Izvoznik, broj 31, svibanj 2007.

Intervju
Chris O’Neill, konzultant
Aktivnosti HIZ-a
Prodajne strategije za izvoznu uspješnost
Najave
Seminar Identificiranje stranih strateških partnera
XI. Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu
Poslovni skup Hrvatska kao nabavno tržište, 5. lipnja 2007.
Iskažite interes za suradnju sa Škotskom i Sjevernom Irskom
Projekti
Zbog velikog interesa produljen rok za prijave na poduzetničke projekte MINGORP-a
Projekt Export Fit Check za 2007. godinu
5,75 milijuna kuna za obnovljive izvore energije
Državna uprava
APIU odabrao investicijske savjetnike
O članovima
AD Plastik osnovao tvrtku u Rusiji i najavio dokapitalizaciju
Novi posao ERNT-a u Kazahstanu
Končar-INEM predstavio novi robusni prijenosnik
Hrvatska luksuzna votka Akvinta na sajmu u Londonu
Dalekovod će graditi dalekovod Tirana-Podgorica
HGK
Konferencija o poslovanju u EU
Seminari za gospodarstvenike o mogućnostima korištenja pretpristupnih fondova EU
Hrvatska udruga poslodavaca
Čelnik Medike Damir Kuštrak, novi predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište – Danska
Iz tiska
POSLOVNI BONTON: Danci i na poslu stvaraju prijateljstva
Slovenski Poteza Ventures i u Hrvatskoj želi osnovati mrežu anđela investitora
Popusti za članove HIZ-a
Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI
Intervju

Chris O’Neill, konzultant

Oni koji su sudjelovali na dosadašnjim edukacijama za članove Hrvatskih izvoznika upoznali su se s konzultantom Christopherom O'Neillom. Od četiri do sada održana seminara, O'Neill je vodio tri – Istraživanje tržišta, Uspješan izvoz i izlazak na strana tržišta i Prodajne strategije. Prije održavanja četvrte edukacije koju će Chris O'Neill voditi na temu Identifikacija stranih strateških partnera odlučili smo ga ukratko predstaviti u ovomjesečnom Newsletteru Izvoznik.



1. Na početku ovoga razgovora, možete reći nekoliko riječi o sebi, svojem radu i iskustvu.
Dakle, ja sam Amerikanac koji živi u Poljskoj već dvadesetak godina, počevši od 1981. godine kada sam tamo proveo jedan semestar kao student. Studirao sam u Sjedinjenim Američkim Državama, zatim u Poljskoj na Sveučilištu Jagiellonian u Krakovu i na Katoličkom sveučilištu u Lublinu, te u Engleskoj na Oxfordskom sveučilištu, gdje sam i trenutačno.

Radio sam u Poljskoj za različite tvrtke, među ostalim i u prvom poljskom otvorenom investicijskom fondu – Pioneer, te za upravu kompanija koje su sudjelovale u programu masovne privatizacije Poljske u devedesetima. Ovo posljednje je za mene bilo vrlo važno iskustvo, jer sam bio odgovoran za provedbu reforme marketinga i prodaje u 33 tvrtke, s oko 15 tisuća zaposlenih. Izravno sam radio s potrebama kompanija kojima su trebale promjene kako bi preživjele. Najčešći problemi koje sam rješavao su bili problemi kadrova, kako upravljačkog kadra tako i kadrova u marketingu i prodaji, zatim uvođenja u strukturu istraživanja tržišta, stvaranja snaga za prodaju, te strategije i programa marketinga.

Od 1998. započeo sam, kao samostalni konzultant na području međunarodnog poslovnog razvoja, raditi izravno za kompanije, ali i za vladine agencije kao Enterprise Ireland, Welsh Trade International, Virginia Economic Development Partnership i USAID. Fokusirao sam se kako na europsko, tako i na američko tržište.



2. Dakle, već niz godina radite u Poljskoj, pa Vam je sigurno poznato kakva je bila situacija u poljskom gospodarstvu prije ulaska u EU. Kako se članstvo u EU reflektiralo na poljsko gospodarstvo?
Sve u svemu, Poljska je sada na čvrstom temelju. To ne znači da putem nije bilo pogrešaka. Također je činjenica da velik dio stanovništva razmišljao kako sastaviti kraj s krajem. Cijene su porasle nakon ulaska u Europsku uniju. To je pogotovo vidljivo iz troškova domaćinstava. S druge strane, Poljska je iskoristila fondove Europske unije za procvat poljoprivrede i razvoj infrastrukture. Sada je u tijeku još jedan uspon građevinske industrije (prethodni je bio kasnih devedesetih). Vrlo praktički rezultat članstva je masovna migracija mladih na rad u EU (vjerojatno negdje oko 2 milijuna mladih). To je rezultiralo gomilanjem kapitala od novaca koje oni šalju kući, što će se, nadamo se, kasnije uložiti u Poljsku, kao i smanjenjem poljske nezaposlenosti. No, to ima i negativnu posljedicu, kao na primjer manje sredstava koja se uplaćuju u fondove zdravstvenog osiguranja u Poljskoj.



3. Do sada ste održali tri seminara za članove Hrvatskih izvoznika te sigurno imate više informacija „s terena“ o hrvatskom gospodarstvu. Kakvu sliku imate sada o stanju u Hrvatskoj?
Još mnogo toga moram naučiti o Hrvatskoj, ali moj je dojam – stvoren prvenstveno zahvaljujući kompanijama s kojima sam surađivao na edukaciji, da imate kako međunarodno visoko pozicionirane i sposobne kompanije, tako i one koje još traže svoje mjesto na međunarodnom tržištu, naročito onom izvan zemalja bivše Jugoslavije. Kako je Hrvatska relativno malo gospodarstvo, smatram da je od velike važnosti za domaće kompanije da agresivno krenu prema međunarodnom, posebice europskom tržištu. To će ih učiniti konkurentnijima, čime će i ojačati svoj položaj na domaćem tržištu, gdje pretpostavljam postoji veliki pritisak od ulaska stranih kompanija. Zdrave hrvatske tvrtke će pomoći stvaranju zdravog hrvatskog gospodarstva.



4. Kako ocjenjujete ove treninge za izvoznike? Jesu li oni možda pomogli i Vama na bilo koji način?
Treninzi bi uvijek trebali biti dvosmjerni proces. Znam da imam koristi od interakcije sa sudionicima. Što je više interakcije, više mogu naučiti o potrebama sudionika i njihovim razinama te, naravno, saznati kako im najbolje mogu pomoći. Također, imam priliku naučiti o posebnostima njihove industrije i izazovima s kojima se susreću. Sadržaj predavanja je dobar ukoliko se u prezentaciju uključi slušatelja i ako se taj isti slušatelj pretvori u sudionika. Sudionici najčešće uče jedni od drugih.



5. Koju ste povratnu informaciju dobili od dosadašnjih sudionika? Smatraju li oni treninge korisnima?
Nakon seminara kontaktiram svakog pojedinog sudionika i tražim od njega povratnu informaciju. Reakcije koje sam povratno primio su pozitivne. Konstruktivno mišljenje koje je izrazio jedan sudionik je da je svaki tip tvrtke na različitoj razini i da ima različite uvjete s kojima se suočava te su i različiti načini na koji se oni trebaju s njima nositi. Naravno, kod sudionika su prisutne i različite razine napredovanja u korištenju marketinških i prodajnih vještina potrebnih za uspješan izvoz. Dobra strategija je ohrabriti predstavnike različitih tipova tvrtki da iznesu svoja iskustva o materiji koju obrađujemo. Njihove korisne informacije pomažu u proširivanju znanja i iskustava ostalih sudionika. Također, smatram da interaktivne vježbe u kojima se sudionicima nasumice određuju različiti partneri za raspravu, pomažu u njihovim kasnijim kontaktima.


:: na vrh ::

Prodajne strategije za izvoznu uspješnost

Na redovitom mjesečnom seminaru u organizaciji udruge Hrvatski izvoznici, izvoznici su, 16. svibnja 2007., u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu, mogli naučiti više o prodajnim strategijama te na praktičnim zadacima vježbati kako strateški organizirati prodaju.

Prodajne strategije, kao dio opće poslovne strategije, važne su za zadovoljenje želja kupaca i njihovih potreba na odabranim tržištima. Stoga ne čudi da su, u anketi provedenoj u pripremi projekta besplatne edukacije, izvoznici pokazali velik interes upravo za ovu temu.

Svojevrsni trening razvijanja vještina upravljanja prodajnim procesima i stvaranja prodajnih strategija, vodio je američki konzultant Chris O'Neill, koristeći pritom kombinaciju predavanja i praktičnih radionica.

Izvoznicima je O'Neill pojasnio što je bitno pri određivanju cilja, odnosno, kako saznati što donosi zaradu te kako stabilizirati i povećati prihode. Osim određivanja pravih ciljeva, za implementaciju uspješne prodajne strategije važno je znati kako organizirati tvrtku. To su sudionici edukacije praktično naučili u vježbi izrade vlastitog ESM modela (Export-focused Structural Mechanism). Na kraju cjelodnevnog seminara naglasak je stavljen i na mehanizam upravljanja ljudskim potencijalima, kojim se omogućava održavanje uspješnih prodajnih strategija, te identificiranje i suočavanje s problemima kadrova koji utječu na prodaju.

Uz potrebna znanja o vlastitim proizvodima, kupcima, konkurenciji i tržišnim trendovima, za prodajno upravljanje važne su i vještine prodavanja. O njima je sudionicima govorila voditeljica poslijediplomskog studija Upravljanje prodajom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu prof. dr. Marija Tomašević Lišanin. Bila je to ujedno i prilika za upoznavanje s programom i ciljevima poslijediplomskog studija Upravljanje prodajom, koje je predstavio tajnik studija mr. Mirko Palić.

Nakon ove teme edukacija izvoznika se nastavlja. Prije ljetne stanke možemo najaviti lipanjsku temu - Identificiranje stranih strateških partnera, dok će se u rujnu izvoznicima približiti Carinske procedure. Projekt edukacije izvoznika provodi se uz potporu USAID-ovog projekta Poduzetna Hrvatska.

Sve prezentacije predavača, u PDF formatu, dostupne na internetskoj stranici Hrvatskih izvoznika. Za preuzimanje istih možete kliknuti OVDJE.


:: na vrh ::

 

Seminar Identificiranje stranih strateških partnera

U nastavku besplatne edukacije za svoje članove Hrvatski izvoznici najavljuju stručni seminar na temu Identificiranje stranih strateških partnera. Seminar će se održati u srijedu, 13. lipnja 2007., od 10.00 sati, u Hotelu Palace u Zagrebu, Trg J.J. Strossmayera 10.

Program i prijavni obrazac članovima HIZ-a poslat ćemo uskoro.

 

XI. Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu

Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu (NASA) održava se ove godine 1. i 2. lipnja 2007. u Šibeniku, Hotelskom naselju Solaris, pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva već jedanaesti put organizira najveće hrvatsko okupljanje gospodarstvenika i poduzetnika, s ciljem njihova upoznavanja s najnovijim trendovima u poticajnim i razvojnim mjerama koje Vlada Republike Hrvatske kreira upravo za njih.

Svečano otvaranje održat će se 1. lipnja 2007. godine u 9.30 sati, nakon čega slijedi tribina „Pitajte Vladu Republike Hrvatske“, na kojoj će poduzetnici postavljati pitanja ministru Branku Vukeliću i dužnosnicima drugih ministarstava Vlade RH, koja također provode programe poticanja.

Na predavanjima na Savjetovanju bit će riječi o tehničkom usklađivanju, standardima i normama kao preduvjetima uspješnog izvoza, industrijskom dizajnu, marketingu, istraživanju stranih tržišta i korištenju programa Europske unije. U sklopu tradicionalnog predstavljanja hrvatskih županija i njihove poduzetničke te obrtničke tradicije, ove će se godine predstaviti Virovitičko-podravska županija. Posebnost prvog dana bit će i dodjela nagrada najboljim poduzetnicima.

Drugoga dana, 2. lipnja 2007. godine bit će održan niz izlaganja o novim tehnologijama kao preduvjetu konkurentnog gospodarstva, a bit će dodijeljene i nagrade za najbolje poduzetničke ideje u kategorijama srednjih i visokih škola.

Ukoliko tih dana ne možete biti u Šibeniku, savjetovanje možete pratiti uživo na internetskoj stranici www.mingorp.hr

 

Poslovni skup Hrvatska kao nabavno tržište, 5. lipnja 2007.


Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski izvoznici, u suradnji s Austrijskim saveznim udruženjem za nabavu i logistiku (BMÖ-Bundesverband Materialwirtschaft, Einkauf und Logistik in Österreich), 5. lipnja 2007. u prostorima Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2, Zagreb, organiziraju poslovni skup pod nazivom "Hrvatska kao nabavno tržište".

Tom će se prigodom održati cjelodnevni poslovni razgovori između austrijskih tvrtki i potencijalnih hrvatskih dobavljača. Cilj ovog projekta je omogućiti direktni kontakt austrijskih tvrtki koje traže dobavljače točno specificiranih proizvoda i usluga s hrvatskim tvrtkama koje proizvode i nude tražene proizvode i usluge.

Iako je rok za prijave prošao, ukoliko ima još zainteresiranih za sudjelovanje na poslovnom skupu čiji proizvodni i uslužni program odgovara potražnji prijavljenih austrijskih tvrtki, potrebno je što prije popuniti prijavni obrazac i dostaviti ga u HGK na telefaks 01/48 28 380 ili e-mail iandrijanic@hgk.hr.

Podrobnije informacije oko skupa možete dobiti u Sektoru za međunarodne odnose HGK, kod više stručne suradnice Ivane Andrijanić, na telefon 01/45 61 677 ili e-mail iandrijanic@hgk.hr

 

Iskažite interes za suradnju sa Škotskom i Sjevernom Irskom

Ured Predsjednika Republike Hrvatske, u terminu od 17. do 19. listopada 2007., planira službeni posjet predsjednika RH g. Stjepana Mesića Škotskoj i Sjevernoj Irskoj. Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske u povodu tog posjeta ispituje interes hrvatskih izvoznika za suradnju sa škotskim i sjevernoirskim tvrtkama.


Stoga Vas molimo ukoliko već izvozite u Škotsku i/ili Sjevernu Irsku, odnosno, tek želite započeti suradnju s tamošnjim tvrtkama, da nam se o tome pismeno očitujete na e-mail info@hrvatski-izvoznici.hr ili putem telefaksa na broj 01/4923 797.


Molimo Vas da u dopisu navedete ime svoje tvrtke, zemlju u koju već izvozite ili u koju želite izvoziti, te imena tamošnjih tvrtki s kojima biste surađivali (ukoliko ih znate). Također Vas molimo da potvrdite ukoliko biste imali interesa priključiti se gospodarskom izaslanstvu u pratnji Predsjednika RH tijekom njegovoga službenog posjeta i sudjelovati na bilateralnim gospodarskim susretima.



Rok za slanje pismenih očitovanja o interesu je 12. lipnja 2007.

 

Zbog velikog interesa produljen rok za prijave na poduzetničke projekte MINGORP-a

Zbog velikog interesa za Projekte poticanja malog i srednjeg poduzetništva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva produljuje rok za prijavu do 10. lipnja 2007. godine.

Javni pozivi s objašnjenjima te prijavna dokumentacija objavljeni su na internetskim stranicama Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva www.mingorp.hr. Sve informacije dostupne su i putem besplatnog info telefona 0800 234 505.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u travnju je zabilježilo rekordno zanimanje građana za bespovratne poduzetničke poticaje.

Tijekom mjeseca travnja putem besplatnog info telefona MINGORP-a 0800 234 505 informacije o projektima Ministarstva zatražilo je i dobilo 1576 građana.

Riječ je o apsolutnom travanjskom rekordu otkako se od 2004. godine provodi Plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva Vade RH. Za usporedbu, u travnju 2004. godine informacije putem besplatnog info telefona zatražilo je nešto više od petsto građana, u travnju 2005. godine informacije je zatražilo 695 građana, a u istom mjesecu prošle godine ukupno je 715 građana zatražilo više podataka o bespovratnim poticajima za poduzetnike.

Osim putem besplatnog info telefona, tijekom travnja ove godine, 451 građanin zatražio je informacije o besplatnim poduzetničkim projektima putem e-maila i izravnih telefona u upravama Ministarstva, što ukupno čini više od 2000 tisuće upita tijekom proteklog mjeseca ili u prosjeku stotinu poziva tijekom jednog radnog dana u travnju.

- Zahvaljujem se svih građanima na velikom zanimanju za bespovratne poduzetničke projekte Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Vaš interes, ali i brojne prijave na natječaje za projekte, koje pristižu iz dana u dan iz cijele Hrvatske, potvrda su da Ministarstvo, kojem sam na čelu, kreira pozitivno poduzetničko ozračje. Upravo su poduzetnici onaj dio hrvatskog gospodarstva, koji se u posljednje tri godine, uz snažnu podršku ove Vlade RH, promaknuo u zamašnjak razvoja cijele Hrvatske. Potvrđuje nam to broj od preko 40 tisuća novozaposlenih u poduzetništvu tijekom 2006. godine i TEA indeks, koji je od 2002. godine s 3,62 porastao na 8,58 u 2006. godini. Posebno me raduje činjenica da je natprosječni skok poduzetničke aktivnosti ostvaren upravo u Dalmaciji i Slavoniji, dijelovima Hrvatske koji su godinama do sada bili na začelju poduzetničkog razvoja. Interes građana i rezultati poduzetnika poticaj su svima nama u Ministarstvu da kreiramo još bolje razvojne projekte, naglasio je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić.

Zbog rekordnog zanimanja građana, Ministarstvo je osiguralo dodatnu tehničku podršku za ostavljanje upita na glasovnoj pošti i izvan djelatnog vremena. Također, za izravno odgovaranje na upite građana dodijeljeni su dodatni djelatnici Ministarstva kako bi se osiguralo pravodobno pružanje svih potrebnih informacija. Ukoliko se pokaže potreba bit će poduzete i dodatne radnje kako bi se osiguralo pravodobno pružanje odgovora svim zainteresiranim građanima.

Ovom prilikom pozivamo građane da koriste i internetske stranice Ministarstva www.mingorp.hr na kojima se nalaze sve potrebne informacije te dokumentacija za prijavu na natječaje po projektima bespovratnih poticaja.

 

Projekt Export Fit Check za 2007. godinu

U sklopu Hrvatske izvozne ofenzive Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva pokrenulo je projekt EXPORT FIT CHECK, kao sastavni dio programa „Želim izvoziti“.

Cilj projekta je davanje prava prvenstva tvrtkama - potencijalnim izvoznicima i izvoznicima početnicima na projektima dodjele bespovratnih sredstava Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i ostalih državnih institucija koje provode projekte poticanja konkurentnosti.

Korisnici projekta mogu biti gospodarski subjekti - obrti, trgovačka društva i zadruge sa sjedištem na području Republike Hrvatske, koji su potencijalni izvoznici ili izvoze manje od 10.000 € godišnje.

Projekt će se provoditi kontinuirano tijekom 2007. godine na način da će tvrtke - potencijalni izvoznici ispuniti upitnik „Export fit check“ i dostaviti ga s ostalom dokumentacijom u Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprava poticanje ulaganja i izvoz, Odjel za izvoz, Ulica grada Vukovara 78, e-mail: izvoz@izvoz.hr, telefaks 01/6109-714.

Ovaj projekt provoditi će se kontinuirano tijekom 2007. godine. U provedbi projekta Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva surađivati će s ostalim partnerskim institucijama, među kojima i s Hrvatskim izvoznicima, koje pružaju potporu tvrtkama i provode aktivnosti vezane uz jačanje konkurentnosti.

Skrećemo Vam pozornost da članovi Hrvatskih izvoznika mogu u Tajništvu HIZ-a, na telefon 01/4923 796, telefaks 01/4923 797 ili na e-mail info@hrvatski-izvoznici.hr, zatražiti potrebnu preporuku za prijavu za projekt Export fit check.

 

5,75 milijuna kuna za obnovljive izvore energije

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva objavilo je 28. svibnja 2007. Javni natječaj za dodjelu potpore za razvoj i proizvodnju opreme za primjenu obnovljivih izvora energije (OIE).

Dodjelu sredstava financijski osigurava Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a ukupan iznos potpora iznosit će 5,75 milijuna kuna.

Potpore imaju za cilj poticanje razvoja i proizvodnje opreme za primjenu OIE kako bi se uklonile zapreke povećanju konkurentnosti u domaćoj prerađivačkoj industriji u području razvoja i proizvodnje opreme i komponenata za primjenu OIE, podržalo usvajanja i provedbe zakonodavnog okvira i propisa koji se odnose na područje OIE.

Potpore se dodjeljuju za: istraživanje i razvoj proizvoda, usvajanje i razvoj novih tehnologija, uvođenje sustava kvalitete i usavršavanje kadrova.

Dodjelu sredstava za potporu razvoja i proizvodnje opreme za primjenu obnovljivih izvora energije nastavak je aktivnosti koje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva provodi iz područja razvoja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Sredstva koja će biti dodijeljena temeljem ovog Natječaja imaju za cilj ojačati konkurentske sposobnosti hrvatskih proizvođača na domaćem tržištu te im poboljšati mogućnosti za izlazak na međunarodno tržište, a sukladno mjerama koje provodi Ministarstvo u procesu približavanja Hrvatske Europskoj uniji.

Ministarstvo je do sada kroz ovaj projekt u prethodne dvije godine dodijelilo ukupno više od 11 milijuna kuna poticaja.

Rok za podnošenje prijave je 30 dana od dana objave natječaja. Cjeloviti tekst Natječaja objavljen je na internetskim stranicama Ministarstva www.mingorp.hr i u Narodnim novinama od 28. svibnja 2007.

 

APIU odabrao investicijske savjetnike

Agencija za promicanje izvoza i ulaganja dodijelila je prvih 27 certifikata za investicijske savjetnike za 2007. godinu, odabranih na javnom natječaju. Oni će, kao vanjski suradnici Agencije, pratiti proces realizacije investicijskih projekata u Hrvatskoj po potrebi ulagača. Potreba za odabirom kvalitetnih konzultanata pokazala se u radu s investitorima, posebice stranima, koji se često ne snalaze u svim procedurama u realizaciji ulaganja.

Odabirom prvih 27 savjetnika stvara se stručni tim koji će Agencija moći ponuditi potencijalnim ulagačima kako bi im pružili kompletnu informaciju i svu ostalu potrebnu podršku. Konzultanti pak dobivaju odgovornost da zadrže i provedu ono što je APIU privukao u Hrvatsku.

Certifikate su dobile i konzultantske tvrtke Deloitte, Ernst & Young, KPMG Croatia i Meritor Media te Brodarski institut i Centar za poduzetništvo Zagreb.

Dodijeljeni certifikati odnose se na 2007. godinu, a krajem godine trebali bi biti odabrani i nositelji certifikata za 2008. godinu. Pritom će jedan od kriterija odabira biti i dosadašnji odnos s investitorima.

 

AD Plastik osnovao tvrtku u Rusiji i najavio dokapitalizaciju

Solinska tvrtka AD Plastik osnovala je zajedno s ruskom tvrtkom ZAO CK MFPG Aerokozmička oprema iz Sankt Peterburga novo poduzeće u Rusiji pod nazivom ZAO ADP Luga, sa sjedištem u gradu Luga, u kojem će se proizvoditi dijelovi iz plastičnih masa za automobilsku industriju, sukladno programima ADP-a i njezinih društava-kćeri.
Stoji to u obavijesti koju je AD Plastik objavio na Zagrebačkoj burzi, a u kojoj se navodi i kako temeljni kapital novoosnovane tvrtke iznosi milijun rubalja (oko 210 tisuća kuna), u čemu je udio AD Plastika 51 posto, a ruskog partnera 49 posto.

Dodaje se i kako je do konca prvog tromjesečja 2008. godine planirana dokapitalizacija te tvrtke s kapitalom od oko 12 milijuna eura u stvarima (zgrada, zemljište, oprema) i novcu. U priopćenju se navodi i kako su definirana sva važnija pitanja u vezi dokapitalizacije samog AD Plastika - temeljni kapital tvrtke povećat će se za oko 126 milijuna kuna, na iznos od 419.958.400 kuna, a investitor će biti Otvoreno dioničko društvo "Sankt -Peterburška investicijska kompanija".

Ovaj će investitor kupiti 1.259.875 novih redovnih dionica ADP Plastika, pojedinačne nominalne vrijednosti od po 100 kuna, što predstavlja udio od 29,9999 posto u uvećanom temeljnom kapitalu AD Plastika, bez obveze objavljivanja ponude za preuzimanje.

Cijena za jednu dionicu bit će veća od njene nominalne vrijednosti, a utvrdit će je glavna skupština AD Plastika zakazana za 21. lipnja ove godine prilikom donošenja odluke o dokapitalizaciji, i to u visini prosječne cijene redovnih dionica ostvarenih na burzi, na bazi ponderiranog prosjeka zaključnih cijena tih dionica u zadnja tri mjeseca, prije održavanja glavne skupštine na kojoj se donosi odluka o dokapitalizaciji.

Iz AD Plastika pritom navode da će se sredstva pribavljena dokapitalizacijom koristiti za financiranje investicijskih projekata, "sve s ciljem izgradnje održivih konkurentnih prednosti koncerna AD Plastik".

Prema podacima Središnje depozitarne agencije (SDA), u sadašnjoj vlasničkoj strukturi AD Plastika najveći udio, od 23,22 posto ima tvrtka Prevent iz Zlatara, a slijedi slovenski Prevent Global s 13,58 posto dionica. (Hina, Bankamagazin)

 

Novi posao ERNT-a u Kazahstanu

Ericsson Nikola Tesla i dalje je uspješan u svojim izvoznim aktivnostima. Kompanija je potpisala novi ugovor za specijalnoga kazahstanskoga kupca posredstvom kompanije OTC. Ugovor je vrijedan gotovo 3 milijuna kuna, a odnosi se na isporuku dvanaest MX ONE TSW sustava. Riječ je o suvremenom Ericssonovom rješenju za poslovne mreže. Prema ugovoru, oprema će kupcu biti isporučena do kraja srpnja.

“Ericsson Nikola Tesla snažno je usredotočen na prodaju poslovnih sustava budući da je riječ o području s velikim potencijalom za profitabilni rast. Naša baza kompetencija u tom području prepoznata je u korporaciji Ericsson kao jedna od najkvalitetnijih, što nas pozicionira kao vodećega isporučitelja poslovnih sustava na svim našim tržištima“, objašnjava Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle. (Bankamagazin)

 

Končar-INEM predstavio novi robusni prijenosnik

Računala Končar imaju novog člana obitelji, prijenosnik Nadu GS, namijenjenu radu u otežanim uvjetima kao što su primjerice terenska ili industrijska uporaba. Izrađena je od čvrstih legura te dizajnirana kako bi bila otporna na padove, vibracije i tekućinu, u skladu sa MIL810 standardom.
"Studije pokazuju da se oko 18 posto prijenosnika ošteti unutar prve godine korištenja. Od toga oko 60 posto čine oštećenja zbog padova, a oko 30 posto zbog prolijevanja tekućine. Upravo stoga smo dizajnirali Nadu GS, računalo koje korisnicima nudi robusnost i bezbrižan rad i u otežanim uvjetima, ali s komforom prenosivosti i snage", rekao je Zdenko Brkić, voditelj razvoja informatičke opreme poslovne jedinice Informatika i komunikacije tvrtke Končar-INEM.

Kućište Nade GS od legura aluminija i magnezija je do 20 puta čvršće od onih izrađenih od ABS plastike, čime je znatno povećana otpornost računala na padove i udarce, tvrde u kompaniji, a kako bi zadovoljilo ekstremne zahtjeve, testirano je tako da može izdržati 25 padova na krutu podlogu s oko 75 centimetara visine. Zaštićeni su i posebno osjetljivi dijelovi kao što su LCD zaslon i čvrsti disk korištenjem pojačanih struktura unutar kućišta.

Nada GS otporna je i na slučajna prolijevanja tekućine. Tipkovnica je dizajnirana tako da onemogućuje prodor tekućine u unutrašnjost prijenosnika, a sustav kanala i odvoda ispušta tekućinu kroz dno prijenosnika. Zaštićeno je i područje oko tipkovnice, zvučnika te upravljačkih tipaka koje se nalaze uz tipkovnicu.

Kao i sva Končarova računala, i Nada GS koristi provjerenu hardversku recepturu. Osnovicu čini Intel matična ploča sa 945GM čipsetom te Intel Core 2 Duo procesor oznake T5600, radnoga takta 1,86 GHz s dva megabajta memorijskog međuspremnika. Grafička kartica integrirana je na matičnu ploču te joj je moguće dodijeliti do 128 MB memorije. Zvučna kartica povezana je s mikrofonom i stereozvučnicima. Zaslon je dijagonale 14,1 inča te je u mogućnosti prikazati sliku u razlučivosti od 1024 sa 768 točaka. U standardnoj konfiguraciji računalo ima gigabajt radne memorije te 120 gigabajtni disk sa sustavom zaštite podataka u slučaju pada računala.

 

Hrvatska luksuzna votka Akvinta na sajmu u Londonu

Tvrtka Adriatic Distillers uspješno je započela plasiranje prve hrvatske luksuzne votke Akvinta na inozemno tržište. Votka Akvinta je prvi put predstavljena izvan granica Hrvatske na otvorenom Međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića u Londonu (London International Wine & Spirits Fair), na kojem je votka Akvinta bila ujedno i jedini hrvatski predstavnik. Akvinta je uspješno započela svoje plasiranje na britansko tržište, potpisavši već prvog dana sajma ugovor s britanskim distributerom vina i jakih alkoholnih pića.

Cilj tvrtke Adriatic Distillers od samog početka je bilo plasiranje Akvinte ne samo na hrvatsko već i na inozemno tržište. Akvinta je dobila i pravo korištenja oznake Hrvatska kvaliteta koja je dodatna potvrda proizvodu koji karakterizira iznimna kvaliteta koja zadovoljava najviše svjetske standarde.
- Ovo je pokazatelj da smo na pravom putu u svom naumu plasiranja Akvinte na inozemno tržište. Prvi ugovor je potpisan, distribucija na britansko i irsko tržište ovim započinje, no to je tek početak naše poslovne strategije prema inozemnim tržištima. Akvinta je izniman hrvatski proizvod koji ćemo plasirati i u ostale zemlje zapadne i središnje Europe. Našim proizvodom, kojem je dodijeljen znak Hrvatska kvaliteta, želimo promovirati Hrvatsku i njezine nebrojene mogućnosti. Hrvatska ima velik potencijal za stvaranje i razvijanje iznimno kvalitetnih brendova koji mogu pronaći svoj put na zahtjevna inozemna tržišta, kazao je vlasnik Adriatic Distillersa Dmitrij Železnjak.

Osim uspješno okončanim poslovnim pregovorima, Akvintin tim zadovoljan je i pozornošću koju je Akvintin izložbeni prostor izazvao na ovom prestižnom sajmu u Londonu. Površine od gotovo 85 četvornih metara, bio je jedan od najvećih izložbenih prostora na samom sajmu, a u oštroj konkurenciji od čak 1250 izložbenih prostora, prema mnogima Akvintin je bio i jedan od najljepših. Izložbeni prostor Akvinta votke krasile su fotografije Imotske krajine odakle Akvinta potječe, kao i fotografije poznatih hrvatskih muških i ženskih fotomodela koji su sudjelovali u ekskluzivnom fotosešonu slavne europske fotografkinje Ester Haase u veljači ove godine u HNK u Zagrebu. Na sajmu je izlagalo 1318 izlagača iz svih krajeva svijeta, od kojih je njih 21 predstavljalo votku.

Sajam je idealna prilika za uspostavljanje novih poslovnih kontakata diljem svijeta, učenje o novim proizvodima, trendovima i tehnologijama, otkrivanje novih i uzbudljivih poslovnih mogućnosti te izravan kontakt s trenutnim, potencijalnim i budućim partnerima. Već prvog dana sajma i pozornošću kojom plijeni, Akvinta je dokazala kako svojom vrhunskom kvalitetom i dizajnom može ravnopravno sudjelovati u utrci za zahtjevno inozemno tržište. Votka Akvinta prva je hrvatska luksuzna votka, a proizvodi se u novom proizvodnom pogonu tvrtke Adriatic Distillers u sklopu tvornice Imota, u Prološcu Donjem pokraj Imotskog. Suradnja tvrtki Adriatic Distillers i Imote započela je sredinom prosinca 2005. potpisivanjem ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji, a u rujnu prošle godine pokrenuta je proizvodnja prve hrvatske premium votke Akvinta.

 

Dalekovod će graditi dalekovod Tirana-Podgorica

Dalekovod d.d. odabran je na međunarodnom natječaju za izgradnju 400 kV dalekovoda Tirana-Podgorica i pripadajućih vodnih polja po sistemu "ključ u ruke".
Nakon uspješno okončanih pregovora o ugovornim odnosima između KESH-OST (operater prijenosnog sustava) iz Albanije, Elektroprivrede Crne Gore i Dalekovoda, zagrebačka je tvrtka zaprimila pismenu obavijest o prihvatu njihove ponude i time dobila značajan projekt u inozemstvu u jakoj međunarodnoj konkurenciji.

Natječajnu dokumentaciju je otkupilo 14 europskih tvrtki specijaliziranih za izgradnju prijenosnih elektroenergetskih objekata, a ponude su dali njemačko-slovačke tvrtke SAG i Elektrovod te zagrebački Dalekovod, koji je za sve radove po sistemu "ključ u ruke" ponudio iznos od 42 milijuna eura.

Dalekovod za ovaj projekt izrađuje kompletnu projektnu dokumentaciju, a pri isporuci opreme sam će isporučiti stupove i ovjesnospojni materijal, dok će Elka isporučiti Al/Fe vodiče.
Kod radova na terenu koristit će se lokalne tvrtke za izvođenje građevinskih radova na izradi temelja i uzemljenja, dok će se na montaži stupova i elektromontažnim radovima maksimalno koristiti visokokvalificirani radnici, mehanizacija i oprema tvrtke Dalekovod.
Ugovor će biti potpisan početkom srpnja ove godine nakon ishođenja potrebnih garancija, a ukupno trajanje projekta je 24 mjeseca od dana uplate avansa.

 

Konferencija o poslovanju u EU

Da bi bili uspješni i konkurentni na tržištu Europske unije hrvatski poduzetnici trebaju znati kako ovladati tržištem, imati pravovremene informacije, posebice vezane za izvore financiranja, odnosno pretpristupne fondove. Upravo o tome govorilo se na konferenciji pod nazivom "Što hrvatski poduzetnici trebaju znati o EU“, koja je 18. svibnja 2007. održana u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Konferencija je organizirana s ciljem pripreme hrvatskog gospodarstva za izazove koje donosi proces europskih integracija. Naime, ankete je pokazala gospodarstvenike najviše muči način na koji se dolazi do financijskih sredstava. Stoga su na konferenciji su predstavljeni pretpristupni fondovi Europske unije i mogućnosti koje oni nude hrvatskim poduzetnicima.

Na skupu je istaknuta nužnost permanentne edukacije gospodarstvenika kao i nužnost povezivanja gospodarstvenika u klastere kako bi lakše svoje proizvode plasirali na europsko tržište.

 

Seminari za gospodarstvenike o mogućnostima korištenja pretpristupnih fondova EU

Hrvatska gospodarska komora organizira, u suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU i Ministarstvom financija, ciklus regionalnih seminara koji će se održavati u prostorijama županijskih komora u 2007. Svrha seminara je informirati gospodarstvenike o procedurama prijave za dobivanje sredstava pomoći Europske unije putem dobro pripremljenih projekata, odnosno educirati poslovnu zajednicu o natječajnim procedurama za robu, usluge i radove s ciljem osposobljavanja sudionika za direktno javljanje na natječaje za dobivanje EU sredstava.

Seminarima se želi približiti gospodarstvenicima i poslovnoj zajednici mogućnosti korištenja pretpristupnih fondova Europske unije za hrvatska poduzeća u pretpristupnom razdoblju za programe: Sapard, Cards i Phare, odnosno za IPA program, te programe Zajednice. Osim pregleda otvorenih EU programa i natječaja, na seminarima se obrađuje način pronalaska natječaja Europske unije, način prijave na natječaj, priprema natječajne dokumentacije, razlike u vrstama usluga i ugovora, kako se domaće tvrtke i stručnjaci mogu javiti na natječaje EU, i na kraju kako napraviti dobru ponudu te druge EU teme.

Teme koje će se obraditi na seminarima u svakoj županiji se prilagođavanju potrebama tvrtki, odnosno županija u kojima se održava edukacija. Sudionicima seminara se izdaju potvrde o stručnoj osposobljenosti po završetku edukacije.


Raspored održavanja seminara za lipanj i rujan:


  • lipanj:
  • 5. lipnja - ŽK Otočac
  • 12. lipnja - ŽK Požega
  • 27. lipnja - ŽK Pula
  • rujan:
  • 4. rujna - ŽK Rijeka
  • 19. rujna - ŽK Koprivnica
  • 26. rujna - ŽK Šibenik

 

Čelnik Medike Damir Kuštrak, novi predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca

Na sjednici Vijeća članica HUP-a održanoj u okviru Dana poduzetnika za novog predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca izabran je Damir Kuštrak, predsjednik Uprave vodećeg hrvatskog distributera farmaceutskih proizvoda, Medike d.d. Novi predsjednik HUP-a, rođen u Koprivnici prije 51 godinu, diplomirani je inženjer građevinarstva s magisterijem znanosti. Na mjesto zamjenika ministra financija u bivšoj koalicijskoj Vladi Ivice Račana došao je iz Agrokora kao stariji izvršni potpredsjednik za operacije i marketing. Tijekom poslovne karijere Kušstrak je bio i predsjednik Nadzornog odbora u Financijskoj agenciji i Croatia Airlinesu, te član Nadzornog odbora u INA d.d., Hrvatskoj lutriji d.d., Hrvatskoj brodogradnji, Hrvatskim željeznicama.



- Stanje hrvatskog gospodarstva ostavlja puno prostora za poticanje promjena i intenzivnu prilagodbu gospodarstva za izazove globalnog tržišta, ali i nadolazećih europskih integracija. I dalje nam ostaje i zalaganje za funkcioniranje pravne države, vladavinu prava, učinkovitost pravosuđa i s tim u vezi djelotvornu borbu protiv korupcije. Ne ispuštamo iz vida niti nužnost za efikasnijom javnom upravom na svim razinama, transparentnom sustavu javne nabave, uređivanje stanja u području djelovanja javnih poduzeća i posebice u njihovu monopolu u formiranju cijena. Fiskalni i parafiskalni nameti veliko su opterećenje našem gospodarstvu i oduzimaju nam potreban dah za kvalitetniji zamah i konkurentnost na stranom, ali i na domaćem tržištu sa stranim ponuđačima. Sve su to zadaci koji proizlaze iz temeljnih dokumenata Udruge koje ću zajedno sa svojim suradnicima u HUP-u poticati i, nadam se, rješavati na dobrobit poslovne zajednice u zemlji, zaključio je Kuštrak i dodao kako će u neophodnim promjenama i izgradnji poticajnijeg gospodarskog okvira biti nužna tijesna suradnja i sa socijalnim partnerima.

 

Ciljano tržište – Danska

UVOD

Pozadina:

Od nekadašnjeg sjedišta Vikinga i snažne sjevernoeuropska zemlja, Danska se razvila u modernu, bogatu naciju koja sudjeluje u političkom i gospodarskom ujedinjenju Europe. Danska je pristupila NATO-u 1949., a EEZ (današnjoj EU) 1973. godine. Međutim, Danska je izbjegla određene elemente Mastriškog sporazuma EU-a, kao provedbu monetarne unije, europsku obrambenu suradnju i pitanja vezana uz pravosuđe i unutarnje poslove.

ZEMLJOPIS

Položaj:

Sjeverna Europa, omeđena Baltičkim i Sjevernim morem; smještena na poluotoku sjeverno od Njemačke (Jutland) te na dva velika otoka (Sjaelland i Fyn)

Površina:

ukupno: 43,094 km2
kopno: 42,394 km2
voda: 700 km2

Kopnena granica:

ukupno: 68 km
susjedne zemlje: Njemačka 68 km

Klima:

umjerena; vlažna; blage, vjetrovite zime i hladna ljeta

Prirodni resursi:

nafta, prirodni plin, riba, sol, vapnenac, kamen, šljunak i pijesak

Obradive površine:

obradiva površina: 52.59%
stalni usjevi: 0.19%
ostalo: 47.22% (2005.)

Prirodne katastrofe:

Određenim dijelovima zemlje prijetnja su poplave (razvijen sustav nasipa za zaštitu od poplava s mora)

STANOVNIŠTVO

Broj stanovnika:

5,468,120 (procjena 2007.)

Prirast stanovništva:

0.311% (procjena 2007.)

Religije:

evangelisti luterani 95%, ostali kršćani (uključuje protestante i rimokatolike) 3%, muslimani 2%

Jezici:

danski, farski, grenlandski (eskimski dijalekt), njemački (manjinski)

Etničke skupine:

Skandinavci, Eskimi, Farsi, Nijemci, Turci, Iranci, Somalijci

POLITIČKO UREĐENJE

Ime države:

službeno – dugi naziv: Kraljevina Danska
službeno – kraći naziv: Danska
lokalno - duži naziv: Kongeriget Danmark
lokalno - kraći naziv: Danmark

Državno uređenje:

Ustavna monarhija

Glavni grad:

Copenhagen

Administrativna podjela:

5 regija (regioner, jednina - region); Hovedstaden, Midtjylland, Nordjylland, Sjaelland, Syddanmark

Neovisnost:

Prvi puta organizirana kao jedinstvena država u 10. stoljeću; 1849. je postala ustavna monarhija

Nacionalni praznik:

nije određen; Dan ustava – 5. lipnja (1849.) općenito se smatra kao nacionalni dan

Ustav:

5. lipnja 1953. ustavom je dozvoljena jednodomna zakonodavna vlast i šef države ženskog spola

Izvršna vlast:

šef države: Kraljica MARGRETHE II (od 14 siječnja 1972.); nasljednik prijestolja je princ FREDERIK, stariji sin monarha (rođen 26. svibnja 1968.)
šef vlade: premijer Anders Fogh RASMUSSEN (od 27. studenoga 2001.)
kabinet: Državno vijeće imenovano od monarha

Zakonodavna vlast:

jednodomna Narodna skupština (179 mjesta)
izbori: posljednji održani 8. veljače 2005. (sljedeći u veljači 2009.)

Sudbena vlast:

Vrhovni sud (suce na doživotnu dužnost imenuje monarh)

Članstvo u međunarodnim organizacijama:

AfDB, Arctic Council, AsDB, Australia Group, BIS, CBSS, CE, CERN, EAPC, EBRD, EIB, ESA, EU, FAO, G- 9, IADB, IAEA, IBRD, ICAO, ICC, ICCt, ICRM, IDA, IEA, IFAD, IFC, IFRCS, IHO, ILO, IMF, IMO, Interpol, IOC, IOM, IPU, ISO, ITU, ITUC, MIGA, MINURSO, MONUC, NATO, NC, NEA, NIB, NSG, OAS (promatrač), OECD, OPCW, OSCE, Paris Club, PCA, UN, UN Security Council (privremeno), UNCTAD, UNESCO, UNHCR, UNIDO, UNMEE, UNMIL, UNMOGIP, UNOMIG, UNRWA, UNTSO, UPU, WCO, WEU (promatrač), WHO, WIPO, WMO, WTO, ZC

GOSPODARSTVO

Gospodarstvo - pregled:

Dansko gospodarstvo spada u red najuspješnijih i najefikasnijih u Europi, o čemu govore i razna međunarodna istraživanja koja svrstavaju Dansku na prvo mjesto glede makroekonomske stabilnosti, poduzetničkog i poslovnog okruženja, najsusretljivijom prema stranim ulaganjima.
Gospodarska politika Danske temelji se na zajedničkoj ekonomskoj politici EU glede osiguranja održivog razvoja i zaposlenosti, te provedbi Pakta stabilnosti i rasta, poglavito održavanja izbalansiranog proračuna. Dansko gospodarstvo je malo i otvoreno, zavisno od trgovinske razmjene sa svijetom i bez mogućnosti utjecanja na međunarodne trgovinske tokove. Danska u potpunosti primjenjuje zajedničku trgovinsku politiku Zajednice (zajednička vanjska carina, mehanizmi zaštite trgovina, Uredba o trgovinskim barijerama), kojom su određeni bilateralni odnosi Zajednice sa zemljama i u multilateralnim organizacijama (WTO). Mehanizmi zaštite trgovine (trade defence instruments) primjenjuju se u skladu s pravilima WTO-a u slučajevima kada se uvoz smatra nelojalnom konkurencijom. Danska također primjenjuje specifičnu politiku prema pojedinim regijama Europe, proces stabilizacije i pridruživanja za zemlje jugoistočne Europe, sporazume o partnerstvu i suradnji za zemlje bivšeg SSSR-a i sporazume o slobodnoj trgovini sa sredozemnim zemljama (barcelonski proces).
Kako bi osigurala optimalne uvjete i okruženje za razvoj "knowledge-based" ekonomije, danska Vlada raznim mjerama potiče uspostavu sinergije znanosti i poduzetništva, javnog i privatnog sektora, te je u tom okviru odlučila uložiti u znanost, inovacije i poduzetništvo oko 10 milijardi DKK do 2010. godine.

BDP – paritet kupovne moći

198.5 milijarde $ (2006. procjena)

BDP – službena tečajna lista

256.3 milijarde $ (2006. procjena)

Stopa rasta BDP-a

3% (2006. procjena)

BDP per capita (paritet kupovne moći)

37.000 (2006. procjena)

BDP – prema sektorima:

poljoprivreda: 1.4%
industrija: 24.6%
usluge: 74% (2006. procjena)

Radna snaga:

2.91 milijuna (2006. procjena)

Nezaposlenost

3.8% (2006. procjena)

Inflacija

1.8% (2006. procjena)

Udio investicija u BDP-u

22.2% (2006. procjena)

Proračun:

prihodi: 147 milijarde $
rashodi: 138.9 milijarde $ (2006. procjena)

Udio javnog duga u BDP-u

28.1% (2006. procjena)

Poljoprivredni proizvodi:

ječam, žito, krumpir, šećerna repa; svinje, mliječni proizvodi; riba

Industrije:

željezo, čelik, laki metali, kemikalije, prehrambena, strojevi i prijevozna sredstva, tekstil i odjeća, elektronika, građevinarstvo, namještaj i ostali proizvodi od drva, brodogradnja i remont, farmaceutska, medicinska oprema

Industrijska proizvodnja - stopa rasta:

2.5% (2006. procjena)

Izvoz (2005. god.)

93.93 milijarde $ f.o.b. (2006. procjena)

Izvozni proizvodi:

Strojevi i instrumenti, meso i mesni proizvodi, mliječni proizvodi, riba, farmaceutski proizvodi, namještaj

Zemlje izvoza:

Njemačka 17.6%, Švedska 13.2%, UK 8.7%, SAD 6.4%, Francuska 5.5%, Nizozemska 5.3%, Norveška 5.1% (2005.)

Uvoz:

89.32 milijarde $ f.o.b. (2006. procjena)

Uvozni proizvodi:

Strojevi i oprema, sirovine i poluproizvodi za industriju, kemikalije, žitarice i hrana, potrošna dobra

Zemlje uvoza:

Njemačka 20.5%, Švedska 13.8%, Norveška 6.6%, Nizozemska 6.5%, UK 5.9%, Kina 4.7%, Francuska 4.2%, Italija 4.1% (2005.)

Pričuva od vanjskotrgovinske razmjene i zlata:

30.38 milijarde $ (2006. procjena)

Vanjski dug:

405 milijarde $ (2006.)

Valuta:

Danska kruna (DKK)
Valutni tečaj: 1 EUR = 7,46 DKK

Fiskalna godina:

Kalendarska godina

KOMUNIKACIJE

Broj korisnika čvrstih linija:

3.35 milijuna (2005.)

Broj korisnika mobilnih linija:

5.469 milijuna (2005.)

Internetski kod zemlje:

.dk

Broj korisnika Interneta:

3.763 milijuna (2005.)

PROMET

Broj zračnih luka:

92 (2006.)

Pruge:

ukupno: 2,673 km (2005)

Ceste:

ukupno: 72,257 km (2005)

Utovarne luke i terminali:

Aalborg, Aarhus, Asnaesvaerkets, Copenhagen, Elsinore, Ensted, Esbjerg, Fredericia, Frederikshavn, Kalundborg, Odense, Roenne

VAŽNE ADRESE

Diplomatsko predstavništvo RH Kraljevini Danskoj:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Kraljevini Danskoj
mr. sc. Aleksandar Heina, veleposlanik
gđa Bernardica Makšijan, ministar savjetnik - gospodarstvo
adresa: Frederiksgade 19, 1st fl.,
1265 Copenhagen K.
Denmark
tel. 0045 3391 9095
fax 0045 3391 7131
e-mail: vpdk@koebenhavn.mail.telia.dk

Diplomatsko predstavništvo Kraljevine Danske za RH:

Veleposlanstvo Kraljevine Danske, Budimpešta
Hans Michael Kofoed-Hansen, veleposlanik
Hataror ut 37/ 1122 Budapest / Hungary
tel. 0036 1 355 7320, fax 0036 1 375 3803

Ured Veleposlanstva Kraljevine Danske, Zagreb
Toftelund Larsen, Ricki, privremeni otpravnik poslova
A. Hebranga 33, HR – 10 000 Zagreb
tel. 01/4855 299, 4854 995
fax 01/4854 345

VAŽNIJE WEB ADRESE

Ministarstvo vanjskih poslova

www.um.dk/en

Ministarstvo gospodarstava

www.oem.dk

Danska trgovačka Komora

www.hts.dk

Carina

www.toldskat.dk

Udruženje danskih industrija (DI)

www.di.dk

Danska statistika

www.dst.dk

Danske norme

www.ds.dk

Udruga danskih izvoznika

www.dega.dk


Više o danskom gospodarstvu, pravnom sustavu i poslovnim običajima možete naći na stranici Hrvatske gospodarske diplomacije hgd.mvpei.hr


:: na vrh ::

 

POSLOVNI BONTON: Danci i na poslu stvaraju prijateljstva

Kaže se da su u toplijim krajevima i ljudi topliji, pristupačniji i otvoreniji, a sjevernijim zemljama često se predbacuje da njihovi stanovnici djeluju hladno i zatvoreno. Danska pripada među sjevernije zemlje, no Danci su, iako u prvim kontaktima odaju dojam zatvorenosti, zapravo jako prijateljski raspoložena nacija. Pročitajte zašto je toliko ugodno i jednostavno poslovati s Dancima i na što sve treba misliti kada želite stupiti u poslovni kontakt s njima.



Poslovni odnos s Dancima ubrzo poprima prijateljska obilježja



Iako je sklapanje prijateljstava u poslovnom svijetu zaista rijetkost, možda ćete pronaći više poslovnih prijatelja u Danskoj nego u ostalim zemljama. Danci su, naime, mnogo otvoreniji i bez otpora za stvaranje prijateljstava i u poslovnim prilikama.
Nakon svega nekoliko sastanaka vaš će poslovni odnos vrlo vjerojatno početi poprimati prijateljska obilježja. Sklapanje poslova u takvoj atmosferi zaista je jedno lijepo iskustvo – kako poslovno, tako i životno. Danci, naime, uživaju u dugim razgovorima i druženju općenito, a te njihove karakteristike u svakom slučaju treba iskoristiti u pozitivnom smislu.
Danci su po svojoj prirodi vrlo samouvjereni i ponosni ljudi, svjesni svojih postignuća i sposobnosti, stoga nemaju potrebu tražiti ili primati pomoć od drugih u bilo kojem obliku. U Danskoj istina igra jako bitnu ulogu u privatnim, ali i poslovnim aspektima života, te je jako bitno naglasiti da treba izbjegavati izvrtanje istine u svoju korist jer vam to, ukoliko se otkrije, može jednom zauvijek zatvoriti vrata kod vaših poslovnih partnera.
Činjenice su u danskom poslovnom svijetu najbolji argument. Osjećaji i subjektivne procjene ne igraju nikakvu ulogu i trebalo bi ih gotovo u potpunosti izolirati pri donošenju odluka i prezentaciji poslovne ponude.
Kvaliteta života i obitelj Dancima predstavljaju najbitnije aspekte svakidašnjice, pa iako su u većini slučajeva orijentirani sami na sebe, vođeni su mišlju da trebaju pomagati onima koji ne mogu pomoći sami sebi. U svakoj situaciji naglašavaju samoinicijativu i osobna postignuća pa se tako u poslovnom smislu mišljenja individualaca jako cijene.




Tema za čavrljanje, koja je uvijek preporučljiva, danska je tradicija i kultura



U većini danskih kompanija prema direktorima se odnosi kao prema voditeljima timova, a ne kao prema jedinim donositeljima odluka. Tako ćete na sastancima primijetiti da svatko kada dođe do diskusije, bez obzira na poziciju u hijerarhiji poduzeća, ima pravo izraziti svoje mišljenje, a svako to mišljenje se usvaja i o njemu se dobro promisli.
Jednakost između muškaraca i žena u Danskoj je zaista progresivna, tako su u velikom broju kompanija visokopozicionirani menadžeri i direktori žene. Zbog toga će ženama biti ugodno surađivati s Dancima, jer neće nailaziti na poteškoće kao u većini ostalih zemalja.



Komunikacijsko ozračje u Danskoj



Kada komunicirate s Dancima, bitno je da ne zaboravite da oni ne vole komplimente. Dok u nekim zemljama komplimenti vezani uz odijevanje, stil, domišljatost, ideje... mogu poslužiti kao pozitivan poticaj u poslovnim odnosima, u Danskoj vam mogu nanijeti više štete nego koristi. Poslovnim partnerima obraćajte se koristeći njihove titule i/ili prezimena sve dok od njih samih ne dobijete znak da im se možete obraćati njihovim imenom. Dok se vaša poslovna veza ne pretvori u prijateljsku, najsigurnije teme za razgovor su, osim samog posla, danska kultura, trenutačna događanja u vašim državama, kultura iz koje dolazite te zanimljivosti iz vaše okoline.
Tema za čavrljanje, koja je uvijek preporučljiva, danska je tradicija i kultura. Osobna pitanja i zadiranje u privatne sfere života smatraju se nepristojnim ukoliko se s osobom niste zaista dobro sprijateljili. Također, pitanja i komentari o religiji, osobnim dohocima ili obitelji rezervirana su zaista za samo dobre prijatelje. Stoga pripazite da se ne zaletite u razgovore za koje vaši danski poslovni partneri ipak još nisu spremni. Najbolje je da dopustite njima da diktiraju temu razgovora, uključujući i njihov tonalitet, a vi budite fleksibilni te se prilagodite.
Prezentacije za Dance trebaju biti jednostavne, argumentirane i imati što više činjenica. U svakom slučaju, prezentaciju treba dobro pripremiti, ali i odgovore na moguća pitanja. Kako su Danci poprilično napredni po pitanju tehnologije, preporučuje se da koristite najnovije moguće načine prezentacije, tj. da izbjegavate previše papirologije. Za vrijeme prezentacije pričajte jasno i održavajte umjereno glasan ton. Ostavite dojam samouvjerenosti, ali nemojte pretjerivati. Danci će vas pitati sve što ih zanima, stoga budite spremni na istinite odgovore i argumente bazirane na činjenicama.



Česti domjenci – prava prilika...



Visokopozicionirani menadžeri u Danskoj često organiziraju domjenke ili večere, a za vas to znači da ćete imati priliku porazgovarati o poslu i u neformalnoj atmosferi. Za vrijeme obroka izbjegavajte razgovore o poslu, osim ako ih vaš danski poslovni partner ne pokrene, jer su obroci u pravilu rezervirani za diskusije koje nisu nužno povezane s poslom. Danci doručkuju kod kuće s obitelji, stoga nemojte očekivati da ćete za vrijeme doručka moći obaviti poslovne razgovore. Poslovni ručak obično će se održati između 12 i 14 sati, a poslovne večere često u domu nekog od menadžera s kojima sklapate posao.




Činjenice su u danskom poslovnom svijetu najbolji argument



Odijevanje za poslovne prilike u Danskoj ne zahtijeva pretjeranu brigu. Naime, bitno je samo da zapamtite da se ne smijete previše isticati odjećom. Birajte neutralnije boje i tamnije nijanse sive, plave ili zelene. Muška odijela trebaju biti klasičnih krojeva, a isto se preporučuje i za dame čije suknje ne smiju biti kratke. Također, trebaju izbjegavati košulje i/ili majice s izraženim dekolteom, a nakit i ostali modni dodaci ne bi smjeli biti previše naglašeni. Žarke boje i šarenilo općenito treba izbjegavati, pa čak i u najmanjim detaljima.
Pokloni ne zauzimaju bitno mjesto u danskoj poslovnoj kulturi, a u mnogim slučajevima mogu biti čak i kontraproduktivni. Ukoliko vas danski poslovni partneri pozovu na domjenak ili večeru, pristojno je donijeti decentan poklon. Darujete li cvijeće, preporučuje se da domaćinu pošaljete buket zamotan u lijep papir, čak i prije domjenka. Birajte raznoliko cvijeće. Ruže su dobar odabir, no treba izbjegavati one u bijeloj boji koja se povezuje s tugom. Od ostalih poklona, mogu se izdvojiti ilustrirane knjige o vašoj zemlji, kvalitetna alkoholna pića poput vina, viskija ili likera, a i kvalitetne praline uvijek su dobar izbor.
Sve u svemu, u Danskoj je najbolje uklopiti se u sredinu u kojoj se nalazite. Nemojte se previše isticati, već ih pokušajte oponašati, posebice ukoliko ste po prirodi otvorena i dinamična osoba. Ključ uspjeha za to da vas Danci prihvate i poštuju jest da se uklopite i stopite s okolinom, a ne da budete drugačiji.



Izvor: Poslovni savjetnik/T-portal

 

Slovenski Poteza Ventures i u Hrvatskoj želi osnovati mrežu anđela investitora

Fond vrijedan 40 mil. eura ulaže u svaki stoti ponuđeni projekt, a APIU traži bogata članove prve hrvatske mreže anđela investitora


Do prije koji mjesec to je bila znanstvena fantastika. U Hrvatskoj se nije mogao postići uspjeh na način na koji ga je u SAD-u ostvario Google - iz garaže. Međutim, kako je pokazala konferencije o web poduzetništvu "Web.Start", to bi se uskoro moglo promijeniti. Agencija za promicanje izvoza i ulaganja (APIU) radi na osnivanju prve hrvatske mreže anđela investitora. U Sloveniji je prva takva mreža počela s radom prije tri tjedna. Okupila je 22 bogata Slovenca koji su višak novca umjesto u vlastite projekte, banku, burzu ili fondove odlučili investirati u inovativne projekte budućih poduzetnika. Slovenski su anđeli za takve projekte rezervirali svaki po 60.000 eura.



Savjetodavci


"APIU želi okupiti bogate Hrvate koji dio svojih sredstava žele ulagati u inovativne projekte. Iako anđeli investitori ne bi trebali ulagati velika sredstva, to je ipak rizičan posao. Zato za razliku od banaka koje očekuju samo redovitu isplatu, mi želimo okupiti bogataše koji imaju znanja i uspjeha u vlastitim projektima kako bi novim poduzetnicima bili anđeli ne samo u financijskom već i u savjetodavnom smislu", kaže Ivana Maršić iz APIU-a. Anđeli investitori su mali ulagači koji ulažu u visokorizične projekte u zamjenu za vlasnički udjel. U pravilu je riječ o investicijama do četvrt milijuna eura, što je daleko manje od praga ispod kojeg ulažu fondovi rizičnog kapitala. Jonathan Cooper, direktor novog fonda vrijednog 40 milijuna eura i jedan od inicijatora osnivanja slovenske mreže anđela investitora, kaže da je prilično zainteresiran da se takva mreža osnuje i u Hrvatskoj. Pojašnjava da takva udruga pridonosi stvaranju "kvalitetnog investicijskog ekosistema". Naime, fondovi rizičnog kapitala pokušavaju smanjiti rizik tako što od projekta u koji ulažu traže kvalitetan menadžment, revolucionarne ideje i solidne poslovne planove.



Rast 30 posto


Osim toga, traže i relativno brz povrat investicije te stope raste od 30 posto godišnje. Takve uvjete većina start-upova ne može ispuniti, pa Cooper kaže da bi u njih trebali ulagati anđeli investitori. "U trenutku kad start-upovi u praksi počnu demonstrirati svoj potencijal vjerojatno će im trebati veća ulaganja što im može pružiti fond poput Poteze Ventures. Naime, naši ulagači traže strogu selekciju projekata. To znači da ulažemo u jedan od sto ponuđenih projekata, a ciljane investicije su do četiri milijuna eura", kaže Cooper. Slično tvrde i u ostalim fondovima kao što su Fedelity Ventures i Horizonte Ventures. Najrigorozniji je Fidelity koji ulaže u jedan od 300 ponuđenih projekata. Fond menadžeri ističu da većinu projekata odbiju zbog lošeg poslovnog plana ili stoga što iza njih ne stoji dokazano uspješan menadžment. U Fidelity Venturesu dodaju da mogu uložiti i u prilično rizičan projekt kad se pogleda poslovni plan, ali s vrhunskim menadžmentom koji je jamstvo da će se on i ostvariti. S tim se složio i predstavnik fonda Quaestus koji kaže da oni ulažu u dobre ideje iza kojih stoji dobar poslovni plan i kvalitetan menadžment. "Kad tražite početni kapital od fonda, morate dobro razraditi svoju ideju i imate poslovni plan koji se temelji na realnim očekivanjima. Možda je najbolje što možete učiniti angažirati poslovnog savjetnika", zaključio je Cooper iz Poteza Venturesa.



Cooper: U Hrvatskoj su nas odbile sve banke


Čelnik Poteza Venturesa Cooper pojašnjava da je Hrvatska u odnosu prema Sloveniji i Srbiji idealna lokacija za ulaganja u inovativne tvrtke. Slovenskom tržištu nedostaju visoke stope rasta, a srpskom pravna sigurnost. Međutim, najrazvijeniju kulturu ulaganja ima Slovenija i zato je u prednosti. "U fond Poteza Ventures koji ulaže u inovativne tvrtke iz područja širokopojasnih usluga, biotehnologije i alternativnih izvora energije u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji uložilo je 19 slovenskih ulagača i jedan Hrvat. U Hrvatskoj su nas odbile sve banke, a u Sloveniji su u nas uložile tri od njih šest. To dovoljno govori o kulturi ulaganja u Hrvatskoj", kaže Jonathan Cooper iz Poteza Venturesa.



Izvor: Poslovni dnevnik

 

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

HOTEL EXPRESS INTERNATIONAL vodeći je svjetski „hotel discount & management“ program, osnovan 1987. u SAD-u, sa sjedištem u Norveškoj, koji uz 57 ureda u svijetu, od 2005. godine svoj ured ima i u Zagrebu.


HEI svojim poslovnim i individualnim korisnicima omogućuje 50% povoljniji smještaj u preko 4000 hotela širom svijeta uz besplatnu uslugu rezervacije, čime se ujedno i rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke i uspješno vrši outsourcing određenog segmenta poslovanja koji se može proširiti i na organizaciju konferencija, seminara i poslovnih sastanaka.


HEI zlatna članska kartica, koja glasi na ime i prezime, predstavlja HEI članstvo koje vrijedi godinu dana. Povrat investicije članstva ostvaruje se već nakon dva do tri noćenja!


Preko 3,5 milijuna prodanih HEI kartica uz 20 godina tradicije, garancija su kvalitetne usluge. U godinu dana 30 hotela u Hrvatskoj pridružena su ovom uspješnom programu, a više od 70 tvrtki, među kojima su i Deloitte, General Grafik, Infoarena, TIM-ZIP, Spectator Solis, Gradatin, Tekstil Uzor, Zagreb-Montaža, Sinaco i mnogi drugi, koristi prednosti HEI članstva ostvarujući značajne uštede pri putovanjima.


HEI zlatna kartica predstavlja i izuzetan poslovni poklon za poslovne partnere.
Svim članovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta.

Kontakt:
Tel 01 4851 462
Fax 01 4851 933
e-mail: prodaja@hot-ex.hr
www.hot-ex.hr

 

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

 

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

 

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2007. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]