Izvoznik, broj 36, listopad 2007.
Intervju
Branko Vukelić, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva
HIO
Održan Forum HIO
Predstavljen Klaster male brodogradnje d.o.o.
Osnovan izvozni klaster proizvođača voda
Predstavljamo HIO ured
Aktivnosti HIZ-a
Erste banka i HIZ započeli suradnju
Edukacija izvoznika o carinskim procedurama
HIZ sudjelovao na 2. sajmu Safir
Vijesti iz EU
PHARE 2006 - 2 milijuna eura za hrvatske izvoznike
Otvaranje programa Zajednice za sudjelovanje korisnika iz Hrvatske
Novosti
Novi jamstveni programi za poduzetnike
HGK
Predstavljeni Centar za dizajn i Centar za poslovne informacije HGK
HBOR
Zajam EIB-a za malo i srednje poduzetništvo
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište – Republika Crna Gora
Iz tiska
Karlovac dobio samostalnu carinarnicu
Đuro Đaković će prve Patrijine oklopnjake isporučiti 2009.
Popusti za članove HIZ-a
Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”
Intervju

Prenosimo iz tiska:
Lider, specijal Hrvatski izvoz
Novinar Sandra Babić

Branko Vukelić, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva

IZVOZ JE STRATEGIJA KOJA NEMA ALTERNATIVU



Relevantne gospodarske institucije okupljene na inicijativu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva predstavile su prve rezultate strategije Hrvatske izvozne ofenzive, koju je javnost dočekala s nestrpljenjem. Kako je predstavljeno, od ukupnih 29 mjera ostvareno je njih 85 posto, dok su u 2007. tvrtkama izvoznicama iznosi potpora povećani 20 posto. Također, tvrtke koje su prepoznate kao potencijalni izvoznici dobile su prednost i pri dodjeli bespovratnih sredstava. Komentar na te rezultate, koji su objavljeni ranije nego što se očekivalo, u razgovoru za Lider dao je predsjednik Radne skupine projekta HIO i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić.



Kako ocjenjujete dosadašnje rezultate Hrvatske izvozne ofenzive?


- Prva hrvatska izvozna strategija Hrvatska izvozna ofenziva, prezentirana javnosti u siječnju ove godine, nastala je zahvaljujući dobroj suradnji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva s partnerskim institucijama – Hrvatskim izvoznicima, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Agencijom za promicanje ulaganja i izvoz te drugima. Izvrsna suradnja nastavila se i donijela impresivne rezultate, pogotovu kada se uzme u obzir da je riječ o trogodišnjoj aktivnosti, a prošlo je tek devet mjeseci od njena predstavljanja. Ujedinjene mjere, projekti, programi i aktivnosti svih nas uključenih u HIO sinergijskim su učinkom stvorili kritičnu masu pozitivnih promjena potrebnih da se hrvatski izvoz počne kretati u smjeru koji svi priželjkujemo. Početak je izvrstan, a mi u Ministarstvu, kao i naši partneri, nastavit ćemo kotač promjena okretati u tom smjeru i u idućim godinama.



Na konferenciji ste rekli da je bilo prigovora na HIO te dodali da makar i prigovor znači da javnost očekuje nešto od te inicijative i da se o tome razgovara. Možete to pobliže objasniti?


- Ovo je Ministarstvo s partnerima pokrenulo priču o izvozu kao svojevrsnu svehrvatsku priču o razvoju gospodarstva temeljenog na novim tehnologijama, znanju, vlastitoj proizvodnji i u konačnici na izvozu. I one koji prigovaraju zapravo smo potaknuli da napokon govore o izvozu kao strategiji koja nema alternative. Prije im nije ni padalo na pamet da govore o izvozu, već su svojedobno promovirali politiku uvoza i zanemarivanja vlastite proizvodnje. No, Hrvatska izvozna ofenziva koju smo pokrenuli razbila je taj trend, koji su ova Vlada RH i Ministarstvo kojem sam na čelu počeli preokretati još 2004. godine. Trend koji je trajao predugo vremena, što zbog rata, a što zbog ‘uvozničke euforije’ od 2000. do 2003. godine nije lako promijeniti. Ipak, ostvarili smo konkretne pomake i iako još uvijek bilježimo deficit u robnoj razmjeni, ni najveći kritičari ne mogu pobiti činjenicu da nam izvoz raste brže od uvoza.



Hoće li nadležne institucije provoditi mjere zaštite domaće proizvodnje s ciljem smanjenja uvoza?


- Mjere zaštite domaće proizvodnje moguće su samo u iznimnim situacijama u suvremenim tržišnim gospodarstvima. Naš je cilj da hrvatski proizvodi budu konkurentni vlastitom visokom kvalitetom i visokom dodanom vrijednošću te upravo to i potičemo kod naših gospodarstvenika i proizvođača. No, u navedenim izvanrednim situacijama postoje mehanizmi zaštite, a poglavito u kontekstu poljoprivrednih proizvoda.



Poduzetnici, među ostalim, ističu i visoke namete na uvoz repromaterijala za proizvodnju. Hoće li biti olakšica po tom pitanju?


- Rast izvoza izravno je vezan uz hrvatski uvoz, jer većina naših izvoznih proizvoda u visokom postotku sadrži dijelove i repromaterijal iz inozemstva. Upravo taj trend želimo promijeniti i osigurati da se u Hrvatskoj proizvode dijelovi i repromaterijal za hrvatske izvozne proizvode. Taj proces potičemo upravo kroz projekte uvođenja novih tehnologija kao osnovice pokretanja nove proizvodnje, ali i podizanja konkurentnosti u odnosu na inozemnu konkurenciju.



Od šest klastera, osnovana su dva, a MINGORP najavljuje njihovo kontinuirano financiranje. Koliko je sredstava za to predviđeno i što je prema vašem mišljenju ključna prepreka u klasterizaciji u hrvatskom gospodarstvu?


- HIO strategijom prepoznato je šest sektora s izvoznim potencijalom: mala brodogradnja, voda, drvo-namještaj i podni oblozi, odjeća i obuća, marikultura i ICT rješenja. Održani su pripremni sastanci s tvrtkama iz pojedinih sektora, a do sada su osnovana dva klastera prema principu top-down: Klaster Mala brodogradnja d.o.o te Aqua Adria d.o.o. Planirano je kontinuirano financiranje i praćenje klastera u razdoblju od 2007. do 2010. godine te edukacija odabranih klasterskih menadžera temeljem iskustava zemalja Europske unije. Za financiranje tih klastera planirano je u inicijalnoj fazi dva milijuna kuna po klasteru, ukupno 12 milijuna kuna.



U kojoj je fazi osnivanje centara znanja u Hrvatskoj?


- Centri znanja su inicijalnoj fazi osnivanja i bit će formirani po cijeloj Hrvatskoj. Njihova uloga je oživotvorenje dobre suradnje znanosti i gospodarstva, odnosno uspješna fuzija teorije i prakse u konačnom proizvodu s dodanom vrijednošću korištenjem novih tehnologija i specifičnih znanja. No, nužno je u tom procesu koristiti i specifična znanja koja nisu vezana samo uz proizvodnju, već i uz plasiranje proizvoda. Naime, dizajn predstavlja također dio specifičnih znanja nužnih poduzetniku da bi svoj proizvod uspješno prezentirao na stranom tržištu i osigurao njegov izvoz. Da bismo poduzetnicima pomogli i u tom segmentu, kroz HIO smo inicirali osnivanje Centra za dizajn koji djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i čiji se kapaciteti, s obzirom na potrebe poduzetnika, planiraju uvelike povećati.



Kako bi se ulazak u EU mogao odraziti na trend pokrivenosti uvoza izvozom?


- Ulaskom u Europsku uniju trendovi mogu biti samo pozitivniji s obzirom na činjenicu da već sada sa zemljama EU funkcioniramo prema principu otvorenog tržišta, ali smo u određenim specifičnim proizvodnih granama ipak ograničeni jer nismo članica. Ulazak u EU , ali i još bliži ulazak u NATO otvorit će vrata nekim od naših specijaliziranih, ali i vrlo propulzivnih industrija poput vojne. Hrvatske kacige, pištolji, ali i poljska oprema za vojsku ističu se kvalitetom, ali i dodanom vrijednošću hrvatske pameti i inovacija te će ulazak Hrvatske u navedene asocijacije osigurati nesmetan ulazak na tržišta zemalja članica NATO-a. ICT industrija je jedna od najprobitačnijih u ulasku na strana tržišta, međutim, izvoz se mora temeljiti na hrvatskoj proizvodnji u svim sektorima u kojima se možemo profilirati na stranom tržištu. HIO strategija i sve njene mjere imaju potpornu ulogu, ali poduzetnici sami moraju spoznati važnost i ulogu izvoza u poslovanju i njegovom rastu.



Planirate li neke aktivnosti vezane uz poticanje izvoza u manje razvijenim domaćim regijama?


- Od siječnja ove godine na snazi je novi Zakon o poticanju ulaganja, koji jasno izražava interes za razvitak hrvatskoga gospodarstva kroz povećanje proizvodnih kapaciteta zemlje, povećanje kapitalne opremljenosti rada te modernizaciju i unapređenje poslovanja. Zakon potiče ulaganja u sektore gospodarstva koji generiraju visoku dodanu vrijednost, a također je i snažan instrument ravnomjernoga regionalnog razvoja. Upravo su njime definirani mehanizmi posebnih potpornih mjera za područja od posebne državne skrbi, odnosno područja koja su bila najteže pogođena tijekom agresije na Hrvatsku.

Održan Forum HIO

U organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Hrvatskih izvoznika, 25. listopada 2007., u Zagrebu, održan je Forum HIO, na kojem su predstavljeni prvi rezultati provedbe projekta Hrvatske izvozne ofenzive.

Devet mjeseci nakon javnog predstavljanja strategije Hrvatske izvozne ofenzive (HIO),
ministar gospodarstva Branko Vukelić predstavio je partnerima projekta - Hrvatskim izvoznicima, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj obrtničkoj komori, Hrvatskoj udruzi poslodavaca i Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak i Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja prve rezultate spomenute strategije, čiji je osnovni cilj dugoročni rast izvoza.


- Okupili smo se da bismo promotrili u kojem se smjeru odvijaju mjere predstavljene prije nepunih godinu dana te vidjeli koji su izvoznici u najvećoj mjeri iskoristili proračun od 140 milijuna kuna koji im, zahvaljujući inicijativi, stoji na raspolaganju - naglasio je na otvorenju foruma predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago.


Od 29 mjera koliko je predviđeno Hrvatskom izvoznom ofenzivom, a koje za cilj imaju povećanje broja izvoznika, povećanje učešća u izvozu roba sa višom dodanom vrijednošću, te poticanje supstitucije uvoza, do sada je pokrenuto i potaknuto 85 posto, istaknuo je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić.


- Iako je bilo prigovora na realizaciju HIO strategije, o domaćem se izvozu napokon govori te mnogi u nju vjeruju - naglasio je ministar te nastavio nabrajati ključne projekte koji su realizirani u okviru četiri strateška cilja.


Od ostvarenih aktivnosti izdvojio je Centar za dizajn i Informacijski centar za poduzetnike pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te naveo kako je u zadnjih šest mjeseci nešto manje od 40 milijuna kuna dano izvoznicima kroz projekte Ministarstva. Niz tih mjera i interes poduzetnika izvoznika za te mjere pokazao je da je izvozna ofenziva na dobrom putu, kazao je ministar.


Nerealno je očekivati da za šest mjeseci dođe do značajnog povećanja pokrivenosti uvoza izvozom, jer riječ je o dugotrajnom procesu. Svi sudionici projekta (HIZ, HGK, HOK, HUP, HBOR, APIU i MINGORP) i dalje rade na tome da se stvore bolji uvjeti i okruženje za jačanje izvoza.


Od šest izvoznih klastera predviđenih strategijom do sada su osnovana dva (mala brodogradnja i voda), a preostalih četiri (drvo-namještaj, posebna odjeća i obuća, marikultura i ICT rješenja) imaju osnovu da budu formirani do kraja godine.


Očekuje da će povećanju broja izvoznika pridonijeti unapređenje komunikacije poduzetnika i gospodarske diplomacije, novi modeli financiranja HBOR-a, novi jamstveni programi HAMAG-a te podizanje javne svijesti o izvozu, zbog čega je MINGORP izdao i priručnik za pokretanje izvoza. Drugi cilj povećanja udjela izvoza s većom dodanom vrijednošću će se, među ostalim, ostvariti, kaže Vukelić, zahvaljujući Kooperacijskoj burzi koja je ustrojena pri HGK-u te osnivanjem Centra za dizajn koji je još uvijek u Hrvatskoj zanemaren.


- Da bismo potaknuli konkurentnost, uvećali smo 20 posto iznos potpore za izvoz veći od 15 tisuća eura te predstavili niz mjera za poticanje inovativnog poduzetništva - zaključio je Branko Vukelić.


Nakon uvodnih izlaganja, predstavnici članova projekta Anton Kovačev, Darinko Bago, Đuro Popijač, Mato Topić, Slobodan Mikac i Šime Vidulin sjeli su zajedno s ministrom Vukelićem kako bi razmijenili svoja iskustva te dali svoj osvrt na planirane i ostvarene projekte HIO-a. Panel je vodio glavni urednik Privrednog vjesnika Darko Buković.


Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev optimistično je izjavio da se unazad dvije godine promijenilo ozračje u kojem djeluju domaći poduzetnici. Tu njegovu tezu potvrdili su podaci o poslovanju koji pokazuju da su poticaji izvoznicima u odnosu na isto razdoblje lani veći 57 posto, dok su poslovi osiguranja izvoza narasli 11 posto.


Ipak, kako je nastavio Đuro Popijač, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, na znatnijem povećanju domaćeg izvoza treba još uvijek raditi.
- Koliko će netko biti konkurentan ne mora čak ovisiti o znanju ili sposobnosti poduzetnika koliko o konkurentnosti cijele države. Dojma sam da od svih nadležnih tijela javne uprave jedino Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva stvara. No, ako samo ostane na njima, neće se mijenjati cijela slika - drži Popijač i dodaje da je ključno dizati kapacitet administracije.


- Naše bi diskusije trebale ići korak dalje. Primjerice, trebalo bi se raspravljati o tome je li turizam, kao strateška gospodarska grana, izvoz ili nije? Zatim, ako želimo biti zemlja znanja, zašto onda ne bismo govorili o izvozu znanja – naglasio je Darinko Bago.


Živu raspravu tijekom koje su sudionici imali prilike čuti različite strane problematike izvoza te saznati nešto više o mogućim rješenjima zaključio je glavni tajnik Hrvatskih izvoznika Dubravko Miholić, koji je u kratkom izlaganju izdvojio ključne teze Foruma HIO.


- Projekt HIO se nastavlja bez obzira na političku opciju prije svega zato što je izvoz dugoročno važan za razvoj cijele ekonomije. Ako poduzetnici nešto rade dobro, onda to izvoznici rade najbolje i njih treba promatrati kao centre izvrsnosti - zaključio je Miholić.

 

Predstavljen Klaster male brodogradnje d.o.o.

Danas u Republici Hrvatskoj posluje osamdesetak malih brodogradilišta i još šezdesetak remontnih i servisnih centara koji ukupno zapošljavaju oko 1700 radnika. Njihovi su proizvodi uglavnom kvalitetna plovila. Postoji i nekoliko europski renomiranih brendova. Proizvodni program je u rasponu od pedalina i sandolina, preko obiteljskih i motornih brodica do pedesetmetarskih jahti. Proizvodnju domaćih malih brodograditelja uglavnom karakterizira visok udio uvozne komponente, nizak stupanj međusobne suradnje i izraženo industrijsko suparništvo. Prema podacima udruženja talijanskih malih brodograditelja, u Republici Hrvatskoj se trenutno proizvodi preko 100 plovila godišnje, od čega je, prema podacima Carinske uprave RH u 2005. godini izvezeno plovila u vrijednosti 26 i pol milijuna dolara.


Za usporedbu, Europsko je tržište vrijedno čak 23 milijarde dolara, od čega čak 7 milijardi otpada na kupnju novih plovila. U Europi je prepoznatljiv trend porasta kupnje velikih plovila. Kako u Europi, tako je i u Hrvatskoj tržište u snažnoj ekspanziji, a dodatno je potiču najam i čarter. Stope rasta su iznadprosječne, a prodaja i profitabilnost rastu.


Pozitivno konjunkturno razdoblje je velika prilika za razvoj male brodogradnje u Hrvatskoj, no istovremeno se hrvatski proizvođači "sudaraju" s gotovo 300 000 radnika koji opslužuju malu brodogradnju u europskim zemljama. Logično, stoga, slijedi da se i domaća mala brodogradnja mora okrupniti kako bi ravnopravno konkurirala europskim proizvođačima plovila.


Ravnopravno konkurirati znači izgraditi poslovnu snagu, stvoriti brend, formirati proizvodni program po ukusima i potrebama kupaca, uz istovremeno osiguravanje snažne i kontinuirane prisutnosti na europskom tržištu.


Unatrag nekoliko godina postoji među malim brodograditeljima snažno suglasje o potrebi udruživanja. Individualna suradnja pojedinih malih brodograditelja s institucijama uokvirena je osnivanjem Udruženja male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Poticaj za razgovor o klasteru kao obliku udruživanja malim je brodograditeljima dao USAID tijekom Studijskog putovanja u Englesku i Nizozemsku u proljeće 2007. godine. Nedugo nakon toga, u Brodarskom je institutu održana sjednica Udruženja nakon koje su konkretizirani razgovori s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva, koje je kroz Hrvatsku izvoznu ofenzivu dalo potporu za osnivanje Top-down klastera.


Osnivačka skupština Klastera male brodogradnje d.o.o. održana je u Rijeci, 28. rujna 2007., a pristupila joj je čak 21 tvrtka.


Vizija je Klastera male brodogradnje d.o.o. Stvoriti sinergiju domaćih proizvođača malih plovila i proizvođača opreme kako bi Hrvatska mala brodogradnja postala međunarodno prepoznatljiva i konkurentna.


Udruživanje u Klaster, dakle, ima za cilj povećavanje proizvodnje, mjereno i brojem proizvedenih plovila i ukupnim prihodom od prodaje plovila, a posebno domaće male brodograditelje plasirati na tržište europskih zemalja. Udruživanje u Klaster daje članovima Klastera i poslovnu snagu da ostvari postavljene poslovne ciljeve. Gradnja složenog i sofisticiranog proizvoda kakav je brod, i njegovo konkuriranje na visokorazvijenijim tržištima, moguća je samo ako se osiguraju sustavni razvojni programi koji će poticati inovativnosti i iz kojih će se ulagati u istraživanje i razvoj. Istraživanje i razvoj su pokretač razvoja cijelog gospodarstva, i ključni čimbenici za ostvarivanje konkurentske prednosti.


Za podizanje kvalitete plovila, potrebno je promovirati specijalizaciju, usvajati nove tehnologije, podizati opću razinu znanja te ovladavati menadžerskim znanjima i vještinama kako bi se moglo kvalitetno upravljati svim poslovnim funkcijama. U tom smislu, aktivnosti Klastera male brodogradnje, osim svojim članovima, davat će i značajan doprinos razvoju industrije male brodogradnje u Republici Hrvatskoj u cjelini.

 

Osnovan izvozni klaster proizvođača voda

Drugi od šest izvozno orijentiranih klastera predviđenih strategijom Hrvatske izvozne ofenzive - klaster za proizvodnju i prodaju vode AQUA ADRIA d.o.o., osnovan je u 26. rujna 2007., potpisivanjem Društvenog ugovora.



Da je izvoz na strana tržišta potreban, znaju i proizvođači izvorske vode koji su nakon udruživanja u klaster Aqua Adria dobili priliku da spoznaju o važnosti izvoza provedu u djelo. Taj vodni klaster nedavno su osnovale tri tvrtke: Sveti Rok iz Lovinca, Naturalis iz Vrlike te Bumes iz Splita.


Prema riječima Stipana Teskere, direktora tvrtke Naturalis d.o.o., koja puni vodu Cetinu, uz nastup na inozemnom tržištu, marketinški nastupi i angažiranja ostalih hrvatskih potencijala jedan od ciljeva klastera jest i nabava sirovine.


- U strukturi cijene na sirovinu otpada 70 posto, a uglavnom je nabavljamo iz uvoza - tvrdi Teskera. Ukupno tržište vode u Hrvatskoj se procjenjuje na 350 milijuna litara, pri čemu 40 posto otpada na izvorsku, a 60 na mineralnu vodu. Članice klastera Aqua Adria, koji je također nastao na inicijativu MINGORP-a, proizvode otprilike 42 milijuna litara na godinu, a mogući kapacitet procjenjuje im se na otprilike 250 milijuna litara. Budući da domaće tržište ne može konzumirati tolike litre vode, ostatak bi se logično iskoristilo plasmanom na strana tržišta. Kao što je najavio Teskera, prva zadaća klastera jest osmisliti vizualni identitet, dizajn i slogan proizvoda, nakon čega bi nova voda mogla završiti na policama europskih trgovačkih centara.


- Od izvoza vode velike koristi imaju i drugi sektori gospodarstva. Osim što bi se zaposlili domaći kapaciteti u proizvodnji, od izvoza bi mogao profitirati domaći pomorski prijevoz. S obzirom na to da je za prijevoz velike količine vode optimalno koristiti se pomorski prometom, izvoz bi popunio kapacitete luka u otpremi - objasnio je Teskera i zaključio da očekuje daljnju pomoć nadležnih institucija u stvaranju konkurentnoga proizvoda.


Osnovni cilj društva je zajednički nastup na inozemnom tržištu u djelatnosti prodaje vode kroz unapređenje pojedinačnih i zajedničkih gospodarskih interesa članova, povećanje konkurentnosti, izlaganje na sajmovima, promidžbu, atestiranje i certificiranje.


Klaster je otvoren za nove članove pod uvjetima koji su vrijedili i za članove osnivače.

 

Predstavljamo HIO ured

HIO ured djeluje unutar Uprave za poticanje ulaganja i izvoza Ministarstva gospodarstva, a služi za upravljanje projektom HIO i surađuje s drugim državnim, lokalnim i gospodarskim institucijama u poticanju izvoza, a zatim i za koordiniranje aktivnosti u projektu HIO u suradnji s HGK-om, HOK-om, HUP-om, HIZ-om i HBOR-om te drugim sudionicima izvoznog procesa. Rezultati HIO-a u prvoj godini rada daleko su bolji od očekivanih. Više od 85 posto projekta već je ostvareno iako je za njegovo provođenje bilo predviđeno razdoblje od četiri godine. Porast broja izvoznika u prvih devet mjeseci tekuće godine s 10,1 tisuću na više od 13 tisuća govori o kvaliteti toga projekta, kojemu je glavni cilj povećanje broja izvoznika.


- U Hrvatskoj smo deset godina sustavno zapostavljali izvoz. Od države za izvoznu djelatnost nije bilo moguće dobiti poticaje. Važna je činjenica da povećanje izvoza od jedan posto na godinu donosi najmanje 1.200 radnih mjesta i 40 milijuna kuna u državnom proračunu. Izvezena roba visoke dodane vrijednosti donosi i bolje rezultate - rekao je voditelj HIO projekta i pomoćnik ministra gospodarstva za obrt Leo Begović.


Ured HIO prije svega daje podršku novim izvoznicima uklanjanjem prepreka za izvoz, organizira ciljanu edukaciju namijenjenu izvoznicima, predstavlja hrvatsko gospodarstvo na inozemnim tržištima i radi na podizanju svijesti u zemlji o potrebi da se poveća izvoz. Jedan od projekata HIO ureda je i Export fit check, čiji je cilj davanje tvrtkama izvoznicima i potencijalnim izvoznicima prednosti pri dobivanju bespovratnih sredstava u projektima MINGORP-a i drugih državnih institucija koje provode projekte poticanja konkurentnosti. Od ožujka 2007. godine, kada je ured HIO počeo provoditi strategiju Hrvatske izvozne ofenzive kroz projekt Export fit check, potencijalnim izvoznicima olakšan je pristup informacijama i izvorima financiranja u pripremi izvoznog posla, a obrađena su i 252 upita poduzetnika, od čega je 76 upita prepoznato kao prepreka izvozu. Kroz taj projekt sufinancirani su nastupi trgovačkih društava i obrtnika na međunarodnim sajmovima i izložbama, a sve u cilju povećanja izvoza i konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Posao HIO ureda je i promjena strukture izvoza, naime, radi se na povećanju izvoza roba s većom dodanom vrijednošću te na provedbi projekata vezanih uz poticanje izvoza i izvozne konkurentnosti.


Uz mnoštvo aktivnosti na kojima djelatnici HIO ureda već rade, u budućnosti se planira nastaviti provoditi 29 mjera zadanih HIO strategijom, u planu je i pokretanje novih izvoznih klastera i kreiranje novih mjera ovisno o potrebama potencijalnih i postojećih izvoznika.

 

Erste banka i HIZ započeli suradnju

Erste & Steiermärkische Bank d.d. i udruga Hrvatski izvoznici potpisali su u srijedu, 3. listopada 2007., Sporazum o poslovnoj suradnji, čime su stvorene pretpostavke za zajedničko djelovanje u korist povećanja hrvatskoga izvoza. Sporazum su potpisali Boris Centner, član Uprave Erste & Steiermärkische Bank i Darinko Bago, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici.


Erste & Steiermärkische banka i Hrvatski izvoznici temeljem ovog Sporazuma ugovorili su suradnju na području poticanja hrvatskoga izvoza, uzevši u obzir ulogu Erste banke kao snažne financijske institucije s razvijenim bankarskim proizvodima namijenjenim poslovnim subjektima, a prvenstveno malim i srednjim poduzetnicima te posebno izvoznicima, kao i ulogu Hrvatskih izvoznika kao predstavničkog tijela društava i organizacija čija je misija poticanje i zastupanje interesa hrvatskog izvoza.


- Direktnim kontaktom s klijentima-izvoznicima uvidjeli smo da je nedostatak informacija o mogućnostima koje su im na raspolaganju, kao što su primjerice subvencije, povoljnije linije financiranja i slično, jedan od najučestalijih problema s kojima se susreću. U skladu s time, smatramo da je u ovom trenutku neophodno izvoznicima pružiti relevantne informacije te im olakšati pristup novim saznanjima i kvalitetnim informacijama. Osim toga, s ciljem poticanja i afirmacije izvoza, ovaj segment klijenata podržavamo i kroz poseban proizvod - Erste izvozni paket koji našim klijentima – izvoznicima omogućava povoljnije uvjete financiranja i druge dodatne poticaje razvoju poslovanja, uključujući organizaciju različitih edukativnih programa i sadržaja, naglasio je Boris Centner prilikom potpisivanja Sporazuma.


- Razlog zbog kojeg ulazimo u partnerske odnose s financijskim institucijama je poboljšanje komunikacije između izvoznika i banaka. HIZ tu daje doprinos koji banke uvažavaju, naglasio je predsjednik HIZ-a Darinko Bago.


Zamjenik direktora Sektora gospodarstva Erste banke, Vladimir Kristijan, govoreći o posebnom proizvodu namijenjenom izvoznicima – Erste izvoznom paketu, naglasio je kako je cilj Erste banke aktivno sudjelovati u poticanju izvoza te afirmaciji hrvatskih izvoznika na inozemnim tržištima.


S ciljem uklanjanja prepreka za izvoz i pojednostavljivanja postupaka financiranja i osiguranja izvoza, Hrvatski izvoznici do sada su sporazume o suradnji potpisali s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Hrvatskom poštanskom bankom, Partner bankom, Privrednom bankom Zagreb i Société Générale Splitskom bankom te Croatia osiguranjem.

 

Edukacija izvoznika o carinskim procedurama

U sklopu ciklusa besplatne edukacije za svoje članove udruga Hrvatski izvoznici održala je u srijedu, 10. listopada 2007., seminar na temu Carinske procedure u EU i RH. Zbog približavanja punopravnom članstvu Hrvatske u EU i pripajanja jedinstvenome europskome unutarnjem tržištu, te početku primjene Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini – CEFTA 2006., ova je tema vrlo aktualna među hrvatskim izvoznicima, čemu svjedoči veliki interes iskazan za ovaj seminar.


Edukaciju je vodio strani konzultant Tom Hughman, direktor REFORM Consultancy Services iz Velike Britanije, koji je u uvodnom dijelu predstavio carinske procedure u Europskoj uniji te dao pregled ključnih koncepata i obaveza izvoznika u Europsku uniju. Izvoznici su, također saznali više o pravilima podrijetla robe i naučili kako ih uspješno provoditi. Uz to, Hughman je prezentirao tarifni sustav, odnosno klasifikaciju robe po pravilima Europske unije. U praktičnom dijelu seminara izvoznici su upoznati s carinskom dokumentacijom i načinom ispunjavanja obrasca Jedinstvene carinske deklaracije (JCD) ili SAD (Single Administrative Document) pod kojim imenom dokument postoji u prometu robe u Europskoj uniji.


Svoj doprinos u informiranju izvoznika dala je i pomoćnica ravnatelja Carinske uprave RH Zorica Kučić-Vitaljić, koja je izvoznike upoznala s gospodarskim značajem ugovora CEFTA-e. Poduzetnici su tako mogli čuti kakve pogodnosti i ograničenja nudi Ugovor CEFTA 2006., kao i naučiti što je to kumulacija podrijetla i kako se regulira podrijetlo robe između članica CEFTA-e. Također, Zorica Kučić-Vitaljić iznijela je više informacija i o kumulaciji podrijetla s ostalim potencijalnim partnerima izvoznika iz zemalja EU-e, EFTA-e, Turske.


U sklopu programa tvrtka Nova ICT upoznala je sudionike s programskim rješenjima za carinsko poslovanje.


Projekt edukacije izvoznika provodi se uz potporu USAID-ovog projekta Poduzetna Hrvatska.

 

HIZ sudjelovao na 2. sajmu Safir

Splitu je 24. listopada 2007. otvorena 12. međunarodna sajamska manifestacija SASO, s rekordnih 2154 izlagača na 153.000 četvornih metara prostora i 16 zemalja sudionica.


Pod okriljem SASA drugi put se održao SAFIR - sajam financija, investicija i razvoja koji je okupio lidere iz bankarskog, investicijskog i razvojnog sektora.


Izložbeni dio programa SAFIR-a uključio je "Sve oblike financiranja", "Factoring", "Inovacije" te "Financijsku i bankarsku opremu", dok je konferencijski dio obuhvatio teme "Hrvatska izvozna ofenziva", "Otvoreni forum o praksi javno-privatnog partnerstva u Hrvatskoj", te "Inkubator ideja".


U dijelu programa posvećenom Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi sudjelovao je glavni tajnik Hrvatskih izvoznika Dubravko Miholić. O mogućnostima koje se u Hrvatskoj pružaju izvoznicima govorili su i pomoćnik ministra gospodarstva Leo Begović, Ivanka Maričković Putrić iz HBOR-a, Mate Zmijarević iz APIU-a i Lidija Švaljek iz HGK.

 

PHARE 2006 - 2 milijuna eura za hrvatske izvoznike

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva korisnik je projekta koji se financira iz pretpristupnog fonda PHARE 2006. a namijenjen je izravno sektoru malog i srednjeg poduzetništva. Radi se prvoj grant-shemi odnosno programu dodjele bespovratnih sredstava privatnom sektoru (malim i srednjim poduzetnicima), koja se provodi u Republici Hrvatskoj u cilju povećanja njihove konkurentnosti, uspješne prilagodbe tržištu Europske unije te učinkovitom korištenju EU fondova.



Osnovni podaci o projektu:
Ukupni proračun projekta – 2,7 milijuna €
- 2 milijuna € PHARE 2006.
- 0,7 milijuna € sufinanciranje iz nacionalnih sredstava (tvrtke i proračun RH)



Veličina granta: minimalno 50.000 eura do maksimalno 100.000 eura, uz obvezatno sufinanciranje tvrtki u minimalnom iznosu od 25 posto ukupnih

prihvatljivih troškova, a za tvrtke na područjima PPDS-a minimalno sufinanciranje je 15 posto.


Prihvatljivi korisnici: Grant shema je namijenjena izvozno orijentiranim malim i srednjim poduzetnicima koji mogu dokazati da najmanje 25 % prihoda ostvaruju od izvoza (s izuzetkom mikro poduzeća s manje od 10 zaposlenih koji nisu prihvatljivi), u potpunom privatnom vlasništvu, sa sjedištem u RH, koji mogu prikazati dobit u godini koja prethodi ovoj grant shemi i koji će biti direktno odgovorni za pripremu i provedbu aktivnosti koja će se financirati iz granta.


Prihvatljivi sektori koji će se financirati jesu prehrambena industrija (osim duhanskih proizvoda i alkoholnih proizvoda), drvno-prerađivačka industrija, proizvodnja proizvoda od gume i plastike, metaloprerađivačka industrija (osim bazne metalurgije), proizvodnja prijevoznih sredstava (osim željezničkih i zrakoplovnih vozila), ostala prerađivačka industrija te ICT djelatnosti.


Prihvatljive aktivnosti koje će se financirati ovom grant-shemom jesu usluge ključne za poboljšanje konkurentnosti i izvoza: testiranje proizvoda potrebno kako bi se udovoljili relevantni standardi, benchmarking za izvoz, priprema marketinških i promidžbenih strategija za izvozne proizvode, promocija i uvođenje na tržište izvoznih proizvoda, brendiranje, design, pakiranje, trening za tehničko osoblje u cilju povećanja konkurentnosti i izvoza, istraživanje tržišta, e-trgovina, matchmaking, B2B (business to business) aktivnosti, sudjelovanje na međunarodnim sajmovima i događanjima.


Direktni rezultati koji se očekuju uspješnom provedbom ovog projekta jesu uspostavljanje transparentnih natječajnih procedura za izvozno-orijentirane tvrtke te uspostavljanje učinkovitog sustava ugovaranja, evaluacije i praćenja projekta.


Provedba: U MINGORP-u se upravo odvijaju pripremne aktivnosti vezane uz početak provedbe grant-sheme. Iz pretpristupnog fonda PHARE 2005. Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva putem okvirnog ugovora namijenjenog jačanju kapaciteta institucija, odobrena je tehnička pomoć vanjskih stručnjaka koji će pružati podršku djelatnicima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u cilju uspješne provedbe ove grant-sheme ali u isto vrijeme pripremiti institucije za uspješno korištenje strukturnih fondova EU.


Priprema natječajne dokumentacije prema standardima EU upravo je u tijeku, a objava natječaja za potencijalne korisnike (Call for proposals – poziv za nadmetanje) očekuje se u mjesecu studenom 2007. godine, nakon službenog odobrenja natječajne dokumentacije od strane Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje i Delegacije Europske komisije.


Nakon zatvaranja natječaja što se očekuje u mjesecu siječnju 2008. godine, slijedi faza evaluacije i odabira projekata što je zahtjevan i dosta dugotrajan proces koji traje i do šest mjeseci. Nakon potpisivanja pojedinačnih ugovora sa odabranim korisnicima projekta ugovorene aktivnosti korisnici moraju provesti u roku od 12 mjeseci od datuma potpisa ugovora.


Informacije o projektu:
Po objavi poziva za nadmetanje, natječajna dokumentacija biti će objavljena na stranicama Ministarstva financija – Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje te stranicama Europeaida-a:
http://cfcu.mfin.hr
http://ec.europa.eu


Na web-stranici www.izvoz.hr također će biti dostupne informacije o tijeku provedbe ovog projekta.

 

Otvaranje programa Zajednice za sudjelovanje korisnika iz Hrvatske

Proces otvaranja programa Zajednice prema Hrvatskoj u punom je jeku. Programi Zajednice financiraju suradnju između različitih europskih partnera na području neke od europskih politika, kao što su npr. istraživanje, zaštite okoliša ili zapošljavanje. Za otvaranje nekog programa nužno je da Hrvatska s Europskom komisijom potpiše memorandum o razumijevanju te da uplati odgovarajući doprinos za sudjelovanje. Memorandumi određuju razinu sudjelovanja korisnika iz Hrvatske u programu, a njihovim stupanjem na snagu s korisnicima iz Hrvatske uspješnim na natječajima u okviru dotičnog programa mogu biti sklopljeni ugovori. Ako je postupak potpisivanja memoranduma u tijeku, Europska komisija na natječajima može objaviti tzv. suspenzivnu klauzulu za sudjelovanje korisnika iz Hrvatske. To znači da oni na natječajima mogu sudjelovati, ali se ugovori mogu potpisati tek nakon što relevantni memorandum stupi na snagu.


Listopad je za Hrvatsku donio veliku aktivnost na području otvaranja programa Zajednice. Potpisana su dva memoranduma o razumijevanju za dvije komponente Programa za konkurentnost i inovacije (CIP - Competitiveness and Innovation Programme), a potpisivanje treće je u pripremi. Također je iniciran proces ratifikacije za program PROGRESS koji pokriva područje zapošljavanja i socijalne politike.


Za Program za poduzetništvo i inovacije (EIP - Enterprise and Innovation Programme), koji predstavlja prvu komponentu programa CIP, Memorandum o razumijevanju potpisan je 1. listopada u Bruxellesu. Prioriteti EIP-a za ovu godinu naznačeni su u Radnom programu za EIP za 2007. godinu, a uključuju sljedeće: financijske instrumente (142 milijuna eura) koje će provoditi Europski investicijski fond u suradnji s lokalnim i regionalnim financijskim posrednicima; podršku poslovanju i inovativnosti (12,8 milijuna eura); eko inovacije (23 milijuna eura); reduciranje regulatornih administrativnih troškova (17 milijuna eura). Trenutno nema otvorenih natječaja, a EIF je u fazi odabira financijskih posrednika koji će na regionalnoj razini plasirati sredstva financijskih instrumenata.
3. listopada 2007. godine potpisan je i Memorandum o razumijevanju za sudjelovanje Hrvatske u programu Inteligentna energija u Europi, koji predstavlja drugu komponentu programa CIP. Potpisani je sporazum nakon toga u Saboru ratificiran već 12. listopada. Korisnici ovog programa mogu biti privatna i javna poduzeća i ustanove iz energetskog sektora. Sljedeći se natječaj očekuje početkom 2008. godine, a informativni dan na temu novog natječaja održat će se 31. siječnja 2008. tijekom Tjedna održive energije u Bruxellesu.


U pripremi je potpisivanje Memoranduma i za treću komponentu programa CIP, program ICT-PSP (ICT Policy Support Programme) cilj kojega je stimulirati konkurentnost i inovacije kroz širu primjenu i adekvatno korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije u poduzećima, institucijama i od strane građana. Hrvatska je Vlada također 12. listopada 2007. inicirala proces ratifikacije Memoranduma o razumijevanju o sudjelovanju Hrvatske u programu PROGRESS, potpisanog 16. kolovoza. Cilj ovog programa je financijski podržati ispunjenje ciljeva Europske unije na području zapošljavanja i socijalne politike. Program financira studije, uzajamno učenje i kampanje kako bi se podigla razina svjesnosti i poduprli ključni akteri u pet širokih područja: zapošljavanje, socijalna uključenost, uvjeti rada, ravnopravnost među spolovima te rješavanje pitanja diskriminacije. Više informacija dostupno je na internetskim stranicama programa.
Osim ovih programa Zajednice Hrvatska je do sada potpisala memorandume za programe Kultura 2007 i Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj - FP7.

 

Novi jamstveni programi za poduzetnike

Jamstveni program Podređeni dug


Cilj Programa je poticanje projekata velikih razvojnih mogućnosti, kod kojih su investitori suočeni s problemom nedostatnog kapitala. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo po ovom Programu izdaje jamstva za pokriće dijela glavnice kredita, koje Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), odobrava malim i srednjim trgovačkim društvima, koja već uspješno posluju, i novoosnovanim, ukoliko imaju kvalitetan razvojni program. Investiciju financiraju poduzetnik vlastitim sredstvima, poslovna banka i HBOR, s tim da povrat glavnice kredita HBOR-a počinje po otplati kredita poslovnoj banci, ali ne kasnije od 8 godina.


Najviši iznos kredita za koji se odobrava jamstvo je 7.500.000 kuna, a najniži 700.000 kuna. Najviši iznos jamstva je u visini 50 posto dokumentiranih nenaplaćenih potraživanja po glavnici kredita. Iznos jamstva se po potrebi redefinira nakon završetka investicije i u drugoj polovici razdoblja otplate kredita poslovnoj banci, ovisno o dijelu glavnice kredita HBOR-a koji nije pokriven založnim pravom na nekretninu / pokretninu. Okolnosti koje uvjetuju redefiniranje jamstva, kriteriji i metode redefiniranja utvrdit će se u sporazumu između HBOR-a i HAMAG-a. Pritom je najniži iznos jamstva 25 posto dokumentiranih nenaplaćenih potraživanja po glavnici kredita. Najviša dozvoljena kamatna stopa za kredite je tromjesečni EURIBOR + 2 postotna boda godišnje. Uprava HAMAG-a pridržava pravo da, ovisno o uvjetima na tržištu kapitala, određuje najvišu efektivnu kamatnu stopu za kredite za koje se odobrava jamstvo. Trajanje jamstva ograničeno je na razdoblje počeka kredita HBOR-a.



Jamstveni program Nove tehnologije


Cilj Programa je poticanje uspješnih malih i srednjih poduzetnika u proizvodno – prerađivačkoj djelatnosti, koji provode napredne tehnološke procese, i posluju dulje od 36 mjeseci. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo u okviru ovog Programa izdaje jamstva za pokriće dijela glavnice kredita za koje su financijske institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj odobrili poduzetnicima.


Najviši iznos kredita za koji se izdaje jamstvo je 15.000.000 kuna. Najviši iznos jamstva je u visini 50 posto dokumentiranih nenaplaćenih potraživanja po glavnici kredita. Iznos jamstva utvrđuje se prema dijelu glavnice koji nije pokriven založnim pravom na nekretninu ili pokretninu, opterećenu osiguranjem potraživanja kreditora.
U slučaju kada je zalogom opterećena nekretnina koja je predmet kredita / jamstva, po završetku investicije će se vršiti ponovna procjena vrijednosti te nekretnine. Sukladno novoj vrijednosti nekretnine redefinirat će se iznos jamstva kao nepokriveni dio glavnice kredita. Uprava HAMAG-a pridržava pravo da, ovisno o uvjetima na tržištu kapitala, određuje najvišu efektivnu kamatnu stopu za kredite za koje se izdaje jamstvo. Izdano jamstvo vrijedi 60 dana od dospijeća zadnje rate kredita prema ugovoru o kreditu te je zahtjev za isplatu jamstva potrebno dostaviti HAMAG-u unutar tog roka.



Jamstveni program Poduzetnik u zoni


Cilj Programa je poticanje projekata uspješnih poduzetnika iz proizvodno – prerađivačke djelatnosti koji planiraju obavljanje djelatnosti u poduzetničkoj zoni i posluju dulje od 36 mjeseci. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo u okviru ovog Programa izdaje jamstva za pokriće dijela glavnice, koje su financijske institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj odobrili poduzetnicima.


Najviši iznos kredita za koji se izdaje jamstvo je 12.000.000 kuna. Najviši iznos jamstva je u visini 80 posto od dokumentiranih nenaplaćenih potraživanja po glavnici kredita. Iznos jamstva utvrđuje se prema dijelu glavnice koji nije pokriven založnim pravom na nekretninu. U slučaju kada je zalogom opterećena nekretnina koja čini predmet kredita / jamstva, po završetku investicije vršiti će se ponovna procjena vrijednosti nekretnine i sukladno tome redefinirati iznos jamstva kao nepokriveni dio glavnice kredita. Uprava HAMAG-a pridržava pravo da, ovisno o uvjetima na tržištu kapitala, određuje najvišu efektivnu kamatnu stopu za kredite za koje se odobrava jamstvo. Izdano jamstvo vrijedi 60 dana od dospijeća zadnje rate kredita.

 

Predstavljeni Centar za dizajn i Centar za poslovne informacije HGK

U cilju stvaranja dodane vrijednosti novog izvoznog proizvoda ili usluge hrvatski izvoznici veliku važnost trebaju posvetiti oblikovanju i dizajnu kako bi njihovi proizvodi bili konkurentni na inozemnom tržištu. Istaknuto je to na predstavljanju Centra za dizajn i Centra za poslovne informacije Hrvatske gospodarske komore. Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić i predsjednik HGK Nadan Vidošević naglasili su kako je dizajn važan za proizvođače ukoliko žele jačati izvoz.


Centar za dizajn brinut će o edukaciji poduzetnika, odnosno ukazivat će im koliko je dizajn značajan za povećanje konkurentnosti. Uloga Centra je povezivanje poduzetnika s dizajnerima, kao i rad na sustavnom brendiranju nekih proizvoda.


Vukelić je istaknuo kako Ministarstvo podržava aktivnosti koje provodi HGK putem svojih centara za dizajn te poslovne informacije kao segmenta Hrvatske izvozne ofenzive. Napomenuo je kako izvoz nije samo pitanje pojedine tvrtke nego i svih državnih tijela koja podupiru izvozna nastojanja hrvatskoga gospodarstva te istaknuo kako se Hrvatskom izvoznom ofenzivom, osim orijentacije prema izvozu, nastoje koordinirati aktivnosti gospodarskih institucija kao što su HGK, HOK i HUP te drugih institucija i udruga koje rade na povećanju te unapređivanju hrvatskog izvoza.


Osnivanje komorskog Centra za dizajn te djelatnost Centra za poslovne informacije ishodište imaju u Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi te predstavljaju iskorak u aktivnostima poticanja hrvatskog izvoza, rekao je Vidošević. Centar za dizajn, kazao je, utemeljen je kako bi poduzetnicima pružio informacije o mogućnostima primjene dizajnerskih rješenja u proizvodnji, potrebna stručna znanja vezana uz oblikovanje ili nova tehnološka rješenja, kreiranje i dizajniranje boljih i novih proizvoda te njihovu promociju, a sve to trebalo bi pridonijeti stvaranju hrvatskog dizajna te pozicioniranju Hrvatske kao regionalnog lidera.

 

Zajam EIB-a za malo i srednje poduzetništvo

Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Europska investicijska banka (EIB) potpisale su ugovor o Globalnom zajmu u iznosu od 40 milijuna eura. Sredstva su namijenjena financiranju malog i srednjeg poduzetništva te projekata zaštite okoliša, uštede energije i infrastrukture i sl.


Predsjednik HBOR Anton Kovačev istaknuo je da je HBOR osim financijskih sredstava koristiti i znanja i iskustva EIB-a s područja financiranja malog i srednjeg poduzetništva, infrastrukture i projekata zaštite okoliša. Suradnja HBOR-a i EIB-a započela je 2001. godine, potpisivanjem prvoga Ugovora o globalnom zajmu u iznosu od 10 milijuna eura koji je u cijelosti iskorišten.


Potpisivanje ugovora potvrda je nastavka uspješne suradnje te dvije financijske ustanove, istaknuo je potpredsjednik Vlade RH Damir Polančec, dodavši da je riječ o izuzetno dobrodošlim povoljnim sredstvima za brži razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Potvrda tome je trenutačnih 285 poduzetničkih zona u Hrvatskoj, te još 512 u pripremi, odnosno sa zahtjevom za aktiviranje, rekao je Polančec.


Programi HBOR-a sve su dostupniji hrvatskim poduzetnicima, kazao je Polančec, ističući i kako EIB prepoznaje Hrvatsku kao zemlju sigurnu za ulaganje. EIB je aktivan u 145 zemalja svijeta, godišnje plasira oko 50 milijarda eura sredstava, a u Hrvatsku je od 2001. plasirala jednu milijardu eura.

 

Ciljano tržište – Republika Crna Gora

UVOD

Pozadina:

Ime "Crna Gora" spominje se prvi put u povelji kralja Milutina 1276.god.; U XIV. stoljeću pod vodstvom dinastija Balsić i Crnojević Crna Gora postaje nezavisna feudalna država, i polako se širi zahvaljujući neumornim odolijevanjima pred raznim vojskama: albanskom, a kasnije turskom i mletačkom. Turci preuzimaju vlast nad Crnom Gorom 1496. i pripajaju je skadarskoj provinciji. I pored toga Crna Gora zadržava visok stupanj autonomije, a nezavisnost u potpunosti vraća 1645. U XX. stoljeću Crna Gora gubi samostalnost i nestaje s političke karte Europe. U I. svjetskom ratu Crna Gora staje na stranu Srbije i saveznika. Srbija aneksira Crnu Goru 1918., te zajedno 1929. ulaze u Kraljevinu Srba, Hrvatska i Slovenaca, koja kasnije postaje Kraljevina Jugoslavija. Poslije drugog svjetskog rata Crna Gora postaje jedna od šest ravnopravnih republika jugoslavenske federacije.
Raspadom SFR Jugoslavije, Crna Gora ostaje u savezu sa Srbijom do svibnja 2006., kada je održan referendum na osnovi kojega Crna Gora služeno proglašava nezavisnost od Srbije 3. lipnja 2006.

ZEMLJOPIS

Položaj:

jugoistočna Europa

Površina:

ukupno: 14.026 km2
kopno: 13.812 km2
voda: 214 km2

Kopnena granica:

ukupno: 625 km
susjedne države: Albanija 172 km, Bosna i Hercegovina 225 km, Hrvatska 25 km, Srbija 203 km

Klima:

mediteranska klima, topla, suha ljeta i jeseni, relativno hladne zime s mnogo snijega u unutrašnjosti

Prirodni resursi:

boksit, hidroenergija

Obradive površine:

obradive površine: 13,7%
stalni usjevi: 1%
ostalo: 85,3%

Napomena

strateški položaj na jadranskoj obali

STANOVNIŠTVO

Broj stanovnika:

684.736 (srpanj 2007. procjena)

Prirast stanovništva:

-1% (2007. procjena)

Religije:

pravoslavci, Muslimani, rimokatolici

Jezici:

srpski (službeni; ijekavski dijalekt), albanski, hrvatski

Etničke skupine:

Crnogorci 43%, Srbi 32%, Albanci 5%, Bošnjaci 8%, Hrvati 1%, Muslimani 4% i ostali 7%

POLITIČKO UREĐENJE

Ime države:

službeno – dugi oblik: Republika Crna Gora
službeno – kraći oblik: Crna Gora

Državno uređenje:

republika

Glavni grad:

Podgorica

Administrativna podjela:

21 jedinica (opština); Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kolasin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Plav, Pluzine, Pljevlja, Podgorica, Rozaje, Savnik, Tivat, Ulcinj, Žabljak

Neovisnost:

3. lipanj 2006. (od Srbije)

Nacionalni praznik:

Nacionalni dan, 13. srpnja (1878.)

Izvršna vlast:

šef države: predsjednik Filip VUJANOVIĆ (od 11. svibnja 2003.)
šef vlade: premijer Željko STURANOVIĆ (od 13. studenoga 2006.)

Zakonodavna vlast

Jednodomna skupština (81 mjesto)
izbori: posljednji održani 10. rujna 2006.

Sudbena vlast:

Ustavni sud (pet sudaca na 9-godišnji mandat); Vrhovni sud (suci s doživotnim mandatom)

Članstvo u međunarodnim organizacijama:

 CEFTA, EBRD, FAO, IAEA, IBRD, ILO, IMF, UN, WIPO, WTO (promatrač)

GOSPODARSTVO

Gospodarstvo - pregled:

Prema očekivanjima WTO Crna Gora će 2008. ostvariti 4 milijuna noćenja što znači da je najbrže rastuće odredište na svijetu. Idealna je za razvoj svih vrsta primorskog, planinskog, zdravstvenog, vjerskog, seoskog i kongresnog turizma.
Industrija se uglavnom bazira na postojećim resursima i najveće učešće ima rudarsko – energetsko – metalurški repro-lanac. Postojeći resursi daju osnovu za mnogo razvijeniju prerađivačku industriju od postojeće.

BDP – paritet kupovne moći

3,443 milijardi $ (2006. procjena)

BDP – službena tečajna lista

2,27 milijardi $ (2006. procjena)

BDP per capita (paritet kupovne moći)

3.800 $ (2005. procjena)

BDP – prema sektorima:

• poljoprivreda 15,3%
• industrija 24%
• usluge 57%
• građevinarstvo 3,7%

Radna snaga:

259.100 (2004.)

Nezaposlenost:

27,7% (2005.)

Inflacija:

3,4% (2004.)

Poljoprivredni proizvodi:

žitarice, duhan, krumpir, agrumi, masline, grožđe; ribarstvo

Industrije:

čelik, aluminij, potrošačka roba, turizam

Izvoz (2005. god.)

171,3 milijuna $ (2003.)

Zemlje izvoza:

Švicarska 83,9%, Italija 6,1%, Bosna i Hercegovina 1,3% (2006.)

Uvoz:

601,7 milijuna $ (2003.)

Zemlje uvoza:

Grčka 10,2%, Italija 10,2%, Njemačka 9,6%, Bosna i Hercegovina 9,2% (2006)

Valuta:

Euro

Fiskalna godina

kalendarska godina

KOMUNIKACIJE

Broj korisnika čvrstih linija:

353.300 (2006.)

Broj korisnika mobilnih linija:

821.800 (2006.)

Internetski kod zemlje:

.me

Broj korisnika Interneta:

266.000 (2006.)

PROMET

Broj zračnih luka:

5 (2007.)

Helidromi:

1

Pruge:

ukupno: 250 km (2006.)

Utovarne luke i terminali:

Bar

Ceste:

ukupno: 7.353 km (2005.)

VAŽNE ADRESE

Diplomatsko predstavništvo RH u Crnoj Gori:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Crnoj Gori
veleposlanik dr. sc. Petar Turčinović
tel: + 382 81 269 760
faks: + 382 81 269 810
adresa:
Vlada Ćetkovića 2
Podgorica
CRNA GORA
e-mail: croemb.podgorica@mvpei.hr

Diplomatsko predstavništvo Crne Gore u RH:

Veleposlanstvo Republike Crne Gore u Republici Hrvatskoj
Veleposlanik: Branko Lukovac
tel: +385 1 45 73 362
faks:+385 1 45 73 423
adresa:
Trg Nikole Šubića Zrinskog 1/IV
10000 Zagreb
HRVATSKA
e-mail: ambacrnegore@rcg.hr

VAŽNIJE WEB ADRESE

Vlada R Crne Gore

http://www.vlada.cg.yu

Skupština R Crne Gore

http://www.skupstina.cg.yu/

Centralna banka

http://www.cb-mn.org/

Službeni list R Crne Gore

http://www.sllrcg.cg.yu/

Turistička organizacija Crne Gore

http://www.visit-montenegro.cg.yu/

Ministarstvo vanjskih poslova

www.mip.cg.yu

Republički sekretarijat za razvoj

www.rsr.cg.yu

Privredna komora Crne Gore

www.pkcg.org

Centralni registar privrednog suda

www.crps.cg.yu

Republički Savjet za privatizaciju

www.savjet.org

Porezna uprava

www.poreskauprava.vlada.cg.yu

Zavod za statistiku Crne Gore

www.monstat.cg.yu


Više o crnogorskom gospodarstvu, pravnom sustavu i poslovnim običajima možete naći na stranici Hrvatske gospodarske diplomacije.

 

Karlovac dobio samostalnu carinarnicu

Zamjenica ravnatelja Carinske uprave Vesna Kadić i župan Karlovačke županije Ivica Horvat u prisustvu ministra gospodarstva Branka Vukelića te brojnih dužnosnika i gospodarstvenika otvorili su Carinarnicu Karlovac


Tako je nakon dugogodišnjih vapaja karlovačkih gospodarstvenika napokon dosadašnja ispostava Carinarnice Zagreb prerasla u samostalnu Carinarnicu Karlovac, koja će odsad uza svoju ispostavu u Karlovcu s odjeljkom u Pribanjcima u svojoj nadležnosti imati i Carinske ispostave na Maljevcu i u Jurovskom Brodu. Ministar Vukelić rekao je da je gospodarstvo Karlovačke županije svojim poslovanjem zaslužilo carinarnicu, čime će se smanjiti troškovi, pojednostaviti i pojeftiniti troškovi špedicije i carinjenja, a novim ustrojem otvorit će se i dodatna radna mjesta. Vesna Kadić opravdanost prerastanja carinske ispostave u Carinarnicu Karlovac ilustrirala je i podacima o 607 milijuna kuna naplaćenih carinskih pristojbi tijekom prošle godine na području Karlovačke županije i sa 110 tisuća obrađenih poslova carinjenja. Taj bi novi carinski ustroj, smatra Kadić, trebao zadovoljiti potrebe Karlovačke županije s obzirom na njenu veličinu, geoprometni položaj između zapadne i jugoistočne Europe i Jadrana, broj stanovnika i gospodarski potencijal.


Uz to, punom zaposlenošću svih ispostava Carinarnice Karlovac znatno će se rasteretiti ionako preopterećena Carinarnica Zagreb. Vršitelj dužnosti pročelnika Carinarnice Karlovac Zdenko Profozić smatra da će se novim ustrojem poslovanja znatno povećati i prihod od carinskih pristojbi na području Carinarnice Karlovac. Iako će u prvom valu zapošljavanja u Carinarnici Karlovac biti zaposleno 30-ak novih djelatnika većinom ekonomske struke, prema riječima Vesne Kadić, kadrovska bi popunjenost cijelog ustroja Carinarnice Karlovac bila zadovoljena brojkom od ukupno 115 zaposlenika. Uprava Carinarnice Karlovac smještena je prostoru površine 274 četvorna metra u zakupljenoj zgradi Doma zdravlja u Karlovcu, za čije je uređenje potrošeno 350 tisuća kuna, a dislociranost Uprave Carinarnice u odnosu na carinski terminal, carinsko skladište i špeditersku bazu posljedica je nepostizanja dogovora s tvrtkom Lager-Bašić, na čijem se prostoru obavlja carinjenje.



Izvor: Liderpress, 29. 10. 2007.

 

Đuro Đaković će prve Patrijine oklopnjake isporučiti 2009.

Prve isporuke oklopnih vozila Patria AMV 8x8 za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske iz tvornice Đuro Đaković - Specijalna vozila planiraju se između prvog i drugog tromjesečja 2009. godine, rekao je predsjednik Uprave te tvrtke Bartol Jerković na okruglom stolu finske tvrtke Patria održanom u sklopu sajma Nordijski dani u Hrvatskoj.


Predstavnici dviju tvrtki počeli su suradnju u prijenosu tehnologije, što bi u sljedećih 15 mjeseci trebalo osposobiti Specijalna vozila za samostalnu proizvodnju, rekao je Jerković.


Dodao je da je riječ o baznim vozilima i ograničenoj seriji od 84 primjerka te da su Specijalna vozila zainteresirana i za opremanje vozila borbenim i drugim sustavima, kao i za suradnju na drugim projektima.


Ugovor o dobavi 84 oklopna vozila tipa Patria AMV 8x8, vrijedan 112 milijuna eura, Ministarstvo obrane, Patria i Đuro Đaković - Specijalna vozila potpisali su 11. listopada.


Potpisan je i offset ugovor između Ministarstva gospodarstva i Patrije prema kojem se finsko poduzeće obvezuje da će u posao uključiti hrvatska poduzeća te da će ulagati u hrvatsko gospodarstvo.


Prva vozila trebala bi biti isporučena do kraja iduće godine, a cijela narudžba realizirana do kraja 2012. godine. Prema ugovoru, Đuro Đaković ima ulogu vodeće hrvatske tvrtke u dobavi vozila. Na natječaju za odabir oklopnih vozila sudjelovala je i austrijska tvrtka Stayer.


Ugovor o offsetu s Patrijom prvi je takav sporazum Republike Hrvatske s nekim stranim partnerom, pri čemu izravni offset vrijedi 40 milijuna, a neizravni oko 130 milijuna eura. Od 84 naručena borbena oklopna vozila šest će biti proizvedeno u Finskoj, a ostatak u tvornici u Slavonskom Brodu.


Izvor: Business.hr/Hina, 29. 10. 2007.

 

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

HOTEL EXPRESS INTERNATIONAL vodeći je svjetski „hotel discount & management“ program, osnovan 1987. u SAD-u, sa sjedištem u Norveškoj, koji uz 57 ureda u svijetu, od 2005. godine svoj ured ima i u Zagrebu.


HEI svojim poslovnim i individualnim korisnicima omogućuje 50% povoljniji smještaj u preko 4000 hotela širom svijeta uz besplatnu uslugu rezervacije, čime se ujedno i rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke i uspješno vrši outsourcing određenog segmenta poslovanja koji se može proširiti i na organizaciju konferencija, seminara i poslovnih sastanaka.


HEI zlatna članska kartica, koja glasi na ime i prezime, predstavlja HEI članstvo koje vrijedi godinu dana. Povrat investicije članstva ostvaruje se već nakon dva do tri noćenja!


Preko 3,5 milijuna prodanih HEI kartica uz 20 godina tradicije, garancija su kvalitetne usluge. U godinu dana 30 hotela u Hrvatskoj pridružena su ovom uspješnom programu, a više od 70 tvrtki, među kojima su i Deloitte, General Grafik, Infoarena, TIM-ZIP, Spectator Solis, Gradatin, Tekstil Uzor, Zagreb-Montaža, Sinaco i mnogi drugi, koristi prednosti HEI članstva ostvarujući značajne uštede pri putovanjima.


HEI zlatna kartica predstavlja i izuzetan poslovni poklon za poslovne partnere.
Svim članovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta.

Kontakt:
Tel 01 4851 462
Fax 01 4851 933
e-mail: prodaja@hot-ex.hr
www.hot-ex.hr

 

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

 

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom pouzdanošću i trajnošću. Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

 

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2007. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]