Izvoznik, broj 33, srpanj 2007.
Intervju
DAMIR MIHANOVIĆ, član Uprave CROATIA osiguranja
Aktivnosti HIZ-a
CROATIA osiguranje i HIZ potpisali Sporazum o suradnji
Održana radionica o planiranju rada HIZ-a
Osnovan Odbor izvoznika na Bliski, Srednji i Daleki Istok
EXPORT Macroscope - lipanj 2007.
Diplomatsko - konzularna mreža
Tradicionalni susret hrvatskih gospodarskih savjetnika
Javni pozivi za prodaju BIH državnog kapitala
Sajmovi
China Export & Import Fair, 12. – 20. listopada 2007.
9. Sajam malih i srednjih poduzeća, Budva, 25. – 27. listopada 2007.
Državna uprava
Od jeseni krediti za male ploveće obiteljske hotele
O članovima
Erste izvozni paket
HGK
Izrada registra izvoznika i kooperacijske burze
Hrvatsko-crnogorski poslovni susreti
HBOR
Potpisan Sporazum o suradnji s Japanskom bankom za međunarodnu suradnju
HBOR-ova konferencija o poticanju izvoza
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište – Republika Bugarska
Iz tiska
U prvom polugodištu rast industrijske proizvodnje 7,4%
Zagreb zaslužan za 37 posto hrvatskog izvoza i 58 posto uvoza
Web preporuka
E-katalog HIDRA.hr - svi zakoni na internetu
Nova internetska stranica s poreznim sustavima zemalja članica EU
Popusti za članove HIZ-a
Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”
Intervju

DAMIR MIHANOVIĆ, član Uprave CROATIA osiguranja

Damir Milanović1. Croatia osiguranje d.d. najveći je domaći osiguravatelj. Koja je poslovna strategija društva, u kojem smjeru se razvijate kako biste nastavili dobre poslovne rezultate postignute prethodnih godina?

CROATIA osiguranje ima najdužu tradiciju, najrazgranatiju prodajnu mrežu i niz drugih komparativnih prednosti koje su nam i do sada omogućile da ostanemo uvjerljivi lider na tržištu.

Stalno uvodimo inovacije u poslovanje, moderniziramo i povećavamo efikasnost poslovnih procesa, vrlo smo efikasni u isplati šteta, imamo najširi proizvodni portfelj – tako da sam siguran da ćemo i dalje ostvarivati izvrsne poslovne rezultate.


2. Tijekom prošle godine Croatia osiguranje uvelo je niz novih proizvoda. Koliko imate proizvoda namijenjenih poduzetnicima i koliko oni koriste vaše proizvode?

CROATIA osiguranje ima veliki portfelj proizvoda namijenjenih poduzetnicima.

Izdvojio bih „Poduzetnički paket osiguranja” koji svojom jednostavnošću, brzinom kod ugovaranja te širinom osigurateljnog pokrića donosi mnogo pogodnosti za poduzetnike. Jezgru ovog „paketa” čine osiguranja koja su, bez obzira na karakter djelatnosti koju poduzetnik obavlja, neophodna. Konkretno, imovina poduzetnika u svakom trenutku izložena je riziku požara, potresa, loma stroja, provalne krađe, oštećenju ili uništenju motornog vozila. Također, poduzetnik i njegovi djelatnici izloženi su tjelesnim ozljedama od posljedica nesretnog slučaja, a u isto vrijeme postoji mogućnost da poduzetnik nekom štetnom radnjom ili propustom bude odgovoran za štetu prema trećim osobama. Od svih prethodno nabrojanih rizika moguće se osigurati kroz „poduzetnički paket osiguranja”.

Još jedan poduzetnicima vrlo atraktivan proizvod je osiguranje odgovornosti proizvođača za neispravan proizvod i osiguranje od posljedica financijskih gubitaka uzrokovanih požarom ili nekim drugim rizikom.

Za poduzetnike – graditelje nudi se osiguranje izgradnje građevina i osiguranje montaže postrojenja i građevina. Graditelji (i investitori) sve više traže, a Croatia osiguranje d.d. to može ponuditi - osiguranje izgradnje i/ili montaže prema međunarodnim uvjetima – Contractors All Risk ili Erection All Risk.


3. Na svečanom potpisivanju Sporazuma o poslovnoj suradnji s Hrvatskim izvoznicima najavili ste uvođenje posebnih proizvoda namijenjenih izvozno orijentiranih poduzećima. Koji su to proizvodi?

CROATIA osiguranje nudi niz proizvoda namijenjenih izvoznicima. Riječ je prije svega o: Osiguranje robe u prijevozu (cargo), Osiguranje potraživanja od inozemnih kupaca, Osiguranje jamstava, Osiguranje od odgovornosti za neispravan proizvod, Osiguranje od odgovornosti članova uprave i nadzornih odbora te Poduzetnički paket osiguranja.

Potpisivanjem Sporazuma obvezali smo se da ćemo osluškivati potrebe tržišta i zahtjeve gospodarstvenika i u suradnji s Udrugom Hrvatski izvoznici kreirati nove proizvode u potpunosti prilagođene potrebama izvozno orijentiranih tvrtki i tržišta.


4. Osiguranje izvoza jedan je od najvećih problema hrvatskih izvoznika. Koliko ste upoznati s problemima izvoznika, odnosno koliko izvoznici dolaze u Croatia osiguranje u potrazi za rješenjem svojih problema?

Poticanje rasta hrvatskog gospodarstva u temeljima je poslovne strategije CROATIA osiguranja d.d. Upravo zbog toga smatramo da je iznimno važno podupirati hrvatske izvoznike i tako pridonositi tržišnom otvaranju naše zemlje i prilagodbi europskim i svjetskim gospodarskim prilikama. Izvoznici su najkonkurentniji dio gospodarstva, jer se moraju stalno razvijati da bi se održali i napredovali na sve zahtjevnijem svjetskom tržištu. Rast izvoza od presudnog je značaja za razvoj nacionalne ekonomije i stvaranje europski konkurentnog gospodarstva. Tradicionalni smo partner hrvatskim izvoznicima u osiguranju robe u prijevozu, osiguranju potraživanja od inozemnih kupaca i osiguranju jamstava. U tom smo segmentu uvjerljivi lider s preko 70 posto tržišnog udjela. Izvoznicima nudimo vrlo široku lepezu osigurateljnih proizvoda, no tu nećemo stati. Potpisivanjem Sporazuma obvezali smo se da ćemo izvoznike poticati kreiranjem posebne ponude usluga, oblikovanih prema potrebama izvozno orijentiranih tvrtki, odnosno plasiranjem na tržište novih osigurateljnih proizvoda po uzoru na razvijeno europsko i svjetsko tržište.
Croatia osiguranje

CROATIA osiguranje i HIZ potpisali Sporazum o suradnji

CROATIA osiguranje d.d. i udruga Hrvatski izvoznici sklopili su 20. srpnja 2007. Sporazum o poslovnoj suradnji, s ciljem zajedničkog djelovanja u korist povećanja hrvatskoga izvoza. Sporazum su potpisali član Uprave CO-a Damir Mihanović i predsjednik HIZ-a Darinko Bago.

Osim redovite suradnje kroz zajedničke inicijative i aktivnosti za unapređenje poslovnog okruženja i stvaranje pretpostavki za povećanje razine hrvatskoga izvoza, CROATIA osiguranje d.d. Sporazumom se obvezalo da će izvoznike poticati kreiranjem posebne ponude usluga, oblikovanih prema potrebama izvozno orijentiranih tvrtki, odnosno plasiranjem na tržište novih osigurateljnih proizvoda po uzoru na razvijeno europsko i svjetsko tržište.

«Poticanje razvoja i rasta hrvatskog gospodarstva u temeljima je poslovne strategije CROATIA osiguranja d.d. Smatramo da je iznimno važno podupirati hrvatske izvoznike i tako pridonositi tržišnom otvaranju Hrvatske i prilagodbi europskim i svjetskim gospodarskim prilikama. Izvoznici su najkonkurentniji dio gospodarstva, jer se moraju stalno razvijati da bi se održali i napredovali na sve zahtjevnijem svjetskom tržištu. Njihov razvoj potiče rast domaćeg gospodarstva, što pridonosi i rastu zaposlenosti», istaknuo je na svečanosti potpisivanja Sporazuma, član Uprave CROATIA osiguranja, Damir Mihanović.

„Jedan od ciljeva Hrvatskih izvoznika je da se osiguravateljne kuće više angažiraju u procesu izvoza. Na tom smo putu u Croatia osiguranju dobili izvanrednog partnera. Vjerujem kako će rezultat naše suradnje biti paketi osiguranja koji će istinski doprinijeti razvoju hrvatskoga gospodarstva“, naglasio je predsjednik HIZ-a Darinko Bago.

Nakon potpisivanja Sporazuma gospodarstvenicima su predstavljeni proizvodi CROATIA osiguranja namijenjeni izvoznicima: Osiguranje robe u prijevozu (cargo), Osiguranje potraživanja od inozemnih kupaca, Osiguranje jamstava, Osiguranje od odgovornosti za neispravan proizvod, Osiguranje od odgovornosti članova uprave i nadzornih odbora. Bila je to prilika da se prvi put predstavi i Poduzetnički paket osiguranja koji će na tržište izaći tek u jesen 2007., a kojime će se moći osigurati cjelokupna imovina poduzetnika, potrebna za obavljanje djelatnosti i stjecanje dobiti. Osim toga, ovaj proizvod nudit će i osiguranje od odgovornosti za štetu koju poduzetnik pričini trećima.

S ciljem uklanjanja prepreka za izvoz i pojednostavljivanja postupaka financiranja i osiguranja izvoza, Hrvatski izvoznici do sada su sporazume o suradnji potpisali s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Hrvatskom poštanskom bankom, Partner bankom, Privrednom bankom Zagreb i Société Générale Splitskom bankom.

 

Održana radionica o planiranju rada HIZ-a

Sljeme - radionica

Na dvodnevnoj radionici održanoj 12. i 13. srpnja 2007., u hotelu Tomislavov dom na Sljemenu, članovi Upravnog odbora HIZ-a raspravljali su o smjeru djelovanja udruge Hrvatski izvoznici.

Kao uvod u radionicu glavni tajnik HIZ-a Dubravko Miholić prezentirao je rad i postignuća HIZ-a u prvoj polovici 2007. te poimanje Udruge u javnosti. Uz to, potpredsjednik HIZ-a dr. Ante Babić članovima Upravnog odbora predstavio je aktualna izvozna kretanja u svijetu, Hrvatskoj i regiji.

Kao gošća, u uvodnom je dijelu radionice sudjelovala načelnica Odjela za izvoz u Ministarstvu gospodarstva rada i poduzetništva Lidia Mekić, koja je predstavila dosad ostvarene aktivnosti u sklopu projekta HIO.

Nakon uvoda sudionici su zajednički predlagali i razrađivali moguće projekte Hrvatskih izvoznika, koji bi se provodili u narednom razdoblju.

 

Osnovan Odbor izvoznika na Bliski, Srednji i Daleki Istok

Potaknuti iskazanom željom članova HIZ-a, Predsjedništvo Hrvatskih izvoznika, na svojoj je 17. sjednici, održanoj 19. srpnja 2007., donijelo odluku o osnivanju Odbora izvoznika na Bliski, Srednji i Daleki Istok.

Pozivamo članove HIZ-a koji su zainteresirani sudjelovati u radu navedenoga Odbora da se jave Tajništvu HIZ-a na telefon 01/4923 796, broj telefaksa 01/4923 797 ili e-mailom na info@hrvatski-izvoznici.hr.

 

EXPORT Macroscope - lipanj 2007.

Želimo vam skrenuti pozornost da na stranici www.hrvatski-izvoznici.hr možete pogledati i preuzeti Export Macroscope br. 1 – lipanj 2007., koji donosi makroekonomska kretanja u svijetu, Hrvatskoj te u zemljama regije u prvom kvartalu 2007.

 

Tradicionalni susret hrvatskih gospodarskih savjetnika

Hrvatska gospodarska diplomacija okupila se 13. srpnja 2007. u Zagrebu na IV. Seminaru za gospodarske savjetnike. Novi ciklus dodatnog usavršavanja imao je za cilj upoznati gospodarske savjetnike s aktualnim programima i projektima iz područja promicanja izvoza i ulaganja i prenijeti im praktične smjernice za provedbu tih programa. Jedan od temeljnih ciljeva seminara bio je potaknuti otvoreni dijalog i razmjenu mišljenja i iskustava, a što će ujedno rezultirati kreiranjem platforme za još dinamičniji i kvalitetniji razvoj sustava gospodarske diplomacije.

Na seminaru su sudjelovali gospodarski savjetnici pri veleposlanstvima Republike Hrvatske u Republici Albaniji, Alžirskoj Narodnoj Demokratskoj Republici, Bosni i Hercegovini, Republici Crnoj Gori, Republici Makedoniji, Republici Srbiji, Rumunjskoj, Republici Turskoj, Ukrajini, Socijalističkoj Narodnoj Libijskoj Arapskoj Džamahiriji, Arapskoj Republici Egiptu i Ruskoj Federaciji budući da je namjera bila koncipirati seminar prema tržištima povećanog poslovnog interesa hrvatskih izvoznika.

Sudionicima seminara predstavljena su tri značajna projekta iz područja potpore hrvatskim izvoznicima i privlačenja inozemnih ulaganja. Riječ je o internetskoj stranici MVPEI-a „Hrvatska gospodarska diplomacija“, Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi te novim projektima Agencije za promicanje izvoza i ulaganja.

 

Javni pozivi za prodaju BIH državnog kapitala

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini poslalo je informaciju o objavi javnih poziva za prodaju državnog kapitala društava. Objavljene javne pozive možete pogledati na stranici Agencije za privatizaciju Federacije BiH www.apf.com.ba.

 

China Export & Import Fair, 12. – 20. listopada 2007.

China Export & Import Fair ili Canton Fair najveći kineski sajam. U svom 101. izdanju, održanom u travnju ove godine, sajam je okupio preko 200 tisuća kupaca iz 211 zemalja i ostvario promet od 36.39 milijardi USD.

Canton Fair će se po 102 put održati od 12. do 20. listopada 2007., a organizatori, u suradnji s kineskim Ministarstvom trgovine, pružit će povlašteni položaj izlagačima u Internacionalnom paviljonu. Više informacija o mogućnostima sudjelovanja dostupno je na internetskoj stranici http://www.cantonfair.org.cn/en/.

 

9. Sajam malih i srednjih poduzeća, Budva, 25. – 27. listopada 2007.

Jadranski sajam - BudvaU organizaciji Direkcije za razvoj malih i srednjih poduzeća Podgorica i A.D. Jadranskog sajma Budva, u Budvi će se, od 25. do 27. listopada 2007., održati deveti Sajam malih i srednjih poduzeća. Sajam, koji se organizira kao manifestacija općeg tipa, ove će godine prvi puta imati međunarodni karakter. Tako će se na sajmu, uz crnogorske tvrtke, predstaviti i tvrtke iz zemalja regije, sve s ciljem širenja mreže poslovnih kontakata i uspostave poslovne suradnje crnogorskih poduzetnika s regionalnim partnerima. Sajam će pratiti i brojne sajamske manifestacije, uz učešće tvrtki, institucija koje se bave razvojem malih i srednjih tvrtki te poslovnih udruga iz regije.

U istom terminu održava se i 4. Sajam poslovnih usluga i investicija, što će biti prilika za neposredni kontakt i pristup ovom, za poduzetnike vrlo korisnom privrednom segmentu. Sajam će omogućiti razmjenu informacija i direktno uspostavljanje poslovnih kontakata u cilju poboljšanja dosadašnje poslovne pozicije poduzeća na tržištu, prezentaciju proizvoda, upoznavanje s konkurencijom i sl.

Više informacija o sajmu, kao i prijavu, možete pronaći na internetskog stranici Jadranskog sajma Budva www.adriafair.org, a možete se informirati i pozivom na brojeve telefona +382 86/ 410 400 ili 410-410.

 

Od jeseni krediti za male ploveće obiteljske hotele

U sklopu kreditnog programa "Poticaj za uspjeh" Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka od jeseni planira pokrenuti novi potprogram za izgradnju malih plovećih obiteljskih hotela - kruzera.

U sklopu spomenutog programa planiraju se odobravati znatno veći iznosi nego što se trenutno odobravaju u potprogramu "Pod stoljetnim krovovima" i novom programu za seoski turizam, što je objašneno višom cijenom izgradnje novih brodova, odnosno obnove postojećih starih, drvenih trabakula u male ploveće obiteljske hotele.

Inače, u tri godine postojanja programa "Poticaj za uspjeh" odobreno 365 kredita ukupne vrijednosti 1,3 milijarde kuna, čime je Hrvatska dobila više od 200 malih obiteljskih hotela, većinom s četiri zvjezdice. U sklopu navedenog iznosa je i 68 kredita za obnovu tradicijskih kuća, dvoraca, kurija i sličnog, iz potprograma "Pod stoljetnim krovovima".

Uz te programe, MMTPR je za 343 projekata očuvanja baštine u ruralnim područjima u zadnje četiri godine dalo bespovratne potpore u ukupnom iznosu od 28 milijuna kuna. Samo je ove godine Ministarstvo je za potpore 78 takvih projekata izdvojilo 5 milijuna kuna.

 

Erste izvozni paket

erstePosebno oblikovanim paketom usluga prema potrebama izvoznika Erste banka se priključila izvoznoj ofenzivi i potvrdila svoje djelovanje na poticanju hrvatskog izvoza i promociji kvalitete poslovanja hrvatskih izvoznika. Svojom potporom, prepoznavanjem i usmjeravanjem na izvrsne prilike za izvoz i izvoznike, Erste banka podiže svijest o njihovoj nužnosti i značaju u promicanju hrvatskih gospodarskih interesa.

I. NAMJENA PAKETA
- financiranje klijenata sa statusom Izvoznika - početnici i/ili postojeći poduzetnici
- cjelovito praćenje poslovanja izvoznika i razvoj izvoza
- otvaranje poslovnih mogućnosti u svim zemljama članicama Erste Bank grupe

II. KORISNICI PAKETA

Status Izvoznika
Mali izvoznik
Srednji izvoznik
Veliki izvoznik
Izvozni prihodi
do 5.000.000,00 kn
od 5.000.000,00 kn do 10.000.000,00 kn
iznad 10.000.000,00 kn

III. ŠTO ČINI IZVOZNI PAKET?
Osnovni paket uključuje najmanje dva od sljedećih proizvoda (barem jedan mora biti vezan uz financiranje izvoznog posla):
- kratkoročni krediti - krediti za izvoz i krediti za pripremu izvoza,
- ponudbene garancije - međunarodni tender,
- garancije za povrat avansa - izvozni ugovor ili narudžba,
- garancije za dobro izvršenje posla - izvozni ugovor ili narudžba,
- garancije za otklanjanje nedostataka u garantnom periodu - izvozni ugovor ili narudžba,
- izvozni faktoring - suradnja s Erste Factoring d.o.o.,
- leasing opreme - suradnja s Erste & Steiermärkische S - Leasing d.o.o.,
- poslovne kreditne kartice.

Izvoznici sa statusom Srednjeg izvoznika, pored navedenog, dodatno u paketu mogu koristiti:
- okvirni kredit po poslovnom računu ili revolving kredit,
- kredit za trajna obrtna sredstva.

Izvoznici sa statusom Velikog izvoznika, pored navedenog, dodatno u paketu mogu koristiti:
- okvirni kredit po poslovnom računu ili revolving kredit,
- kredit za trajna obrtna sredstva,
- investicijski kredit.

IV. POSLOVNA SURADNJA S UDRUGOM HRVATSKI IZVOZNICI
Korisnici Erste izvoznog paketa imaju mogućnost ostvariti brojne pogodnosti temeljem poslovne suradnje Erste banke i udruge „Hrvatski izvoznici“.

Detaljne informacije o uvjetima, pogodnostima i potrebnoj dokumentaciji za odobravanje proizvoda unutar Erste izvoznog paketa, kao i ostalim proizvodima i uslugama, saznajte pozivom na besplatni info telefon Banke 0800 7890, putem internetske stranicewww.erstebank.hr ili kod financijskih zastupnika u jednom od komercijalnih centara Erste banke.

 

Izrada registra izvoznika i kooperacijske burze

U sklopu projekta HIO Hrvatska gospodarska komora trenutačno radi na izradi Registra izvoznika, kao i izradi Kooperacijske burze.

Obrazac upitnika možete naći na internetskoj stranici Hrvatske gospodarske komore www.hgk.hr. Popunjeni obrazac potrebno je dostaviti na sljedeću adresu: HGK - Centar za poslovne informacije, Draškovićeva 45, p.p. 630, 10 000 Zagreb, (tel.: 01/ 4606-708; fax: 01/ 4606-782, e-mail: hio@hgk.hr). Za sva dodatna pitanja na raspolaganju Vam je besplatni info telefon 0800 1852.

 

Hrvatsko-crnogorski poslovni susreti

HGK - Županijska komora Pula u suradnji s Privrednom komore Crne Gore i Predstavništvom HGK u Crnoj Gori, 27. rujna 2007. organizira hrvatsko-crnogorske poslovne susrete koji će se održati u Budvi, Crna Gora. Tom će prilikom sudionici poslovnih razgovora obići 29. sajam graditeljstva u Budvi koji se održava od 26. do 30. rujna te istarske izlagače na sajmu.

Podrobnije informacije o poslovnim susretima i mogućnostima nastupa na sajmu mogu se dobiti u Odsjeku sektora za međunarodne odnose HGK - Županijske komore Pula.
Osoba za kontakt: Alida Perkov, tel: 052/ 378-140, 378-100, e-mail: aperkov@hgk.hr.

 

Potpisan Sporazum o suradnji s Japanskom bankom za međunarodnu suradnju

Potpisanim Sporazumom o suradnji između HBOR-a i JBIC-a predviđena su temeljna područja suradnje i razmjene informacija na projektima koji će doprinositi jačanju gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Japana. Dogovorena suradnja odnosi se na mogućnost sufinanciranja i zajedničkog financiranja projekata, a područja suradnje odnose se na izvozne poslove te projekte u koje su japanska trgovačka društva uključena kao ulagači u Republiku Hrvatsku.

Zaključivanjem Sporazuma o suradnji s JBIC-om proširena je mreža inozemnih ustanova s kojima HBOR surađuje i na taj način hrvatskim izvoznicima olakšava pristup informacijama, pospješuje vođenje pregovora te sklapanje budućih izvoznih poslova.

 

HBOR-ova konferencija o poticanju izvoza

U organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak, 7. rujna 2007., u dubrovačkom hotelu Dubrovnik Palace, održat će se 6. međunarodna konferencija o poticanju izvoza.

Konferencija će se održati pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, a i ove će godine okupiti hrvatske izvoznike, predstavnike stranih izvoznih banaka i izvozno-kreditnih agencija te vodeće hrvatske i strane stručnjake iz područja financiranja i osiguranja izvoza.

Neke od tema o kojima će se ove godine potaknuti rasprava su utjecaj globalizacije na oblike podrške koje nude izvozno-kreditne agencije te nužnosti poticanja inovativnog poduzetništva s ciljem jačanja konkurentske prednosti na inozemnom tržištu.

Sve dodatne informacije zatražite upitom na e-mail: konferencija@hbor.hr.

 

Ciljano tržište – Republika Bugarska

UVOD

Pozadina:

Bugari, srednje-azijsko tursko pleme, stopilo se s lokalnim slavenskim stanovništvom u kasnom 7. stoljeću i osnovalo je Bugarsku državu. U narednim stoljećima Bugarska se borila s Bizantskim carstvom za potvrdu svog mjesta na Balkanu, ali krajem 14. stoljeća zemlju su osvojili otomanski Turci. Sjeverna Bugarska je izborila nezavisnost 1878., a cijela zemlja oslobodila se Otomanskog carstva 1908. U oba svjetska rata Bugarska se borila na strani gubitnika. Poslije je Bugarska zapala pod utjecaj Sovjetskog saveza te se 1946. proglasila narodnom republikom. Komunistička prevlast završila je 1990., kada su održani prvi višestranački izbori nakon drugog svjetskog rata i započeo proces primicanja političkoj demokraciji i tržišnoj ekonomiji. Zemlja je pristupila NATO-u 2004. i EU-i 2007. godine.

ZEMLJOPIS

Položaj:

jugoistok Europe, omeđena Crnim morem, između Rumunjske i Turske

Površina:

ukupno: 110,910 km2
kopno: 110,550 km2
voda: 360 km2

Kopnena granica:

ukupno: 1,808 km
susjedne zemlje: Grčka 494 km, Makedonija 148 km, Rumunjska 608 km, Srbija 318 km, Turska 240 km

Klima:

umjerena; hladne i vlažne zime; vruća i suha ljeta

Prirodni resursi:

boksit, bakar, olovo, cink, ugljen, drvo, obradive površine

Obradive površine:

Obradive površine: 29.94%
stalni usjevi: 1.9%
ostalo: 68.15% (2005.)

Napomena

Strateški položaj u blizini turskih putova; kontrolira ključne kopnene rute za Srednji Istok i Aziju

STANOVNIŠTVO

Broj stanovnika:

7,322,858 (procjena srpanj 2007.)

Prirast stanovništva:

-0.837% (procjena 2007.)

Religije:

bugarski pravoslavci 82.6%, muslimani 12.2%, ostali kršćani 1.2%, druge 4% (2001.)

Jezici:

bugarski 84.5%, turski 9.6%, romski 4.1%, ostali i neodređeni 1.8% (2001.)

Etničke skupine:

Bugari 83.9%, Turci 9.4%, Romi 4.7%, ostali 2% (Makedonci, Armenci, Tatar...) (2001.)

POLITIČKO UREĐENJE

Ime države:

službeno duži oblik: Republika Bugarska
službeno kraći oblik: Bugarska
lokalno duži oblik: Republika Balgariya
lokalno kraći oblik: Balgariya

Državno uređenje:

Parlamentarna demokracija

Glavni grad:

Sofija

Administrativna podjela:

28 pokrajina (oblasti); Blagoevgrad, Burgas, Dobrich, Gabrovo, Khaskovo, Kurdzhali, Kyustendil, Lovech, Montana, Pazardzhik, Pernik, Pleven, Plovdiv, Razgrad, Ruse, Shumen, Silistra, Sliven, Smolyan, Sofiya, Sofiya-Grad, Stara Zagora, Turgovishte, Varna, Veliko Turnovo, Vidin, Vratsa, Yambol

Neovisnost:

3. ožujka 1878. (kao nezavisna pokrajina unutar Otomanskog carstava); 22. rujna 1908. (potpuno oslobođenje od Otomanskog carstva)

Nacionalni praznik:

Dan oslobođenja, 3. ožujka (1878)

Ustav:

usvojen 12. srpnja 1991.

Izvršna vlast:

šef države: Predsjednik Georgi PARVANOV (od 22. siječnja 2002.); potpredsjednik Angel MARIN
šef Vlade: premijer Sergei STANISHEV (od 16. kolovoza 2005.);

Zakonodavna vlast:

jednodomna Narodna skupština (240 mjesta; zastupnici se biraju na 4-godišnji mandat)
izbori: posljednji održani 25. lipnja 2005. (sljedeći u lipnju 2009.)

Sudbena vlast:

Vrhovni administrativni sud; Vrhovni sud; Ustavni sud (12 sudaca na 9-godišnji mandat); Vrhovno sudbeno vijeće (sastoji se od predsjednika dvaju vrhovnih sudova, glavnog državnog odvjetnika i 22 ostala člana)

Članstvo u međunarodnim organizacijama:

ACCT, Australia Group, BIS, BSEC, CE, CEI, CERN, EAPC, EBRD, EU (novi član), FAO, G- 9, IAEA, IBRD, ICAO, ICCt, ICRM, IFC, IFRCS, ILO, IMF, IMO, Interpol, IOC, IOM, IPU, ISO, ITU, ITUC, MIGA, NAM (gost), NATO, NSG, OAS (promatrač), OIF, OPCW, OSCE, PCA, SECI, UN, UNCTAD, UNESCO, UNIDO, UNMEE, UNMIL, UNMIS, UNWTO, UPU, WCL, WCO, WEU (pridruženi član), WFTU, WHO, WIPO, WMO, WTO, ZC

GOSPODARSTVO

Gospodarstvo - pregled:

Bugarska, nekad komunistička zemlja, ušla je 1. siječnja 2007. u EU. Trenutno je u stadiju makroekonomske stabilnosti i snažnog rasta, koji je slijedio nakon velikog gospodarskog pada 1996., zbog čega je pala i socijalistička vlada. Rezultat je okrenutost nove Vlade gospodarskim reformama i odgovornom poreznom planiranju. Minerali – ugljen, bakar i cink, važni su za bugarsku industriju. Makroekonomska stabilnost je 1997. učvršćena nametanjem fiksnog tečaja leva prema tada njemačkoj marki. Valuta je danas vezana uz euro. Niska inflacija i stabilan napredak u strukturnim reformama poboljšalo je poslovnu klimu; Bugarska od 2000. godine ima prosječan rast od 5.1% i velik broj izravnih stranih ulaganja. Korupcija javne uprave, slabo sudstvo i prisutnost organiziranog kriminala najveći su izazovi pred Bugarskom.

BDP – paritet kupovne moći

78.68 milijarde $ (procjena 2006.)

BDP – službena tečajna lista

28.06 milijarde $ (procjena 2006.)

Stopa rasta BDP-a

6.3% (procjena 2006.)

BDP per capita (paritet kupovne moći)

10,700 $ (procjena 2006.)

BDP – prema sektorima:

poljoprivreda: 13.6%
industrija: 32.1%
usluge: 54.3% (2006. procjena)

Radna snaga:

3.51 milijuna (procjena 2006.)

Nezaposlenost

9.6% (procjena 2006.)

Inflacija

6.5% (procjena 2006.)

Udio investicija u BDP-u

23.8% (procjena treći kvartal 2006.)

Proračun:

prihodi: 13.28 milijardi $
rashodi: 12.16 milijardi $; (2006. procjena)

Udio javnog duga u BDP-u

25.6% (procjena 2006.)

Poljoprivredni proizvodi:

povrće, voće, duhan, vino, pšenica, ječam, suncokret, šećerna repa; stoka

Industrije:

Električna energija, plin, voda; prehrambena, duhanska, proizvodnja pića; strojevi i oprema, metali, kemijska, koks, rafinerija nafte, nuklearno gorivo

Industrijska proizvodnja - stopa rasta:

11.3% (procjena 2006.)

Izvoz (2005. god.)

15.5 milijarde $ f.o.b. (procjena 2006.)

Izvozni proizvodi:

odjeća, obuća, željezo i čelik, strojevi i oprema, gorivo

Zemlje izvoza:

Italija 12%, Turska 10.5%, Njemačka 9.8%, Grčka 9.5%, Belgija 5.9%, Francuska 4.6% (2005.)

Uvoz:

23.8 milijarde $ f.o.b. (procjena 2006.)

Uvozni proizvodi:

Strojevi i oprema; metali; kemikalije i plastika; gorivo, minerali i sirovine

Zemlje uvoza:

Rusija 15.6%, Njemačka 13.6%, Italija 9%, Turska 6.1%, Grčka 5%, Francuska 4.7% (2005.)

Pričuva od vanjskotrgovinske razmjene i zlata:

11.43 milijarde $ (procjena veljača 2007.)

Vanjski dug:

24.3 milijarde $ (procjena 2006.)

Valuta:

lev (BGL)

Fiskalna godina:

Kalendarska godina

  KOMUNIKACIJE

Broj korisnika čvrstih linija:

2.483 milijuna (2005.)

Broj korisnika mobilnih linija:

6.245 milijuna (2005.)

Internetski kod zemlje:

.bg

Broj korisnika Interneta:

2.2 milijuna (2005.)

  PROMET

Broj zračnih luka:

217 (2006.)

Helidromi:

4 (2006.)

Cjevovodi:

plin 2,505 km; nafta 339 km; rafinirani proizvodi 156 km (2006.)

Pruge:

ukupno: 4,294 km

Ceste:

ukupno: 44,033 km
popločane: 43,593 km

Utovarne luke i terminali:

Burgas, Varna

VAŽNE ADRESE

Diplomatsko predstavništvo RH u Ukrajini:

Veleposlanik: Dražen Vukov Colić
Tel: 00359 2 943 3225, 943 3226
Faks: 00359 2 946 1355
Adresa:
Veliko Trnovo 32
1504 Sofia
BUGARSKA
e-mail: e-mail: croemb.sofia@mvpei.hr

Ured za trgovačko-gospodarske odnose Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj:

Elena Peneva, druga tajnica
Tel: +385 1 46 65 555
Faks: +385 1 46 65 444
Adresa:
Adresa: Jurkovićeva ulica 20
10 000 Zagreb
HRVATSKA
e-mail: bulcommerce@zg.t-com.hr

VAŽNIJE WEB ADRESE

Agencija za standardizaciju

www.bds-bg.org

InvestBulgaria Agency:

www.investbg.government.bg

Carina:

http://www.customs.government.bg
http://www.customs.bg

Ministarstvo gospodarstva

http://www.mi.government.bg

Agencija za privatizaciju:

http://www.priv.government.bg

Državni institut za statistiku:

http://www.nsi.bg

Bugarski ekonomski forum

www.biforum.org

Bugarska udruga regionalnih razvojnih agencija i poslovnih centara:

http://www.barda.bg

Business portal:

http://www.econ.bg

Bugarska nacionalna banka:

http://www.bnb.bg

Diplomatske misije Republike Bugarske:

http://www.bulgaria.bg

Porezni sustav:

www.minfin.government.bg

Ministarstvo poljoprivrede i prehrambene industrije Bugarske:

http://www.mzgar.government.bg

Trgovinska i industrijska komora Bugarske:

http://www.bcci.bg

Bugarsko udruženje industrije:

http://www.bia-bg.com


Više o bugarskom gospodarstvu, pravnom sustavu i poslovnim običajima možete naći na internetskoj stranici Hrvatske gospodarske diplomacije.

 

U prvom polugodištu rast industrijske proizvodnje 7,4%

U lipnju ostvaren najslabiji rast tijekom 2007. godine
Tijekom lipnja nastavljen je rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini no ipak nešto slabijim intenzitetom nego tijekom prethodnih mjeseci, što je uglavnom posljedica manjeg broja radnih dana. Tako podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) ukazuju kako je u usporedbi s prošlogodišnjim lipnjem industrijska proizvodnja bila veća za 4,4%, što predstavlja najslabiji rast ostvaren tijekom 2007.

Promatrajući po glavnim industrijskim grupacijama ponovno je najsnažniji godišnji rast proizvodnje zabilježen kod kapitalnih proizvoda od 10,3%. Također, pozitivan trend natprosječno snažnog rasta nastavljen je i kod proizvodnje trajnih dobara, koja je na godišnjoj razini bila veća za 9,2%. Navedene grupacije proizvodnje i dalje ostaju glavni generator povećanja proizvodnje s obzirom da je kod ostalih kategorija tijekom lipnja zabilježen ispodprosječni rast proizvodnje.

Najznačajniji rast je ostvaren kod prerađivačke industrije od 5,3%, a po prvi put nakon prošlogodišnjeg listopada i u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom i vodom, zabilježen je godišnji rast proizvodnje i to od 3,3%. Istovremeno, kod skupine djelatnosti rudarstva i vađenja zabilježen je rast od skromnih 0,2%.

Tijekom prvih šest mjeseci industrijska proizvodnja bila je veća za 7,4% u usporedbi s istim razdobljem lani. Na tako snažan rast industrije pozitivan utjecaj su imale i nešto povoljnije vremenske prilike na početku ove godine, osim za djelatnost opskrbe električnom energijom, plinom i vodom. U navedenom razdoblju najsnažniji rast ostvarila je prerađivačka industrija od 9,7%, dok je kod rudarstva i vađenja zabilježen rast od 8,6% na godišnjoj razini. Preliminarni podaci ukazuju kako je tijekom drugog ovogodišnjeg tromjesečja rast industrijske proizvodnje bio 7,1% što je nešto slabije nego tijekom prvog tromjesečja.

Izvor: Raiffeisenbank, Bankamagazin

 

Zagreb zaslužan za 37 posto hrvatskog izvoza i 58 posto uvoza

Ukupni hrvatski izvoz u prošloj godini iznosio je 10,37 milijardi dolara, dok je uvoz istodobno dostigao iznos od gotovo 21,5 milijardi dolara, pri čemu se najveći dio izvoza i uvoza odnosi na Grad Zagreb.
Podaci DZS-a, naime, pokazuju da se na Zagreb odnosi gotovo 37 posto ukupnog hrvatskog izvoza u 2006. godini, odnosno više od 3,8 milijardi USD, kao i gotovo 58 posto ukupnog uvoza ili 12,45 milijardi USD.

To znači da je zagrebački manjak u prošloj godini iznosio više od 8,6 milijardi USD, što je udio od 77,5 posto u ukupnom deficitu robne razmjene Hrvatske s inozemstvom koji je lani iznosio više od 11,11 milijardi dolara.

Višak u robnoj razmjeni s inozemstvom tijekom prošle godine ostvaren je u sedam od 21 hrvatske županije, i to u Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Osječko-baranjskoj županiji, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Većina ostalih županija, izuzev spomenutih sedam, prošle godine bilježi manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni s inozemstvom.
Među županijama koje pak bilježe suficit, vrijednosno najveći, od gotovo 90,72 milijuna dolara ostvarila je Osječko-baranjska županija. Izvoz iz te županije u prošloj je godini iznosio 576,4 milijuna USD (7,8 posto veći nego 2005.), dok je uvoz povećan za 11,9 posto, na 485,75 milijuna USD.
Slijedi Sisačko-moslavačka županija, čiji je višak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio 80,5 milijuna USD. U odnosu na 2005. godinu izvoz te županije povećan je za 5,3 posto, na 523,4 milijuna USD, dok je uvoz u tu županiju porastao 3,2 posto, na gotovo 442,95 milijuna USD.
Višak u robnoj razmjeni s inozemstvom Virovitičko-podravske županije iznosio je pak 55,1 milijun USD. Vrijednost izvoza te županije lani je povećana za čak 31,4 posto, na 142,2 milijuna USD, dok uvoz bilježi porast za 25,2 posto, na 87 milijuna USD.
Istodobno je gospodarstvo Požeško-slavonske županije u inozemstvo izvezlo roba u vrijednosti od 108 milijuna USD (rast od 21,3 posto), a uvezlo za 77,7 milijuna USD (rast za 27 posto), ostvarivši pritom vanjskotrgovinski suficit veći od 30,2 milijuna USD.
Varaždinska županija je pak ostvarila višak u robnoj razmjeni u vrijednosti od 23,5 milijuna dolara, uz rast izvoza za 26,7 posto, na 682,4 milijuna USD te znatno sporiji rast uvoza, za 8,3 posto, na 658,8 milijuna USD.
Najmanji vanjskotrgovinski suficit prošle su godine ostvarile Ličko-senjska (247 tisuća USD) i Koprivničko-križevačka županija (149 tisuća USD).
Naime, podaci DZS-a pokazuju da je izvoz Ličko-senjske županije lani porastao za 4,8 posto, na 6,88 milijuna dolara, dok je uvoz istodobno iznosio 6,6 milijuna dolara ili čak 37,8 posto više nego 2005. godine.
Koprivničko-križevačka županija je pak ostvarila izvoz vrijedan 210,99 milijuna USD (rast od 13,5 posto), dok je uvoz u tu županiju iznosio 210,8 milijuna USD i povećan je za 10,1 posto u odnosu na godinu ranije.
Iako u razmjeni s inozemstvom bilježi 26,3 milijuna dolara deficita, Zadarska je županija prošle godine ostvarila najveći rast izvoza u odnosu na 2005. godinu, i to za 39,9 posto (187,4 milijuna USD), uz znatno sporiji, 8,8 postotni rast uvoza (213,6 milijuna USD).
Pad izvoza pak bilježi se samo u Karlovačkoj županiji, i to za 4,1 posto, na 189,5 milijuna USD. Inače, ta je županija 2005. godine bila na listi od sedam županija koje su godinu završile s viškom u vanjskotrgovinskoj razmjeni, s koje je u 2006. izostala i Krapinsko-zagorska županija.
Te dvije županije na listi sedam njih koje bilježe vanjskotrgovinski suficit u prošloj su godini 'zamijenile' Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija, dok su Osječko-baranjska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska suficit zabilježile i 2005. i 2006. godine.

Izvor: Business.hr/Hina

 

E-katalog HIDRA.hr - svi zakoni na internetu

Hrvatska informacijsko - dokumentacijska referalna agencija po prvi je put na internetu objavila cjelokupno važeće hrvatsko zakonodavstvo u punom tekstu i u e-obliku.


Hidra je, naime, objavila elektroničku verziju i onih važećih propisa Republike Hrvatske koji su stupili na snagu prije 1990., a originalni (skenirani) tekstovi tih propisa s izmjenama i dopunama dostupni su u PDF obliku putem interneta, odnosno e-Kataloga.

Važeći propisi koji su stupili na snagu od 1990. do danas dostupni su na internetskim stranicama Narodnih novina, no nedostajali su još uvijek važeći propisi koji su doneseni prije 1990. i koje je trebalo tražiti u starim svescima službenih listova nekadašnje države, starima i do 60 godina (Službeni list FNRJ, Službeni list SFRJ, Narodne novine SRH).

Prema trenutno važećem stanju zakonodavstva Republike Hrvatske, na snazi je još ukupno 540 propisa usvojenih u vrijeme nekadašnje SFRJ.

Od toga broja 402 propisa objavljena su u službenim listovima FNRJ i SFRJ, a 138 propisa u Narodnim novinama SRH. Najstariji, još uvijek važeći propis bivše države, datira iz 1947. godine. Svi originalni tekstovi tih propisa su skenirani i dostupni u PDF formatu.


Link na stranicu e-kataloga HIDRA.HR.

 

Nova internetska stranica s poreznim sustavima zemalja članica EU

„Porezi u Europi“ nova je Internet stranica Europske komisije na kojoj je moguće pronaći informacije o glavnim poreznim stopama zemalja članica.

Stranica je nastala kao rezultat suradnje između Komisije i Ministarstva financija zemlja članica. Stranica sadrži, uz svaku individualnu poreznu stopu, informacije o pravnoj osnovi, poreznoj osnovici, glavnim izuzecima, stopama koje se primjenjuju, ekonomskim i statističkim klasifikacijama, kao i generiranom prihodu po osnovi poreza. Informacije su dostupne u formi datoteke za preuzimanje. Također, moguće je pronaći informacije o prihodima, dohodovnim poreznim stopama, korporativnim poreznim stopama, porezima na dodatnu vrijednost i ostalim podacima vezanim za porez pojedine zemlje. Baza ne sadrži podatke o socijalnim doprinosima, kao ni carinskim stopama i tarifama, već je njih moguće pronaći preko Komisijine TARIC (Integrated Customms Tariff of the European Communities) stranice.

On-line baza nema trenutno dostupne podatke za Cipar, Irska, Malta i Portugal.


Link na „Porezi u Europi“

 

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

HOTEL EXPRESS INTERNATIONAL vodeći je svjetski „hotel discount & management“ program, osnovan 1987. u SAD-u, sa sjedištem u Norveškoj, koji uz 57 ureda u svijetu, od 2005. godine svoj ured ima i u Zagrebu.

HEI svojim poslovnim i individualnim korisnicima omogućuje 50% povoljniji smještaj u preko 4000 hotela širom svijeta uz besplatnu uslugu rezervacije, čime se ujedno i rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke i uspješno vrši outsourcing određenog segmenta poslovanja koji se može proširiti i na organizaciju konferencija, seminara i poslovnih sastanaka.

HEI zlatna članska kartica, koja glasi na ime i prezime, predstavlja HEI članstvo koje vrijedi godinu dana. Povrat investicije članstva ostvaruje se već nakon dva do tri noćenja!

Preko 3,5 milijuna prodanih HEI kartica uz 20 godina tradicije, garancija su kvalitetne usluge. U godinu dana 30 hotela u Hrvatskoj pridružena su ovom uspješnom programu, a više od 70 tvrtki, među kojima su i Deloitte, General Grafik, Infoarena, TIM-ZIP, Spectator Solis, Gradatin, Tekstil Uzor, Zagreb-Montaža, Sinaco i mnogi drugi, koristi prednosti HEI članstva ostvarujući značajne uštede pri putovanjima.

HEI zlatna kartica predstavlja i izuzetan poslovni poklon za poslovne partnere.
Svim članovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta.
Kontakt:
Tel 01 4851 462
Fax 01 4851 933
e-mail: prodaja@hot-ex.hr

www.hot-ex.hr

 

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

 

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za
kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s
ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s
računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom
pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i
stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o
cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

 

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2007. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]