Izvoznik, broj 32, lipanj 2007.

Intervju
Prenosimo iz tiska: Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a
Aktivnosti HIZ-a
Održan seminar Identificiranje stranih strateških partnera
Poslovni skup Hrvatska kao nabavno tržište
Hitrorez
HITROREZ dodijelio zahvalu Hrvatskim izvoznicima
Projekti
Projekt Export Fit Check za 2007. godinu
Državna uprava
Potpisani ugovori o mikrokreditiranju poduzetnika
Održano XI. Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu
Održana 4. Drvno-tehnološka konferencija
e-kutak - nova usluga za poduzetnike
O članovima
Članovi HIZ-a trijumfirali na dodijeli Zlatne dionice
JGL dobio certifikat ISO 22000:2005
HGK
HGK otvorila novu zgradu Predstavništva u Bruxellesu
HBOR
HBOR obilježio 15. godišnjicu rada
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište – Ukrajina
Iz tiska
72 posto Hrvata želi ući u Europsku uniju
Zakon o poreznom broju do kraja godine
Popusti za članove HIZ-a
Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI
Intervju

Prenosimo iz tiska: Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a

U povodu 15. godišnjice djelovanja Hrvatske banke za obnovu i razvitak, koja je svečano obilježena 14. lipnja 2007. u Muzeju za umjetnost i obrt, prenosimo dijelove intervjua s predsjednikom Uprave HBOR-a Antonom Kovačevim, objavljenom u magazinu Nacional, od 19. lipnja 2007., novinara Ante Pavića.



Najviše riskiramo kreditirajući početnike
Anton Kovačev objašnjava u kojoj je mjeri državna banka HBOR, kojoj je na čelu od 1993., pomogla u razvoju hrvatskog gospodarstva u posljednjih 15 godina


Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) prije nekoliko dana obilježila je u prostorima Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu 15 godina postojanja u nazočnosti predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti te brojnih gospodarstvenika. HBOR je u 100-postotnom vlasništvu države i u 15 godina kreditnim programima i jamstvima podržao je 35.000 infrastrukturnih i poduzetničkih projekata u koje je uložio više od 57 milijardi kuna. HBOR je počeo raditi 1992. pod nazivom Hrvatska kreditna banka za obnovu, koja je osnovana radi obnove ratom uništenih područja jeftinim kreditima. Ni godinu dana nakon osnutka banci je dana uloga i poticanja malog i srednjeg poduzetništva, a 1999. joj je dodana uloga izvozne banke kako bi kreditima s niskom kamatom kreditirala hrvatske izvoznike. HBOR-u je u hrvatskoj izvoznoj ofenzivi potkraj 2006. koju je pokrenula Vlada dana uloga jedne od najvažnijih institucija u poticanju izvoza.


Anton Kovačev na čelu HBOR-a je već 14 godina, od svoje 36. Iako je bivši saborski zastupnik Hrvatske demokratske zajednice i njegov radni stol krasi slika Franje Tuđmana kako grli dijete, održao se na tom položaju unatoč promjeni vlasti 2000. kad je na tadašnjim izborima pobijedila koalicija predvođena SDP-om. Ovaj otac šestero djece jedan je od rijetkih ljudi u Hrvatskoj koji su ostali na visokom položaju unatoč običaju u Hrvatskoj da se svakom promjenom vlasti mijenjaju i čelne osobe državnih institucija. Nedavno je HBOR postao dioničarom Europskog investicijskog fonda, članice grupe Europske investicijske banke. Time je HBOR postao prvim dioničarom iz Hrvatske te financijske ustanove, čime je dobio pravo sudjelovanja u europskim bankarskim inicijativama u vezi s poticanjem malog i srednjeg poduzetništva.


NACIONAL: Već ste 14 godina na čelu HBOR-a, unatoč promjenama političkih opcija na vlasti, što je za hrvatske prilike neobično. Kako to?
- Ostanak na funkciji trebao bi se temeljiti na rezultatima. Srećom, imam jako dobre suradnice i suradnike i uspjeli smo od banke, koja je na početku imala 325 milijuna kuna aktive, napraviti banku koja danas ima 15 milijardi kuna aktive. I ne samo da smo zadržali realnu vrijednost kapitala koji nam je država povjerila, nego smo ga i povećali. Do danas smo podržali više od 35.000 infrastrukturnih i poduzetničkih projekata i uložili više od 57 milijardi kuna u hrvatsko gospodarstvo u ovih 15 godina. HBOR nije banka ni jedne stranke ili političke opcije nego državna banka koja potiče gospodarstvo i ravnomjerni razvitak Hrvatske.


NACIONAL: Čime se HBOR točno bavi?
- HBOR je razvojna banka Republike Hrvatske, izvozna banka i izvozno-osiguravajuća agencija. Ova je banka počela prije 15 godina kao banka za obnovu u ratu uništenih područja i tada se zvala Hrvatska kreditna banka za obnovu. Već 1994. počeli smo s prvim razvojnim programima poticanja i kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva. A 1999. smo dobili dodatnu ulogu izvozne banke i otad razvijamo niz bankarskih proizvoda za kreditiranje izvoza. Imamo i zadaću osiguranja izvoza od komercijalnih i političkih rizika. Sredstva za kreditiranje naših programa pribavljamo uglavnom na međunarodnom tržištu kapitala izdavanjem obveznica ili sindiciranim kreditom.


NACIONAL: Je li HBOR konkurencija poslovnim bankama?
- Nije. Gotovo sve europske države imaju razvojne banke, izvozne banke i izvozno-osiguravajuće agencije. Kako je Hrvatska mala država, bilo je racionalnije da se te ustanove ujedine u jednu, HBOR. S poslovnim bankama dobro surađujemo. U prošlosti je, doduše, bilo određenih nerazumijevanja jer su banke doživljavale HBOR kao konkurenciju. Mi većinu svojih kreditnih programa krajnjim korisnicima plasiramo preko poslovnih banaka, čiji je prvenstveni cilj stvaranje dobiti. Naš cilj, međutim, nije dobit nego potpora gospodarstva uz uvjet da svojim poslovanjem ne ugrozimo samu banku. Naše su kamatne stope su od dva do šest posto, dok su na početku bile i do 13 posto. Prije dvije godine napravili smo nešto što je rijetkost u svjetskom bankarstvu. Smanjili smo kamatne stope već odobrenih kredita. Tako smo poduzetnicima uštedjeli 145 milijuna kuna koje bi platili za kamate i omogućili im da tu razliku investiraju. Dakle, naš cilj nije profit, zbog čega preuzimamo i najveće kreditne rizike.



NACIONAL: Koji su to rizici?
Primjerice, kad smo uvodili kreditni program Poduzetnika početnika, znali smo da se upuštamo u jako rizičan bankarski posao. Jer netko tko tek ulazi u poduzetničke vode nema nikakve bilance iza sebe, niti se prema njegovim prethodnim rezultatima može procijeniti uspješnost njegova posla. To je velika nepoznanica. Dulje od godinu i pol kredite za poduzetnike početnike plasirali smo preko poslovnih banaka, koje su nakon toga shvatile da nisu spremne ulaziti u tako rizične poslove. Tada smo promijenili svoj kreditni program i počeli kredite odobravati izravno. Svjesni smo da 20 do 30 posto tih kredita neće biti vraćeno i da će isti postotak poduzetnika loše završiti. Ali smo ostalima omogućili da zaposle ljude i da napreduju.



NACIONAL: Sve političke stranke izvoz smatraju najvažnijim, a Vlada je pokrenula Hrvatsku izvoznu ofenzivu (HIO). Je li ta ofenziva posustala?
Prošlo je premalo vremena da bi se HIO vrednovao. Kad je HBOR počeo kreditirati izvoz, trebalo nam je dvije godine kako bi učinci postali vidljivi. Učinci HIO-a će se uskoro vidjeti, ali to treba dočekati. Smatram da je puno važnije osnaživanje hrvatskih proizvođača na hrvatskom tržištu. Jer ako se domaći proizvođač na domaćem tržištu ne dokaže svojim proizvodom, teško da će uspjeti na zahtjevnom stranom tržištu. Jako je skupo izići sa svojom robom na novo tržište. Često nam poduzetnici prigovaraju da za njih na domaćem tržištu vrijede stroži uvjeti kontrole kvalitete nego za proizvode iz uvoza. Druga ključna stvar je stvaranje novih proizvoda. Osmislili smo program financiranja izumitelja i inovatora u suradnji s BICRO-om, Poslovno-inovacijskim centrom Hrvatske. Smatram da bez novih proizvoda i stalne dorade postojećih nemamo što tražiti na stranom tržištu.



NACIONAL: Imate li dovoljno zainteresiranih za taj program?
Na žalost, nemamo puno zahtjeva. Jedan je od problema u tom kreditnom programu to što inovator u pravilu nije poduzetnik i nema poduzetničku crtu. Stoga ih nastojimo potaknuti da se povežu s poduzetnicima koji već imaju iskustva i već su na tržištu s nekim drugim proizvodima. Velike kompanije u svijetu imaju svoje institute jer im je dobit dovoljno velika da mogu ulagati u razvoj novih proizvoda. Stotine stručnjaka rade da bi godišnje izbacili dva do pet proizvoda. Država bi trebala imati veću ulogu u poticanju inovacija jer je to mukotrpan posao koji zna trajati godinama. Ljudi često odustaju od razvoja svoje ideje jer nemaju financijskih mogućnosti.


NACIONAL: Slažete li se s mišljenjem koalicije HSS-HSLS da turizmu treba vratiti status izvoznika?
Slažem se. Turizam kao gospodarska grana uza sebe veže niz drugih djelatnosti i proizvodnih grana. S kreditnim programima koje nudimo nastojimo povezati turistička poduzeća s poduzetnicima iz ostalih gospodarskih grana financirajući uoči sezone nabavu inventara, opreme, namirnica i ostalih proizvoda koji su potrebni za normalno funkcioniranje turističke sezone.

Održan seminar Identificiranje stranih strateških partnera

Edukacija izvoznika, u organizaciji Hrvatskih izvoznika, u ovoj je sezoni zaključena seminarom na temu Identificiranje stranih strateških partnera, održanim 13. lipnja 2007., u Hotelu Palace u Zagrebu. Trening je vodio konzultant Chris O'Neill, stručnjak s bogatim iskustvom u razvoju tržišta i poslovnom upravljanju.


Kako spoznati kada je potrebno ući u strateško partnerstvo, kako pronaći pravog partnera i kako uspostava strateškog partnerstva pomaže u proaktivnom upravljanju poduzećem, izvoznici su vježbali u sinergiji predavanja, praktičnih radionica i iznošenja vlastitih iskustava.


Iako je objasnio kako je svaki proces pronalaska partnera jedinstven, odnosno kako nema univerzalnog rješenja, O'Neill je na nizu primjera iz prakse sudionicima seminara pokazao koje im se prepreke mogu naći na putu pronalaska partnera, odnosno što bi trebali činiti, a što bi trebali izbjegavati.


Nakon održana četiri seminara s hrvatskim izvoznicima konzultant Chris O'Neill zadovoljan je postignutim.


- Nakon seminara kontaktiram svakog pojedinog sudionika i tražim od njih povratne informacije. Reakcije koje sam primio su pozitivne. Naravno, kod sudionika su prisutne različite razine napredovanja u korištenju marketinških i prodajnih alata potrebnih za uspješan izvoz. Dobra strategija je ohrabriti predstavnike različitih tipova tvrtki da iznesu svoja iskustva o materiji koju obrađujemo. To pomaže da se korisnim informacijama proširi znanje svih sudionika. Također, smatram da interaktivne vježbe u kojima se sudionicima nasumice određuju različiti partneri za raspravu, pomažu kod stvaranja mreže kontakata izvoznika, naglasio je O'Neill.


Nakon ovog seminara edukacija HIZ-a će se nastaviti u rujnu na temu Carinske procedure. Projekt edukacije izvoznika Hrvatski izvoznici provode uz potporu USAID-ovog projekta Poduzetna Hrvatska.

 

Poslovni skup Hrvatska kao nabavno tržište

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore i udruge Hrvatski izvoznici, te u suradnji s Austrijskim saveznim udruženjem za nabavu i logistiku (BMÖ-Bundesverband Materialwirtschaft, Einkauf und Logistik in Österreich), 5. lipnja 2007. u HGK u Zagrebu održan je Poslovni skup "Hrvatska kao nabavno tržište".


Tom su prigodom održani poslovni razgovori između 17 austrijskih tvrtki (iz metalne industrije - proizvoda od čelika, čeličnih konstrukcija, doradnih poslova, drvne industrije, proizvodnje električnih uređaja, postrojenja i opreme te građevnog materijala) i 90 domaćih industrijskih tvrtki. Ovakav je skup po prvi puta održan u Hrvatskoj, a cilj mu je bio omogućiti izravne kontakte austrijskih tvrtki koje traže dobavljače točno specificiranih proizvoda i usluga s hrvatskim tvrtkama koje proizvode i nude tražene proizvode i usluge.


Otvarajući poslovni skup, Dunja Konjevod, potpredsjednica HGK za međunarodne odnose, naglasila je važnost ovih poslovnih susreta radi daljnjeg proširenja te razvoja i inače vrlo dobrih poslovnih odnosa Hrvatske i Austrije. Izrazila je očekivanje kako će austrijske kompanije prepoznati hrvatske tvrtke kao partnere u poslovnoj suradnji. Prošle je godine ukupna robna vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske i Austrije bila gotovo 1,8 milijardi USD, pri čemu je hrvatski izvoz u Austriju bio 627 milijuna USD, a uvoz iz te zemlje 1,168 milijardi USD.


Sudionicima skupa obratio se i Dubravko Miholić, glavni tajnik udruge Hrvatski izvoznici, napomenuvši kako se organizacijom gospodarskih susreta nastoji potaknuti poslovna suradnja austrijskih i hrvatskih tvrtki. Također je naglasio kako je Austrija lani bila na petom mjestu najznačajnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, iza Italije, BiH, Njemačke te Slovenije. Austrija je i vodeća zemlja u izravnim ulaganjima u Hrvatsku, te je iz Austrije do rujna 2006. godine investirano 2,9 milijardi eura, što je 22 posto ukupnih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo.


Austrijskim i hrvatskim gospodarstvenicima usluge te poslovne karakteristike Zagrebačke banke, koja je među vodećim bankama na domaćem tržištu, a koja može biti podrška tvrtkama u njihovim poslovnim aktivnostima, predstavila je Mirela Budojević, direktorica Trgovačko-potrošačkoga klastera Zagrebačke banke. Budojević je naglasila makroekonomsku stabilnost hrvatskog tržišta te rast BDP-a 4,8 posto u prošloj godini kao i očekivani rast u 2007. od 4,2 posto uz inflaciju od dva posto.


S hrvatske strane zanimanje za poslovne razgovore pokazali su potencijalni domaći dobavljači, među ostalima Bilokalnik-drvo d.o.o., Centrometal d.o.o., Dalekovod d.d., Dip d.d., DI Stjepan Sekulić d.o.o., Đuro Đaković alatnica d.d., Đuro Đaković elektromont d.d., Đuro Đaković strojna obrada, Elcon d.d., Hittner d.o.o., Ivanićplast d.o.o., Jedinstvo d.d., Končar – distributivni specijalni transformatori d.d., Končar – sklopna postrojenja d.d., ljevaonice Bjelovar te Duga Resa, 3. maj Tibo d.d., Metal product d.o.o., M-profil d.o.o., SAS strojogradnja d.o.o., Stražaplastika d.d., Tehnopaneli d.o.o. i brojne druge tvrtke.

 

HITROREZ dodijelio zahvalu Hrvatskim izvoznicima





Nakon završetka procesa sustavne analize i preispitivanja važećih propisa u Republici Hrvatskoj, Posebna jedinica za HITROREZ predstavila je, 26. lipnja 2007., rezultate svoga rada Vladi Republike Hrvatske. Zadatak Posebne jedinice za HITROREZ od studenoga prošle godine bio je utvrđivanje normativnih i administrativnih zapreka te inventura, pregled, preispitivanje i analiza propisa koji se odnose na gospodarske subjekte. Rezultat projekta predstavljaju preporuke za ukidanje 420 te pojednostavljenje 371 područja propisa, odnosno ukidanje ili pojednostavljenje u 55 posto gospodarskih propisa.


Najveći broj propisa koje stvaraju zapreke u poslovanju gospodarstvenika, međusektorske su prirode, što znači da su vezani uz više područja gospodarstva. Među ostalim sektorskim propisima koje bi trebalo ukinuti ili pojednostaviti, najviše je onih koji uređuju područje prijevoza, poljoprivrede, trgovine i financija.


„Bez podrške Vlade, visokog odaziva tijela državne uprave i privatnog sektora te aktivne suradnje s više od 250 stručnjaka na projektu, ovakvi rezultati bili bi teško ostvarivi u danom vremenskom okviru”, izjavio je Vedran Antoljak, voditelj Posebne jedince za HITROREZ te dodao kako procjenjuje da će hrvatski gospodarstvenici ukidanjem nepotrebnih procedura uštedjeti više od milijardu kuna godišnje.


Miroslav Kovačić, državni tajnik za e-Hrvatsku ovu je prigodu iskoristio kako bi najavio da će projekt HITROREZ pored očekivanih smanjivanja administrativnih prepreka rezultirati i izgradnjom elektroničkog registra propisa i dodao “Na ovaj ćemo način zajedno s izgradnjom Središnjeg portala uprave zaokružiti nastojanja da se do kraja ove godine izgradi sustav putem kojega će građani na jednom mjestu dobiti informacije o svim potrebnim procedurama i troškovima za obavljanje javnih usluga.“


“Jasniji i jednostavniji propisi dodatni su alat u borbi protiv korupcije jer mogućnost korupcije postoji svuda gdje pravila igre nisu jasna, gdje se može loviti u mutnom”, izjavio je to ovom prigodom dr. sc. Ivo Sanader, predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Također je dodao “Moja se vlada odlučno bori protiv korupcije i neučinkovitosti javne uprave, a čišćenjem šume propisa pored ostalih reformi stvorit ćemo dodatne pretpostavke za bolje i sigurnije poslovno okruženje, jaču pravnu sigurnost te veću odgovornost i povjerenje svih sudionika u gospodarstvu.”


Ova faza HITROREZ-a završit će 1. srpnja ove godine, nakon čega će Vlada ovlastiti Posebnu jedinicu za HITROREZ za praćenje provedbe preporuka. Po završetku projekta HITROREZ, preispitivanje propisa započet će i u ostalim područjima. Prve procjene govore o potrebi preispitivanja 4500 propisa koji reguliraju propise u domeni građanstva te jednako toliko propisa koji su doneseni od strane lokalne uprave.


Na predstavljanju rezultata posebne jedinice Vlade RH za HITROREZ, predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader predao je zahvale udrugama i organizacijama za poseban doprinos na projektu Hitrorez. U ime Hrvatskih izvoznika zahvalu je primio glavni tajnik HIZ-a Dubravko Miholić.

 

Projekt Export Fit Check za 2007. godinu


U sklopu Hrvatske izvozne ofenzive Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva pokrenulo je projekt EXPORT FIT CHECK, kao sastavni dio programa „Želim izvoziti“.


Cilj projekta je davanje prava prvenstva tvrtkama - potencijalnim izvoznicima i izvoznicima početnicima na projektima dodjele bespovratnih sredstava Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i ostalih državnih institucija koje provode projekte poticanja konkurentnosti.


Korisnici projekta mogu biti gospodarski subjekti - obrti, trgovačka društva i zadruge sa sjedištem na području Republike Hrvatske, koji su potencijalni izvoznici ili izvoze manje od 10.000 € godišnje.


Projekt će se provoditi kontinuirano tijekom 2007. godine na način da će tvrtke - potencijalni izvoznici ispuniti upitnik „Export fit check“ i dostaviti ga s ostalom dokumentacijom u Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprava poticanje ulaganja i izvoz, Odjel za izvoz, Ulica grada Vukovara 78, e-mail: izvoz@izvoz.hr, telefaks 01/6109-714.


Ovaj projekt provoditi će se kontinuirano tijekom 2007. godine. U provedbi projekta Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva surađivati će s ostalim partnerskim institucijama, među kojima i s Hrvatskim izvoznicima, koje pružaju potporu tvrtkama i provode aktivnosti vezane uz jačanje konkurentnosti.


Skrećemo Vam pozornost da članovi Hrvatskih izvoznika mogu u Tajništvu HIZ-a, na telefon 01/4923 796, telefaks 01/4923 797 ili na e-mail info@hrvatski-izvoznici.hr, zatražiti potrebnu preporuku za prijavu za projekt Export fit check.

 

Potpisani ugovori o mikrokreditiranju poduzetnika

Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić je, 5.lipnja 2007., potpisao ugovore o provedbi mikrokreditiranja poduzetnika sa 22 poslovne banke te sa 18 hrvatskih županija.


Sa županijama je potpisan Ugovor o provedbi Projekta „Regionalni jamstveni instrumenti (RJI)“ za 2007. godinu. Cilj Projekta je unapređenje oblika financiranja razvoja malog i srednjeg poduzetništva kroz jamstva na županijskoj razini. Korisnici jamstava RJI-a su obrti, mala i srednja trgovačka društva, zadruge i profitne ustanove u 100-postotnom privatnom vlasništvu građanki, odnosno građana RH. Ovim će ugovorom biti omogućeno izdavanje garancija na poduzetničke kredite na lokalnoj razini i samim time olakšano odobravanje kredita poduzetnicima. Ugovor su potpisale sve županije osim Sisačko-moslavačke, Osječko-baranjske te Zagrebačke, kojima je otvorena mogućnost da Ugovore potpišu naknadno.


U istoj je prigodi sa županijama i bankama potpisan i Dodatak Ugovora o provedbi projekta «Lokalni projekti razvoja – Poduzetnik». Kroz postojeći Ugovor o provedbi projekta «Lokalni projekti razvoja – Poduzetnik» Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji s poslovnim bankama i županijama odobreno je do sada 3.778 kredita ukupno vrijednih 4 milijarde kuna. Prosječno je po kreditu isplaćeno 1,058.761 kuna.


Dodatkom Ugovora o provedbi projekta «Lokalni projekti razvoja – Poduzetnik» banke će odobravati i mikrokredite od 35.000 do najvišeg iznosa od 200.000 kuna.


Banke koje su potpisale Dodatak Ugovora o provedbi projekta «Lokalni projekti razvoja – Poduzetnik» su: Centar banka d.d., Credo banka d.d., Croatia banka d.d., Erste & Steiermärkische bank d.d., Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., Imex banka d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d., Jadranska banka d.d., Karlovačka banka d.d., Kvarner banka d.d., OTP banka d.d., Podravska banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Slavonska banka d.d., Societe Generale- Splitska banka d.d., Volksbank d.d., Zagrebačka banka d.d., Hrvatska poštanska banka d.d., Međimurska banka d.d., Slatinska banka d.d. i Partner banka d.d.

 

Održano XI. Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu

Pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH u Šibeniku se, 1. i 2. lipnja 2007., održalo XI. Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu (NASA). Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva ovaj najveći hrvatski gospodarski skup, koji je ove godine okupio oko 800 sudionika, organizira s ciljem upoznavanja gospodarstvenika i poduzetnika s najnovijim trendovima u poticajnim i razvojnim mjerama koje Vlada Republike Hrvatske kreira upravo za njih.


Nakon svečanog otvaranja održana je tribina „Pitajte Vladu Republike Hrvatske“, na kojoj su poduzetnici postavljali pitanja potpredsjedniku Vlade RH Damiru Polančecu, ministrima Branku Vukeliću i Petru Čobankoviću te dužnosnicima drugih ministarstava koja također provode programe poticanja.


Potpredsjednik Vlade Damir Polančec tom je prigodom poručio kako Hrvatskoj treba socijalno odgovorno gospodarstvo, kompanije koje će znati cijeniti zaposlenike i uvažavati sve zainteresirane strane. Podsjetio je na najznačajnije makroekonomske pokazatelje iz 2006., ističući kako je stopa rasta BDP-a od 4,8 posto stopa koja je dugoročno održiva. Iznio je i podatak o stopi nezaposlenosti od 11,2 posto, što je najniža stopa anketne nezaposlenosti unazad osam godina. Na dobrom smo putu, kazao je, da je smanjimo ispod 9 posto u naredne tri godine. Naglasio je kako je unazad tri godine u gospodarstvu stvoreno 80.000 novih radnih mjesta, 4.500 novih tvrtki i 5.000 novih obrta.


U zadnje tri i pol godine učinjen je veliki napredak u razvoju malog i srednjeg poduzetništva i stvorena je dobra poduzetnička klima, istaknuo je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić. Vukelić je naglasio važnost poduzetničkih zona te najavio je da će se predložiti da se poduzetnicima umjesto na korištenje zemljište u zonama da u vlasništvo, no pod određenim uvjetima. To znači da se ono neće moći prodavati već će isključivo biti u funkciji razvoja poduzetništva. Istaknuo je i kako je s HEP-om postignut dogovor da grad ili županija, koja je vlasnik poduzetničke zone, dobije besplatan energetski priključak. Poručio je da ukoliko Hrvatska želi imati jako gospodarstvo, konkurentnost i izvoz trebaju biti na vrhu prioriteta.


Ministar poljoprivrede Petar Čobanković također je kazao kako je ova Vlada stvorila povoljno okruženje za poduzetnike te kako su stvorene pretpostavke za povećanje konkurentnosti.


Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Anton Kovačev istaknuo je kako je u 2006. godini HBOR gospodarstvu odobrio 6,3 milijarde kuna kredita i jamstava. Od toga iznosa 3,5 milijarde kuna išlo je izvoznicima i to 2 milijarde kuna za kredite, a ostali iznos za osiguranja od komercijalnih rizika.


Program XI. savjetovanja pružio je sudionicima niz predavanja na kojima je bilo riječi o tehničkom usklađivanju i normama kao preduvjetima uspješnog izvoza, industrijskom dizajnu, marketingu, istraživanju stranih tržišta, korištenju programa Europske unije, projektu Hrvatske izvozne ofenzive, novim tehnologijama kao preduvjetu konkurentnog gospodarstva i o ostalim za poduzetnike važnim temama. Održane su i četiri radionice na kojem se raspravljalo o pitanjima kako povećati konkurentnost hrvatskih proizvoda i izvoz. Na radionici „Na koja tržišta izvoziti'“ uvodno izlaganje održao je glavni tajnik Hrvatskih izvoznika Dubravko Miholić.


U sklopu 11. nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu, dodijeljene su nagrade i priznanja najboljim poduzetnicima u osam kategorija.


Najboljom u kategoriji malog poduzetnika proglašena je informatička tvrtka Ekobit iz Zagreba koja se bavi razvojem softvera i uslugama informatičkog savjetovanja, a najboljim srednjim poduzetnikom proglašen je proizvođač kotlova za distributivne, energetske i specijalne transformatore tvrtka Ferokotao iz Donjeg Kraljevca.


Za najbolju poduzetnicu izabrana je tvrtka Kelteks iz Karlovca, a nagradu je preuzela jedna od četiriju vlasnica Dubravka Keleković. Tvrtka proizvodi staklene mrežice i staklene tkanine.


Nagradu za najboljeg mladog poduzetnika dobila je tvrtka Madig-Mrežnica, a priznanje je primila direktorica Ana Magdić. Tvrtka proizvodi, prerađuje i pakira ogulinski kiseli kupus.


Najboljim malim izvoznikom proglašena je tvrtka Presenta Nova, koja izrađuje opremu za izlaganje naočala sa sigurnosnim sustavom protiv krađe u optičarskim trgovinama. Tvrtka izvozi u 50 zemalja, a izvoz sudjeluje s više od 95 posto prometa tvrtke.


Najboljim srednjim izvoznikom proglašena je tvrtka Big Toys koja proizvodi stolove, stolice, sve vrste i dijelove namještaja te dječje bicikle.


Nagradu za najbolju poduzetničku zonu dobila je Poduzetnička zona "Kneginec" na južnom ulazu u grad Varaždin. Zona se prostire na 170 hektara, a posebno je zanimljiva ulagačima u uslužnim i trgovačkim djelatnostima.


Nagradu "Dr. Milan Arko" za najinovativnijeg poduzetnika dobio je Goran Brkić, direktor tvrtke "Brkić izumi" iz Zagreba.


Hrvatski izvoznici ovim putem čestitaju svim nagrađenima.

 

Održana 4. Drvno-tehnološka konferencija

U Opatiji je 18. i 19. lipnja 2007. održana 4. Drvno-tehnološka konferencija. Na skupu je prisustvovalo preko 200 sudionika, a glavna tema konferencije bila je «Povećana uporaba i potrošnja drva». Sudionici su, uz to, čuli mnogo i o biomasi, za čiju proizvodnju interes pokazuje sve veći broj drvoprerađivača.


Na konferenciji su iznijeti i preliminarni rezultati natječaja MPŠVG koje bi ove godine trebalo dodijeliti 41 mil. kuna bespovratnih financijskih sredstava za razvoj industrijske prerade drva.


Hrvatski drvoprerađivači ostvaruju gotovo 9% ukupnog hrvatskog izvoza, a pokrivenost uvoza izvozom doseže 130%.

 

e-kutak - nova usluga za poduzetnike

U sklopu Hitro.hr servisa poduzetnicima je od nedavno na raspolaganju nova usluga e-kutak, putem koje se mogu informirati o elektroničkim uslugama trenutno dostupnim poslovnim subjektima u Hrvatskoj te se upoznati s tehnologijom i načinom njihove primjene.


Ta nova usluga trebala bi osim razvoja elektroničkog poslovanja pridonijeti i svladavanju tzv. e-straha kod hrvatskih poduzetnika i građana, odnosno, trebala bi podići razinu korištenja računala s osnovne upotrebe na višu razinu.


E-kutak se za sada može naći u 19 HITRO.HR ureda, odnosno poslovnica FINA-e, gdje kroz besplatnu uslugu edukacije, djelatnici upoznavaju poduzetnike s mogućnostima i prednostima korištenja FINA e-kartice te servisima koji su njome podržani, čime im pomažu pri prelasku s papirnatog na novi, elektronički način obavljanja poslovanja i transakcija.


Središnji državni ured za e-Hrvatsku dao je podatak da po procjenama danas gotovo 10 tisuća poduzetnika u Hrvatskoj koristi Fina e-karticu s elektroničkim certifikatom za neki od oblika e-poslovanja, čime godišnje uštede više od 30 milijuna kuna. Očekuje se da će korištenje te usluge, kao i cjelokupnog Hitro.hr servisa, pridonijeti i podizanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.


Do kraja godine e-kutak bit će otvoren i u svim preostalim uredima Hitro.hr servisa u Hrvatskoj.

 

Članovi HIZ-a trijumfirali na dodijeli Zlatne dionice


Jubilarna dodjela nagrada Zlatna dionica i Zlatni udjel, u organizaciji Zagrebačke burze, gospodarske emisije HTV-a Poslovni klub, poslovnog tjednika Lidera i Kapital Kluba, održana je 18. lipnja 2007, u prepunoj Kristalnoj dvorani hotela Westin u Zagrebu. Već desetu godinu za redom dodjeljuju se priznanja sudionicima tržišta kapitala, i to najboljim dionicama u prošloj godini, najboljim otvorenim investicijskim i mirovinskim fondovima, a ovogodišnju dodjelu obilježila je i nagrada za dionicu desetljeća.


Tako je tvrtka Pliva, uz nagradu za dionicu desetljeća u kategoriji industrijske dionice, osvojila i najprestižnije priznanje za dionicu desetljeća.


Naime, Pliva je već četiri puta osvojila Zlatnu dionicu i šest je puta proglašena najboljom industrijskom dionicom, a nagradu je primio Matko Bolanča, predsjednik Uprave Pliva Hrvatska. Dionice desetljeća osvojile su i Plava laguna u kategoriji turističke i Zagrebačka banka u kategoriji financijske dionice. Svaka od obiju dobitnica proteklih je godina osvojila pet priznanja za najbolju dionicu u kategoriji, s time da je Zagrebačka banka dvaput osvojila i Zlatnu dionicu, poglavito zbog svojeg uspjeha na domaćoj i Londonskoj burzi.


Budući da je u utrci za Zlatnu dionicu sudjelovalo 47 domaćih i 18 regionalnih dionica, konkurencija je bila velika, pa se nagradu dodijelilo u više kategorija. Turističkom dionicom godine proglašena je Maistra, industrijskom Ina, Croatia osiguranje osvojilo je nagradu za najbolju financijsku, a Dalekovod za industrijsku dionicu godine - pomorstvo, promet, veze i gradnju.


Prvi je put dodijeljena nagrada za industrijsku dionicu - hrana i lijekovi, koja je pripala Viro - tvornici šećera. Ina je osim za industrijsku dionicu godine primila i najatraktivniju nagradu ovogodišnjeg izbora - Zlatnu dionicu.


U podizboru za Zlatni udjel nagrada za najbolji otvoreni dobrovoljni mirovinski fond uručena je fondu Erste Plavi Expert, a najboljim obveznim mirovinskim fondom proglašen je Erste Plavi mirovinski fond.


Zbog velike konkurencije među fondovima u Hrvatskoj proglašeno je i najbolje društvo za upravljanje otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima, pa je tako portfelj-menadžer Gordan Šumanović primio nagradu u ime Raiffeisen mirovinskoga društva. Zlatni udjel za najbolji uravnoteženi fond osvojio je PBZ Global, a najboljim dioničkim proglašen je PBZ Equity. RBA Cashu dodijeljen je Zlatni udjel za najbolji novčani fond, a HI-conservative najbolji je obveznički fond.


Najprestižnija nagrada u kategoriji Zlatni udjel pripala je HPB Investu kao najboljem društvu za upravljanje investicijskim fondovima, u čijem je izboru sudjelovao i novinarski žiri.


Hrvatski izvoznici čestitaju svojim članovima Plivi Hrvatska, Ini, Dalekovodu, Viro – tvornici šećera, HPB-u, PBZ-u i Erste banki na ostvarenim rezultatima i dobivenim nagradama.

 

JGL dobio certifikat ISO 22000:2005

Riječka tvrtka Jadran - Galenski laboratorij jedna je od prvih farmaceutskih tvrtki u Europi koja je certificirala svoj sustav kvalitete prema novoj normi ISO 22000:2005 kojom se osigurava da su dijetetski proizvodi robnih marki Vitalia, Holyplant, Lactogyn i Fitline razvijeni, proizvedeni i ispitani prema strogo definiranim zahtjevima.


Certifikaciju sustava provela je certifikacijska kuća Bureau Veritas Certification sa sjedištem u Parizu. U JGL-u smatraju da će ovaj certifikat znatno olakšati njihov iskorak na zahtjevno europsko tržište. Lani je JGL ostvario 247,7 milijuna kuna prihoda s godišnjom stopom rasta od 25 posto. U rangiranju kompanija u nacionalnoj ekonomiji za 2006., u publikaciji 500 najboljih, JGL je zauzeo 151. mjesto prema novostvorenoj vrijednosti, 184. mjesto prema produktivnosti, 66. mjesto po izvozu i među je 200 najprofitabilnijih kompanija u Hrvatskoj.

 

HGK otvorila novu zgradu Predstavništva u Bruxellesu

Hrvatska gospodarska komora 19. je lipnja svečano otvorila novu zgradu Predstavništva u Bruxellesu na adresi Avenue Palmerston 2, Bruxelles.


Predstavništvo Hrvatske gospodarske komore u Bruxellesu djeluje od 2000. godine s osnovnim ciljem pružanja potpore hrvatskom gospodarstvu u pripremama za članstvo u Europskoj uniji. HGK je među prvim institucijama u zemlji prepoznala važnost fizičke prisutnosti i otvaranja ureda u Bruxellesu radi bržeg i lakšeg pristupa informacijama relevantnima za hrvatsko gospodarstvo te aktivnog sudjelovanja u različitim europskim udruženjima.


Naglasak je aktivnosti Predstavništva HGK u Bruxellesu na informiranju hrvatskih gospodarstvenika o osnovama EU politike, mjerama i propisima, pružanju potpore pri sudjelovanju u projektima i programima, lobiranju za interese hrvatskoga gospodarstva pred relevantnim institucijama EU i krovnim sektorskim organizacijama te umrežavanju s europskim interesnim udruženjima.

 

HBOR obilježio 15. godišnjicu rada

U povodu proslave 15 godina poslovanja u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, 12. lipnja, upravo na dan kada je banka osnovana, održana je svečana sjednica Nadzornog odbora kojoj je prisustvovao predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr.sc. Ivo Sanader, predsjednik NO HBOR-a ministar Ivan Šuker, članovi NO te državna tajnica Martina Dalić.


Tom je prigodom istaknuta važnost uloge HBOR-a kao državne razvojne i izvozne banke. Banka je osnovana prvenstveno s ciljem obnove ratom razrušene infrastrukture i gospodarskih objekata, no već u prvoj godini poslovanja odobravani su krediti za poticanje i razvitak poduzetništva. Na 15-godišnjem putu od Hrvatske kreditne banke za obnovu, kako se banka zvala 1992. godine do danas, HBOR je financijski podržao oko 35 tisuća gospodarskih projekata s iznosom od 57 milijardi kuna. Izgradnja infrastrukture, poticanje izvoza, podrška malom i srednjem poduzetništvu, kreditiranje poljoprivrednih programa, pronalazaka, zaštite okoliša, samo su dio aktivnosti kojima HBOR prati i usmjerava tijekove hrvatskog gospodarstva.


Osvrnuvši se na najznačajnije doprinose HBOR-a razvitku hrvatskog gospodarstva, predsjednik Uprave, Anton Kovačev istaknuo je kako je za potrebe malog i srednjeg poduzetništva odobreno oko 11 tisuća kredita u iznosu od preko 13 milijardi kuna. Najveći broj kredita, odnosno oko 70 posto, odobren je poduzetnicima na području posebne državne skrbi i otocima te za razvitak poljoprivrede. Tijekom 2006. godine HBOR je putem programa financiranja i osiguranja izvoza od političkih i komercijalnih rizika podržao hrvatske izvoznike s preko 3,5 milijardi kuna. Ukupno je do sada za financiranje izvoza odobreno oko 13 milijardi kuna i osigurano preko 4 milijarde kuna izvoznih poslova.


"Svi naši dosadašnji programi rezultat su uvažavanja primjedbi i prijedloga hrvatskih gospodarstvenika na temelju kojih smo uvodili nove programe i prilagođavali postojeće, a sve s ciljem pružanja što kvalitetnije usluge. Naša usmjerenost prema korisnicima vodila nas je tijekom prošlih petnaest godina i uvjeren sam kako ćemo tu našu zadaću jednako uspješno obavljati i ubuduće." izjavio je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a koji je tom prigodom predstavio novi program - Financiranje podređenim dugom. Program je namijenjen poticanju ulaganja u projekte velikih razvojnih mogućnosti. Sa stajališta procjene rizika, ovakav način financiranja pripada rizičnijoj skupini i upravo je to jedan od razloga iz kojih se HBOR, vodeći se svojom razvojnom ulogom u hrvatskom gospodarstvu, odlučio na uvođenje ovog programa.


Svečanost obilježavanja 15. godišnjice HBOR-a održana je 14. lipnja 2007. u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt.

 

Ciljano tržište – Ukrajina

UVOD

Pozadina:

U ІХ.- Х. st. ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u Kijevu - Kijevska Rus, koja je tada bila najveća i najsnažnija zemlja Europe. Oslabljena sukobima i mongolskom invazijom, Kijevska Rus dolazi pod vlast litvanske dinastije, čime je nastala litvansko-ruska država, naziva Velika litvanska kneževina te naposljetku Poljsko-litvanska unija. Nova ukrajinska država - Kozački Hetmanat, osnovana je sredinom 17. stoljeća. Usprkos brojnim moskovskim pritiscima, Hetmanat je uspio ostati samostalan preko 100 godina. Krajem 18. st., većina ukrajinskog teritorija potpala je pod Rusko Carstvo. Tada dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od 1840., nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva i kao političke organizacije. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Poslije raspada carske Rusije u veljači 1917., osnovana je Ukrajinska Narodna Republika, koja 25. siječnja 1918. proglašava samostalnost i odcjepljenje. Već 1919. Narodna Republika potpada pod Rusiju i postaje Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika. Konačnu nezavisnost Ukrajina ostvaruje 1991., odcjepljenjem od SSSR-a.

ZEMLJOPIS

Položaj:

Istočna Europa, graniči sa Crnim morem; između Poljske, Rumunjske, and Moldove na zapadu i Rusije na istoku

Površina:

ukupno: 603,700 km2
kopno: 603,700 km2
voda: 0 km2

Kopnena granica:

ukupno: 4,663 km
susjedne zemlje: Bjelarus 891 km, Mađarska 103 km, Moldova 939 km, Poljska 526 km, Rumunjska (jug) 169 km, Rumunjska (zapad) 362 km, Rusija 1,576 km, Slovačka 97 km

Klima:

Umjerena kontinentalna; sredozemna samo uz južno-krimsku obalu

Prirodni resursi:

Željezna rudača, ugljen, magnezij, prirodni plin, nafta, sol, grafit, titan, magnezij, nikl, živa, drvo, obradive površine

Obradive površine:

Obradive površine: 53.8%
stalni usjevi: 1.5%
ostalo: 44.7% (2005.)

Napomena

Strateški položaj na prijelazu iz Europe u Aziju; druga najveća zemlja Europe

STANOVNIŠTVO

Broj stanovnika:

46,299,862 (2007. procjena)

Prirast stanovništva:

-0.675% (2007. procjena)

Religije:

Ukrajinska pravoslavna - Kijevski patrijarhat 19%, Pravoslavna (bez određene jurisdikcije) 16%, Ukrajinska pravoslavna - Moskovski patrijarhat 9%, ukrajinska grkokatolička 6%, ukrajinska Autocefalus pravoslavna 1.7%, protestanti, Židovi, bez religije 38% (2004. procjena)

Jezici:

ukrajinski (službeni) 67%, ruski 24%, ostali 9% (rumunjski, poljski, mađarski...)

Etničke skupine:

Ukrajinci 77.8%, Rusi 17.3%, Bjelorusi 0.6%, Moldavci 0.5%, Krimski Tatari 0.5%, Bugari 0.4%, Mađari 0.3%, Rumunji 0.3%, Poljaci 0.3%, Židovi 0.2%, ostalo 1.8% (2001.)

POLITIČKO UREĐENJE

Ime države:

službeno : Ukrajina
lokalno: Ukrayina

Državno uređenje:

republika

Glavni grad:

Kijev (Kiev)
vremenska razlika: UTC+2

Administrativna podjela:

24 pokrajine (oblasti), 1 autonomna republika* (avtonomna respublika), i 2 grada (mista) sa statusom pokrajine (oblasti)**; Cherkasy, Chernihiv, Chernivtsi, Krim ili Autonomna Republika Krym* (sjedište - Simferopol'), Dnipropetrovs'k, Donets'k, Ivano-Frankivs'k, Kharkiv, Kherson, Khmel'nyts'kyy, Kirovohrad, Kyiv**, Kyiv, Luhans'k, L'viv, Mykolayiv, Odesa, Poltava, Rivne, Sevastopol'**, Sumy, Ternopil', Vinnytsya, Volyn' (sjedište - Luts'k), Zakarpattya (sjedište - Uzhhorod), Zaporizhzhya, Zhytomyr

Neovisnost:

24. kolovoza 1991. (od Sovjetskog Saveza)

Nacionalni praznik:

Dan nezavisnosti, 24. kolovoza

Ustav:

usvojen 28. lipnja 1996.

Izvršna vlast:

šef države: predsjednik Viktor A. JUŠČENKO (od 23. siječnja 2005.)
šef Vlade: premijer Viktor JANUKOVIČ (od 4. kolovoza 2006.)

Zakonodavna vlast:

Jednodomno Vrhovno vijeće ili Verkhovna Rada (450 zastupnika birana na petogodišnji mandat)
izbori: posljednji održani 26. ožujka 2006. (sljedeći prijevremeni izbori zakazani su za 30. rujna 2007. zbog raspuštanja parlamenta od strane predsjednika)

Sudbena vlast:

Vrhovni sud; Ustavni sud

Članstvo u međunarodnim organizacijama:

Australia Group, BSEC, CBSS (promatrač), CE, CEI, CIS, EAEC (promatrač), EAPC, EBRD, FAO, GCTU, GUAM, IAEA, IBRD, ICAO, ICC, ICCt (potpisnik), ICRM, IDA, IFC, IFRCS, IHO, ILO, IMF, IMO, Interpol, IOC, IOM, IPU, ISO, ITU, ITUC, LAIA (promatrač), MIGA, MONUC, NAM (promatrač), NSG, OAS (promatrač), OIF (promatrač), OPCW, OSCE, PCA, PFP, SECI (promatrač), UN, UNCTAD, UNESCO, UNIDO, UNMEE, UNMIL, UNMIS, UNMOVIC, UNOMIG, UNWTO, UPU, WCL, WCO, WFTU, WHO, WIPO, WMO, WTO (promatrač), ZC

GOSPODARSTVO

Gospodarstvo - pregled:

Osnovni gospodarski potencijali Ukrajine ogledaju se u značajnim zalihama željezne rude, ugljena i drugih iskopina, te je stoga posebno razvijen sektor teške metalurgije, a neki proizvodi, kao što su cijevi velikih promjera za industrijska postrojenja i transport nafte i plina, su jedinstveni u svijetu. Značajan dio njenog teritorija zauzima plodno poljoprivredno zemljište radi kojeg je Ukrajinu svojevremeno krasio epitet "žitnica Europe". Međutim, poljoprivredni sektor je u vrijeme sovjetske vlasti bio na određeni način podređen industrijskom i nisu u dovoljnoj mjeri praćena suvremena znanstvena i tehnička dostignuća u sferi poljoprivredne proizvodnje. Zbog toga su danas potrebna značajna financijska ulaganja kako bi se dostigli uobičajeni kvantitativni i kvalitativni kriteriji proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda.
Ukrajinsko tržište je respektabilno zbog svoje veličine i privlačno zbog nezasićenosti, ali je istovremeno i zahtjevno zbog nedovoljne učinkovitosti tržišnih institucija, te u određenoj mjeri rizično zbog značajnog utjecaja države na gospodarski sektor i neizvjesnosti povezane s čestim potresima na unutarnjoj političkoj sceni i nejedinstvenosti političkih elita u pogledu definiranja stabilne i nedvosmislene strategije gospodarskog razvoja.
Zbog nedostatka energenata (preko 85% potrebnih količina se uvozi) i nemogućnosti uvoza potrebnih količina nafte i plina iz drugih izvora osim ruskih, kazakstanskih i uzbekistanskih (definirano postojećom mrežom naftovoda i plinovoda), Ukrajina je energetski gotovo u potpunosti ovisna o Rusiji, koja tu činjenicu vrlo često koristi kao sredstvo pritiska na gospodarskom i na političkom planu.

BDP – paritet kupovne moći

364.3 milijardi $ (2006. procjena)

BDP – službena tečajna lista

82.36 milijardi $ (2006. procjena)

Stopa rasta BDP-a

7.1% (2006. procjena)

BDP per capita (paritet kupovne moći)

7,800 $ (2006. procjena)

BDP – prema sektorima:

poljoprivreda: 17.5%
industrija: 42.7%
usluge: 39.8% (2006. procjena)

Radna snaga:

22.3 milijuna (2006. procjena)

Nezaposlenost

2.7% službeno registrirano; zbog velikog broja neregistriranih nezaposlenih radnika Međunarodna organizacija za rad procjenjuje stopu nezaposlenosti na 6.7% (2006.)

Inflacija

11.6% (2006.)

Udio investicija u BDP-u

22.9% (2006. procjena)

Proračun:

prihodi: 33.41 milijardi $
rashodi: 35.6 milijardi $; (2006. procjena)

Udio javnog duga u BDP-u

12.7% (2006. procjena)

Poljoprivredni proizvodi:

žitarice, šećerna repa, sjeme suncokreta, povrće; govedina, mlijeko

Industrije:

ugljen, električna energija, teški i laki metali, strojevi i oprema, kemikalije, prehrambena industrija (naročito šećerna industrija)

Industrijska proizvodnja - stopa rasta:

6.3% (2006. procjena)

Izvoz (2005. god.)

38.88 milijardi $ (2006. procjena)

Izvozni proizvodi:

Teški i laki metali, gorivo i naftne prerađevine, kemikalije, strojevi i oprema, prehrambeni proizvodi

Zemlje izvoza:

Rusija 22.1%, Turska 6%, Italija 5.6% (2005.)

Uvoz:

44.11 milijardi $ (2006. procjena)

Uvozni proizvodi:

energija, strojevi i oprema, kemikalije

Zemlje uvoza:

Rusija 35.5%, Njemačka 9.4%, Turkmenistan 7.4%, Kina 5% (2005.)

Pričuva od vanjskotrgovinske razmjene i zlata:

22.26 milijardi $ (2006.)

Vanjski dug:

48.87 milijardi $ (listopad 2006.)

Valuta:

Hrivna – UAH (1 euro = 6,3 hrivne)

Fiskalna godina:

Kalendarska godina

  KOMUNIKACIJE

Broj korisnika čvrstih linija:

12.142 milijuna (2004.)

Broj korisnika mobilnih linija:

17.214 milijuna (2005.)

Internetski kod zemlje:

.ua

Broj korisnika Interneta:

5.278 milijuna (2005.)

  PROMET

Broj zračnih luka:

499 (2006.)

Helidromi:

10 (2006.)

Cjevovodi:

plinovod 19,951 km; naftovod 4,514 km; rafinirani proizvodi 4,211 km (2006.)

Pruge:

22,473 km (2005.)

Ceste:

169,477 km (2004.)

Utovarne luke i terminali:

Feodosiya, Kerch, Kherson, Mariupol', Mykolayiv, Odesa, Reni, Yuzhnyy

VAŽNE ADRESE

Diplomatsko predstavništvo RH u Ukrajini:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ukrajini
Veleposlanik: Željko Kirinčić
Tel: 00380 44 486 21 22, 486 58 62
Faks: 00380 44 484 69 43
Adresa:
Ul. Artema 51/50
01901 Kyiv
UKRAJINA
e-mail: croemb.ukraine@mvpei.hr
web: http://ua.mvp.hr

Diplomatsko predstavništvo Ukrajine u RH:

Veleposlanstvo Ukrajine u Republici Hrvatskoj
Veleposlanik: Nj.E. Markijan Lubkivskij
Tel: +385 1 46 16 296
Faks: +385 1 46 33 726, 46 33 728
Adresa:
Voćarska 52
10 000 Zagreb
HRVATSKA
e-mail: ukremb@zg.t-com.hr
web: www.ukrembassy.t-com.hr

VAŽNIJE WEB ADRESE

Verhovna Rada Ukrajine (Parlament)

http://www.rada.gov.ua

Ministarstvo gospodarstva

http://www.me.gov.ua

Ministarstvo vanjskih poslova

http://www.mfa.gov.ua

Državna porezna administracija

http://www.sta.gov.ua

Vrhovni sud Ukrajine

http://www.scourt.gov.ua

Državni odbor za regulatornu politiku i poduzetništvo

http://www.dkrp.gov.ua

Državnog centra za zapošljavanje

http://www.dcz.gov.ua

Informacijsko-analitičko izdanje "Visnik deržavnih zakupivelj"

http://www.tender.com.ua

Nacionalna banka Ukrajine

http://www.bank.gov.ua

Državna uprava za intelektualno vlasništvo, "UKRPATENT" –

http://www.ukrpatent.org

Državni komitet za statistiku

http://www.ukrstat.gov.ua

Fond državne imovine

http://www.spfu.gov.ua

Državna komisija za vrijednosne papire

http://www.ssmsc.gov.ua

Ukrajinska trgovinsko-industrijska komora

http://www.ucci.org.ua

Državna carinska služba

http://www.customs.gov.ua

Savez industrijalaca i poduzetnika Ukrajine

http://www.uspp.org.ua


Više o ukrajinskom gospodarstvu, pravnom sustavu i poslovnim običajima možete naći na stranici Hrvatske gospodarske diplomacije.

 

72 posto Hrvata želi ući u Europsku uniju

Rezultati proljetnog 67. Eurobarometra provedenog na zemljama članicama Europske unije te Hrvatskoj i Turskoj, pokazuju da čak 72 posto Hrvata želi ući u Europsku uniju, dok potporu daljnjem proširenju daje 49 posto građana EU.



S druge strane građani Turske manje su zainteresirani za pridruživanje europskoj obitelji jer 50 posto podupire ulazak. Kada se gledaju generalni stavovi prema Europskoj uniji i uspoređuju s jeseni prošle godine zabilježen je rast potpore građana za članstvom u EU od 4 posto i sada iznosi 57 posto, dok 59 posto vjeruje u korist od članstva. Većina Europljana, njih 52 posto, vjeruje da je situacija njihove nacionalne ekonomije dobra.



Izvor: Liderpress.hr

 

Zakon o poreznom broju do kraja godine

Predstavljen preliminarni prijedlog Zakona
Zakon o poreznom broju, kao stalnoj identifikacijskoj oznaci svih poreznih obveznika, koji bi trebao biti donesen do kraja ove godine, uvest će dodatni red u financijski sustav i riješiti probleme izbjegavanja poreza te doprinijeti borbi protiv korupcije, kazao je na prezentaciji ovog sustava državni tajnik Ministarstva financija Ante Žigman. Kako stoji u preliminarnom prijedlogu Zakona koji je izradilo Ministarstvo financija, porezni broj počevši od 1. siječnja 2009. godine bi trebao omogućiti povezivanje i razmjenu podataka iz službenih evidencija, odnosno podatke o imovini, imovinskim pravima i obvezama koje vode različita državna tijela.



Porezni bi broj bio jedinstven, neponovljiv i nepromjenjiv, a sastojao bi se od ukupno 11 znamenaka te bi mu se, za potrebe razmjene podataka i poslovanja u zemljama EU, ispred znamenaka dodala slova HR. Za razliku od matičnog broja, porezni broj nije «kazujući», odnosno ne otkriva osobne podatke i udovoljava zahtjevima EU.



«Trenutno je teško precizirati koliki će biti trošak uvođenja poreznog broja, ali dio sredstava potrebnih za prilagodbu iskoristit će se iz zajma Svjetske banke», kazao je Žigman dodavši kako je za očekivati da će koristi koje će fiskalni sustav imati od uvođenja ovakve identifikacije poreznih obveznika ostaviti prostor za relaksiranje poreznog sustava.



Izvor: Bankamagazin


 

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

HOTEL EXPRESS INTERNATIONAL vodeći je svjetski „hotel discount & management“ program, osnovan 1987. u SAD-u, sa sjedištem u Norveškoj, koji uz 57 ureda u svijetu, od 2005. godine svoj ured ima i u Zagrebu.


HEI svojim poslovnim i individualnim korisnicima omogućuje 50% povoljniji smještaj u preko 4000 hotela širom svijeta uz besplatnu uslugu rezervacije, čime se ujedno i rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke i uspješno vrši outsourcing određenog segmenta poslovanja koji se može proširiti i na organizaciju konferencija, seminara i poslovnih sastanaka.


HEI zlatna članska kartica, koja glasi na ime i prezime, predstavlja HEI članstvo koje vrijedi godinu dana. Povrat investicije članstva ostvaruje se već nakon dva do tri noćenja!


Preko 3,5 milijuna prodanih HEI kartica uz 20 godina tradicije, garancija su kvalitetne usluge. U godinu dana 30 hotela u Hrvatskoj pridružena su ovom uspješnom programu, a više od 70 tvrtki, među kojima su i Deloitte, General Grafik, Infoarena, TIM-ZIP, Spectator Solis, Gradatin, Tekstil Uzor, Zagreb-Montaža, Sinaco i mnogi drugi, koristi prednosti HEI članstva ostvarujući značajne uštede pri putovanjima.


HEI zlatna kartica predstavlja i izuzetan poslovni poklon za poslovne partnere.
Svim članovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta.

Kontakt:
Tel 01 4851 462
Fax 01 4851 933
e-mail: prodaja@hot-ex.hr
www.hot-ex.hr

 

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

 

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

 

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2007. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]