Izvoznik, broj 35, rujan 2007.
   
Intervju
Boris Centner, član Uprave Erste&Steiermärkische bank
Najave
Potpisivanje Sporazuma s Erste & Steiermärkische Bank
Seminar „Carinske procedure“
Upis druge generacije poslijediplomaca na studij Upravljanje prodajom
Upisi na PDS „Pravni i gospodarski okvir poslovanja u EU“
Četvrti Nordijski dani u Hrvatskoj
Vijesti iz EU
PHARE 2006 – bespovratna sredstva za izvoznike
HIO
Osnivačka sjednica klastera Mala brodogradnja
Državna uprava
APIU - Interes Korejanaca za ulaganja u Hrvatsku
Diplomatsko - konzularna mreža
Međunarodni ženski poslovni skup u Moskvi
O članovima
Stella Croatica na sajmu delikatesa u Londonu
HGK
Promocija gospodarskih potencijala Brčko distrikta BiH
Hrvatsko-bavarski poslovni forum
HBOR
Inovativnost, diplomacija i agencije nužne za izvoz
Croatia Osiguranje
Osigurateljna pokrića Croatia osiguranja
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište – Republika Rumunjska
Iz tiska
Hrvatska i Slovenija - važni gospodarski partneri
Popusti za članove HIZ-a
Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Končar INEM - Akcija "Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI"
Intervju

Boris Centner, član Uprave Erste&Steiermärkische bank

1. Erste & Steiermärkische Bank d.d. posluje na nacionalnoj razini, a raširenom mrežom poslovnica pokriva gotovo sve dijelove Hrvatske. Banka posebnu pozornost pridaje stalnom podizanju razine kvalitete usluge. Koja je vizija daljnjeg razvoja banke?


Erste&Steiermärkische banka jedna je od vodećih i najduže rastućih domaćih financijskih ustanova koja zapošljava oko 1800 djelatnika i na gotovo svim područjima Hrvatske opslužuje više od 600.000 klijenata putem mreže od 114 poslovnica i 386 bankomata.
Erste banka prati globalne trendove i kontinuirano podiže kvalitetu usluge na hrvatskom financijskom tržištu. Uspjeh Banke prepoznala je i poslovna zajednica te je Banka dvaput zaredom dobila i prestižno priznanje Hrvatske gospodarske komore, Zlatnu kunu za najuspješniju banku u Hrvatskoj u 2005. i 2006. godini, a u raznim istraživanjima o kvaliteti pružanja usluge i zadovoljstvu klijenata uvijek zauzima prvo ili drugo mjesto.

Jednim od najznačajnijih događaja u ovoj godini smatramo kupnju Diners Cluba Adriatic, čime je Erste grupa u Hrvatskoj postala jedan od najznačajnijih faktora u kartičnom poslovanju na hrvatskom tržištu. U sljedećem razdoblju planiramo daljnji rast u svim segmentima poslovanja, a poseban naglasak stavljamo na malo i srednje poduzetništvo, segment koji u Hrvatskoj ima veliki potencijal. Namjera nam je i dalje biti banka koja vodi potpunu brigu o svojim klijentima, pružajući im osim financijske podrške i kompletnu savjetodavnu uslugu na bazi individualnog pristupa i partnerskog odnosa.


2. Prepoznajući rastuće potrebe malog poduzetništva Erste banka osigurala je kvalitetnu ponudu bankovnih proizvoda i usluga potrebnih u svakodnevnom poslovanju obrta, slobodnih zanimanja i malih tvrtki. Koji su to proizvodi?


U Erste banci smo, prateći stanje na tržištu, kao i potrebe malog poduzetništva, razvili niz proizvoda i usluga kojima se olakšava svakodnevno poslovanje spomenutom segmentu.
Sukladno tome, mali poduzetnici svoje financijske potrebe i poslovanje mogu realizirati kroz dvije specijalizirane organizacijske jedinice: Direkciju malog poduzetništva (poslovni subjekti s ukupnim godišnjim poslovnim prihodima do 5 milijuna kuna) i Direkciju malih i srednjih klijenata (poslovni subjekti s ukupnim godišnjim poslovnim prihodima od 5 do 110 milijuna kuna).
Ističemo da svaki mali poduzetnik, klijent Erste banke, kroz mrežu poduzetničkih i komercijalnih centara, na raspolaganju ima svoj tim financijskih zastupnika koji klijentu pružaju individualiziranu uslugu i brinu se o cjelokupnom poslovanju, vezano uz proizvode i usluge Banke, ali i cijele Erste grupe.
Isto tako, malim poduzetnicima smo osigurali širok spektar proizvoda i usluga koji u potpunosti odgovaraju njihovim potrebama. Tako im, primjerice, nudimo mogućnost realizacije kreditnih linija u suradnji s drugim financijskim i državnim institucijama, različite oblike kratkoročnog i dugoročnog financiranja, mogućnost ugovaranja alternativnih oblika financiranja poput leasinga, te mogućnost savjetovanja vezano uz realizaciju usluga factoringa i investicijskog bankarstva.
Banka kontinuirano ulaže u razvoj novih usluga kroz korištenje alternativnih kanala pri čemu ističemo još uvijek najpovoljniju i jednu od najsveobuhvatnijih usluga internetskog bankarstva u zemlji – Erste Netbanking, zatim Erste Fon, Erste SMS uslugu, debitne i kreditne kartice i dr.


3. Erste banka priključila se izvoznoj ofenzivi paketom proizvoda i usluga skrojenih po mjeri izvoznika. Koje pogodnosti gospodarstvenicima nudi Erste izvozni paket?


Erste banka strateški je orijentirana na segment poduzetništva, a klijentima-izvoznicima nastoji maksimalno olakšati put te im pružiti adekvatnu podršku u njihovom poslovanju.
U ovoj smo godini, ponudu financijskih proizvoda i usluga za poslovne subjekte upotpunili Izvoznim paketom, namijenjenim financiranju klijenata sa statusom izvoznika, korištenjem kojeg imaju mogućnost ostvariti povoljnije kamatne stope te dodatne uštede u obliku povlaštenih naknada. Isto tako, moguće su brojne pogodnosti temeljem poslovne suradnje Erste banke i udruge „Hrvatski izvoznici“ te državnih institucija koje se bave poticanjem i razvojem aktivnosti hrvatskih izvoznika.

Klijenti-izvoznici segmentirani su ovisno o učešću njihovih izvoznih prihoda u ukupnim prihodima, pa su tako mali izvoznici oni koji ostvaruju do 5 milijuna kuna izvoznih prihoda, srednji s izvoznim prihodima do 10 milijuna kuna, te veliki izvoznici koji ostvaruju više od 10 milijuna kuna izvoznih prihoda. Ovisno o segmentaciji, razlikuju se i proizvodi koji se unutar paketa mogu koristiti, pa tako u paket proizvoda namijenjen malim izvoznicima ulaze kredit za izvoz /pripremu izvoza, razne vrste garancija, izvozni faktoring te VISA i MasterCard kartice. Srednji izvoznici dodatno imaju mogućnost odabira okvirnog kredita po poslovnom računu, revolving kredita, kredita za trajna obrtna sredstva te leasinga opreme. Veliki izvoznici, uz sve već navedeno, imaju priliku odabrati još i investicijski kredit.

Svi naši klijenti mogu u Poduzetničkim i Komercijalnim centrima Erste banke dobiti potpunu savjetodavnu uslugu, a u razgovoru s financijskim zastupnicima odabrati najbolju kombinaciju za svoje potrebe.


4. Svakodnevnim kontaktima s poslovnim klijentima sigurno uviđate brojne mogućnosti za zajedničke akcije HIZ-a i ESB-a. Gdje vidite prostor za zajedničko djelovanje na promociji hrvatskoga izvoza?


Erste banka, kao snažna financijska institucija, zajedničkim djelovanjem te suradnjom s Udrugom Hrvatski izvoznici, želi sudjelovati u zastupanju interesa naših izvoznika, kao jedne od ciljnih skupina u poslovanju Banke s gospodarstvom.
Suradnja s HIZ-om na promociji hrvatskog izvoza, između ostalog pretpostavlja međusobno informiranje o aktivnostima koje doprinose unapređivanju poslovnog okruženja te stvaranju pretpostavki za povećanje razine izvoza kao i međusobnu razmjenu svih dostupnih informacija o izvozu i robnoj razmjeni.
Pružanje relevantnih informacija izvoznicima, i to objavljivanjem istih na internetskim stranicama i u raznim stručnim publikacijama, predstavlja jedan od načina kako izvoznicima olakšati pristup ka novima saznanjima te kvalitetne i pravovremene informacije učiniti dostupnima svima. Naime, direktnim kontaktom s klijentima uvidjeli smo da je upravo taj nedostatak saznanja o njihovim mogućnostima (primjerice subvencije, povoljnije linije financiranja i sl.), jedan od najučestalijih problema s kojima se susreću. U tom smislu, namjera nam je izvoznike podržati i kroz različite edukativne programe, kao što su održavanje predavanja, zatim sudjelovanja na radionicama i tribinama na temu izvoza, a sve u cilju njegova poticanja i afirmacije.
Isto tako, svrha zajedničkog nastupa prema nadležnim državnim institucijama je ugradnja najbolje prakse poticanja izvoza u hrvatsko zakonodavstvo.
Trudeći se u svemu prethodno navedenom, sinergijski efekt suradnje na promicanju hrvatskog izvoza te interesa hrvatskih izvoznika smatramo neupitnim.

Potpisivanje Sporazuma s Erste & Steiermärkische Bank

Hrvatski izvoznici i Erste & Steiermärkische Bank d.d. pozivaju Vas, u srijedu, 3. listopada 2007., u 12.00 sati, na svečanost potpisivanja Sporazuma o poslovnoj suradnji, koja će se održati u Hotelu Sheraton, u Zagrebu, dvorana Kralj Tomislav. HIZ i ESB ovime će započeti zajedničko djelovanje s ciljem pružanja pomoći izvoznicima i povećanja hrvatskoga izvoza.

Nakon svečanosti potpisivanja Sporazuma održat će se predstavljanje izvoznog paketa Erste & Steiermärkische Bank.

Molimo Vas svoj dolazak svakako najavite do utorka, 2. listopada 2007., telefonom na broj 01/4923-796, faksom na broj 01/4923-797 ili na e-mail info@hrvatski-izvoznici.hr

 

Seminar „Carinske procedure“

U nastavku besplatne edukacije za članove udruge, Hrvatski izvoznici najavljuju sljedeći seminar koji će se održati u srijedu, 10. listopada 2007., od 10.00 – 16.30 sati; u Hotelu Palace, Zagreb, Trg J.J. Strossmayera 10; na temu CARINSKE PROCEDURE.

Za sve sudionike osigurani su radni materijali i ručak, te simultani prijevod engleski - hrvatski.

Ukoliko ste zainteresirani za edukaciju, ispunite prijavnicu, koju kao i program možete naći na internetskoj stranici HIZ-a www.hrvatski-izvoznici.hr, i pošaljite je na e-mail adresu info@hrvatski-izvoznici.hr ili na broj telefaksa 01/4923797.

 

Upis druge generacije poslijediplomaca na studij Upravljanje prodajom

U tijeku je upis druge generacije poslijediplomaca na specijalistički poslijediplomski studij "Upravljanje prodajom - Sales Management" na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Radi se o jedinstveno koncipiranom studiju koji je usmjeren na edukaciju i osposobljavanje prodajnih profesionalaca i managera. Ovakva specijalizacija, ne postoji na teritoriju RH niti u široj regiji. Studij je prošao potrebnu proceduru Sveučilišta u Zagrebu i dobio dopusnicu Ministarstva znanosti obrazovanja i športa. Ovaj, jednogodišnji studij komparabilan je po svojoj strukturi, istovrsnim programima vodećih poslovnih škola SAD-a i Europe. Njegovim završetkom stječe se sveučilišna diploma magistra specijalista za područje „Upravljanja prodajom“, koja omogućava nastavak školovanja na sveučilišnom doktorskom studiju, što ranije nije bilo moguće.

Programom studija obuhvaćeni su temeljni segmenti poslovnog upravljanja, s usredotočenjem na vrlo specifično i kompleksno upravljanje prodajom -poslovnom funkcijom od vitalnog značenja za svaki gospodarski subjekt.

Ukoliko želite osigurali svoje mjesto u sljedećoj generaciji certificiranih prodajnih menadžera sa sveučilišnom diplomom magistra struke, pozivamo Vas da proučite priloženu BROŠURU o studiju, te da ispunjenu PRIJAVNICU pošaljete najkasnije do 15. listopada 2007.

Sve dodatne upite možete uputite izravno prof. dr. Mariji Tomašević Lišanin, voditeljici studija, na e-mail: mtomasevic@efzg.hr

 

Upisi na PDS „Pravni i gospodarski okvir poslovanja u EU“

Ekonomski fakultet u Zagrebu otvorio je natječaj za upis u poslijediplomski specijalistički studij „Pravni i gospodarski okvir poslovanja u EU“.

Poslijediplomski specijalistički studij „Pravni i gospodarski okvir poslovanja u EU“ pruža stjecanje znanja i vještina nužnih za razumijevanje prava EU, produbljivanje znanja iz ekonomskih i pravnih djelovanja EU kao i mogućnost kompetentnog djelovanja unutar privatnog poduzetništva i poslova državne uprave vezanih za EU.

Nakon završetka svih predviđenih obaveza na studiju polaznici stječu pravo na zvanje MAGISTAR SPECIJALIST poslovanja u Europskoj uniji.

Više informacija o PDS „Pravni i gospodarski okvir poslovanja u EU“ možete preuzeti OVDJE ili pročitati na internetskoj stranici Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

 

Četvrti Nordijski dani u Hrvatskoj

Nordijska gospodarska komora i veleposlanstva Danske, Finske i Norveške organiziraju četvrte Nordijske dane u Hrvatskoj na temu inovacije i dizajna. Ovaj poslovni skup će se održati od 29. do 30. listopada 2007. u Hypo Expo centru u Zagrebu.

U središtu interesa ove su godine tvrtke koje se bave proizvodnjom i prodajom namještaja, unutarnjim uređenjem, arhitekturom, modom i tekstilom, te grafičkim i produkt dizajnom.

Među nordijskim sudionicima treba izdvojiti švedsku IKEA-u, danske Louis Poulsena, Fritz Hansena, Claire Group, finski Fiskars i mnoge druge tvrtke čiji su proizvodi sam vrh dizajna i inovativnosti u svijetu. Nordijske tvrtke su izuzetno zainteresirane za uspostavu suradnje s hrvatskom drvnom industrijom, proizvođačima tekstila, te distributerima odjeće.

Potporu Nordijskim danima pružaju Hrvatski izvoznici, HGK, APIU, Agencija za razvoj Varaždinske županije, UNDP, te tvrtke Hypo Alpe Adria Group, Metronet, Adriatica.net, Oriflame, Tele2, Volvo Cars, Sixt rent-a-car, Regent Esplanade Hotel, Medianet/Presscut, Studio Hrg, Nescafe i MMD.

Više informacija možete doznati u Nordic Chamber of Commerce in Croatia, pri telefonu 01/5393-753, putem e-maila office@nordicchamber.hr ili na www.nordicdays.info

 

PHARE 2006 – bespovratna sredstva za izvoznike

Krajem 2007. godine očekuje se objava natječaja za prijavu projektnih prijedloga koje će se financirati iz sredstava PHARE 2006. Sredstva su dostupna izvoznicima unutar unaprijed definiranih sektora proizvodnje, namijenjena su za „soft“ aktivnosti usmjerene na poboljšanje tržišne pozicije u inozemstvu kao što su npr. zadovoljavanje određenih standarda, branding i dizajn, ispitivanje tržišta, sudjelovanje na međunarodnim sajmovima. Ovakve će projekte PHARE sufinancirati u vrijednosti 50.000-100.000 eura, pri čemu će prijavitelj morati sam financirati 25% vrijednosti projekta (15% ako djeluje na području od posebne državne srbi). Detaljne upute bit će poznate nakon službene objave najavljenog poziva na dostavu prijedloga projekata.
SEKTORI PROIZVODNJE KOJI ĆE SE SUFINANCIRATI:


  • Proizvodnja prehrambenih proizvoda, pića i duhana (meso i mesni proizvodi, riba i riblji proizvodi, voće i povrće, ulje i mast, mlinarski proizvodi, mljekarski proizvodi, životinjska hrana, bezalkoholna pića)
  • Obrada drva i drvnih proizvoda (građevinska stolarija, drveni kontejneri, drugi drveni proizvodi, proizvodi od pluta i slame)
  • Proizvodnja plastičnih i gumenih proizvoda
  • Proizvodnja prerađenih proizvoda od metala (strukturirani metalni proizvodi, metalni tankovi, rezervoari i kontejneri, radijatori i bojleri, parni generatori, kovanje, tlačenje, biljegovanje i valjkasto oblikovanje metala, pročišćavanje i presvlačenje metala, strojarska industrija, pribor za jelo, alat i željezarija, metalurgija praha)
  • Izrada prijevoznih sredstava (čamci za sport i razonodu, motorna vozila, prikolice i poluprikolice, ostala prometna sredstva – ne financira se izrada i popravak brodova; izrada željezničkih i tramvajskih lokomotiva; izrada zrakoplova i svemirskih letjelica)
  • Računala i povezane aktivnosti (osim održavanja i popravak uredskih, računovodstvenih i računalnih aparata)
  • Nerazvrstana proizvodnja (namještaj, nakit, glazbeni instrumenti, sportski rekviziti, igračke, razna nerazvrstana proizvodnja, recikliranje)

 

Osnivačka sjednica klastera Mala brodogradnja

U Rijeci je 28. rujna 2007. godine održana osnivačka skupština izvoznog klastera Mala brodogradnja, kao rezultat inicijalnog sastanka održanog 10. rujna 2007. godine u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.

Ovo je prvi od šest top down klastera predviđenih strategijom Hrvatska izvozna ofenziva. Cilj klastera je okupljanje manjih „škverova“ i proizvodnja plovila konkurentnih na inozemnom tržištu.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva podržava osnivanje i rad klastera te će ga financijski pratiti kroz period od 3 godine proračunskim sredstvima iz proračuna HIO.

 

APIU - Interes Korejanaca za ulaganja u Hrvatsku

Prilikom Posjeta Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja predstavnika Svjetske teakwondo federacije, korejskog Kyun Hee University-a i Korejskog zdravstvenog istraživačkog instituta, izražena je zainteresiranost za ulaganja u Hrvatsku.

Korejski gosti izrazili su zainteresiranost za ulaganje u zdravstveni turizam kroz zajednički projekt Kyun Hee University-a i Poliklinike K-centar iz Zagreba, osnivanje zdravstvenih studija i bolnice koja bi prva u Europi provodila model integriranog liječenja u kojem se koriste metode klasične i korejske tradicionalne medicine te osnivanje Centra svjetske teakwondo federacije za Europu.

APIU navodi kako bi se pokretanjem projekta formirao medicinski, edukativni i znanstveni centar u kojem bi se između ostalih disciplina razvijala tradicionalna korejska medicina.

Potencijalne lokacije projekta, koji je idejno usuglašen, koje razmatraju obje strane su okolica Zagreba, Zaprešić i Varaždin. Do kraja studenog formirat će se timovi i specijalne grupe koje će daljnje razraditi detalje projekta.

Glavni partner u Hrvatskoj bila bi Poliklinika K-centar, a njezin ravnatelj prof. dr. sc. Dalibor Krpan bio bi koordinator hrvatskog tima koji će pripremiti izvještaj za korejsku vladu. Za uključivanje u projekt su zainteresirani i Institut Ruđer Bošković, Medicinski fakultet u Zagrebu i Osijeku.

 

Međunarodni ženski poslovni skup u Moskvi

Međunarodni ženski poslovni skup "Poslovne žene u gospodarskom životu zajednice - uzajamno korisno partnerstvo - zajednički gospodarski uspjeh" održat će se 7. - 9. studenoga 2007. godine u Moskvi. Popis sudionika uključivat će predstavnice iz državnih, pravnih, znanstvenih, poslovnih te medijskih krugova koje su zainteresirane za uspostavljanje kontakata i proširenje ekonomske suradnje.

Sve detalje o navedenom forumu, zajedno s konceptom pripreme i održavanja skupa, preliminarnim programom i formularom za registraciju učesnika, možete pronaći na web stranici www.ruslady.biz

 

Stella Croatica na sajmu delikatesa u Londonu

Stella Croatica predstavila se u Londonu, od 2. do 4. rujna, na ovogodišnjem Speciality & Fine Food Fair, sajmu delikatesnih proizvoda. Hrvatski proizvođač delikatesnih proizvoda tamo se predstavio s asortimanom marmelada od jagode, višnje, kupine i maline.

Tvrtka Stella Croatica, čiji izvoz čini gotovo polovicu ukupnog prometa, osnovana je na temeljima obiteljskih obrta 2002. godine. Za svoj širok asortiman tradicionalnih prehrambenih delikatesnih proizvoda (ekstra djevičansko maslinovo ulje, bademi, orasi, marelice i suho voće konzervirano u medu, smokvenjak u bademu i šećeru) tvrtka je osvojila niz nagrada, a ove godine je postala prva tvrtka s halal certifikatom.

 

Promocija gospodarskih potencijala Brčko distrikta BiH

Sektor za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore u suradnji s agencijom Profile, koja je od strane Vlade distrikta Brčko ovlaštena za promociju Distrikta, organizira prezentaciju gospodarskih potencijala Brčko distrikta BiH koja će se održati 2. listopada 2007. s početkom u 12 sati u Vijećnici HGK.

Cilj prezentacije je upoznati potencijalne investitore i hrvatske gospodarstvenike s pogodnostima i mogućnostima poslovanja u distriktu Brčko i čuti iskustva nekih od dosadašnjih ulagača.

Delegaciju Brčko distrikta BiH predvodit će gradonačelnik Brčkog Mirsad Đapo i predsjednik Skupštine BD Milan Tomić. Prezentaciji će prisustvovati i predstavnici Vlade Brčko distrikta koji rade na poslovima gospodarskog razvoja, te gospodarstvenici Brčkog, članovi Privredne komore i Udruženja poslodavaca Brčko distrikta BiH.

Zainteresirani za sudjelovanje mogu se prijaviti dostavljanjem popunjenog prijavnog obrasca najkasnije do 26. rujna na broj faksa: 01/ 4828-380 ili putem e-maila: dpecevski@hgk.hr

 

Hrvatsko-bavarski poslovni forum

Hrvatsku će 3. i 4. listopada posjetiti bavarska gospodarska delegacija predvođena Erwinom Huberom, bavarskim ministrom gospodarstva, infrastrukture, prometa i tehnologije. U sastavu bavarske delegacije je 10 tvrtki većinom iz područja energetike, zaštite okoliša i savjetovanja.

Tom će se prigodom 4. listopada u Hrvatskoj gospodarskoj komori održati Hrvatsko-bavarski poslovni forum i poslovni razgovori hrvatskih i bavarskih tvrtki.

Svi zainteresirani za sudjelovanje na forumu mogu se prijaviti slanjem ispunjenog prijavnog obrasca na broj faxa: 01/ 4828-380 ili na e-mail: iandrijanic@hgk.hr.

Osoba za kontakt: Ivana Andrijanić, viša stručna suradnica, Sektor za međunarodne odnose HGK, tel: 01/ 4561-677, e-mail: iandrijanic@hgk.hr

 

Inovativnost, diplomacija i agencije nužne za izvoz

Pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske u Dubrovniku je 7. rujna 2007. održana šesta međunarodna konferencija o poticanju izvoza, u organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Na skupu je oko 170 domaćih i međunarodnih stručnjaka i gospodarstvenika raspravljalo o mjerama za unaprjeđenje izvoza i analiziralo iskustva iz prakse.

Ovogodišnji skup uglednih gospodarstvenika, predstavnika akademske zajednice i državne i javne uprave iz zemlje i svijeta koji se bave problematikom izvoza potaknuo je raspravu o utjecaju globalizacije na tijekove međunarodne suradnje i razmjene roba i usluga, te oblike podrške koju nude izvozno-kreditne agencije. Posebice je istaknuta nužnost poticanja inovativnog poduzetništva, jačanje veza izvoznika i diplomacije, te uključivanje izvozno-kreditnih agencija u same početke pregovora vezanih za dogovaranje izvoznih projekata.

U ime Vlade Republike Hrvatske sudionicima konferencije obratio se potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Naglasio je kako većina ekonomskih pokazatelja u Hrvatskoj kontinuirano raste i dostiže rekordne rezultate te dodao kako je vrijeme da se svi segmenti društva još jače angažiraju na povećanju izvoza i poboljšanju platne bilance zemlje. Otvarajući konferenciju predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev podsjetio je na važnost jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te tom prigodom istaknuo: «Hrvatska može biti konkurentna kvalitetom koju nudi i znanjem koje se u proizvod i uslugu ugrađuje. Stoga će HBOR u razdoblju koje je pred nama poduprijeti razvitak novih, na znanju, inovacijama i pronalascima temeljenih proizvoda, ne zapostavljajući sve dosadašnje kreditne linije i programe.»

Tijekom konferencije potpisan je Ugovor o kreditu između HBOR-a, Unicedit Zagrebačke banke d.d. Mostar i Zagrebačke banke d.d. Zagreb kao kreditora i JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. iz Mostara kao korisnika kredita. Kredit od 27 milijuna eura odobren je za Projekt izgradnje i opremanje HE Mostarsko blato. Vrijednost ugovorene kreditirane elektrostrojarske opreme koju će isporučiti Končar KET d.d. i Energocontrol kao članovi konzorcija «Mostar», je 25,1 milijun eura. Dijelom kredita financirat će se i građevinski radovi koje će izvoditi Konstruktor inženjering d.d. Taj projekt od velike je važnosti za hrvatsko gospodarstvo budući će ukupna vrijednost izvezenih roba i radova iznosit 38,7 milijuna eura.

S ciljem širenja međunarodne suradnje na konferenciji je potpisan i Sporazum o suradnji između HBOR-a i francuske banke BNP PARIBAS.
Jedan od zaključaka s kojim se slaže većina sudionika konferencije je da ekonomije «malih» zemalja, među kojima je i Hrvatska, teško mogu cjenovno i količinski konkurirati brzorastućim ekonomijama azijskih zemalja. Upravo zbog toga pozitivni se rezultati mogu ostvariti pronalaženjem niše u proizvodnji inovativnih proizvoda s većom dodanom vrijednošću.

Konferencija je još jednom potvrdila nužnost sustavne podrške izvoznicima koja se ostvaruje uslugama koje nude i koje će dalje razvijati HBOR, kao izvozno-razvojna banka, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo financija, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, HAMAG te ostale ustanove uključene u poticanje razvitka hrvatskog gospodarstva.

 

Osigurateljna pokrića Croatia osiguranja

Croatia osiguranje širokom lepezom osigurateljnih pokrića nudi mogućnost zaštite svih interesa izvoznika. U ovom broju newslettera Izvoznik predstavit ćemo tri pokrića:
- Osiguranje robe u prijevozu (cargo)
- Osiguranje potraživanja od inozemnih kupaca
- Osiguranje jamstava



Osiguranje robe u prijevozu (cargo)
Tijekom svakog transportnog pothvata roba je izložena različitim rizicima čijim ostvarenjem može doći do oštećenja ili gubitka cijele pošiljke ili njezina dijela.
123 godine tradicije CROATIA osiguranja i preko 50 godina iskustva sakupljenog u specijaliziranim poslovnim jedinicama za transportna osiguranja garantira najbolju zaštitu interesa osiguranika i relevantnu savjetodavnu uslugu po pitanjima međunarodnog transporta i osiguranja robe.

Ovisno o potrebama osiguranika osiguranje robe u prijevozu se može ugovoriti kao:
1. Osiguranje pojedinačne pošiljke
2. Osiguranje svih pošiljaka koje se prevoze na rizik osiguranika (open cover)



Ovisno o vrsti prijevoza (kopneni, pomorski, zračni) osiguranje se ugovara uz primjenu odgovarajućih klauzula time da osiguranik bira širinu pokrića koja najbolje odgovara njegovim potrebama (imenovani rizici ili „svi rizici).

Uvjeti osiguranja usklađeni su s međunarodnom praksom te su prihvatljivi i za poslovanje putem akreditiva kod inozemnih banaka.

Uz osnovno osiguranje moguće je zaključiti i osiguranje od rizika rata, ratu sličnih događaja i štrajka.

Prijevoz robe morem obzirom na specifičnosti pravno-ekonomskih odnosa među sudionicima u transportnom pothvatu utemeljenih na međunarodnim konvencijama o prijevozu robe morem vlasnike robe uz financijske gubitke vezane uz štete na robi izlaže i riziku troškova za:
• Generalne havarije (general average)
• Nagrade za spašavanje
• Odgovornost za sudar uslijed obostrane krivnje
Policom osiguranja sklopljenom kod CROATIA osiguranja zaštićeni su i ovi interesi osiguranika.



Osiguranje potraživanja od inozemnih kupaca


Osiguranje potraživanja štiti prodavatelja (izvoznika) od rizika nenaplate potraživanja od kupca za robu isporučenu uz odgodu plaćanja do kojega može doći uslijed ostvarenja komercijalnih rizika.

Pojam komercijalnih rizika uobičajeno obuhvaća:
1. Insolventnost kupca
2. Produženo kašnjenje u naplati

Temeljem podataka o bonitetu inozemnog kupca Osiguratelj i Osiguranik ugovaraju limit kredita koji se pruža kupcu odnosno koji se pokriva policom osiguranja.

Limit predstavlja maksimalan iznos potraživanja Osiguranika prema jednom inozemnom kupcu u svakom trenutku. Plaćanjem dijela obveze od strane kupca oslobađa se odgovarajući dio limita te Osiguranik može isporučiti novu robu.

Odgoda plaćanja u pravilu se ugovara u trajanju od 60 – 120 dana.




Osiguranje jamstava


Polica osiguranja jamstva (SURETY BOND) je ugovor kojim Osiguratelj jamči Korisniku jamstva (Osiguraniku) da će treća strana (Izvoznik/Principal/Naručitelj police jamstva, Ugovaratelja osiguranja) ispuniti svoje ugovorne ili zakonske obveze.



Najčešće vrste jamstava
1. Natječajno jamstvo (bid bond) – jamči se da je izvođač ponudu za sklapanje posla učinio u dobroj vjeri te da namjerava, u slučaju prihvaćanja ponude, sklopiti ugovor uz ponuđenu cijenu
2. Jamstvo činidbe (performance bond) – nudi zaštitu od financijskog gubitka u slučaju da izvođač ne ispuni ugovorne obveze
3. Jamstvo za primljene avanse (advance payment bond) – jamči se da će ugovaratelj odraditi/vratiti naručitelju posla sva avansirana sredstva
4. Jamstvo za održavanja ( maintenance bond) – jamči se da će se naknaditi štete uslijed loše izvedebe ili loših materijala
5. Jamstvo za radnu snagu i plaćanje materijala (labor and matierial payment bond) – jamči se da će izvođač podmiriti obveze prema radnicima, podugovarateljima i dobavljačima



Ukoliko principal (izvoznik) ne ispuni svoju obvezu, osiguranik (naručitelj posla) mora formalno izjaviti da je izvođač prekršio osnovni ugovor kako bi ostvario pravo na plaćanje po polici osiguranja jamstva.
Osiguratelj potom ispituje i procjenjuje opravdanost takvog zahtjeva.
Ukoliko je naručitelj posla neopravdano ili nepravilno izvođača prozvao zbog kršenja ugovora ili je njegov zahtjev za naknadom štete previsok osiguratelj će zaštititi interese svog principala.



Ukoliko je zahtjev opravdan Osiguratelj je dužan ispuniti svoju obvezu po polici osiguranja jamstva na jedan od slijedećih načina:
1. Pomoći originalnom izvođaču u završetku posla
2. Uposliti drugog poduzetnika da dovrši posao izvođača
3. Platiti dodatne troškove osiguranika (do iznosa jamstva) ukoliko osiguranik odluči dovršiti projekt
4. Platiti ugovorne penale, na način određen na samoj polici jamstva

 

Ciljano tržište – Republika Rumunjska

UVOD

Pozadina:

Kneževine Vlaška i Moldavija – koje su stoljećima bile pod Otomanskim carstvom – osigurale su autonomiju 1856.; ujedinile su se 1859. i nekoliko godina kasnije prihvatile su ime Rumunjska. Državi je priznata nezavisnost 1878. Tijekom svjetskih ratova priklonila se silama alijanse tako da je po završetku rata mirovnim ugovorom Rumunjskoj vraćen dio Transilvanije, a oduzeti su joj Besarabija i sjeverna Bukovina. Monarhija je ukinuta 30. prosinca 1947., a proglašena je Narodna Republika Rumunjska na čelu s komunističkom partijom. Sve je preorganizirano na sovjetski način. Nakon Staljinove smrti 1953. Rumunjska se polako udaljava od SSSR-a. 1965. na vlast je došao Nicolae Ceauşescu, koji je vladao kao diktator do 1989., kad je krvava revolucija srušila komunistički režim. U svibnju 1990. održani su prvi slobodni izbori.

Rumunjska je primljena u NATO 2004., a od 1. siječnja 2007. članica je Europske unije.

ZEMLJOPIS

Položaj:

jugoistok Europe; na istoku izlazi na Crno more, na jugu graniči s Bugarskom, na jugozapadu sa Srbijom, na sjeverozapadu s Mađarskom, na sjeveru s Ukrajinom te na sjeveroistoku s Moldovom

Površina:

ukupno: 237,500 km2
kopno: 230,340 km2
voda: 7,160 km2

Kopnena granica:

ukupno: 2,508 km
susjedne zemlje: Bugarska 608 km, Mađarska 443 km, Moldova 450 km, Srbija 476 km, Ukrajina (sjever) 362 km, Ukrajina (istok) 169 km

Klima:

umjerena kontinentalna klima; hladne i oblačne zime s čestim snijegom i maglom; sunčana i topla ljeta s čestim pljuskovima i olujama

Prirodni resursi:

nafta (rezerve presušuju), drvna građa, prirodni plin, ugljen, željezna rudača, sol, obradive površne, hidroenergija

Obradive površine:

obradive površine: 39.49%
stalni usjevi: 1.92%
ostalo: 58.59% (2005.)

Napomena

kontrolira kopnene putove između Balkana, Moldove i Ukrajine

STANOVNIŠTVO

Broj stanovnika:

22,276,056 (procjena srpanj 2007.)

Prirast stanovništva:

-0.127% (procjena 2007.)

Religije:

pravoslavci: 86.8%, protestanti 7.5%, rimokatolici 4.7%, ostali 1% (cenzus 2002.)

Jezici:

rumunjski 91% (službeni), mađarski 6.7%, romski 1.1%, ostali 1.2%

Etničke skupine:

Rumunji 89.5%, Mađari 6.6%, Romi 2.5%, Ukrajinci 0.3%, Nijemci 0.3%, Rusi 0.2%, Turci 0.2%, ostalo 0.4% (cenzus 2002.)

POLITIČKO UREĐENJE

Ime države:

Rumunjska
lokalno: Romania

Državno uređenje:

republika

Glavni grad:

Bukurešt

Administrativna podjela:

41 administrativna jedinica (judete) i 1 grad* (municipiu); Alba, Arad, Arges, Bacau, Bihor, Bistrita-Nasaud, Botosani, Braila, Brasov, Bucuresti (Bukurešt)*, Buzau, Calarasi, Caras-Severin, Cluj, Constanta, Covasna, Dimbovita, Dolj, Galati, Gorj, Giurgiu, Harghita, Hunedoara, Ialomita, Iasi, Ilfov, Maramures, Mehedinti, Mures, Neamt, Olt, Prahova, Salaj, Satu Mare, Sibiu, Suceava, Teleorman, Timis, Tulcea, Vaslui, Vilcea, Vrancea

Neovisnost:

9. svibanj 1877. (nezavisnost od Otomanskog carstva); 26. ožujka 1881. (proglašenje kraljevstva); 30. prosinca 1947. (proglašenje republike)

Nacionalni praznik:

Dan ujedinjenja (Rumunjske i Transilvanije), 1. prosinca (1918.)

Ustav:

8. prosinca 1991.; promjene 29. listopada 2003.

Izvršna vlast:

šef države: predsjednik Traian BASESCU (od 20. prosinca 2004.);
šef vlade: premijer Calin Popescu-TARICEANU (od 29. prosinca 2004.)

Zakonodavna vlast

dvodomni Parlament sastoji se od Senata (137 mjesta) i Zastupničke komore (332 mjesta)

Sudbena vlast:

Vrhovni sud (sastavljen od 11 sudaca)

Ustavni sud (sastavljen od 9 sudaca)

Članstvo u međunarodnim organizacijama::

ACCT, Australska skupina, BIS, BSEC, CE, CEI, EAPC, EBRD, ESA (zemlja suradnica), EU (novi član), FAO, G- 9, G-77, IAEA, IBRD, ICAO, ICC, ICCt, ICRM, IFAD, IFC, IFRCS, ILO, IMF, IMO, IMSO, Interpol, IOC, IOM, IPU, ISO, ITSO, ITU, ITUC, LAIA (promatrač), MIGA, MONUC, NAM (gost), NATO, NSG, OAS (promatrač), OIF, OPCW, OSCE, PCA, SECI, UN, UNCTAD, UNESCO, UNHCR, UNIDO, Union Latina, UNMEE, UNMIL, UNMIS, UNOCI, UNOMIG, UNWTO, UPU, WCL, WCO, WEU (pridruženi partner), WFTU, WHO, WIPO, WMO, WTO, ZC

GOSPODARSTVO

Gospodarstvo - pregled:

Do 1914., Rumunjska je bila četvrti izvoznik nafte na svijetu: SAD, Rusija, Meksiko, pa Rumunjska. Između dva svjetska rata, međunarodno priznata u povijesno najširim granicama, dostigla je najviši stupanj razvoja u povijesti. Rumunjska je počela tranziciju iz komunizma 1989. Zemlja je 2000. izašla iz trogodišnje recesije zahvaljujući izvozu u zemlje EU-a. Usprkos globalnom zastoju, u razdoblju 2001./02. snažna aktivnost na području izgradnje, poljoprivrede i potrošnje održavala je rast BDP iznad 4%. Usprkos tome, povoljni makroekonomski rezultati tek su nedavno potaknuli stvaranje srednjeg sloja i uhvatili se u koštac s raširenim siromaštvom, dok je korupcija i birokracija i dalje veliki problem za poslovno okruženje. Rumunjska Vlada je problem inflacije pokušala riješiti revalvacijom tečaja 2005., čime je 10.000 "starih" leua izjednačeno s 1 "novim" leuom. Ekonomski rast 2006. godine bio je 6.4%, najveći u posljednjih deset godina. Rumunjska je ušla u članstvo Europske unije 1. siječnja 2007.

BDP – paritet kupovne moći

202.2 milijarde $ (2006. procjena)

BDP – službena tečajna lista

80.11 milijardi $ (2006. procjena)

Stopa rasta BDP-a

7.7% (2006. procjena)

BDP per capita (paritet kupovne moći)

9,100 $ (2006. procjena)

BDP – prema sektorima:

poljoprivreda: 10.1%
industrija: 34.7%
usluge: 55.2% (2006. procjena)

Radna snaga:

9.33 milijuna (2006. procjena)

Nezaposlenost

6.1% (2006. procjena)

Inflacija

6.8% (2006. procjena)

Udio investicija u BDP-u

25% (2006. procjena)

Proračun:

prihodi: 36.89 milijarde$
rashodi: 39.1 milijarde$; (2006. procjena)

Udio javnog duga u BDP-u

21.4% (2006. procjena)

Poljoprivredni proizvodi:

žito, kukuruz, ječam, šećerna repa, sjeme suncokreta, krumpir, grožđe; jaja, ovce

Industrije:

odjeća i obuća, manji strojevi i auto dijelovi, rudarstvo, drvo i građevinski materijal, metalurgija, kemijska industrija, prehrambena industrija, rafinerija nafte

Industrijska proizvodnja - stopa rasta:

5.7% (2006. procjena)

Izvoz (2005. god.)

33 milijarde $ f.o.b. (2006. procjena)

Izvozni proizvodi:

odjeća i obuća, metal i metalni proizvodi, strojevi i oprema, minerali i gorivo, kemikalije, poljoprivredni proizvodi

Zemlje izvoza:

Italija 16.1%, Njemačka 15.3%, Turska 7.8%, Mađarska 6.4%, Francuska 6.3%, Austrija 4.7%, UK 4.5% (2006.)

Uvoz:

46.48 milijarde $ f.o.b. (2006. procjena)

Uvozni proizvodi:

strojevi i oprema, gorivo i minerali, kemikalije, tekstil i proizvodi, osnovni metali, poljoprivredni proizvodi

Zemlje uvoza:

Njemačka 16.7%, Italija 13%, Kina 11.3%, Rusija 6.1%, Mađarska 5.8%, Francuska 5.4%, Austrija 4.9%, Turska 4.4% (2006.)

Pričuva od vanjskotrgovinske razmjene i zlata:

27.88 milijarde$ (2006. procjena)

Vanjski dug:

42.76 milijarde$ (2006. procjena)

Valuta:

"novi" leu (RON) uveden 2005.; "stari" leu (ROL) povučen 2006.;

Fiskalna godina

kalendarska godina

KOMUNIKACIJE

Broj korisnika čvrstih linija:

4.386 milijuna (2005.)

Broj korisnika mobilnih linija:

13.354 milijuna (2005.)

Internetski kod zemlje:

.ro

Broj korisnika Interneta:

5.063 milijuna (2006.)

PROMET

Broj zračnih luka:

61 (2006.)

Helidromi:

1 (2006.)

Cjevovodi:

plin 3,508 km; nafta 2,427 km (2006.)

Pruge:

ukupno: 11,385 km (2006.)

Ceste:

ukupno: 198,817 km (2004.)

Utovarne luke i terminali:

Braila, Constanta, Galati, Tulcea

VAŽNE ADRESE

Diplomatsko predstavništvo RH u Republici Rumunjskoj:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Rumunjskoj

veleposlanik: dr. Ivica Maštruko

tel: 0040 21 313 0457, 313 0369

faks: 0040 21 313 0384

adresa:

Dr. Burghelea 1, Sector 2

Bucuresti

RUMUNJSKA

E-mail: croemb.bucharest@mvpei.hr; crobuc@canad.ro

Diplomatsko predstavništvo Republike Rumunjske u RH:

Veleposlanstvo Rumunjske u Republici Hrvatskoj

veleposlanica: Nj.E. gđa Oana-Cristina Popa,

tel: +385 1 46 77 550, konz. 46 77 660

faks. +385 1 46 77 854

Adresa:

Mlinarska ulica 43

10 000 Zagreb

HRVATSKA

E-mail: veleposlanstvo.rumunjske@zg.t-com.hr

VAŽNIJE WEB ADRESE

Ministarstvo vanjskih poslova

 

www.mae.ro

Ministarstvo razvoja, javnih radova i stanovanja

www.mie.ro

 

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i razvoja sela

www.maap.ro

Međunarodni natječaji

http://www.e-licitatie.ro

ROMEXPO S.A., sajmovi

http://www.romexpo.org/

Carinski sustav

http://www.customs.ro

AOAR (Udruga rumunjskih poslodavaca)

www.aoar.ro

ANEIR (Nacionalna agencija rumunjskih izvoznika i uvoznika)

www.aneir-cpce.ro

Komora za trgovinu i industriju Rumunjske

www.ccir.ro

Rumunjska udruga za standardizaciju

www.asro.ro

Državni institut za statistiku

www.insse.ro

Agencija za inozemna ulaganja

http://www.arisinvest.ro/

Savez prehrambene industrije

http://www.romalimenta.ro/

Državna agencija za mala i srednja poduzeća

www.mimmc.ro



Više o rumunjskom gospodarstvu, pravnom sustavu i poslovnim običajima možete naći na stranici Hrvatske gospodarske diplomacije.



 

Hrvatska i Slovenija - važni gospodarski partneri

Slovenija i Hrvatska su, ne samo po međusobnoj trgovinskoj razmjeni nego i po međusobnim investicijama, jedna drugoj vrlo važni gospodarski partneri, a još veća suradnja može se očekivati s uključivanjem Hrvatske u Europsku uniju, ocjena je koju je iznijelo ljubljansko "Delo" u tjednom poslovnom prilogu od 24. rujna 2007., skoro u cijelosti posvećenom odnosima s Hrvatskom.

Uz standardne ocjene kako je za slovenske investitore i izvoznike Hrvatska zbog blizine i poznavanja prilika velik poslovni izazov, slovenski list navodi da za rast poslovanja s Hrvatskom slovenska poduzeća dodatne argumente vide u skorom ulasku Hrvatske u EU, te političkoj stabilnosti zemlje.

Prema podacima slovenske centralne banke iz 2005., navodi list, 26,4 posto ukupnih slovenskih investicija u inozemstvu i 47,1 posto investicija na području jugoistočne Europe otpada na Hrvatsku, pa se Slovenija nalazi na šestom mjestu najvećih investitora u toj zemlji, dok je Hrvatska u Sloveniji sedma na listi država iz koje dolaze najveće investicije, piše "Delo" ne navodeći konkretan iznos vrijednosti ulaganja.

Po podacima slovenske centralne banke, s krajem 2005. godine u Sloveniji je bilo hrvatskih investicija u iznosu 289,7 milijuna eura, odnosno 4,8 posto svih stranih investicija u Sloveniji. Najveći dio odnosi se na hrvatski udio u nuklearki Krško, ali i na investicije Ine i Interine, riječke Transadrije, varaždinskog poduzeća za niskogradnje Cesta, kartonaže iz Belišća koja je investirala u slovenski Valkarton, te drugih kompanija.

Hrvatski investitori do sada nisu realizirali nijedan poticaj na natječaju za strane investitore koje sada omogućava vlada, ali postoji jedna takva molba, piše "Delo".

Slovenske investicije u Hrvatskoj izraženije su i oko 140 slovenskih poduzeća svojim je ulaganjima prisutno u Hrvatskoj. Uz Mercator, koji je s većim investicijama prvi krenuo i sada je drugi najjači lanac na susjednom tržištu, tu su još i mnoge slovenske burzovno-posredničke kuće, ljubljanski Petrol s 30 crpki u Hrvatskoj, Helios koji je privatizacijom Chromosa stekao važan udio u tržištu boja i lakova, zatim tvrtka Gorenje - Adria Nekretnine koje posluje na atraktivnom tržištu nekretninama, Vegrad koji gradi luksuzne apartmane u Savudriji koristeći hrvatski turistički bum, ali i mnogi drugi slovenski investitori, koji vide Hrvatsku kao jedno od svojih strateških područja interesa, navodi slovenski list.



Izvor: HINA, Delo

 

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

HOTEL EXPRESS INTERNATIONAL vodeći je svjetski „hotel discount & management“ program, osnovan 1987. u SAD-u, sa sjedištem u Norveškoj, koji uz 57 ureda u svijetu, od 2005. godine svoj ured ima i u Zagrebu.


HEI svojim poslovnim i individualnim korisnicima omogućuje 50% povoljniji smještaj u preko 4000 hotela širom svijeta uz besplatnu uslugu rezervacije, čime se ujedno i rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke i uspješno vrši outsourcing određenog segmenta poslovanja koji se može proširiti i na organizaciju konferencija, seminara i poslovnih sastanaka.


HEI zlatna članska kartica, koja glasi na ime i prezime, predstavlja HEI članstvo koje vrijedi godinu dana. Povrat investicije članstva ostvaruje se već nakon dva do tri noćenja!


Preko 3,5 milijuna prodanih HEI kartica uz 20 godina tradicije, garancija su kvalitetne usluge. U godinu dana 30 hotela u Hrvatskoj pridružena su ovom uspješnom programu, a više od 70 tvrtki, među kojima su i Deloitte, General Grafik, Infoarena, TIM-ZIP, Spectator Solis, Gradatin, Tekstil Uzor, Zagreb-Montaža, Sinaco i mnogi drugi, koristi prednosti HEI članstva ostvarujući značajne uštede pri putovanjima.


HEI zlatna kartica predstavlja i izuzetan poslovni poklon za poslovne partnere.
Svim članovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta.

Kontakt:
Tel 01 4851 462
Fax 01 4851 933
e-mail: prodaja@hot-ex.hr
www.hot-ex.hr

 

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

 

Končar INEM - Akcija "Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI"

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

 

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2007. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]