Izvoznik, broj 30, travanj 2007.

Intervju
PIERRE BOURSOT, predsjednik Uprave Splitske banke Société Générale
Aktivnosti HIZ-a
Splitska banka i Hrvatski izvoznici potpisali Sporazum o suradnji
Savjeti za poboljšanje uspješnosti izvoznika
Najave
Seminar Prodajne strategije
Poslovni skup Hrvatska kao nabavno tržište, 5. lipnja 2007.
Balkanski kongres špeditera
Hrvatski gospodarski dan u Münchenu
Projekti
Projekti poticanja malog i srednjeg poduzetništva u 2007.
Projekt Export Fit Check za 2007. godinu
Poslovni izazov na BiD Challenge
Državna uprava
Prva međunarodna konferencija o klasterima
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište - Kraljevina Nizozemska
Sajmovi
PRIVATE LABELS sajam, u Amsterdamu, 22. i 23. svibnja 2007.
HBOR
HBOR izvoznicima otvorio mogućnost suradnje s arapskim tržištem
Iz tiska
Čitanje blogova, najjača buduća marketinška taktika
Rast industrijske proizvodnje za 9 posto u ožujku
Popusti za članove HIZ-a
Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI
Intervju

PIERRE BOURSOT, predsjednik Uprave Splitske banke Société Générale

1.Splitska banka dio je bankarske grupe Société Générale koja je čvrsto pozicionirana u Europi. Na kojim je sve tržištima Société Générale Grupa prisutna?


Poslovanje s građanstvom izvan Francuske jedan je od glavnih pokretača razvoja Société Générale grupe. Grupa je prisutna u 32 zemlje, prvenstveno u središnjoj i istočnoj Europi, Mediteranskim zemljama i Africi. No širenje se nastavlja i na prekooceanske zemlje, Južnu Ameriku i Aziju. Trenutno Grupa posluje u 77 zemalja u kojima uslužuje više od 22.5 milijuna klijenata.


2.Splitska banka univerzalna je financijska institucija sa značajnim udjelom na hrvatskom tržištu. Koje usluge banka nudi svojim klijentima, a posebno hrvatskim poduzetnicima?


Veliki broj business klijenata koje imamo, preko 22 tisuće malih i srednjih i dvije tisuće velikih tvrtki, sam po sebi govori o posvećenosti Splitske banke poduzetnicima. Naš model rada je jedinstven, nastojimo u potpunosti pratiti poduzetnike u njihovom radu i razvoju te uvijek naći najbolje rješenje i za poduzetnika i za banku u konačnici. Osim paketa usluga koji olakšavaju svakodnevno poslovanje naših klijenata u potpunosti podržavamo kvalitetne poslovne i investicijske planove klijenata, odnosno poduzetničke ideje s realnim ulaznim i izlaznim parametrima. Naposljetku, klijentima pomažemo i savjetodavno u svakoj fazi njihovog investicijskog procesa.


3.Kako Splitska banka svojim uslugama i kontaktima može pomoći hrvatskim izvoznicima?


Kao dio jake međunarodne Grupe Splitska banka ima pristup i know-how-u Grupe kao i kontaktima. Mi smo već poduprli delegaciju predstavnika grada Splita i splitskih poduzetnika na njihovom predstavljanju u Francuskoj. Pored toga, kako smo prisutni na tržištima na kojima tradicionalno hrvatski poduzetnici nisu, ako bude bilo poduzetničkog interesa Société Générale može otvoriti vrata ulaska na ta nova tržišta i naravno, ponuditi svoje usluge za jednostavnije i učinkovitije poslovanje na njima.


4.Sporazumom o suradnji udruga Hrvatski izvoznici i Splitska banka obvezali su se na zajedničko djelovanje na promociji hrvatskoga izvoza. Na kojim područjima vidite potencijal za zajedničke akcije?


Osim što ćemo razvijati posebne proizvode i usluge za izvoznike, mislim da ćemo odigrati i veliku ulogu u promicanju Hrvatske i hrvatskog izvoza. S druge strane, Splitska banka tvrtkama koje se bave izvozom može i savjetodavno asistirati prvenstveno u području tečajnih razlika, odnosno prevladavanja valutnih rizika. Imamo jedinstvenu povezanost i znanje o raznim svjetskim tržištima i gospodarstvima, pa nas svi koji se bave izvozom mogu „dobro iskoristiti“.

Splitska banka i Hrvatski izvoznici potpisali Sporazum o suradnji

Splitska banka Société Générale Group d.d i udruga Hrvatski izvoznici potpisali su 24. travnja 2007. Sporazum o suradnji kojim su dogovoreni ciljevi budućeg zajedničkog rada na promicanju hrvatskoga izvoza. Sporazum su, u zagrebačkom uredu Uprave Splitske banke te u nazočnosti članova Upravnog odbora udruge Hrvatski izvoznici i Uprave Splitske banke d.d., potpisali predsjednik Uprave Splitske banke Pierre Boursot i predsjednik HIZ-a Darinko Bago.


Temeljem zaključenog Sporazuma Splitska banka i Hrvatski izvoznici ugovaraju poslovnu suradnju na području poticanja hrvatskog izvoza, uzevši u obzir ulogu Splitske banke kao snažne financijske institucije sa značajnim udjelom u hrvatskom bankarskom sektoru i raznolikim uslugama usmjerenim poduzetnicima i izvoznicima, te ulogu HIZ-a kao predstavničkog tijela društava i organizacija čija je misija poticanje i zastupanje interesa hrvatskog izvoza.


Splitska banka i Hrvatski izvoznici uspostavljaju redovnu suradnju kroz zajedničke inicijative za unapređivanje poslovnog okruženja, stvaraju pretpostavke za povećanje izvoza te će zajednički organizirati predavanja i radionice za izvoznike u područnim RH u svrhu ravnomjernog gospodarskog razvoja. Pored toga, Splitska banka će sustavno razvijati pakete usluga, servisa i kreditnih linija za bolju potporu izvoznika, među ostalim stoji u potpisanom Sporazumu o poslovnoj suradnji.


„Splitska banka je univerzalna banka koja posebnu pažnju poklanja biznis klijentima. Dvadeset i dvije tisuće klijenata malih i srednjih tvrtki i dvije tisuće klijenata velikih tvrtki ukazalo nam je povjerenje koristeći usluge osmišljene i razvijene upravo za njih. Rad s malim i srednjim tvrtkama prošle je godine rastao po stopi od 70%“, rekao je predsjednik Uprave Splitske banke Pierre Boursot prilikom potpisivanja sporazuma i dodao: „Smatramo da će povezivanje s Hrvatskim izvoznicima biti dobro prihvaćeno od naših klijenata, ta da ćemo im na taj način dati dodatnu potporu u razvitku poslovanja.“


Zaključivanjem ovog sporazuma Hrvatski izvoznici nastavljaju širiti suradnju s financijskim institucijama. Do sada su partnerski odnosi uspostavljeni s Hrvatskom bankom za obnovu razvitak, Hrvatskom poštanskom bankom, Partner bankom i Privrednom bankom Zagreb, a u pripremi je uspostava suradnje s još nekoliko banaka.


I prije svečanog zaključenja Sporazuma, suradnja Hrvatskih izvoznika i Splitske banke već je započela uključivanjem stručnjaka Splitske banke u rad HIZ-ovog Odbora za financiranje izvoza, koji je početkom ove godine izdao Vodič za financijsku pomoć izvoznicima.

 

Savjeti za poboljšanje uspješnosti izvoznika

Na redovitom mjesečnom seminaru za izvoznike u organizaciji udruge Hrvatski izvoznici, te uz potporu USAID-ovog projekta Poduzetna Hrvatska, 18. travnja 2007. u Hotelu International u Zagrebu, izvoznike se informiralo o tome što je potrebno za uspješan izvoz te koji su načini ulaska na strana tržišta.


Kako ostvariti uspješan izvoz, kakvo treba biti vodstvo, a kakvi zaposlenici, zašto su važni proizvodni kapaciteti i fleksibilnost proizvodnje te kako najlakše do financijskih sredstava za izvoz, hrvatskim izvoznicima savjetovao je Christopher O'Neill, američki konzultant s dvadesetogodišnjim europskim poslovnim iskustvom. O'Neill je ujedno izvoznicima približio izvoz u zemlje Europske unije i dokumentaciju potrebnu za izvoz na to tržište.


U sklopu programa izvoznicima su predstavljene aktivnosti Ministarstava gospodarstva, rada i poduzetništva za poticanje izvozne konkurentnosti. Usluge i projekte koje Ministarstvo nudi izvoznicima predstavila je načelnica Odjela za izvoz pri Upravi za poticanje ulaganja i izvoz Lidija Mekić. Tako su izvoznici upoznati s programom MINGORP-a „Želim izvoziti“, namijenjenom potencijalnim izvoznicima, odnosno s projektom „EXPORT FIT CHECK“, sastavnim dijelom toga programa. Također, izvoznicima je skrenuta pozornost na projekte poticanja malog i srednjeg poduzetništva, za koje je još u tijeku 45 dnevni rok unutar kojega je potrebno poslati prijave za bespovratne poticaje za 2007 godinu.


Kakvu pomoć izvoznicima pruža hrvatska gospodarska diplomacija na seminaru je predstavila Nancy Butijer iz Uprave za međunarodnu gospodarsku suradnju Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.


Osim ministarstava, svoje usluge za hrvatske izvoznike pruža i Agencija za promicanje izvoza i ulaganja. Upravo njih izvoznicima je predstavila Marina Livazović, voditeljica Odjela u Sektoru za podršku izvoznicima APIU-a.


Seminar je ujedno bio prilika da izvoznici međusobno razmjene već postojeća iskustva stečena dosadašnjim izvoznim procesima.


Sve prezentacije predavača, u PDF formatu, dostupne na internetskoj stranici Hrvatskih izvoznika. Za preuzimanje istih možete kliknuti OVDJE.


Edukacija izvoznika nastavit će seminarima u svibnju i lipnju na teme Prodajne strategije i Identificiranje stranih strateških partnera, te u rujnu na temu Carinske procedure.

 

Seminar Prodajne strategije

U nastavku besplatne edukacije za svoje članove Hrvatski izvoznici najavljuju stručni seminar na temu Prodajne strategije. Seminar će se održati u srijedu, 16. svibnja 2007., od 10.00 sati, u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu.


Edukacija je namijenjena djelatnicima u izvozno orijentiranim tvrtkama koji su odgovorni za izvoz ili direktno uključeni u proces izvoza.


Seminari su zamišljeni kao dvosmjerna komunikacija između predavača i sudionika, s brojnim primjerima iz prakse. Za svaki od seminara slat će se posebni pozivi, na osnovi kojih će članovi HIZ-a imati mogućnost prijaviti se za sudjelovanje.


Više informacija, kao i prijavni obrazac članovima HIZ-a poslat ćemo uskoro.

 

Poslovni skup Hrvatska kao nabavno tržište, 5. lipnja 2007.


Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski izvoznici, u suradnji s Austrijskim saveznim udruženjem za nabavu i logistiku (BMÖ-Bundesverband Materialwirtschaft, Einkauf und Logistik in Österreich), 5. lipnja 2007. u prostorima Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2, Zagreb, organiziraju poslovni skup pod nazivom "Hrvatska kao nabavno tržište".


Tom će se prigodom održati cjelodnevni poslovni razgovori između austrijskih tvrtki i potencijalnih hrvatskih dobavljača. Cilj ovog projekta je omogućiti direktni kontakt austrijskih tvrtki koje traže dobavljače točno specificiranih proizvoda i usluga s hrvatskim tvrtkama koje proizvode i nude tražene proizvode i usluge.


Svi zainteresirani za sudjelovanje na poslovnom skupu, a čiji proizvodni i uslužni program odgovara potražnji prijavljenih austrijskih tvrtki, trebaju popuniti prijavni obrazac i dostaviti ga u HGK najkasnije do 15. svibnja 2007.


Popis austrijskih tvrtki koje će sudjelovati na hrvatsko - austrijskom poslovnom susretu možete naći OVDJE.


Podrobnije informacije oko skupa možete dobiti u Sektoru za međunarodne odnose HGK, kod više stručne suradnice Ivane Andrijanić, na telefon 01/45 61 677, telefaks 01/48 28 380 ili e-mail: iandrijanic@hgk.hr

 

Balkanski kongres špeditera

U organizaciji Privredne komore Srbije, od 17. do 18. svibnja u Beogradu, održat će se 8. Balkanski kongres špeditera.


Teme kongresa, među ostalima, bit će "Prednosti i nedostaci koridora IV i X", "Posljedice pristupanja Rumunjske i Bugarske Europskoj uniji", "Dunav i kontejnerski terminali" i "Olakšavanje trgovine i transporta i necarinska ograničenja".


Dodatne informacije na internetskoj stranici: Lasta turizam

 

Hrvatski gospodarski dan u Münchenu

Prezentacija hrvatskoga gospodarstva pod nazivom "Hrvatski gospodarski dan u Münchenu" održat će se 11. lipnja 2007. u Industrijsko-trgovinskoj komori Münchena i Gornje Bavarske. Prezentaciju organizira Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Industrijsko-trgovinskom komorom Münchena i Gornje Bavarske (IHK für München und Oberbayern) i Njemačko-hrvatskom industrijskom i trgovinskom komorom u Zagrebu.


Tom prilikom će se nakon plenarnog dijela održati okrugli stol na temu metaloprerađivačke industrije, te individualni poslovni razgovori hrvatskih i bavarskih gospodarstvenika.


Sve tvrtke iz područja metaloprerađivačke industrije pozvane su da sudjeluju na poslovnom skupu u Münchenu. Za sudjelovanje potrebno je popuniti prijavni obrazac te dostaviti ga u HGK na broj telefaksa 01 / 48 28 380.


Detaljnije informacije: Ivana Andrijanić, viša stručna suradnica, Sektor za međunarodne odnose HGK, tel: 01/4561-677, fax: 01/4828-380, e-mail:
iandrijanic@hgk.hr

 

Projekti poticanja malog i srednjeg poduzetništva u 2007.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva objavilo je Javne pozive na Projekte bespovratnih poticaja temeljem Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2007. godinu.


U 2007. godini za projekte i sredstva poticanja malog i srednjeg poduzetništva planirano je gotovo 120 milijuna kuna. Pri tome treba dodati i financijska sredstava za projekte u drugim upravama Ministarstva namijenjenih poduzetničkim zonama, Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi, restrukturiranju i razvoju pojedinih grana industrije, a koja iznose dodatnih 140 milijuna kuna.


Javni pozivi s objašnjenjima te prijavna dokumentacija objavljeni su na internetskim stranicama Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva www.mingorp.hr - Projekti poticanja malog i srednjeg poduzetništva 2007.


Svi poduzetnici i obrtnici pozvani su da iskoriste sredstva koje je MINGORP osigurao kako bi im pomogao u unapređivanju poslovanja, povećavanju konkurentnosti na domaćem i inozemnom tržištu, marketinškom predstavljanju, tehničkom usklađivanju, uvođenju i primjeni inovacija, međusobnom povezivanju kroz sustav klastera, itd.


Rok za predaju prijava je 45 dana od objava javnih poziva za projekte, koji su publicirani sljedećim redoslijedom:


  • 2. travnja 2007.
  • DOKVALIFIKACIJE I PREKVALIFIKACIJE U OBRTNIŠTVU
  • UMJETNIČKI OBRTI
  • OČUVANJE OBRTNIČKE TRADICIJE
  • TEHNIČKO USKLAĐIVANJE
  • MARKETINŠKE AKTIVNOSTI (proizvodno gospodarski subjekti)
  • MARKETINŠKE AKTIVNOSTI (Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, asocijacije, udruge i ustanove)
  • 3. travnja 2007.
  • TRADICIJSKI OBRTI
  • STIPENDIRANJE UČENIKA U DEFICITARNIM ZANIMANJIMA
  • PROJEKT IZGRADNJE PODUZETNIČKIH ZONA U JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ZA 2007. GODINU
  • INOVACIJE I INOVACIJSKO PROIZVODNI KLASTER
  • KONKURENTNA PROIZVODNJA
  • UČENIČKA ZADRUGA I UČENIČKO PODUZEĆE
  • 4. travnja 2007.
  • CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE OBRTNIKA
  • POTICAJI OBRTNICIMA I TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA – IZVOĐAČIMA PRAKTIČNE NASTAVE
  • KLASTERI – UDRUŽIVANJEM DO USPJEHA
  • NOVA ZADRUGA
  • KONKURENTNA ZADRUGA
  • PODUZETNIŠTVO CILJNIH SKUPINA
  • 5. travnja 2007.
  • INFORMATIČKO OBRAZOVANJE OBRTNIKA
  • RAZVOJ STRUKOVNIH ŠKOLA ZA OBRTNIČKA ZANIMANJA
  • PODUZETNIŠTVO ŽENA
  • PODUZETNIČKI CENTRI I REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE
  • PODUZETNIČKI INKUBATORI I TEHNOLOŠKI PARKOVI
  • OBRAZOVANJE U PODUZETNIŠTVU

Sve informacije o projektima možete dobiti putem besplatnog info telefona 0800/ 234-505 ili izravno kod voditelja projekata po upravama čije kontakte možete naći na sljedećem linku (Voditelji projekata).


 

Projekt Export Fit Check za 2007. godinu

U sklopu Hrvatske izvozne ofenzive Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva pokrenulo je projekt EXPORT FIT CHECK, kao sastavni dio programa „Želim izvoziti“.


Cilj projekta je davanje prava prvenstva tvrtkama - potencijalnim izvoznicima i izvoznicima početnicima na projektima dodjele bespovratnih sredstava Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i ostalih državnih institucija koje provode projekte poticanja konkurentnosti.


Korisnici projekta mogu biti gospodarski subjekti - obrti, trgovačka društva i zadruge sa sjedištem na području Republike Hrvatske, koji su potencijalni izvoznici ili izvoze manje od 10.000 € godišnje.


Projekt će se provoditi kontinuirano tijekom 2007. godine na način da će tvrtke - potencijalni izvoznici ispuniti upitnik „Export fit check“ i dostaviti ga s ostalom dokumentacijom u Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprava poticanje ulaganja i izvoz, Odjel za izvoz, Ulica grada Vukovara 78, e-mail: izvoz@izvoz.hr, telefaks 01/6109-714.


Dostavljenu dokumentaciju razmatrati će Povjerenstvo osnovano u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Članove Povjerenstva imenovat će ministar gospodarstva, rada i poduzetništva. Povjerenstvo će nakon razmatranja priložene dokumentacije davati preporuke tvrtkama koje su prepoznate kao potencijalni izvoznici kako bi ostvarile pravo prvenstva pri dodjeli bespovratnih sredstava.


Ovaj projekt provodit će se kontinuirano tijekom 2007. godine. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva jamči tajnost podataka. Podaci će se koristiti u svrhu prepoznavanja potencijalnih izvoznika te davanja prava prvenstva kod projekata dodjele bespovratnih potpora.
U provedbi projekta Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva surađivati će s ostalim partnerskim institucijama, među kojima i s Hrvatskim izvoznicima, koje pružaju potporu tvrtkama i provode aktivnosti vezane uz jačanje konkurentnosti.


Skrećemo Vam pozornost da članovi Hrvatskih izvoznika mogu u Tajništvu HIZ-a, na telefon 01/4923 796, telefaks 01/4923 797 ili na e-mail info@hrvatski-izvoznici.hr, zatražiti potrebnu preporuku za prijavu za projekt Export fit check.


Prijave bez potpuno ispunjenog upitnika „Export fit check“ i obvezne dokumentacije neće se razmatrati.

 

Poslovni izazov na BiD Challenge

Što je BiD Chalenge?
BiD Challenge je međunarodno nadmetanje poslovnih planova koje svake godine organizira Zaklada BiD Network. Zaklada ima misiju da poticanjem malog i srednjeg poduzetništva u zemljama u razvoju doprinosi održivom razvoju.



Više informacija o ovom prvom on-line tržištu za poslovanje sa zemljama u razvoju možete pronaći na internetskoj adresi www.bidnetwork.org.




Koje mogućnosti imate prijavite li projekt:
- prijavom možete za projekt dobiti do 20.000€ bespovratnih sredstava
- Vaš plan bit će predstavljen mreži zainteresiranih investitora
- Pružit će Vam se profesionalna pomoć za sastavljanje cjelovitog poslovnog plana
- Moći ćete predstaviti svoj plan i podijeliti iskustva na BiD Networku.



Tko se može prijaviti:
Svoj projekt mogu prijaviti predstavnici svih nacionalnosti koji prijavljuju poslovni plan vezan za neku zemlju u razvoju (uključujući Hrvatsku).



Ako imate ozbiljnu namjeru stvoriti ili proširiti svoje poslovanje s ciljem smanjenja siromaštva u zemljama u razvoju posjetite internetsku stranicu www.bidnetwork.org i prijavite nacrt svoga plana najkasnije do 31. svibnja 2007.


 

Prva međunarodna konferencija o klasterima

Prva međunarodna konferencija o klasterima s temom "Mogućnosti povezivanja u jugoistočnoj Europi" u organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, okupila je, 20. i 21. travnja 2007, u Opatiji oko 220 sudionika iz Hrvatske i dvadeset zemalja.


Cilj konferencije bio je razmjena iskustava u uspostavi i razvoju klastera, međusobno povezivanje postojećih i novih klastera na području jugoistočne Europe te predstavljanje najboljih primjera prakse zemalja EU vezanih uz pitanje projekata i programa inovacijskih politika, razvoja i uspostave klastera.


Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić je u uvodnom dijelu skupa govorio o mjerama ministarstva i njihovim rezultatima u protekle tri godine provedene u cilju povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva ocijenivši te rezultate odličnim.


Ministarstvo je u tom razdoblju utrošilo na poticaje i programe malog i srednjeg poduzetništva 400 milijuna kuna. U 2006. godini, rekao je, otvoreno je 5000 novih obrta i zaposleno novih 13.000 radnika. U tri godine u ovim segmentima gospodarstva zaposleno je novih 40.000 radnika, naveo je ministar.


Poduzetnicima se nude povoljni krediti, te je ukupna masa podignutih kredita u tri godine 3,8 milijardi kuna, rekao je istaknuvši i aktivnosti na gradnji poduzetničkih zona, uz cilj da ih u Hrvatskoj bude 400.


Ističući važnost klastera za povećanje konkurentnosti hrvatskih poduzetnika na europskom tržištu, Vukelić je kazao da će se osnivanje i razvoj klastera ove godine poticati s 15 milijuna kuna. U Hrvatskoj je od jednog ili dva klastera prije dvije godine njihov broj porastao na današnjih 22, rekao je ministar Vukelić.


Savjetnik Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Oscar Benedict je kazao da je Europska komisija u proteklih pet godina u razvoj poduzetništva i trgovine u Hrvatskoj uložila 40 milijuna eura te najavio potporu osnivanju i jačanju klastera ove godine s dva milijuna eura.


Sve prezentacije s konferencije dostupne su na internetskoj stranici
http://www.mingorp.hr

 

Ciljano tržište - Kraljevina Nizozemska

UVOD

Pozadina:

Ujedinjene nizozemske provincije proglasile su 1579. nezavisnost od Španjolske; tijekom 17. stoljeća postali su vodeća pomorska i trgovačka zemlja, s kolonijama širom svijeta. Nakon 20-godišnje francuske okupacije, 1815. je osnovano Nizozemsko Kraljevstvo iz kojeg se 1830. odcijepila Belgija i osnovala zasebno kraljevstvo. Nizozemska je ostala neutralna u I. svjetskom ratu, dok je u II. svjetskom ratu bila pod njemačkom okupacijom. Današnja Nizozemska veliki je izvoznik poljoprivrednih proizvoda.

 ZEMLJOPIS

Položaj:

zapadna Europa, graniči s Sjevernim morem, između Belgije i Njemačke

Površina:

ukupno: 41,526 km2
kopno: 33,883 km2
voda: 7,643 km2

Kopnena granica:

ukupno: 1,027 km
od toga Belgija 450 km, Njemačka 577 km

Klima:

umjerena; morska; hladna ljeta i blage zime

Prirodni resursi:

prirodni plin, nafta, treset, vapnenac, sol, pijesak i šljunak, obradive površine

Obradive površine:

obradive površine: 21.96%
stalni usjevi: 0.77%
ostalo: 77.27% (2005)

Prirodne katastrofe:

poplave

STANOVNIŠTVO

Broj stanovnika:

16,570,613 (2007. procjena)

Prirast stanovništva:

0.464% (2007. procjena)

Religije:

rimokatolici 31%, nizozemski reformisti 13%, kalvinisti 7%, muslimani 5.5%, ostalo 2.5%, bez vjere 41% (2002.)

Jezici:

nizozemski i frizijski (službeni)

Etničke skupine:

Nizozemci 83%, ostalo 17% (od kojih 9% ne-zapadnjaka, većinom Turaka, Marokanaca, Antilaca, Surinamaca i Indonežana) (1999. procjena)

POLITIČKO UREĐENJE

Ime države:

Službeno duži oblik: Kraljevina Nizozemska
službeno kraći oblik: Nizozemska
lokalno duži oblik: Koninkrijk der Nederlanden
lokalno kraći oblik: Nederland

Državno uređenje:

ustavna monarhija

Glavni grad:

Amsterdam
(Den Haag je sjedište Vlade)

Administrativna podjela:

12 provincija Drenthe, Flevoland, Friesland (Frizija), Gelderland, Groningen, Limburg, Noord-Brabant, Noord-Holland, Overijssel, Utrecht, Zeeland, Zuid-Holland

Neovisnost:

23. siječnja 1579. odcjepljenje od Španjolske
26. srpnja 1581. formalno proglašena nezavisnost, međutim tek 30. siječnja 1648. Mirom u Vestfaliji Španjolska priznaje nizozemsku nezavisnost

Nacionalni praznik:

30. travnja - Kraljičin Dan (rođendan kraljice majke Juliane (1909.) i krunjenje njezine najstarije kćerke Beatrix (1980.))

Ustav:

prihvaćen 1815; zadnje promjene 2002.

Izvršna vlast:

Šef države: Kraljica Beatrix (od 30. travnja 1980); nasljednik Willem-Alexander (rođen 27. travnja 1967.), sin monarha
šef Vlade: premijer Jan Peter BALKENENDE (od 22. srpnja 2002.);
kabinet: Vijeće ministara koje imenuje monarh
napomena: također postoji i Državno vijeće kojeg čine monarh, nasljednik i vijećnici koji savjetuju kabinet o pravnim i administrativnom pitanjima

Zakonodavna vlast:

Dvodomna Opća skupština sastoji se od Prve Komore (75 mjesta; zastupnike posredno biraju vijeća 12 provincija na četverogodišnji mandat) i Druga Komora (150 mjesta; zastupnike neposredno biraju na četverogodišnji mandat)

Sudbena vlast:

Vrhovni sud ili Hoge Raad (suce na doživotni mandat imenuje monarh)

Članstvo u međunarodnim organizacijama:

AfDB, Arctic Council (promatrač), AsDB, Australia Group, Benelux, BIS, CBSS (promatrač), CE, CERN, EAPC, EBRD, EIB, EMU, ESA, EU, FAO, G-10, IADB, IAEA, IBRD, ICAO, ICC, ICCt, ICRM, IDA, IEA, IFAD, IFC, IFRCS, IHO, ILO, IMF, IMO, Interpol, IOC, IOM, IPU, ISO, ITU, ITUC, MIGA, MONUC, NAM (gost), NATO, NEA, NSG, OAS (promatrač), OECD, OPCW, OSCE, Paris Club, PCA, SECI (promatrač), UN, UNCTAD, UNESCO, UNHCR, UNIDO, UNMIS, UNRWA, UNTSO, UNWTO, UPU, WCL, WCO, WEU, WHO, WIPO, WMO, WTO, ZC

GOSPODARSTVO

Gospodarstvo - pregled:

Nizozemska ima bogato i otvoreno gospodarstvo koje uvelike ovisi o međunarodnoj razmjeni. Gospodarstvo je zaslužno za stabilne industrijske odnose, nisku zaposlenost i inflaciju. Od industrija ističu se prehrambena, kemijska, prerada nafte i industrija električnih strojeva. Visoko mehanizirana poljoprivreda zapošljava samo 2% radne snage, ali ostvaruje viškove proizvodnje dostatne za zadovoljavanje prehrambene industrije i izvoz. Nizozemska je među vodećim europskim zemljama po privlačenju izravnih stranih ulaganja.

BDP – paritet kupovne moći

512 milijardi $ (2006. procjena)

BDP – službena tečajna lista

612.7 milijardi $ (2006. procjena)

Stopa rasta BDP-a

2.9% (2006. procjena)

BDP per capita (paritet kupovne moći)

31,700 $ (2006. procjena)

BDP – prema sektorima:

poljoprivreda: 2.1%
industrija: 23.9%
usluge: 73.9% (2006. procjena)

Radna snaga:

7.6 milijuna (2006. procjena)

Nezaposlenost

5.5% (2006. procjena)

Inflacija

1.4% (2006. procjena)

Udio investicija u BDP-u

19.3% (2006. procjena)

Proračun:

prihodi: 304.3 milijardi $
rashodi: 306.5 milijardi $; (2006. procjena)

Udio javnog duga u BDP-u

50.8% (2006. procjena)

Poljoprivredni proizvodi:

žitarice, krumpir, šećerna repa, voće, povrće; stoka

Industrije:

poljoprivreda, metalna industrija, električni strojevi i oprema, kemikalije, nafta, graditeljstvo, mikroelektronika, ribolov

Industrijska proizvodnja - stopa rasta:

2.3% (2006. procjena)

Izvoz (2005. god.)

413.8 milijardi $ f.o.b. (2006. procjena)

Izvozni proizvodi:

strojevi i oprema, kemikalije, gorivo; prehrambeni proizvodi

Zemlje izvoza:

Njemačka 24.9%, Belgija 13%, Francuska 9.4%, UK 9.2%, Italija 5.7%, SAD 4.3%, Španjolska 4.1% (2005.)

Uvoz:

373.8 milijardi $ f.o.b. (2006. procjena)

Uvozni proizvodi:

Strojevi i oprema za prijevoz, kemikalije, gorivo, prehrambeni proizvodi, odjeća

Zemlje uvoza:

Njemačka 16.6%, Belgija 9.3%, Kina 8.8%, SAD 7.6%, UK 5.8%, Francuska 4.7%, Rusija 4.4% (2005.)

Pričuva od vanjskotrgovinske razmjene i zlata:

10.24 milijardi $ (procjena kolovoz 2006.)

Vanjski dug:

1.899 bilijuna $ (30. lipnja 2006.)

Valuta:

euro (EUR)

Fiskalna godina:

kalendarska godina

KOMUNIKACIJE

Broj korisnika čvrstih linija:

7.6 milijuna (2005.)

Broj korisnika mobilnih linija:

15.834 milijuna (2005.)

Internetski kod zemlje:

.nl

Broj korisnika Interneta:

10.806 milijuna (2004.)

PROMET

Broj zračnih luka:

27 (2006.)

Helidromi:

1 (2006.)

Pruge:

ukupno: 2,808 km (2005.)

Ceste:

ukupno: 134,000 km (2004.)

Utovarne luke i terminali:

Amsterdam, Groningen, IJmuiden, Rotterdam, Terneuzen, Vlissingen, Zaanstad

VAŽNE ADRESE

Diplomatsko predstavništvo RH Kraljevini Nizozemskoj:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Kraljevini Nizozemskoj
Veleposlanik: mr. Frane Krnić
Tel: 0031 70 362 36 38, 363 29 42
Faks: 0031 70 362 3195, 392 78 23
Adresa:
Amaliastraat 16
NL-2514 JC Den Haag
THE NETHERLANDS
e-mail: croemb.haag@mvpei.hr
internetska stranica: http://nl.mvp.hr

Diplomatsko predstavništvo Kraljevine Nizozemske u RH:

Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj
Veleposlanica: Catharina Maria Trooster
Tel: +385 1 46 42 200
Faks: +385 1 46 42 211
Adresa:
Medveščak 56
10000 Zagreb
HRVATSKA
e-mail: zag@minbuza.nl
internetska stranica: www.mfa.nl/zag-en

VAŽNIJE WEB ADRESE

Ministarstvo vanjskih poslova

www.minbuza.nl/english

Ministarstvo zapošljavanja i socijalne skrbi

www.minszw.nl

Ministarstvo gospodarstva

www.minez.nl

Regionalne gospodarske Komore

www.kvk.nl

Carina
Ministarstvo financija / porezna i carinska uprava (/belasting)

www.minfin.nl

Porezna uprava

www.belastiengdienst.nl

Udruga poslodavaca

www.fme.nl

Udruga zaposlenika u SME

www.vno-ncw.nl

Udruga zaposlenika u SME

www.mkb.nl

Tvrtke (trgovina, industrija i usluge)

www.abc-d.nl

Nizozemske tvrtke za uvoz–izvoz

www.hollandexports.com

Nizozemske izvozne tvrtke

www.hollandconnection.com

Informacije o industrijskim sektorima niz. Gospodarstva

www.hollandtrade.com

Poslovni vodiči
Nizozemske “yellow pages” - dobavljači

www.export.nl

Više o Nizozemskom gospodarstvu, pravnom sustavu i poslovnim običajima možete naći na stranici Hrvatske gospodarske diplomacije na sljedećem linku: hgd.mvpei.hr

 

PRIVATE LABELS sajam, u Amsterdamu, 22. i 23. svibnja 2007.

U Amsterdamu se svake godine krajem svibnja održava sajam proizvođača koji su spremni svoje proizvode prodavati pod tuđim imenom i markom. Taj takozvani "private label" posao, gdje proizvođač na svoj proizvod stavlja ime ili marku nekog maloprodajnog ili veleprodajnog lanca, doživljava izrazitu ekspanziju tijekom posljednjih godina. Takav način poslovanja naročito je pogodan za male i srednje tvrtke koje žele plasirati svoje proizvode na međunarodno tržište, a nemaju financijske snage za skupe reklamne kampanje.


Amsterdamski sajam je najveći takve vrste u Europi, posebice za sektor prehrambene industrije. Na sajmu su do sada znali biti nazočni predstavnici vodećih svjetskih maloprodajnih lanaca poput Carefour-a, Tesco-a, Aldi-a, Metro-a, Wal-Mart-a, Marks & Spencer-a i drugih.


Više informacija možete pronaći na stranici www.plmainternational.com

 

HBOR izvoznicima otvorio mogućnost suradnje s arapskim tržištem

Sporazumom o suradnji koji su u Zagrebu potpisali Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Union de Banques Arabes et Francaises (UBAF) iz Francuske potvrđeni su dobri odnosi dviju banaka kao i zanimanje hrvatskih izvoznika te gospodarstvenika iz arapskih zemalja za još kvalitetnijim i snažnijim poslovnim povezivanjem.


Suradnja HBOR-a i UBAF-a započela je u rujnu 2006. godine na HBOR-ovoj 5. međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza u Dubrovniku kojoj je prisustvovao i predstavnik UBAF-a. U studenom 2006. godine, predstavnici Uprave UBAF-a održali su, uz potporu HBOR-a, petnaestak sastanaka s hrvatskim izvoznicima zainteresiranim za poslovanje na području Sjeverne Afrike, posebice Libije te su slijedom tih susreta pojedina hrvatska poduzeća već ostvarila konkretne kontakte na tom području.


Slijedom uspješne suradnje te sa željom za njenim nastavkom dogovoreno je sklapanje Sporazuma o suradnji između UBAF-a i HBOR-a. Ovim Sporazumom predviđena su temeljna područja suradnje i razmjene informacija na zajedničkim projektima HBOR-a i UBAF-a, a to su financiranje i sufinanciranje izvoza te intenzivnije razmjene iskustava i znanja. Ujedno, obje banke naglašavaju mogućnost suradnje na financiranju dugoročnih projekata.


S obzirom na dobra dosadašnja iskustva te utvrđene mogućnosti suradnje s poduzećima iz Hrvatske, UBAF je odlučio osnovati regionalno predstavništvo sa sjedištem u Zagrebu.


UBAF je francuska banka čiji je osnovni cilj poticanje i financiranje međunarodne trgovine sa zemljama arapskog svijeta. Dioničari su francuska banka Calyon i najvažnije financijske ustanove arapskih zemalja. Udio Calyona je 44%, a 22 arapske zemlje, članovi Arapske lige, posjeduju 56%, i to putem svojih centralnih banaka, ministarstava financija ili velikih državnih banaka. Sjedište banke je u Parizu s ispostavama u Aziji (Tokio, Osaka, Hong-Kong, Seul i Singapur) te predstavništvima u arapskim zemljama (Dubai, Kairo, Alžir i Taipei).


Aktivnosti UBAF-a pretežno čine financiranje trgovine, projektno financiranje, islamsko bankarstvo i aktivnosti na tržištu kapitala.


«Ovaj sporazum samo je nastavak dosadašnje uspješne suradnje UBAF-a i HBOR-a, a njegovim potpisivanjem otvaramo nove mogućnosti hrvatskim izvoznicima. Uvjeren sam kako će ovakav vid suradnje pridonijeti boljim izvoznim rezultatima i hrvatske proizvode i usluge učiniti prepoznatljivijim i traženijim na ovom velikom i brzo rastućem tržištu.» izjavio je prilikom potpisivanja sporazuma s UBAF-om Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a.

 

Čitanje blogova, najjača buduća marketinška taktika

Upravljanje odnosa s korisnicima (CRM) mora postati dio poslovne strategije
Shari Swan, osnivačica amsterdamske tvrtke Streative Branding koja radi marketing za poznate svjetske kompanije, vjeruje da će za pet godina svaka veća kompanija imati čovjeka koji će se baviti samo iščitavanjem blogova kako bi vidio što o tvrtki pišu korisnici. Swan je stručnjakinja s iskustvom i njezina tvrtka se koristi mrežom tajnih "krtica", kreativaca koji po cijelom svijetu osluškuju mišljenja konzumenata o određenim brendovima. Informacije koje se primaju oblikuju u inovativne brainstorming seanse, vodiče kroz trendove i izuzetno važne specijalizirane izvještaje. Na konferenciji o upravljanju odnosima s korisnicima (CRM), "Customer relationship management arena" održanoj 17. i 18. ovog mjeseca u Zagrebu, Swan je upozorila kako će najjača marketinška taktika uskoro postati ona usmena - od usta do usta, a argument joj je 75.000 blogova koje ljudi svakodnevno otvaraju po cijelom svijetu da bi se prema svojim interesima udruživali u virtualna društva i razmjenjivali mišljenja. Zbog velikog zanimanja za CRM područje Tomislav Gavazzi iz Infoarena kongresnih aktivnosti, koji je organizirao konferenciju, najavio je osnivanje CRM Communityja kao virtualnu i stvarnu zajednicu. Putem weba svakodnevno će se donositi novosti iz ovog područja, a CRM stručnjaci družit će se na radionicama, poslovnim ručkovima, konferencijama itd.



Pridobiti korisnike
Upravljanje odnosa s korisnicima (CRM) vrlo je široko područje, slažu se svi, i njegove granice teško je definirati. No sigurno je da upravljanje odnosa s korisnicima mora biti dio poslovne strategije pa odluke o CRM projektima u pravilu donosi uprava koja je suočena s jedne strane sa zahtjevima unapređenja konkurencije te s druge sa neizvjesnošću projekta i skupim proračunima. Cilj je svake kompanije pridobiti korisnika, voditi dugotrajan odnos i sačuvati ga. Primjerice, kartičarske kuće kontroliraju naše novčanike, a kako Hrvati žive na kredit, i to treba povezati s kartičnim proizvodima. Treba li povećati limite ili izdavati još kartica? Vjerojatno i jedno i drugo, ali kako i kome jer to je prilika i za novu dobit, ali i za promašaj. Ovu dilemu pokušalo se razjasniti na konferenciji pa je, među ostalim, Nina Oberiter Gluhak naglasila na primjeru PBZ grupe kako je kvalitetna baza podataka začetnik svakog CRM-a zlata vrijedna, a koliko je CRM važan u PBZ-u dovoljno govori i činjenica da ima i svoje ime - Popaj. Mr. Alen Gojčeta iz IBM Hrvatska ponovio je uvijek aktualne vrijednosti autora Jacka i Suzy Welch koji kažu: "Mi s kupcima postupamo onako kako bismo željeli da drugi postupaju s nama". Saša Petar iz 3M poručuje kako postoji pet koraka do razumijevanja kupaca i tržišta. To su informacije, strategija i planiranje, kvalitetan odnos prema kupcima, timski rad i komunikacija. Petar kaže: "Pitate li kupce koji znaju što se događa na tržištu i stvarate li vlastite ideje iz tog znanja, stvorili ste uvjete da budete uvijek barem jedan korak ispred konkurencije." Emotivna veza kupca i proizvoda koja donosi uspješno poslovanje iskazuju se kroz više načina.



Zadovoljan kupac
Prema mišljenju Saše Petera, to je povjerenje u proizvod koje odražava stav kupca te da se tvrtki može vjerovati jer ispunjava obećanja. Drugo je integritet koji odražava vjerovanje kupaca kako će se tvrtka prema njima uvijek odnositi s poštovanjem, da će uvijek stajati iza svojih proizvoda i ispraviti greške koje se mogu javiti. Jedna od veza kupaca i poduzeća je i ponos koji ukazuje na stupanj kojim se zadovoljan kupac poistovjećuje s proizvodima tvrtke. I na koncu tu je strast koja odražava vjerovanje kako je proizvod nezamjenjiv jer savršeno odgovara potrebama i očekivanjima kupaca.



Izvor: Poslovni dnevnik

 

Rast industrijske proizvodnje za 9 posto u ožujku

Prema posljednjim podacima DZS-a u ožujku je industrijska proizvodnja zabilježila godišnji rast od 9 posto. Važno je naglasiti kako je ovogodišnji ožujak imao jedan radni dana manje što je imalo negativan utjecaj na intenzitet godišnjeg rasta proizvodnje. Promatrajući prema glavnim industrijskim grupacijama nastavljen je trend najsnažnijeg rasta kod trajnih proizvoda za široku potrošnju (čak 34,2 posto) te proizvodnje kapitalnih proizvoda (23,6 posto).


Prema NKD-u, u prerađivačkom sektoru, najvažnijem segmentu industrije, zabilježen je iznadprosječan rast od 11 posto na godišnjoj razini. Proizvodnja hrane i pića, u kojoj se generira 18,5 posto ukupne industrijske proizvodnje, porasla je 10,2 posto.


Najsnažniji relativni rast zabilježen je kod proizvodnje uredskih strojeva i računala od 92 posto te proizvodnje komunikacijskih aparata i opreme od 53 posto. Kod skupine djelatnosti rudarstva i vađenja rast proizvodnje tijekom ožujka iznosio je 13 posto, dok je opskrba električnom energijom, plinom i vodom peti mjesec za redom zabilježila pad proizvodnje (-5,2 posto na godišnjoj razini). Pad proizvodnje u navedenoj djelatnosti posljedica je i neuobičajeno toplog vremena za promatrani dio godine, a što je pomoglo ostalim djelatnostima za ubrzavanje rasta. Promatrajući prosječan godišnji rast u prvom tromjesečju industrijska proizvodnja je unatoč relativno višoj prošlogodišnjoj bazi zabilježila snažan rast od 8 posto. Navedeni snažan fizički rast proizvodnje uz restrukturiranje same industrije trebao bi povoljno utjecati na rast bruto dodane vrijednosti same djelatnosti odnosno na ubrzavanje rasta BDP-a potencijalno i iznad posljednjih očekivanja analitičara RBA.

 

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-

HOTEL EXPRESS INTERNATIONAL vodeći je svjetski „hotel discount & management“ program, osnovan 1987. u SAD-u, sa sjedištem u Norveškoj, koji uz 57 ureda u svijetu, od 2005. godine svoj ured ima i u Zagrebu.


HEI svojim poslovnim i individualnim korisnicima omogućuje 50% povoljniji smještaj u preko 4000 hotela širom svijeta uz besplatnu uslugu rezervacije, čime se ujedno i rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke i uspješno vrši outsourcing određenog segmenta poslovanja koji se može proširiti i na organizaciju konferencija, seminara i poslovnih sastanaka.


HEI zlatna članska kartica, koja glasi na ime i prezime, predstavlja HEI članstvo koje vrijedi godinu dana. Povrat investicije članstva ostvaruje se već nakon dva do tri noćenja!


Preko 3,5 milijuna prodanih HEI kartica uz 20 godina tradicije, garancija su kvalitetne usluge. U godinu dana 30 hotela u Hrvatskoj pridružena su ovom uspješnom programu, a više od 70 tvrtki, među kojima su i Deloitte, General Grafik, Infoarena, TIM-ZIP, Spectator Solis, Gradatin, Tekstil Uzor, Zagreb-Montaža, Sinaco i mnogi drugi, koristi prednosti HEI članstva ostvarujući značajne uštede pri putovanjima.


HEI zlatna kartica predstavlja i izuzetan poslovni poklon za poslovne partnere.
Svim članovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta.

Kontakt:
Tel 01 4851 462
Fax 01 4851 933
e-mail: prodaja@hot-ex.hr
www.hot-ex.hr

 

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

 

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

 

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2007. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]