pitanja Aziz ef. Hasanović i Amir Sakić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete.


Poduzetnici su mogli čuti i poučno iskustvo izvoznika o korisnosti usklađivanja s normama, koje je prisutnima prenio Andrija Polić, direktor vrlo uspješne male tvrtke Stella Croatica.


U sklopu programa izvoznici su upoznali usluge javnih ustanova Republike Hrvatske nadležnih za područje normizacije, akreditacije i mjeriteljstva - Hrvatskog zavoda za norme, Hrvatske akreditacijske agencije i Državnog zavoda za mjeriteljstvo, koje su predstavili Snježana Zima iz HZN-a, Biserka Bajzek Brezak, ravnateljica HAA i Mirko Vuković, ravnatelj DZM-a.


Sve prezentacije predavača, u PDF formatu, dostupne su na internetskoj stranici Hrvatskih izvoznika, a za preuzimanje istih možete kliknuti OVDJE

 

Seminar „Uspješni izvoz i ulazak na nova tržišta“

Udruga Hrvatski izvoznici u suradnji s USAID-ovim programom Poduzetna Hrvatska nastavlja seriju besplatne edukacije za svoje članove. Stručna edukacija namijenjena je djelatnicima u izvozno orijentiranim tvrtkama koji su odgovorni za izvoz ili direktno uključeni u proces izvoza.


Nakon dva seminara, edukacija izvoznika nastavlja se organizacijom jednodnevnih seminara jednom mjesečno od travnja do lipnja, dok će se posljednji seminar održati u jesen, nakon ljetne stanke. Teme seminara određene su prema iskazanom interesu izvoznika u prethodno provedenom upitniku. Tako još slijedi edukacija na teme: Uspješan izvoz i ulazak na nova tržišta; Prodajne strategije; Identificiranje stranih strateških partnera i Carinske procedure.


Seminari su zamišljeni kao dvosmjerna komunikacija između predavača i sudionika, s brojnim primjerima iz prakse. Za svaki od seminara slat će se posebni pozivi, na osnovi kojih će članovi HIZ-a imati mogućnost prijaviti se za sudjelovanje.


Najavljujemo kako će sljedeća edukacija biti 18. travnja 2007. na temu Uspješan izvoz i ulazak na strana tržišta. Više informacija, kao i prijavni obrazac članovima HIZ-a poslat ćemo uskoro.

 

Međunarodna konferencija o klasterima

Pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, 20. i 21. travnja 2007. u Opatiji, u Grand Hotelu 4 opatijska cvijeta, organizira Međunarodnu konferenciju o klasterima.


Konferencija će se u svom plenarnom dijelu te na stručnim radionicama baviti temama iz ključnih područja politike i organizacije klastera, transferom novih tehnologija te razmjenom najboljih primjera iz prakse.


Očekuje se prisustvo oko 200 sudionika s područja zemalja jugoistočne Europe, te predstavnika Europske komisije i stručnjaka OECD-a.


Ukoliko ste zaintersirani za sudjelovanje na Konferenciji, potrebno je što prije poslati ispunjenu PRIJAVNICU koju, zajedno s PROGRAMOM KONFERENCIJE, možete preuzeti i na stranici www.mingorp.hr

 

Seminar Segmentacija tržišta / Prodajni i distribucijski kanali, Podstrana, 23. i 24. travnja 2007., Hotel „Lav Meridien“ Split

USAID „Poduzetna Hrvatska“ i Udruga hrvatskih putničkih agencija UHPA, najavljuju dvodnevni seminar namijenjen putničkim agencijama.


U sklopu seminara održat će se radionice na teme: struktura turističke industrije i trendovi u turizmu, istraživanje i segmentacija tržišta, razvoj proizvoda i unaprjeđenje kvalitete, te prodajni i distribucijski kanali.


Predavanje će voditi tim stručnjaka za turističku industriju, koji mogu savjetovati poduzeća o njihovom proizvodu i njegovoj kvaliteti te o tome kako pozicionirati svoje proizvode na izvoznim tržištima. Predavanje će biti održano na engleskom jeziku uz osiguran prijevod.


Više informacija i prijavnicu za seminar možete pronaći OVDJE.

 

Međunarodni halal sajam MIHAS 2007 u Kuala Lumpuru

Agencija za certificiranje halal kvalitete i Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, u suradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BIH i Veleposlanstvom BiH u Maleziji, organiziraju odlazak na najveći međunarodni halal sajam u Maleziji. Sajam MIHAS 2007 će se održati od 9. do 13. svibnja 2007. u Convention Centru u Kuala Lumpuru.


Agencija organizira putovanje, smještaj, zakup štanda i ulaznice, a cijena aranžmana odredit će se tek po iskazanom interesu izvoznika. Sudionici bi pojedinačno snosili troškove putovanja, smještaja i ulaznice za sajam, a troškovi zakupa štanda i transporta uzoraka zajednički bi pokrili svi izlagači.


Ponuda za sudjelovanje otvorena je i za hrvatske izvoznike, no kako je sajamskim pravilima određeno da proizvode mogu izlagati samo proizvođači s halal certifikatom, ostalim proizvođačima Agencija pruža mogućnost posjeta sajmu.


Ukoliko želite sudjelovati ili posjetiti halal sajam MIHAS 2007, molimo Vas da nam što prije pošaljete ispunjenu prijavnicu na broj telefaksa 01/4923797 ili e-mail info@hrvatski-izvoznici.hr. Prijavnicu možete preuzeti OVDJE.

 

Međunarodni malezijski sajam hrane i pića "MIFB 2007"

Kuala Lumpur, Malezija, 12.07.2007.



U organizaciji Kumpulan Utusan i Expomal International Sdn Bhd, a uz podršku Ministarstva poljoprivrede i poljoprivredne industrije Malezije, Ministarstva zdravstva Malezije i MATRADE-a u Kuala Lumpuru će se od 12. do 14. srpnja 2007. godine održati 8. Međunarodni sajam hrane i pića "MIFB 2007".


Za sve dodatne informacije posjetite web stranicu www.mifb.com.my , a promotivni materijali sajma dostupni su u Odjelu za prekomorske zemlje Sektora za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore, ili narudžbom na telefon 01/ 4561 639.

 

Predstavljen Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2007. godinu

Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić predstavio je, 19. ožujka 2007. godine, Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2007. godinu. Za tekuću godinu predviđeno je oko 120 milijuna kuna za poduzetničke projekte.


Također, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva unutar različitih uprava osiguralo je i dodatna sredstva za projekte u koje se mogu uključiti poduzetnici. Poduzetničkim zonama namijenjena su sredstva u iznosu 88 milijuna kuna, za projekt HIO predviđeno je 17,7 milijuna kuna, a za restrukturiranje i razvoj pojedenih grana industrije 35 milijuna kuna. Time je cjelokupni iznos sredstava za poticanje poduzetništva u 2007. godine oko 5% veći u odnosu iznos iz 2006. godine.


Operativnim planom poticanja malog i srednjeg poduzetništva želi se financijskim sredstvima pomoći poduzetnicima te povećati konkurentnost proizvoda okrenutog izvozu, a utemeljenog na znanju, odnosno novim tehnologijama.


U 2007. godini Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva izdvojit će za projekte za podizanje konkurentnosti 29 milijuna kuna; za promidžbu poduzetništva gotovo 6 milijuna kuna; za obrazovanje 6,8 milijuna kuna; za projekte financiranja poduzetništva (Lokalni projekt razvoja – Poduzetnik, Regionalni jamstveni instrumenti i dr.) 32 milijuna kuna; za zadružno poduzetništvo 4,7 milijuna kuna; za poduzetništvo ciljnih skupina 5 milijuna kuna; za poduzetničke potporne institucije 8 milijuna kuna; za projekte EU za malo i srednje poduzetništvo gotovo 17 milijuna kuna; te za obrtništvo gotovo 11, 5 milijuna kuna.


MINGORP će uskoro krenuti s javnim pozivima za projekte, a prve realizacije, odnosno sjednice povjerenstva, mogu se očekivati početkom svibnja.


Sve informacije o projektima poticanja poduzetništva svi zainteresirani moći će dobiti na web stranicama Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva – www.mingorp.hr te na info-telefonu 0800 234 505.


Evo i nekoliko statističkih podataka. Analizom potpora za poduzetništvo, došlo se do rezultata da je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, od 2004. do 2006., sufinanciralo poduzetničke zone po županijama s ukupno 141,3 milijuna kuna, dok se za isti projekt 2006. godine izdvojilo 92,5 milijuna kuna. Također, u razdoblju od 2004. do 2006. godine, MINGORP je podijelilo gotovo 400 milijuna kuna bespovratnih sredstava za projekte edukacije, ciljne skupine, jačanje konkurentnosti, zone i potporne institucije, zadruge i obrte.


Putem kreditnog projekta „Lokalni projekti razvoj – Poduzetnik“ MINGORP-a, u protekle tri godine odobreno je gotovo 4 milijarde kuna. Bilježi se i rast odobrenih jamstava putem HAMAG-a. Tako je 2004. odobreno je 10 jamstava, 2005. 84 jamstava, dok je 2006. godine odobreno čak 174 jamstava.
Anketirani korisnici potpora u 2006. godini, njih 841, kvalitetu projekata Ministarstva su ocijenili prosječnom ocjenom 3,8, od 5,0 s koliko su maksimalno projekti mogli biti ocjenjeni.

 

Multilateralna kvota CEMT dozvola

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka proslijedilo nam je Odluku o multilateralnoj kvoti CEMT dozvola za razdoblje od 2007. - 2010., donesene na Europskoj konferenciji ministara prometa 16. studenoga 2006. godine, koju prenosimo:


„ ...Države članice CEMT-a dogovorile su se o omjerima zamjene i nagradnim dozvolama koje će se primjenjivati na različite kategorije vozila uključenih u CEMT sustav multilateralne kvote. Koeficijenti i bonusi su sljedeći:


2007.

2008.

2009.

2010.

  Koef. Bonus Koef. Bonus Koef. Bonus Koef. Bonus
EURO I 1   0          
EURO II 2   1   0      
EURO III 6 20 % 6 10 % 4 40 % 4 20%
EURO IV 6 40 % 6 40 % 6 40 % 4 20%
EURO V 6 40 % 6 40%

Ovo je prvi put da se uvjeti razvoja kvote usuglašavaju za tako dugo vremensko razdoblje, jer su se odluke do sada donosile za svaku godinu.
Dogovor od 16. studenoga nedvojbeno predstavlja povijesni trenutak koji doprinosi trajnoj transparentnosti sustava, čiji je cilj olakšavanje međunarodne robne razmjene putem cestovnog prijevoza.
Ova višegodišnja odluka trebala bi omogućiti cestovnim prijevoznicima bolje predviđanje ulaganja u obnovu voznog parka.
Ona također predstavlja važan signal proizvođačima cestovnih vozila.“

 

Javni natječaj za dodjelu državne potpore za poticanje razvoja i održivosti industrijske prerade drva

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva objavilo je javni natječaj za dodjelu državne potpore za poticanje razvoja i održivosti industrijske prerade drva Republike Hrvatske u 2007. godini.


Predmet natječaja je dodjela financijskih sredstava za 2007. godinu u ukupnom iznosu od 41.100.000,00 kn, za poticanje razvoja i održivosti industrijske prerade drva Republike Hrvatske. Natječaj je raspisan u Narodnim novinama br. 26/07, od 12. ožujka 2007., a rok za podnošenje zahtjeva je 60 dana od objave natječaja.
Natječaj možete naći na web stranici MPSVG

 

Prvo savjetovanje o izvoznoj konkurentnosti hrvatske drvne industrije

U organizaciji Agencije za promicanje izvoza i ulaganja i Hrvatske gospodarske komore, te pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, 28. ožujka 2007. održano je Prvo savjetovanje o izvoznoj konkurentnosti hrvatske drvne industrije.


Prema podacima Marijana Kavrana, pomoćnika direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a, tvrtke iz sektora prerade drva i namještaja lani su ostvarile izvoz od 720 milijuna dolara, a u istoj godini uvezeno je roba u vrijednosti 688 milijuna dolara, što drvnu industriju svrstava u red rijetkih gospodarskih grana koje ostvaruju vanjskotrgovinski suficit.


Prema istraživanju koje je pripremio i proveo APIU, a obradila agencija GfK, čak 91 posto drvoprerađivača ističe da je tržište Europe za njih glavno potencijalno tržište, dok je na drugom mjestu tržište Azije i Bliskog Istoka sa 14 posto. Tek 2,9 posto tvrtki priželjkuje nove poslove u Americi što se može objasniti slabim dolarom, ali i najžešćom konkurencijom, jer svi glavni proizvođači namještaja najveću pozornost posvećuju tržištu SAD-a kao najbogatijem potrošačkom tržištu.


Istraživanje pokazuje da 61 posto ispitanika kao glavni razlog koji koči bolje rezultate navodi nedovoljne državne subvencije izvozu, dok se 55 posto izvoznika žali na tečajne razlike i monetarnu politiku. Nedostatak suvremene tehnologije kao gorući problem ističe 41 posto anketiranih drvoprerađivača, dok 35 posto njih drži da nema dovoljno dobre informacije o kretanjima na izvoznim tržištima.


U raspravi u kojoj su sudjelovali predstavnici proizvođača, nadležnih ministarstava, drvnog klastera, i mnogih institucija i udruga, zaključeno je da treba okrupniti proizvodne i izvozne potencijale i udružiti sektorske poduzetnike u klastere da bi se lakše nosili sa snažnom konkurencijom i sve agresivnijom ponudom namještaja iz Kine. Istaknuto je da izvoznici trebaju više koristiti FSC certifikate i druge oznake kvalitete, kao i bolje upoznati zahtjeve domaćeg tržišta, budući da je 69% namještaja na hrvatskom tržištu uvoznog porijekla. Drvoprerađivači su zatražili jačanje institucionalne potpore u antidumping mjerama, a raspravljalo se i o pitanju dizajna proizvoda, kojem je potrebno pristupiti studiozno, s ciljem veće konkurentnosti proizvoda.

 

Ericsson Nikola Tesla potpisao prvi 3G ugovor s inozemstvom

Kompanija Ericsson Nikola Tesla potpisala je 22. ožujka 2007. u Podgorici ugovor s T-Mobile Crna Gora koji obuhvaća 3G i 2G opremu. Ugovor uključuje i sve potrebne usluge implementacije i integracije opreme, uključujući i upravljanje rješenjima i projektom te dizajn širokopojasne mreže utemeljene na internetskom protokolu (IPBN Network Design), a pokriva i zamjenu CC/MCC kodova u mreži ovoga crnogorskoga operatora mobilne telefonije.


Ericsson Nikola Tesla je ovim ugovorom, nakon potvrđenih kompetencija u 3G tehnologijama u okviru Ericssonove grupe te 3G poslova sklopljenih na domaćem tržištu, po prvi put potpisao 3G ugovor za kupca izvan granica Hrvatske. Potpisivanjem ugovora završena je tek prva faza ovoga složenoga i strateški važnoga posla. Sada slijedi faza implementacije, integracije i puštanja u rad ugovorene opreme te obuka osoblja T-Mobile Crna Gora.

 

HBOR lani sa 180,3 milijuna kuna dobiti

Hrvatska banka za obnovu i razvitak prošlu je godinu završila s dobiti nakon oporezivanja u iznosu od 180,3 milijuna kuna ili 5,6 posto većom u odnosu na dobit iz 2005. godine, pokazuju podaci iz financijskog izvješća HBOR-a objavljenog na Zagrebačkoj burzi.
Neto prihod od kamata HBOR-a u 2006. godini je povećan za gotovo 12 posto, na 444,6 milijuna kuna, dok je neto prihod od naknada porastao za čak 26 posto, na 22,3 milijuna kuna.


Prema podacima iz izvješća, najveći se dio ukupnih prihoda od kamata odnosi na prihode od kamata od nedržavnih trgovačkih društava - 333,8 milijuna kuna ili 12,6 posto više nego u godini ranije.
Prihodi od kamata od državnih poduzeća istovremeno su porasli za 18,5 posto, na 130,3 milijuna kuna, a od domaćih banaka za čak 46 posto, na 167,3 milijuna kuna.
No, prihodi od kamata od javnog sektora bilježe pad za 19,5 posto, na nešto manje od 90 milijuna kuna.


Ukupni prihodi HBOR-a lani su u odnosu na 2005. godinu povećani za također značajnih 38 posto i iznosili su 478,8 milijuna kuna.


Istodobno, operativni troškovi HBOR-a su porasli 6 posto, na 81,4 milijuna kuna, od čega se na troškove osoblja odnosi 50,7 milijuna kuna ili 7,4 posto više nego prethodne godine.


Financijsko izvješće pokazuje i kako je HBOR u prošloj godini plasirao 7,9 milijardi kuna kredita bankama te više od 6,2 milijarde kuna kredita ostalim korisnicima.


Od iznosa plasmana ostalim korisnicima, domaća su trgovačka društva kreditirana s 3,88 milijardi kuna (4,3 posto više nego 2005.), a državna poduzeća s više od 2 milijarde kuna (7,4 posto više). Krediti javnom sektoru su pak u 2006. godini smanjeni u odnosu na 2005. za više od 30 posto, na 989,6 milijuna kuna.


Promatrano prema programima, najveći je dio tih sredstava, odnosno više od 3,03 milijarde kuna (12 posto manje nego 2005.) plasirano kroz program kreditiranja obnove i razvitka gospodarskih djelatnosti.


Izvoz je financiran s 1,7 milijardi kuna (13 posto više), dok je kroz program obnove i razvitka infrastrukture HBOR odobrio 2,06 milijardi kuna kredita ili 9,2 posto više nego u 2005.


Rast se bilježi i kod programa kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva, i to za 23 posto, na više od 482 milijuna kuna. (Hina, Bankamagazin)

 

Ciljano tržište - Saudijska Arabija

saudijskaarabija_karta.jpg

UVOD

Pozadina:

Saudijska Arabija je kolijevka Islama i domovina dvaju najvažnijih islamskih svetih gradova - Meke i Medine, tako da je kraljeva službena titula Čuvar Dviju Svetih Džamija. Modernu Saudijsku Arabiju utemeljio je 1932. ABD AL-AZIZ bin Abd al-Rahman AL SAUD (Ibn Saud) nakon 30-godišnje kampanje za ujedinjenje većeg dijela Arapskog poluotoka.
Nakon Iračke invazije na Kuvajt 1990, Saudijska Arabija prihvatila je kuvajtsku kraljevsku obitelj i 400,000 izbjeglica, te je u isto vrijeme dopustila zapadnjačkim i arapskim postrojbama korištenje njezinog teritorija za oslobođenje Kuvajta. Prisutnost stranih snaga na teritoriju Saudijske Arabije nakon oslobođenja Kuvajta bila je povod tenzijama između kraljevske obitelji i javnosti, sve do odlaska posljednjih stranih vojnika 2003. godine.
Saudijska Arabija je vodeći proizvođač nafte i prirodnog plina s otprilike 25% svjetske proizvodnje. Vlada provodi gospodarske reforme, osobito nakon pristupanja WTO u prosincu 2005., te intenzivno promiče strana ulaganja u Kraljevstvo.

ZEMLJOPIS

Položaj:

Srednji Istok, omeđen Perzijskim zaljevom i Crvenim morem, sjeverno od Jemena

Površina:

ukupno: 2,149,690 km2
kopno: 2,149,690 km2
voda: 0 km2

Kopnena granica:

ukupno: 4,431 km
susjedne zemlje: Irak 814 km, Jordan 744 km, Kuvajt 222 km, Oman 676 km, Katar 60 km, UAE 457 km, Jemen 1,458 km

Klima:

oštra, suha pustinjska klima s velikim temperaturnim razlikama

Prirodni resursi:

nafta, prirodni plin, željezna rudača, zlato, bakar

Obradive površine:

obradive površine: 1.67%
stalni usjevi: 0.09%
ostalo: 98.24% (2005.)

Prirodne katastrofe:

Česte pješčane oluje

STANOVNIŠTVO

Broj stanovnika:

27,019,731
napomena: uključujući 5,576,076 stanovnika bez nacionalnost (procjena srpanj 2006.)

Prirast stanovništva:

2.18% (procjena 2006.)

Religija:

muslimani 100%

Jezici:

arapski

Etničke skupine:

Arapi 90%, Afro-azijati 10%

POLITIČKO UREĐENJE

Ime države:

Službeno duži oblik: Kraljevina Saudijska Arabija
službeno kraći oblik: Saudijska Arabija
lokalno duži oblik: Al Mamlakah al Arabiyah as Suudiyah
lokalno kraći oblik: Al Arabiyah as Suudiyah

Državno uređenje:

monarhija

Glavni grad:

Riyadh

Administrativna podjela:

13 provincija (lokalno mintaqat, jednina - mintaqah); Al Bahah, Al Hudud ash Shamaliyah, Al Jawf, Al Madinah, Al Qasim, Ar Riyad, Ash Sharqiyah (Istočna provincija), 'Asir, Ha'il, Jizan, Makkah, Najran, Tabuk

Neovisnost:

23. rujna 1932.

Nacionalni praznik:

Ujedinjenje Kraljevine, 23. rujna (1932.)

Ustav:

Uređen prema islamskom zakonu; osnovni zakon koji uređuje prava i obaveze vlasti službeno je objavljen kraljevskim dekretom 1992. godine

Pravni sustav:

Temeljen na šerijatskom zakonu; trgovinske sporove rješavaju posebni odbori

Izvršna vlast:

Šef države: kralj i premijer ABDALLAH bin Abd al-Aziz Al Saud (od 1. kolovoza 2005.);
kabinet: Vijeće ministara imenuje monarh svake četiri godine

Zakonodavna vlast:

Savjetodavno vijeće ili Majlis al-Shura (150 članova i predsjednik imenovani od monarha na mandat od 4 godine)

Sudbena vlast:

Vrhovno sudbeno vijeće

Članstvo u međunarodnim organizacijama:

ABEDA, AfDB, AFESD, AMF, BIS, FAO, G-77, GCC, IAEA, IBRD, ICAO, ICC, ICRM, IDA, IDB, IFAD, IFC, IFRCS, ILO, IMF, IMO, Interpol, IOC, IPU, ISO, ITU, LAS, MIGA, NAM, OAPEC, OAS (promatrač), OIC, OPCW, OPEC, PCA, UN, UNCTAD, UNESCO, UNIDO, UNRWA, UNWTO, UPU, WCO, WFTU, WHO, WIPO, WMO, WTO

GOSPODARSTVO

Gospodarstvo - pregled

Gospodarstvo je temeljeno na nafti. Važnije gospodarske aktivnosti prati snažna kontrola vladajućih struktura. Saudijska Arabija raspolaže sa 25% svjetskih rezerva nafte, predstavlja najvećeg izvoznika nafte i ima glavnu ulogu u OPEC-u. Naftna industrija donosi oko 75% prihoda u proračun, iznosi 45% BDP-a, i čini 90% izvoznih prihoda. Oko 40% BDP-a dolazi iz privatnog sektora. Oko 5.5 milijuna stranih radnika važni su za saudijsko gospodarstvo, naročito u industriji nafte i sektoru usluga. Vlast promiče privatni sektor i strana ulaganja u elektrane, telekomunikacije, prirodni plin i petrokemijsku industriju. Kao rezultat privlačenja stranih investicija i raznolikosti industrije Saudijska Arabija je nakon dugogodišnjih pregovora, u prosincu 2005. ušla u WTO. Kao poticaj za daljnji razvoj i raznolikost zemlje vlada planira šest gradova razviti u velika gospodarska središta.

BDP – paritet kupovne moći

374 milijarde $ (procjena 2006.)

BDP – službena tečajna lista

286.2 milijarde $ (procjena 2006.)

Stopa rasta BDP-a

5.9% (procjena 2006.)

BDP per capita (paritet kupovne moći)

13,800 $ (procjena 2006.)

BDP – prema sektorima:

poljoprivreda: 3.3%
industrija: 67%
usluge: 29.8% (procjena 2006.)

Radna snaga:

7.125 milijuna
napomena: više od 35% radne populacije između 15 i 64 godina su stranci (procjena 2006.)

Nezaposlenost

13% (2004. - procjena lokalne banke; neke druge procjene navode stopu od 25%)

Inflacija

1.9% (procjena 2006.)

Udio investicija u BDP-u

16.2% (procjena 2006.)

Proračun:

prihod: 189.2 milijarde $
rashod: 107.6 milijarde $ (procjena 2006.)

Udio javnog duga u BDP-u

32.5% (procjena 2006.)

Poljoprivredni proizvodi:

žitarice, ječam, rajčice, dinje, datulje, limuni; pilići, jaja, mlijeko

Industrije:

Proizvodnja sirove nafte, rafinerija nafte, petrokemijska; amonijak, industrijski plinovi, cement, gnojivo, plastika; metali, remont brodova, remont zrakoplova, izgradnja

Industrijska proizvodnja - stopa rasta:

1.9% (procjena 2006.)

Izvoz (2005. god.)

204.5 milijarde $ f.o.b. (procjena 2006.)

Izvozni proizvodi:

nafta i naftni proizvodi 90%

Zemlje izvoza:

SAD 16.8%, Japan 16.5%, Južna Koreja 9.3%, Kina 7.1%, Singapur 5.2%, Tajvan 4.3% (2005.)

Uvoz:

64.16 milijarde $ f.o.b. (procjena 2006.)

Uvozni proizvodi:

Strojevi i oprema, prehrambeni proizvodi, kemikalije, motorna vozila, tekstil

Zemlje uvoza:

SAD 14.8%, Japan 9%, Njemačka 8.2%, Kina 7.4%, UK 4.7% (2005.)

Pričuva od vanjskotrgovinske razmjene i zlata:

31.63 milijarde $ (procjena 2006.)

Vanjski dug:

47.39 milijarde $ (procjena 2006.)

Valuta:

saudijski riyal (SAR)

Fiskalna godina:

Kalendarska godina

 KOMUNIKACIJE

Broj korisnika čvrstih linija:

4.5 milijuna (2006.)

Broj korisnika mobilnih linija:

13.3 milijuna (2005.)

Internetski kod zemlje:

.sa

Broj korisnika Interneta:

3.2 milijuna (2006.)

PROMET

Broj zračnih luka:

208 (2006.)

Helidromi:

6 (2006.)

Pruge:

ukupno: 1,392 km (2005.)

Ceste:

ukupno: 152,044 km

Utovarne luke i terminali:

Ad Dammam, Al Jubayl, Jiddah, Yanbu' al Sinaiyah

VAŽNE ADRESE

Diplomatsko predstavništvo RH za Saudijsku Arabiju:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Arapskoj Republici Egipat
(pokriva Bahrein, Džibuti, Eritreja, Etiopiju, Irak, Jemen, Jordan, Katar, Kuvajt, Libanon, Oman, Saudijsku Arabiju, Siriju, Sudan i UAE)

Telefon:00202 738 3155, 735 5815
Telefaks: 00202 7355812
Adresa: 3, Abou El Feda St.
Zamalek, Cairo
EGYPT
e-mail: croemb.cairo@mvpei.hr


Uredovno vrijeme Veleposlanstva:
• nedjelja-četvrtak 9,00-17,00
Konzularni dani odvijaju se u prostorijama Veleposlanstva:
• rad sa strankama zemlje primateljice: nedjelja-četvrtak 10,00-14,00
• rad sa strankama iz zemalja koje Veleposlanstvo nerezidentno pokriva: nedjelja-četvrtak 9,00-17,00

VAŽNIJE WEB ADRESE

Ministarstvo gospodarstva i planiranja

http://www.planning.gov.sa/i-mop/home/

Ministarstvo vanjskih poslova

http://www.mofa.gov.sa/

Ministarstvo financija

http://www.mof.gov.sa/en/default.asp

Vijeće trgovinskih komora Saudijske Arabije

http://www.saudichambers.org.sa/indexen.htm

Uprava za poticanje ulaganja

http://www.sagia.gov.sa/

Monetarna agencija Saudijske Arabije

http://www.sama.gov.sa/indexe.htm

Organizacija za norme

http://www.saso.org.sa/english_site/index.php

The Saudi Network

Stranica s mnoštvom korisnih poslovnih informacija
http://www.the-saudi.net/index.html

 

Treći kongres malih i srednjih poduzetnika u Opatiji

Sanader: Vlada radi na uklanjanju administrativnih barijera za poduzetnike



Treći kongres malih i srednjih poduzetnika, koji se ove godine održao na temu 'Izvori financiranja poduzetništva', otvorio je predsjednik Vlade Ivo Sanader koji je tom prigodom kazao da će Vlada i nadalje podupirati poduzetništvo i stvaranje novih vrijednosti, uz puno poštivanje pravne države i konkurencije.


Kongres, na kojemu je sudjelovalo oko 500 malih i srednjih poduzetnika, organizirali su Hrvatska udruga poslodavaca - Udruga malih i srednjih poduzetnika i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Premijer Sanader je, govoreći o negativnim pojavama i tzv. sivoj ekonomiji, istaknuo da oni koji se upuštaju u takve poduhvate čine četiri grijeha - protiv radnika koji kasnije imaju male mirovine i postaju društveni problem, protiv konkurenata koji uredno posluju, protiv države jer ne plaćaju poreze i doprinose te protiv samih sebe jer ulaze u bezakonje i pitanje je kada će biti uhvaćeni.


Napominjući da razumije teškoće poduzetnika istaknuo je da Vlada radi na uklanjanju administrativnih barijera za poduzetnike, podsjetio na uvođenje Hitro.HR-a i projekt e-Hrvatske te da Vlada posve podupire projekt Hrvatske izvozne ofenzive. Ponosni smo na to koliko je novih manjih tvrtki osnovano u prošloj godini, kao i na podatak da se sufinancira 289 poduzetničkih zona, kazao je premijer te najavio da će Vlada donijeti zakon za područja od posebnog državnog interesa, odnosno za područja koja imaju velike zasluge u obrani Hrvatske i, kako je rekao, ne traže sućut, ali im je Vlada obvezna pomoći i dati šansu za posao.


Iako smo i sada dio Europe, u Europskoj uniji nas čeka veća konkurencija, kazao je premijer Sanader dodavši da se Hrvatska ne može zatvoriti i biti dostatna sama sebi. Europska unija najveći je mirotvorni projekt u povijesti čovječanstva, ocijenio je Sanader kazavši da Hrvatska nema alternative za EU i europske integracije te da se srž EU može izraziti, kako je rekao, kao „kooperacija umjesto konfrontacije.“Ocijenio je da je Ministarstvo vanjskih poslova ostvarilo političke ciljeve te da od političke sve više postaje gospodarska diplomacija koja će podupirati hrvatske izvoznike.


Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić ocijenio je da su rezultati provođenja operativnog programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva odlični te da i ove godine možemo očekivati otvaranje novih radnih mjesta. U sektoru malog i srednjeg poduzetništva od 2003. do 2006. otvoreno oko 50.000 novih radnih mjesta, a u obrtima još 13.000 novih radnih mjesta. U nastavku je predstavljeno istraživanje o poduzetništvu u Hrvatskoj, koje je proveo Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva CEPOR, te programi Vlade za poticanje malog i srednjeg
poduzetništva u 2007. Sudionici kongresa sudjelovali su u radionicama o izvorima financiranja i programima poticaja poduzetništva.



Izvor: Liderpress.hr

 

U 20 islamskih zemalja izvezli roba za samo 407 mil. dolara

Lani je izvoz hrvatskih poduzeća bio 26 posto veći nego 2005., a najviše je ostvareno prodajom naftnih ulja


Hrvatska je lani u Iran izvezla 6,5 milijuna dolara. Na tržištima islamskih zemalja tijekom 2006. od svih hrvatskih tvrtki najviše je zaradila Ina izvozom naftnih ulja. Prema podatcima Hrvatske gospodarske komore, kupcima iz 20 zemalja lani je otpremljeno raznih artikala u vrijednosti 407 milijuna američkih dolara, što je plus 25,9 posto u odnosu na godinu prije. Više od 60 posto ostvarenog prometa, odnosno 261 milijun američkih dolara, uzeli smo upravo na prodaji naftnih ulja. Lani smo najviše trgovali s Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Sveukupan izvoz na to tržište dostigao je vrijednost od 170,6 milijuna dolara, a na prodaju naftnih ulja odnosilo se čak 150 milijuna USD, dok je izvoz električnih transformatora dao 9,2 milijuna USD.


Kolači za Saudijce


Robna razmjena s tržištima gdje dominira muslimansko stanovništvo zapravo ilustrativno potvrđuje i sveukupan vrlo skroman izvozni učinak hrvatskog gospodarstva. Jedini izvoz iznad 100 milijuna dala su ulja za UAE, a u dvocifrenim milijunskim USD iznosima bilo je samo sedam isporuka. Više od 90 posto ugovora vrijedilo je manje od milijun dolara. Inicijativa Islamske zajednice u Hrvatskoj, čiji halal certifikat odnedavno ima međunarodnu dimenziju za asortiman iz prehrambene industrije, navodno je zainteresirala mnoge domaće proizvođače iz te branše. Dosadašnji izvoz hrane, ali i vode, potpuno je zanemariv u odnosu na mogući plasman s obzirom na visoku kakvoću proizvoda, uvjeren je i Aziz efendija Hasanović, zadužen za halal certifikat u Hrvatskoj. O toj ocjeni svjedoče i lanjski podaci, na top-listi prvih 10 proizvoda izvezenih na islamska tržišta nema prehrambenih artikala. Najveći izvoz hrane u 2006. vezan je uz Saudijsku Arabiju gdje je otpremljeno, kako stoji u podatcima HGKa, kruha, peciva, kolača i keksa u vrijednosti 3,89 milijuna dolara. Ne računa li se izvoz cigareta i duhanskih proizvoda na tržište Ujedinjenih Arapskih Emirata u vrijednosti 3,68 milijuna američkih dolara, izvoz živih goveda u Libanon u iznosu od 2,12 milijuna USD te kukuruza u Iran za 1,17 milijuna USD, prva sljedeća stavka iz prehrambenog lanca je izvoz brašna, krupice i mesnih peleta u Indoneziju za 687.551 USD.


Mali kapaciteti


Kapaciteti domaće, ne samo prehrambene industrije, nisu dostatni da bi mogli udovoljiti potencijalima kao što su, primjerice, indonezijsko i slična tržišta, ocjena je kojom se zna opravdavati mali izvoz domaćeg gospodarstva. Zaboravlja se da mnoge tvrtke proizvodnju imaju organiziranu samo kroz jednu smjenu, što znači da bi povećani izvoz mogao donijeti i rast zaposlenosti. Osim toga, možda i ne treba ciljati na zemlje sa stotinama milijuna potrošača. Za hrvatsko gospodarstvo izazov mogu biti i manja, ali bogata tržišta kao što su Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Katar, Oman, Sirija...



Izvor: Poslovni dnevnik, 14.03.2007.

 

e-Hrvatska: putem Interneta dostupno 50 posto javnih usluga

Prosjek dostupnosti u EU je oko 75 posto


Građanima i poslovnim subjektima u Hrvatskoj u prošloj je godini više od 50 posto javnih usluga bilo je dostupno putem Interneta, pokazuju rezultati trećeg istraživanja o javnim uslugama na Internetu koje je predstavljeno u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku.
U prošloj je godini nastavljen značajan rast dostupnosti javnih usluga na Internetu - građanima je bilo dostupno više od 46 posto, a poslovnim subjektima više od 60 posto javnih usluga, istaknula je na konferenciji za novinare voditeljica projekta u tvrtki T&MC Dunja Đurica.
Podsjetila je da je u 2004. građanima bilo dostupno tek nešto više od 3 posto, a poslovnim subjektima oko 6 posto, da je već 2005. ostvaren značajan pomak i dostupnost od 38 posto za građane, a oko 30 posto za poslovne subjekte.


Hrvatska je u protekle tri godine značajno smanjila svoje zaostajanje za EU, gdje je prosjek dostupnosti oko 75 posto, ističe zamjenica državnog tajnika za e-Hrvatsku Diana Šimić. Tako je u protekle dvije godine Hrvatska pretekla Slovačku i Latviju, dok u razvoju elektroničke javne uprave u EU i dalje predvodi Austrija (95 posto), a slijede Švedska, Norveška, Estonija (90 posto), itd.
Istraživanje u Hrvatskoj provela je konzultantska tvrtka T&MC u rujnu prošle godine, njime je bilo obuhvaćeno 1.200 tijela državne vlasti, odnosno 651 web stranica, a analiza je napravljena za 12 područja usluga za građane i osam za poslovne subjekte.



Prema metodologiji EU, tih 20 područja je analizirano na četiri razine informatiziranosti - samo informacija o usluzi, jednosmjerna interakcija (skidanje obrazaca s Interneta), dvosmjerna komunikacija (elektronički obrasci), te potpuna dostupnost usluge.



Izvor: Hina, Bankamagazin

 

Predstavljena internetska stranica Hrvatske gospodarske diplomacije

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija predstavilo je javnu internetsku stranicu Hrvatske gospodarske diplomacije hgd.mvpei.hr. Cilj ovoga projekta je direktna komunikacija gospodarskih savjetnika u veleposlanstvima Republike Hrvatske diljem svijeta s hrvatskim gospodarstvenicima i izvoznicima te potencijalnim stranim ulagačima. Internetska stranica Hrvatske gospodarske diplomacije stoga predstavlja podlogu za suradnju s hrvatskom poslovnom zajednicom i institucijama uključenima u razvoj međunarodnih gospodarskih odnosa. Projekt javne internetske stranice Hrvatske gospodarske diplomacije nadovezuje se na projekt Hrvatske izvozne ofenzive. Na stranici gospodarstvenici mogu naći podatke o djelokrugu rada Uprave za međunarodnu gospodarsku suradnju, pregled aktualnog stanja hrvatskoga gospodarstva, gospodarske prikaze zemalja s informacijama o stranim tržištima, vodiče za izvoznike i ulagače te informacije o međunarodnim natječajima i Diplomatskom gospodarskom klubu. Također, stranica omogućava izravnu komunikaciju sa savjetnicima putem rubrike Pitaj gospodarskog savjetnika.

 

Stranica Talijanskog instituta za vanjsku trgovinu

http://www.italtrade.com


Talijanski institut za vanjsku trgovinu (ICE), agencija je talijanske Vlade osnovan za promicanje izvoza, poslovnih prilika industrijske suradnje između Italije i kompanija drugih zemalja. Agencija djeluje kroz 100 ureda u preko 80 zemalja svijeta, među kojima i u Hrvatskoj.

 

Delegacija Europske komisije u RH pokrenula internetsku stranicu EU Info

Na novoj se web stranici nalaze relevantne informacije koje se tiču Centra, njegovog osoblja i kontakata. Ona također nudi pristup informacijama o događajima u Centru i izvorima informacija o EU; mogućnost organizacije grupnih posjeta Centru, naručivanje publikacija ili njihovog skidanja s interneta, slanje upita o EU te pretraživanje EUIC kataloga.
Katalog sadrži odabrane službene publikacije, brošure, periodične publikacije, monografije, CD-ROM-ove i druge publikacije o institucijama, tijelima i agencijama Europske unije koje su dostupne u Info Centru. Katalogom su pokriveni svi aspekti procesa europske integracije, posebice pristupa Hrvatske Europskoj uniji.
Web stranica EUIC-a dostupna je izravno na www.euic.hr ili preko linka na stranicama Delegacije Europske komisije (www.delhrv.ec.europa.eu).

 

Internetska stranica Agencije za certificiranje halal kvalitete

Na adresi www.halal.ba možete pronaći sve informacije vezano uz certificiranje proizvoda po halal standardu.

 

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

HOTEL EXPRESS INTERNATIONAL vodeći je svjetski „hotel discount & management“ program, osnovan 1987. u SAD-u, sa sjedištem u Norveškoj, koji uz 57 ureda u svijetu, od 2005. godine svoj ured ima i u Zagrebu.


HEI svojim poslovnim i individualnim korisnicima omogućuje 50% povoljniji smještaj u preko 4000 hotela širom svijeta uz besplatnu uslugu rezervacije, čime se ujedno i rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke i uspješno vrši outsourcing određenog segmenta poslovanja koji se može proširiti i na organizaciju konferencija, seminara i poslovnih sastanaka.


HEI zlatna članska kartica, koja glasi na ime i prezime, predstavlja HEI članstvo koje vrijedi godinu dana. Povrat investicije članstva ostvaruje se već nakon dva do tri noćenja!


Preko 3,5 milijuna prodanih HEI kartica uz 20 godina tradicije, garancija su kvalitetne usluge. U godinu dana 30 hotela u Hrvatskoj pridružena su ovom uspješnom programu, a više od 70 tvrtki, među kojima su i Deloitte, General Grafik, Infoarena, TIM-ZIP, Spectator Solis, Gradatin, Tekstil Uzor, Zagreb-Montaža, Sinaco i mnogi drugi, koristi prednosti HEI članstva ostvarujući značajne uštede pri putovanjima.


HEI zlatna kartica predstavlja i izuzetan poslovni poklon za poslovne partnere.
Svim članovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta.

Kontakt:
Tel 01 4851 462
Fax 01 4851 933
e-mail: prodaja@hot-ex.hr
www.hot-ex.hr

 

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

 

Končar INEM - Akcija 'Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI'

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

 

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2007. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]