Izvoznik, broj 37, studeni 2007.
Intervju
LEE NORDGREN, konzultantica za edukacijske i menadžerske projekte
Aktivnosti HIZ-a
HIZ priprema novi projekt edukacije izvoznika
Najave
Potpisivanje sporazuma o suradnji s Banco Popolare Croatia
HIO
Potpisani su ugovori o sufinanciranju izvoznih klastera
Vijesti iz EU
PHARE 2006 - 2 milijuna eura za hrvatske izvoznike
Sajmovi
Prijedlog sajamskih priredbi u Švedskoj, Litvi i Latviji tijekom 2008. godine
Novosti
Gordana Tomičić menadžerica godine u izboru CROMA-e
Održan prvi CEFTA 2006 SUMMIT
HGK
Održan poslovni skup Hrvatska-Sudan
Najava - Tribina ISO FORUM CROATICUM
Predstavljamo članove
Lagenea – pomoć pri izlasku na rumunjsko tržište
O članovima
CROSCO ugovorio posao u Egiptu
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište – Makedonija
Iz tiska
Želite besplatan Marketinški vodič?
Predstavljen vodič "Poslovanje s EU"
Popusti za članove HIZ-a
HEROLD Marketing CD Business - 5% popusta na poslovne pakete
Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”
Intervju

LEE NORDGREN, konzultantica za edukacijske i menadžerske projekte

Molim Vas da ukratko predstavite svoj dosadašnji rad i iskustvo.


USAID-ov projekt Poduzetna Hrvatska angažirao me kao konzultanta kako bih, za udrugu Hrvatski izvoznici, izradila dugoročnu strategiju za edukaciju izvoznika, zasnovanu na potrebama članova te identificirala sredstva dostupna za implementaciju same strategije. Nakon više od 20 godine rada u managementu sjevernoameričkih multinacionalnih kompanija, kao što su Chiquita i Procter&Gamble, oduševilo me razdoblje postsocijalističke tranzicije te sam počela istraživati mogućnosti poslovanja u tako turbulentnoj okolini. Tako sam 1995. dobila priliku iskoristiti svoje iskustvo iz strateškog planiranja, marketinga i edukacije za poboljšanje ekonomskog razvoja u Istočnoj Europi. Prije više od 10 godina, počela sam sa savjetovanjem u Bugarskoj i Rumunjskoj. Od tada sam živjela i radila u Rumunjskoj, Srbiji i Kosovu, Litvi te Ekvadoru, dok sam istodobno savjetodavne usluge pružala za klijente u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Mađarskoj i Crnoj Gori. Bila sam i direktno angažirana od strane nekoliko kompanija u regiji te mogu posebno izdvojiti rad na mjestu direktorice prodaje i marketinga za Tigar iz Pirota.
Moja uža specijalnost su marketing, strateško upravljanje i međunarodno poslovanje. MBA titulu stekla sam na Harvard Business School; diplomirala Edukaciju na University of North Carolina te doktorirala na Indiana University. Trenutno završavam doktorsku disertaciju na sveučilištu u Novom Sadu na temu "Ključni koraci za postizanje konkurentnosti tvrtki tijekom ekonomske tranzicije: iskustva iz JI Europe". Neki tvrde da je ekonomska tranzicija završena. Ja smatram da je to samo jedan dio dramatične globalizacije u kojoj se čitav svijet sve brže i brže mijenja, a lekcije iz ekonomske tranzicije ostaju korisne i za tradicionalno stabilne države, kao što je SAD. Iz iskustava JI Europe poslovni ljudi u SAD mogu naučiti važne lekcije o snalaženju u turbulentnoj okolini.
U SAD-u sam bila vezana uz izvozne aktivnosti važnih multinacionalnih kompanija, ali sam savjetovala i manje izvoznike. Trenutno sam savjetnica vlasnika američke diskografske kuće koja uvozi glazbu stranih izvođača, posebno onih iz JI Europe. U ovoj sam regiji bila savjetnica mnogih izvoznika pretežito u prehrambenom sektoru. Jedno vrijeme provela sam i u Ekvadoru, gdje sam na jednom fakultetu reorganizirala program vanjske trgovine i jednu godinu predavala polaznicima, većinom izvoznicima.


Prisutni ste u ovoj regiji mnogo godina. Koje stečeno iskustvo biste mogli izdvojiti kao najzanimljivije tijekom svih tih godina?


Suprotno mišljenju većine Amerikanaca i stanovnika Zapadne Europe, u ovoj regiji je lako pronaći odlične proizvode i usluge visoke kvalitete. Povrh toga, vodeći ljudi lokalnih poduzeća dobro poznaju najaktualnija zbivanja u managementu, marketingu i izvozu.
Ono što smatram najzanimljivijim jest činjenica da strategija određivanja konkurentnih prednosti nevezanih uz cijenu proizvoda trajno doprinosi poslovnom uspjehu u JI Europi, jednako kao i u snažnijim i bogatijim gospodarstvima. Odnosno, stvaranje dodane vrijednosti te proizvoda i usluga visoke kvalitete omogućuje tvrtkama postizanje viših cijena ne samo za izvoz na bogatija tržišta, već i na domaćem i regionalnom tržištu. To je dobra vijest za izvoznike, jer se odabirom ne-cjenovno-orijentirane strategije mogu uspješno izdvojiti od lokalne i strane konkurencije.
Zanimljivo je da, unatoč dokazima, još uvijek vlada opće mišljenje da stanovnici JI Europe ne žele platiti višu cijenu za kvalitetu te da se poslovi moraju ugovarati po nižoj cijeni kako bi bili uspješni. Rezultat toga jest da nedovoljno tvrtki dosljedno gradi i propagira ne-cjenovno-orijentirane prednosti. Moj je savjet izvoznicima pronalaženje svojih ne-cjenovno-orijentiranih konkurentnih prednosti koje su privlačne na tržištima kao što je EU te nakon toga izgradnja marketinškog programa za domaće tržište kako bi se lokalnim kupcima pokazale prednosti visoko kvalitetnog domaćeg proizvoda. Prepustite da drugi zauzmu low-price tržište, jer je ono rijetko visoko profitabilno.


Pomoći ćete Hrvatskim izvoznicima organizirati buduće treninge za članove. Tijekom proteklih nekoliko tjedana susreli ste se s predstavnicima raznih institucija koje nude usluge za izvoznike. Kako ocjenjujete trenutno stanje ponude usluga za hrvatske izvoznike?


Susrela sam se s predstavnicima MINGORP-a, MVPEI-a, HGK, HBOR-a i APIU-a te profesorima ekonomskih fakulteta u Zagrebu i Osijeku. Sve organizacije shvaćaju kako je za bolju budućnost hrvatskoga gospodarstva važno podržati vas - izvoznike. Svi oni nude neke informacijske ili edukacijske aktivnosti za izvoznike, ali potrebna je veća koordiniranost kako bi se izvoznicima olakšao i ubrzao pristup ponuđenim aktivnostima. Stoga je važno uspješno implementirati aktivnosti organizacije informacija i edukacije za izvoznike planiranih strategijom HIO, kako bi se stvorilo središnje mjesto koje će izvoznicima pružati sve potrebne informacije.


Susreli ste i predstavnike raznih izvoznih tvrtki. Koje podatke ste dobili od izvoznika? Što oni smatraju najvažnijim za budući projekt edukacije izvoznika?


Prvo želim zahvaliti svim izvoznicima koji su u svojim pretrpanim rasporedima odvojili dragocjeno vrijeme i našli se s nama u Osijeku, Zagrebu, Splitu, Varaždinu ili Rijeci, kao i svima koji su našli vremena ispuniti i vratiti nam obrazac HIZ-ove ankete Potrebe tvrtki za edukacijom djelatnika. Još uvijek sakupljam i analiziram prikupljene podatke za oblikovanje projekta dugoročne edukacije izvoznika. Cilj je završiti strategiju i prijedlog projekta edukacije za prvih dvanaest mjeseci implementacije. Iz prikupljenih informacija vidljivo je da izvoznici dosad raspoložive edukacije i informacije smatraju korisnima, ali nedovoljno oblikovanima prema njihovim potrebama. Članovi se slažu da je potrebno više stručne edukacije.


Imate li neke predodžbe za buduću edukaciju?


Iako ću tek krenuti razvijati prijedlog programa edukacije, jasno je da budući treninzi moraju biti oblikovani prema istaknutim posebnim potrebama izvoznika. Program treba predstavljati raznolikost informacija i treninga. Informacije se mogu pružiti putem interneta, kao jednostavan vodič s osnovnim činjenicama, te uz određene linkove i kontakte koji vode specijaliziranim pojedinostima. Sljedeća komponenta trebao bi biti on-line sustav koji bi olakšao networking između članova i omogućio im izmjenu znanja i iskustava o izvoznom poslovanju. Program bi trebao uključivati grupe između 10 i 20 sudionika. Sada odlazim na još jedan zadatak u Dubrovnik, gdje ću biti do kraja veljače. Za to ću vrijeme nastaviti oblikovanje strategije za HIZ. Očekujem da bi probni trening prema mom prijedlogu za edukaciju izvoznika mogao biti početkom ožujka. Razmatramo da on bude vezan uz teme bliske sektoru hrane i pića, u kojemu ja imam veliko iskustvo. Uz to, mogu održati radionicu za nove izvoznike ili za mješovitu grupu izvoznika fokusiranih prema nekom ciljanom tržištu, kao na primjer prema Rumunjskoj.


Kako Vas izvoznici mogu kontaktirati ukoliko imaju dodatne korisne informacije za projekt?


Bila bih sretna čuti vaše komentare putem e-maila leenordgren@gmail.com ili telefona na broj 099/419 2713.

HIZ priprema novi projekt edukacije izvoznika

Hrvatski izvoznici, uz pomoć USAID-ovog projekta Poduzetna Hrvatska, odnosno konzultantice Lee Nordgren, krenuli su u pripremu izrade projekta edukacije svojih članova. Tijekom studenoga održani su sastanci u različitim institucijama koje pružaju usluge za izvoznike kao i sa samim izvoznicima po regionalnim centrima.


Tako je Lee Nordgren imala priliku upoznati djelatnosti Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva – Odjela za izvoz, Uprave za međunarodnu gospodarsku suradnju Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, kao nekih programa unutar Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Ekonomskog fakulteta u Osijeku.


Također, u Osijeku, Zagrebu, Splitu, Varaždinu i Rijeci Lee Nordgren sastala se i s članovima Hrvatskih izvoznika, od kojih je iz prve ruke dobila informacije o potrebama izvoznika za edukacijom i razmjenom informacija.



Istovremeno sa sastancima na terenu HIZ je proveo kratku anketu o potrebama izvoznika za edukacijom djelatnika. Na temelju svih prikupljenih informacija Lee Nordgren sastavit će strategiju obrazovanja izvoznika kao i prijedlog jednogodišnjeg programa edukacije.


No, prve je zaključke Lee Nordgren već predstavila je 28. studenoga 2007. partnerskim institucijama HIZ-a. Tako su predstavnici MINGORP-ovog Odjela za izvoz, MVPEI-a, APIU-a, HGK-a, HBOR-a, HIZ-a te Erste & Steiermärkische banke mogli čuti koliko su izvoznici svjesni usluga koje im oni pružaju, kako te iste usluge ocjenjuju te koje su im potrebe za buduću edukaciju.


Istraživanje je pokazalo da hrvatski izvoznici shvaćaju potrebu za dodatnom edukacijom o izvozu. Ispitane tvrtke uglavnom nisu upoznate s Hrvatskom izvoznom ofenzivom kao centralnom izvoru za pomoć u izvozu, kao i s projektom web portala Hrvatske gospodarske diplomacije. U sklopu definiranja strategije hrvatskog izvoza navela se potreba organizacije specijalizirane edukacije za pojedine izvoznike te poboljšane koordinacije državnih tijela uključenih u promicanje izvoza.

 

Potpisivanje sporazuma o suradnji s Banco Popolare Croatia

Poštovani izvoznici, poštovani članovi HIZ-a,


Pozivamo Vas da nam se pridružite na svečanosti potpisivanja Sporazuma o poslovnoj suradnji između Banco Popolare Croatia d.d. i udruge Hrvatski izvoznici, koja će se održati u srijedu, 12. prosinca 2007., u 11.00 sati, u Zagrebu, u muzeju Mimara, dvorana multimedijalnog centra, Rooseveltov trg 5.


Sporazum će potpisati predsjednik Uprave Banco Popolare Croatia d.d. Goran Gazivoda te predsjednik HIZ-a Darinko Bago.


Kako je Banco Popolare Croatia d.d. banka-kći Banco Popolare grupe, jedne od vodećih talijanskih bankarskih grupacija koja prati i surađuje s brojnim talijanskim izvoznicima, potpisivanju će, uz kratke prezentacije, prisustvovati i gospodin Perin iz Finesta te gospodin Pizzamano koji će predstaviti projekt Adriatica-Dunav.


Očekuje se i dolazak novog veleposlanika Republike Italije u Hrvatskoj, Njegove Ekscelencije gospodina Alessandra Pignatti Morano di Custoza.


Molimo Vas svoj dolazak svakako najavite do utorka, 11. prosinca 2007., telefonom na broj 01/4923-796, faksom na broj 01/4923-797 ili na e-mail info@hrvatski-izvoznici.hr


PROGRAM


11.00 – 11.15

Okupljanje

 

 

 

 

11.25 – 11.30

g. Darinko Bago

Hrvatski izvoznici

 

Hrvatski izvoz u 2007. – postignuća i doprinos HIZ-a

11.30 – 11.40

g. Goran Gazivoda

Banco Popolare Croatia d.d.
Banco Popolare group

 

Predstavljanje banke, strategija – suradnja s proizvodnim poduzećima i izvoznicima, podrška Banco Popolare grupe, HBOR-ovi programi

 

 

 

11.40 - 11.45

Potpisivanje sporazuma

 

 

 

 

11.45 – 11.55

g. Perin

Finest

 

Podrška talijanskim izvoznicima, uspostavljanje veza između hrvatskih i talijanskih poduzetnika

11.55 – 12.05

g. Pizzamano

Project Adriatica - Dunav

 

Predstavljanje jednog od oglednih primjera hrvatsko-talijanske suradnje, proizvodni kapaciteti, struktura financiranja – suradnja s bankom, prodaja – domaće tržište i izvoz

12.00

Domjenak

 


Veselimo se Vašem dolasku.

 

Potpisani su ugovori o sufinanciranju izvoznih klastera

Ugovore o sufinanciranju klastera Male brodogradnje i klastera vode Aqua Adria, prva dva osnovana klastera od šest predviđenih Hrvatskom izvoznom ofenzivom, potpisali su 29. listopada 2007. ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić i predstavnici dvaju klastera.


Ministarstvo će, kazao je Vukelić, svaki klaster sufinancirati s po dva milijuna kuna.


Ostala četiri klastera (drvo-namještaj, posebna odjeća i obuća, marikultura i ICT rješenja) imaju osnovu da budu formirani do kraja godine, najavio je ministar.


Naglasio je kako Hrvatska ima potencijala u maloj brodogradnji te proizvodnji vode te kako su to područja u kojima se može napraviti iskorak ka izvozu, a osnivanje klastera dobar je početak na tom putu.


Direktorica klastera Male brodogradnje Nina Subašić kazala je kako je tržište male brodogradnje u ekspanziji te kako je to prilika za hrvatske tvrtke da nađu svoj prostor na njemu.


Istaknula je kako se u Hrvatskoj trenutno proizvodi više od 1.000 plovila godišnje, od čega je, prema podacima Carinske uprave, izvezeno plovila u vrijednosti 26,5 milijuna eura.


Za usporedbu, europsko je tržište vrijedno čak 23 milijarde eura, od čega čak 7 milijardi otpada na kupnju novih plovila.


Stoga je udruživanje poduzetnika u klaster Male brodogradnje (koji čine 21 tvrtka) korak prema osnaživanju koji bi mogao biti presudan za jačanje proizvodnih kapaciteta i ponude ovih proizvoda na europsko i svjetsko tržište, rečeno je.


Danas u Hrvatskoj posluje 80-tak malih brodogradilišta i još 60-tak remontnih i servisnih centara koji ukupno zapošljavaju oko 1.700 radnika.


Vlasnik tvrtke Sveti Rok Željko Grbić, jedne od osnivača klastera Aqua Adria, istaknuo je kako je cilj klastera prodor na inozemna tržišta, a nužno je također i stvaranje izvoznog brenda.


Tržište vode u Hrvatskoj je 350 milijuna litara godišnje, od čega 40 posto otpada na prirodnu izvorsku vodu, a 60 posto na prirodnu mineralnu vodu.


Članice klastera, do sada njih tri, sudjeluju u ukupnoj proizvodnji sa oko 12 posto, dok ako se gleda samo prirodna izvorska voda tada je udio članica klastera oko 30 posto.


Instalirani kapaciteti svih punionica vode u Hrvatskoj se kreću preko milijardu litara godišnje, a članice klastera imaju ukupni kapacitet od 250 milijuna litara, kazao je Grbić.


Kako ti kapaciteti premašuju domaće potrebe, nužno je okrenuti se stranim tržištima, zaključio je te pozvao i ostale proizvođače da se pridruže klasteru.


Ministarstvo gospodarstva je od 2004. do 2007. sufinanciralo i potpomoglo osnivanje više od 20 klastera s oko 13 milijuna kuna.

 

PHARE 2006 - 2 milijuna eura za hrvatske izvoznike

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva korisnik je projekta koji se financira iz pretpristupnog fonda PHARE 2006. a namijenjen je izravno sektoru malog i srednjeg poduzetništva. Radi se prvoj grant-shemi odnosno programu dodjele bespovratnih sredstava privatnom sektoru (malim i srednjim poduzetnicima), koja se provodi u Republici Hrvatskoj u cilju povećanja njihove konkurentnosti, uspješne prilagodbe tržištu Europske unije te učinkovitom korištenju EU fondova.



Osnovni podaci o projektu:
Ukupni proračun projekta – 2,7 milijuna €
- 2 milijuna € PHARE 2006.
- 0,7 milijuna € sufinanciranje iz nacionalnih sredstava (tvrtke i proračun RH)



Veličina granta: minimalno 50.000 eura do maksimalno 100.000 eura, uz obvezatno sufinanciranje tvrtki u minimalnom iznosu od 25 posto ukupnih prihvatljivih troškova, a za tvrtke na područjima PPDS-a minimalno sufinanciranje je 15 posto.


Prihvatljivi korisnici: Grant shema je namijenjena izvozno orijentiranim malim i srednjim poduzetnicima koji mogu dokazati da najmanje 25 % prihoda ostvaruju od izvoza (s izuzetkom mikro poduzeća s manje od 10 zaposlenih koji nisu prihvatljivi), u potpunom privatnom vlasništvu, sa sjedištem u RH, koji mogu prikazati dobit u godini koja prethodi ovoj grant shemi i koji će biti direktno odgovorni za pripremu i provedbu aktivnosti koja će se financirati iz granta.


Prihvatljivi sektori koji će se financirati jesu prehrambena industrija (osim duhanskih proizvoda i alkoholnih proizvoda), drvno-prerađivačka industrija, proizvodnja proizvoda od gume i plastike, metaloprerađivačka industrija (osim bazne metalurgije), proizvodnja prijevoznih sredstava (osim željezničkih i zrakoplovnih vozila), ostala prerađivačka industrija te ICT djelatnosti.


Prihvatljive aktivnosti koje će se financirati ovom grant-shemom jesu usluge ključne za poboljšanje konkurentnosti i izvoza: testiranje proizvoda potrebno kako bi se udovoljili relevantni standardi, benchmarking za izvoz, priprema marketinških i promidžbenih strategija za izvozne proizvode, promocija i uvođenje na tržište izvoznih proizvoda, brendiranje, design, pakiranje, trening za tehničko osoblje u cilju povećanja konkurentnosti i izvoza, istraživanje tržišta, e-trgovina, matchmaking, B2B (business to business) aktivnosti, sudjelovanje na međunarodnim sajmovima i događanjima.


Direktni rezultati koji se očekuju uspješnom provedbom ovog projekta jesu uspostavljanje transparentnih natječajnih procedura za izvozno-orijentirane tvrtke te uspostavljanje učinkovitog sustava ugovaranja, evaluacije i praćenja projekta.


Provedba: U MINGORP-u se upravo odvijaju pripremne aktivnosti vezane uz početak provedbe grant-sheme. Iz pretpristupnog fonda PHARE 2005. Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva putem okvirnog ugovora namijenjenog jačanju kapaciteta institucija, odobrena je tehnička pomoć vanjskih stručnjaka koji će pružati podršku djelatnicima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u cilju uspješne provedbe ove grant-sheme ali u isto vrijeme pripremiti institucije za uspješno korištenje strukturnih fondova EU.


Priprema natječajne dokumentacije prema standardima EU upravo je u tijeku, a objava natječaja za potencijalne korisnike (Call for proposals – poziv za nadmetanje) očekuje se uskoro, nakon službenog odobrenja natječajne dokumentacije od strane Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje i Delegacije Europske komisije.


Nakon zatvaranja natječaja, što se očekuje u mjesecu siječnju 2008. godine, slijedi faza evaluacije i odabira projekata što je zahtjevan i dosta dugotrajan proces koji traje i do šest mjeseci. Nakon potpisivanja pojedinačnih ugovora s odabranim korisnicima projekta ugovorene aktivnosti korisnici moraju provesti u roku od 12 mjeseci od datuma potpisa ugovora.


Informacije o projektu:
Po objavi poziva za nadmetanje, natječajna dokumentacija bit će objavljena na stranicama Ministarstva financija – Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje te stranicama Europeaida-a:
cfcu.mfin.hr
ec.europa.eu



Na web-stranici www.izvoz.hr također će biti dostupne informacije o tijeku provedbe ovog projekta.

 

Prijedlog sajamskih priredbi u Švedskoj, Litvi i Latviji tijekom 2008. godine

ŠVEDSKA:
Sajam: Stockholmsmässan / Stockholm International Fairs
www.stockholmsmassan.se, www.stofair.se


Northwern Light Fair

06. - 10. 02. 2008.

sajam rasvjetnih tijela

Stockholm Furniture Fair

06.– 10. 02. 2008.

najveći sjevernoeuropski sajam namještaja i opreme za domaćinstvo

Nordic Shoe & Bag Fair

15.- 17. 02. 2008.

vodeći sjevernoeuropski sajam obuće i kožnih proizvoda

Stockholm International Boat Show

1.-9. 03.2008.

najveći sjevernoeuropski nautički sajam

Wilderness Fair

14.-16. 03. 2008.

sajam lova, ribolova, avanturističkog turizma

Vinordic

23. – 26. 04. 2008.

najveći skandinavski sajam vina i drugih alkoholnih pića

Textile Exhibition

28. – 31. 08. 2008.

vodeći švedski tekstilni sajam

The Home Improvement Fair – Hem&Villa

09.– 12. 10. 2008.

sajam stanovanja i opreme za stanovanje

Scandinavian Boat Show

05.- 09. 11. 2008.

jedini skandinavski jesenski nautički sajam

Stockholm Food & Beverage Show

09.-11. 11. 2007.

sajam ugostiteljstva, prehrane i pića


Sajam: Svenska Mässan /The Swedish Exhibition & Congress Centre, Göteborg
www.swefair.se


Car Show

16.– 19. 01. 2008.

sajam automobila

Boat Show

02.- 10. 02. 2008.

nautički sajam

TUR

13.-16. 03. 2008.

najveći sjevernoeuropski turistički sajam

Göteborg Book Fair

25.-28. 09. 2008.

najveći sjevernoeuropski sajam knjiga i izdavaštva

Hem & Villa

30.10. – 02. 11. 2008.

sajam opreme za stanovanje

Sajam: Elmia, Jönköping
www.elmia.se


Elmia Recycling

27.– 29. 05. 2008.

sajam gospodarenja otpadom

World Bioenergy

27. – 29. 05. 2008.

sajam bioenergije i obnovljivih izvora energije

LITVA:
Sajam: Litexpo, Vilnius
www.litexpo.lt


Vivattur

29.02. – 02. 03. 2008.

turistički sajam

Furniture

27. - 30. 03. 2008.

sajam namještaja

BMTf

27. – 30. 03. 2008.

sajam materijala i komponenti za drvnu industriju

Resta

23. - 26. 04. 2008.

sajam građevinarstva i obnove

BAF

08. - 10. 05. 2008.

sajam prehrane i pića

Baltic Textile and Leather

17. - 19. 09. 2008.

sajam odjeće i obuće

LATVIJA:
Sajamska tvrtka: Latexpo, Riga
www.latexpo.lv


Baltic Expo Beauty

28. – 30. 03. 2008.

sajam kozmetike i njege tijela

11th International Furniture Fair

25. - 28. 09. 2008.

sajam namještaja, opreme za stanovanje i dizajna

Salon de Luxe

6. - 9. 11. 2008.

sajam luksuznih proizvoda

 

Gordana Tomičić menadžerica godine u izboru CROMA-e

Nagradu za menadžericu godine u kategoriji velikih poduzeća po izboru Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA za 2007. dobila je predsjednica Uprave Istraturista Gordana Tomičić.


U kategoriji srednjih poduzeća za menadžera godine CROMA je izabrala direktora tvrtke Centrometal iz Macinca Davora Zidarića.


Najboljim menadžerom u kategoriji malih poduzeća proglašen je direktor tvrtke Kaplast iz Vojnića Želimir Feitl.


Nagradu za mlade menadžere dobili su osnivačica tvrtke Heraklea Mystery shopping Kristina Horbec i predsjednik Upravnog vijeća Učilišta Algebra Tomislav Dominković.


Za menadžera godine u javnim poduzećima proglašen je predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Josip Protega, a za najboljeg menadžera u inozemnim poduzećima koja djeluju u Hrvatskoj izabran direktor tvrtke Egmont Zagreb Bruno Barbić.


Za poduzetnicu godine izabrana je Bernarda Cecelja, vlasnica i direktorica tvrtke Bernarda iz Nedelišća.


Nagradu CROMA-e za životno djelo ove je godine dobio dugogodišnji direktor Instituta građevinarstva Hrvatske Petar Đukan.


Najbolji projektni menadžer je osječki inovator, poduzetnik i direktor poduzeća Werkos Petar Velicki.
Tvrtke nagrađenih menadžera zaposlile su ove godine 1500 radnika, a 70 posto njihovih proizvoda i usluga namijenjeno je izvozu, rekao je predsjednik žirija CROMA-e za izbor menadžera godine Dragan Munjiza.


Zanimljivost je da su tvrtke nagrađenih menadžera ove godine zaposlile 1500 radnika, a 70 posto njihovih proizvoda i usluga namijenjeno je izvozu. Ujedno, većina od nagrađenih menadžera članovi su Hrvatskih izvoznika te im HIZ ovim putem, kao i svima ostalima, čestita na dodijeljenim priznanjima.


Kriteriji za izbor bili su broj novozaposlenih, udio proizvodnje za izvoz u ukupnoj proizvodnji, rast prometa, čista dobit i visina plaća zaposlenih.

 

Održan prvi CEFTA 2006 SUMMIT

Na prvom CEFTA summitu, održanom u Skopju 21. studenoga 2007., potpisana je Premijerska deklaracija kojom se zemlje članice obvezuju na punu i dosljednu implementaciju odredbi ugovora CEFTA 2006. Tim je činom za sve zemlje potpisnice od 22. studenoga 2007. na snagu stupio ugovor CEFTA 2006.


Predstavnici zemalja članica svjesni su da će proširenje i modernizacija CEFTA ugovora imati vrlo važan učinak na budućnost gospodarstava zemalja jugoistočne Europe te da su zemlje članice odlučne u nastavku daljnje liberalizacije trgovine u regiji.

 

Održan poslovni skup Hrvatska-Sudan

U organizaciji Počasnog konzulata Sudana u Zagrebu, Veleposlanstva Sudana u Rimu nadležnoga za Hrvatsku i Hrvatske gospodarske komore 26. studenoga u HGK održan je poslovni skup o unapređenju gospodarske suradnje između Sudana i Hrvatske. Skupu su uz goste iz Sudana prisustvovali predstavnici MVPEI-a, MINGORP-a, HBOR-a te mnogi hrvatski gospodarstvenici.


Nakon uvodnog govora potpredsjednice HGK Dunje Konjevod skupu se obratio počasni konzul Sudana u RH, g. Salah-Eldien Omer. Podsjetio je da je u prošlosti gospodarska suradnja između dvije zemlje bila znatno intenzivnija i veća po obimu. Ocijenio je da nema razloga da se suradnja ponovno ne podigne na obostrano zadovoljavajuću razinu, posebno zato što za to postoje objektivne mogućnosti. Kao prepreku značajnijim poslovnim odnosima naveo je nedostatak informacija o poslovnim mogućnostima. Poslovna bi se suradnja, kako je rečeno, mogla razvijati u području brodogradnje, poljoprivrede, tekstilne i kožne industrije, industrije šećera, prehrambene industrije te u području usluga i turizma. Do sada su dva Inina izaslanstva posjetila Sudan te se upoznala s mogućnostima za suradnju, rekao je Omer te je istaknuo i dva natječaja za cjelovitu rekonstrukciju željeznice u Sudanu, u čemu bi mogao sudjelovati i zagrebački Gredelj.


U svojem izlaganju g. Tarig Hassan Abu Salih, prvi tajnik Veleposlanstva Sudana u Rimu istaknuo je zainteresiranost sudanske Vlade za suradnju sa Hrvatskom. Skrenuo je pozornost na činjenicu da su se otkrićem nafte na jugu Sudana bitno promijenili uvjeti u kojima Sudan može biti gospodarski partner Hrvatskoj. Dnevna proizvodnje od 550.000 barela nafte osigurava gospodarski rast, a zalihe nafte od 800 milijuna barela garantiraju stabilnost na dulji period.


Svojim petogodišnjim programom 2007. – 2012. Sudan nastoji privući strane investicije napose u daljnje istraživanje i eksploataciju nafte, rudarstvo, izgradnju infrastrukture, izgradnju hidroelektrana, ulaganja u sektor telekomunikacija, transport i turizam. 80 milijuna hektara obradive zemlje predstavlja potencijal za investiranje u poljoprivrednu proizvodnju. Olakšice koje daje sudanska Vlada stranim investitorima trebale bi biti atraktivne i za hrvatske ulagače, istaknuo je g. Abu Salih. Tako je prvih 10 godina investitor oslobođen plaćanja poreza, a uvoz opreme te kasnije i sirovina za takve projekte ne zahtjeva plaćanje carine. Abu Salih je pozvao hrvatske gospodarstvenike da sudjeluju na predstojećem međunarodnom sajmu u siječnju 2008. u Khartoumu, koji se po značaju i veličini smatra jednim od najvećih sajmova u Africi.

 

Najava - Tribina ISO FORUM CROATICUM

Tribina ISO FORUM CROATICUM održat će se 3. prosinca 2007. s početkom u 9,30 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore. Tema tribine je “EVROS – Europski registracijski sustav informacija o kvaliteti” kojeg će predstaviti Tihomir Babić, dipl. ing.


Svi zainteresirani za sudjelovanje na tribini mogu se prijaviti dostavom popunjenog prijavnog obrasca na e-mail: isoforum@hgk.hr.


Podrobnije informacije: tel: 01/4561-599; e-mail: isoforum@hgk.hr
On-line prijavnica

 

Lagenea – pomoć pri izlasku na rumunjsko tržište

Lagenea d.o.o. osnovana je sredinom 2006. u Zagrebu, kao okvir za aktivnosti troje stalno zaposlenih djelatnika i desetak suradnika. Osnovna djelatnost tvrtke je marketing i prodaja investicijskih proizvoda, istraživanje tržišta i zastupanje. Područje djelovanja društva je regija Jugoistočne Europe, a poglavito Rumunjska.
Zahvaljujući višegodišnjim kontaktima i poznanstvima u Rumunjskoj, Lagenea pruža institucionalnu i neinstitucionalnu podršku pri ulasku na tržišta i traženja tržišnih niša, kroz istraživanje, pripremu, planiranje, provedbu i kontrolu kako malih i jednokratnih projekata, tako i većih i dugoročnih aktivnosti.


Iz ovih djelatnosti je nastao zasebni projekt RoMarEnO - Romania Market Entry Optimization, kroz koji se olakšava ulazak na tržište Rumunjske, posebno privlačno kao tržište u razvoju, no ujedno i jedno od velikih tržišta nove Europe, odnosno dio tržišta EU.


Uz pomoć svojih partnera Lagenea osigurava pravno praćenje regulative osnivanja, razvoja i vođenja posla. Usluge koje pružaju su:

  • pravni preduvjeti i praćenje poslovanja,
  • stvoriti prepoznatljivost na tržištu ...
  • osigurati različite veze, kontakte i informacije koji će svakodnevni život i poslovanje učiniti lakšim, bržim, ugodnijim, jednostavnijim, profitabilnijim i uspješnijim!


Svaki od ovih elemenata je iznimno složen, a detalji se određuju prema potrebama i planovima vašeg poslovanja.


Dosadašnji klijenti Lageneae su ponajviše pravne i fizičke osobe iz područja Srednje i Istočne Europe, koji žele proširiti posao na područje Rumunjske, uz minimalne zapreke izazvane lokalnim specifičnostima, kako tržišnim tako zakonskim i pravnim.


Zainteresirani? Kontaktirajte ih na:


  • Lagenea d.o.o.
  • Mesnička 13
  • HR 10000 Zagreb
  • Tel: +385 1 4670 835
  • Fax: +385 1 4846 706
  • Mob: +385 98 300 940
  • E-mail: ivde@net.hr
  • Lagenea Consulting SRL
  • Str. Jean Monnet 50, Sec.1
  • Bucuresti, Romania
  • mob: +40 726 480 135
  • URL: www.lagenea.com

 

CROSCO ugovorio posao u Egiptu

Inina tvrtka kći Crosco - Integrirani naftni servisi potpisala je s njemačkom tvrtkom RWE-Dea Nile ugovor o pružanju usluge bušenja nafte ili plina svojom bušećom opremom National 801 u Egiptu. Bušenje bi trebalo početi krajem 2007. godine.


Crosco je prisutan u Egiptu već dugi niz godina, a njihovih pet bušećih garnitura izmjenjuju se na području cijelog Egipta. Na području cijelog svijeta Crosco ima 66 modernih bušećih garnitura, opreme za remont i servis, a posebice u Siriji, Omanu i Libiji. U Libiji surađuje s Enijem na platformi Sabratha, a poznat je što rabi opremu zapadne proizvodnje.


Početkom godine Ina i njemačka tvrtka RWE-DEA objavile su otkriće nafte na koncesiji East Yidma na području Zapadne pustinje u Egiptu. Prije četiri i pol mjeseca Crosco je kupio mađarsku kompaniju Rotary drilling. Djelatnost mađarske tvrtke ista je kao i djelatnost Crosca, a čine je usluge bušenja, remonta i drugih bušotinskih servisa. RWE je druga po veličini energetska kompanija u Njemačkoj, a u Egiptu je registrirala tvrtku RWE Dea Nile za potrebe eksploatacije nafte i plina na tamošnjim poljima. RWE je prošle godine imao 3,6 milijardi eura neto dobiti, zahvaljujući rastu cijena struje.

 

Ciljano tržište – Makedonija

UVOD

Pozadina:

Kao jedna od bivših jugoslavenskih republika Makedonija je preimenovana je u "Socijalističku Republiku" kad i ostale jugoslavenske republike, Ustavom iz 1963. Osamostalila se 1992., te potom promijenila naziv u "Republika Makedonija".
Iz političkih razloga (Grčka koja je članica EU ima pretenzije na makedonsko ime) ta se država u međunarodnoj zajednici poslije raspada Jugoslavije službeno zove Bivša jugoslavenska republika Makedonija ili na engleskom Former Yugoslav Republic of Macedonia (FYROM)
Ipak, Hrvatska priznaje Makedoniju pod ustavnim imenom kao i 108 članica Ujedinjenih naroda, uključujući i Sjedinjene Američke Države, Rusiju i Kinu.

ZEMLJOPIS

Položaj:

SI Europa

Površina:

ukupno: 25.333 km2
kopno: 24.856 km2
voda: 477 km2

Kopnena granica:

ukupno: 766 km
susjedne zemlje: Albanija 151 km, Bugarska 148 km, Grčka 246 km, Srbija 221 km

Klima:

submediteranska klima koju karakteriziraju vruća i suha ljeta te hladne i vlažne zime s mnogo snijega

Prirodni resursi:

željezna rudača, bakar, olovo, cink, krom, nikl, zlato, srebro, azbest, gips, drvo, obradive površine

Obradive površine:

obradive površine: 22,01%
stalni usjevi: 1,79%
ostalo: 76,2% (2005.)

Napomena

važan transportni koridor iz Zapadne i Središnje Europe do Egejskog mora i Južne Europe

STANOVNIŠTVO

Broj stanovnika:

2.055.915 (procjena srpanj 2007.)

Prirast stanovništva:

0,263% (procjena 2007.)

Religije:

makedonski pravoslavci 64.7%, Muslimani 33.3%, ostali kršćani 0.37%, ostali i neodređeni 1.63% (2002.)

Jezici:

makedonski 66.5% (službeni), albanski 25.1% (službeni), turski 3.5%, romski 1.9%, srpski 1.2%, ostali 1.8% (2002 census)

Etničke skupine:

Makedonci 64.2 % , Albanci 25.2 %, Turci 3.9 %, Romi 2.7 %, Srbi 1.7 %, Bošnjaci 0.8 %, Vlasi 0.5 % i drugi.

POLITIČKO UREĐENJE

Ime države:

službeno dugi oblik: Republika of Makedonija
službeno kraći oblik: Makedonija
napomena: službeni oblik koji se koristi u UN, EU i NATO je Bivša jugoslavenska republika Makedonija (Former Yugoslav Republic of Macedonia - FYROM)

Državno uređenje:

parlamentarna demokracija

Glavni grad:

Skopje

Neovisnost:

8. rujan 1991. (referendum)

Nacionalni praznik:

Ilinden - 2. kolovoz

Ustav:

usvojen 17. studenoga 1991.(amandmani iz 2001. i 2005.)

Izvršna vlast:

šef države: predsjednik Branko CRVENKOVSKI (od 12. svibnja 2004.)
šef vlade: premijer Nikola GRUEVSKI (od 26. kolovoza 2006.)

Zakonodavna vlast

jednodomna skupština ili Sobranie (120 mjesta)
izbori: posljednji održani 5. srpnja 2006. (sljedeći u srpnju 2010.)

Sudbena vlast:

Vrhovni sud – suce imenuje Skupština; Ustavni sud - suce imenuje Skupština; Republičko sudbeno vijeće - suce imenuje Skupština

Članstvo u međunarodnim organizacijama:

ACCT (pridruženi član), BIS, CCC, CE, CEI, EAPC, EBRD, ECE, FAO, IAEA, IBRD, ICAO, ICRM, IDA, IFAD, IFC, IFRCS, ILO, IMF, IMO, Intelsat, Interpol, IOC, IOM (promatrač), ISO, ITU, OPCW, OSCE, PCA, PFP, UN, UNCTAD, UNESCO, UNIDO, UPU, WCL, WHO, WIPO, WMO, WToO, WTrO (promatrač), članica WTO od 4. travnja 2003., članica CEFTA-e od 27. veljače 2006.

GOSPODARSTVO

Gospodarstvo - pregled:

Prije osamostaljenja 1991., Makedonija je bila jedna od najmanje razvijenih republika Jugoslavije, sa samo 5% udjelom u proizvodnji robe i davanju usluga. Raspadom Jugoslavije stao je priljev sredstava od središnje vlasti. Slaba infrastruktura, sankcije UN-a i grčki gospodarski embargo zbog državnog imena i zastave zaustavila je gospodarski razvoj do 1996. Od tada je BDP započeo rast sve do 2000. Volja vodstva države za provedbom gospodarske reforme, slobodnom trgovinom i regionalnom integracijom bila je usporena etničkim nemirima Albanaca u 2001. Rast je ponovno zabilježen tek 2002. za 0.9%, a od 2003.-06. ustalio se na prosječno 4% godišnje. Makedonija održava makroekonomsku stabilnost s niskom stopom inflacije, ali još zaostaje za regijom u privlačenju stranih investicija i porastu broja zaposlenih. Velik postotak gospodarstva Makedonije potpada pod sivo tržište, prema procjenama više od 20% BDP, koji ne ulazi u službene statistike.

BDP – paritet kupovne moći

16,96 milijardi $

BDP – službena tečajna lista

5.601 milijardi $ (procjena 2006.)

Stopa rasta BDP-a

3,1% (procjena 2006.)

BDP per capita (paritet kupovne moći)

8.300 $ (procjena 2006.)

BDP – prema sektorima:

poljoprivreda: 12,6%
industrija: 29,5%
usluge: 57,9% (procjena 2006.)

Radna snaga:

880.000 (procjena 2006.)

Nezaposlenost

36% (procjena rujan 2006.)

Inflacija

3,2% (procjena 2006.)

Udio investicija u BDP-u

17,8% (procjena 2006.)

Proračun:

prihodi: 2.132 milijardi $
rashodi: 2.167 milijardi$; (procjena 2006.)

Udio javnog duga u BDP-u

41,5% (procjena 2006.)

Poljoprivredni proizvodi:

grožđe, vino, duhan, povrće; mlijeko jaja

Industrije:

proizvodnja hrane i pića, tekstilna, kemijska, metal, čelik, cement, energija, farmaceutska industrija

Industrijska proizvodnja - stopa rasta:

3,4% (procjena 2006.)

Izvoz (2005. god.)

2.396 milijardi $ f.o.b. (procjena 2006.)

Izvozni proizvodi:

hrana, pića, duhan; tekstil, čelik i željezo

Zemlje izvoza:

Srbija (s Crnom Gorom) 23,2%, Njemačka 15,6%, Grčka 15,1%, Italija 9,9%, Bugarska 5,4%, Hrvatska 5,2% (2006.)

Uvoz:

3.682 milijardi $ f.o.b. (procjena 2006.)

Uvozni proizvodi:

strojevi i oprema, automobili, kemikalije, goriva, prehrambeni proizvodi

Zemlje uvoza:

Rusija 15,1%, Njemačka 9,8%, Grčka 8,5%, Srbija (s Crnom Gorom) 7,5%, Bugarska 6,7%, Italija 6% (2006)

Pričuva od vanjskotrgovinske razmjene i zlata:

1.889 milijardi $ (procjena 2006.)

Vanjski dug:

2.365 milijardi $ (procjena 2006.)

Valuta:

makedonski denar (MKD)

Fiskalna godina

kalendarska godina

KOMUNIKACIJE

Broj korisnika čvrstih linija:

490.900 (2006.)

Broj korisnika mobilnih linija:

1.417 milijuna (2006.)

Internetski kod zemlje:

.mk

Broj korisnika Interneta:

268.000 (2006.)

PROMET

Broj zračnih luka:

17 (2007.)

Cjevovodi:

plin 268 km; nafta 120 km (2006.)

Pruge:

ukupno: 699 km (2006.)

Ceste:

ukupno: 8,684 km (1999.)

VAŽNE ADRESE

Diplomatsko predstavništvo RH u Republici Makedoniji:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Makedoniji
veleposlanik: Ivan Kujundžić
tel: 00389 2 32 48 170, 32 46 013,
faks: 00389 2 3246 004
adresa
Mitropolit Teodosij Gologanov 44
91000 Skopje
MAKEDONIJA
e-mail: croemb.skopje@mvpei.hr

Diplomatsko predstavništvo Republike Makedonije u RH:

Veleposlanstvo Republike Makedonije u Republici Hrvatskoj
tel: +385 1 46 20 261; 45 72 812
faks: +385 1 46 17 369
adresa:
Kralja Zvonimira 6/1
10 000 Zagreb
HRVATSKA
e-mail: veleposlanstvo.republike.makedonije@zg.t-com.hr

VAŽNIJE WEB ADRESE

Ministarstvo financija Republike Makedonije

www.finance.gov.mk

Ministarstvo ekonomije Republike Makedonije

www.economy.gov.mk

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva

www.mzsv.gov.mk

Ministarstvo rada i socijalne politike

www.mtsp.gov.mk

Narodna banka Makedonije

www.nbrm.gov.mk

Državni zavod za statistiku

www.stat.gov.mk

Informativna agencija

www.sinf.gov.mk

Ured za zaštitu industrijskog vlasništva

www.ippo.gov.mk

Agencija za inozemna investicije u Republiku Makedoniju

www.macinvest.org.mk

Gospodarska komora Makedonije

www.mchamber.org.mk

Carinska uprava Makedonije

www.customs.gov.mk

Makedonska burza

http://www.mse.com.mk


Više o makedonskom gospodarstvu, pravnom sustavu i poslovnim običajima možete naći na stranici

Hrvatske gospodarske diplomacije.

 

Želite besplatan Marketinški vodič?

Marketinški vodič u izdanju tvrtke Filaks d.o.o. prva je publikacija koja obuhvaća marketinška znanja i aktualne informacije s tržišta na području Zagreba i Zagrebačke županije.


Publikacija je kreirana s ciljem da osigura potpune informacije o djelatnosti te služi kao priručnik poduzetnicima i menadžerima koji su u dodiru s marketingom, bilo da pružaju ili koriste marketinške usluge, te osobama koje se educiraju i kontinuirano usavršavaju u ovom atraktivnom području.


Vezano uz pripremu izdanja Marketinški vodič, mr. sc. Elvira Mlivić Budeš, direktorica poduzeća Filaks i urednica izdanja izjavila je: "Cilj publikacije je educirati i informirati o izazovima marketinške strategije i taktike u praksi. Publikacija obuhvaća sljedeće teme: Izazovi marketinga u 21. stoljeću, Novi marketinški alati i vještine, Marketinška strategija u praksi, Edukacija u marketingu i Uspješni odnosi s klijentima. Posebna zanimljivost izdanja je Rječnik marketinga te adresari medija i agencija za tržišno komuniciranje."


Business.hr u suradnji s tvrtkom Filaks omogućava Vam da se predbilježite na primanje besplatne publikacije Marketinški vodič.


Za primanje besplatnog Marketinškog vodiča potrebno je samo ispuniti jednostavnu online prijavnicu.


Marketinški vodič doći će do vašeg radnog stola do 31. siječnja 2008.


Izvor: Business.hr, 26.11.2007.

 

Predstavljen vodič "Poslovanje s EU"

Elektronički vodič "Poslovanje s EU" namijenjen je prvenstveno pripremi malih i srednjih tvrtki koje posluju ili tek planiraju poslovati na zajedničkom europskom tržištu, a izrađen je u sklopu promotivnih aktivnosti projekta pomoći hrvatskim tvrtkama od strane gospodarske komore iz Antwerpena "Acquis Transfer Croatia".


Provedbu tog dvogodišnjeg projekta, koji bi trebao završiti krajem 2008. godine, sa 83 tisuće eura financira flamanska vlada, a uz pomoć hrvatskim tvrtkama za sučeljavanje s konkurencijom na integriranom europskom tržištu predviđa i izobrazbu djelatnika Hrvatske gospodarske komore (HGK) za pružanje pomoći, rekla je na predstavljanju projekta i vodiča voditeljica Euro info komunikacijskog centra (EICC) pri HGK Vesna Torbarina.


Uz izdavanje elektroničkog vodiča projekt "Acquis Transfer Croatia" obuhvaća i tematske radionice, na kojima će, ovisno o interesu tvrtki, biti riječi o konkretnim pitanjima suradnje s EU, primjerice uvođenja HAACAP standarda za prehrambenu industriju, korištenja CE znaka kvalitete i sl., s kojima će se započeti u proljeće iduće godine, rekla je Torbarina. Ujedno, dodala je, u sklopu tog projekta u Antwerpenu će biti održana radionica "Poslovati s Hrvatskom".


Vodič "Poslovati s EU" pak predstavlja alat za pronalaženje relevantnog izvora uvijek ažurnih informacija o brojnim aspektima poslovanja u i sa EU, rekao je voditelj EICC-a Antwerpen Luc van Looveren. Vodič se sastoji do deset poglavlja, a njime su obuhvaćeni osnovni podaci o Uniji, tj. njenim institucijama i politici, kao i pregled pravila prilikom uvoza u EU, porezne i carinske politike Unije, prava intelektualnog vlasništva, načine za pronalaženje poslovnih partnera iz EU, kao i pokretanja poslovanja u Uniji i sl. Sve te informacije hrvatskim će tvrtkama biti od iznimne važnosti prilikom susreta s velikom konkurencijom koja vlada na tržištu EU, rekao je tom prilikom belgijski veleposlanik Marc de Schoutheete de Tervarent. Pritom je istaknuo kako je upravo Belgija vrlo dobar partner za prenošenje znanja na tom području, jer sama ne raspolaže značajnijim prirodnim resursima te je uvijek bila prisiljena na uvoz svega što joj je nužno, a što je rezultiralo ogromnim znanjem o međunarodnoj trgovini.


Izvor: HINA

 

HEROLD Marketing CD Business - 5% popusta na poslovne pakete


Iz širine podataka u njihovu dubinu....


HEROLD Marketing CD business najbrži je put prema unikatnoj bazi podataka o austrijskim poduzećima i ustanovama i osnova za sve daljnje marketinške akcije u vašem poduzeću. To je bitan i učinkovit alat za analizu vaše djelatnosti na austrijskom tržištu, odnosno sredstvo za analizu vaše konkurencije.


  • HEROLD Marketing CD business omogućuje neposredan pristup do najpotpunijih i najaktualnijih podataka o austrijskim poduzećima
  • Sadrži precizne podatke o više od 340.000 austrijskih poduzeća i ustanova (naziv poduzeća, adresa, telefon, faks, e-mail, internetska stranica, i sl.)
  • Marketinški relevantne dodatne informacije o približno 110.000 renomiranih poduzeća (profil poduzeća, opis djelatnosti, promet, broj zaposlenih, vozni park, i sl.)
  • Podaci o osoblju za cca 230.000 poduzeća (uključivo s imenima, stručnim nazivima, radnim mjestima)

Članovi Hrvatskih izvoznika ostvaruju popust od 5% kod kupnje poslovnih paketa HEROLD Marketing CD business.



Distribucija HEROLD Marketing CD business:
Hohnjec & Hohnjec poslovno savjetovanje
Jurja Žerjavića 8, 10000 Zagreb - HR
Tel: +386 (0)41 751 179,
E-mail: iztok.hohnjec@siol.net
www.herold-data.net

 

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

HOTEL EXPRESS INTERNATIONAL vodeći je svjetski „hotel discount & management“ program, osnovan 1987. u SAD-u, sa sjedištem u Norveškoj, koji uz 57 ureda u svijetu, od 2005. godine svoj ured ima i u Zagrebu.


HEI svojim poslovnim i individualnim korisnicima omogućuje 50% povoljniji smještaj u preko 4000 hotela širom svijeta uz besplatnu uslugu rezervacije, čime se ujedno i rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke i uspješno vrši outsourcing određenog segmenta poslovanja koji se može proširiti i na organizaciju konferencija, seminara i poslovnih sastanaka.


HEI zlatna članska kartica, koja glasi na ime i prezime, predstavlja HEI članstvo koje vrijedi godinu dana. Povrat investicije članstva ostvaruje se već nakon dva do tri noćenja!


Preko 3,5 milijuna prodanih HEI kartica uz 20 godina tradicije, garancija su kvalitetne usluge. U godinu dana 30 hotela u Hrvatskoj pridružena su ovom uspješnom programu, a više od 70 tvrtki, među kojima su i Deloitte, General Grafik, Infoarena, TIM-ZIP, Spectator Solis, Gradatin, Tekstil Uzor, Zagreb-Montaža, Sinaco i mnogi drugi, koristi prednosti HEI članstva ostvarujući značajne uštede pri putovanjima.


HEI zlatna kartica predstavlja i izuzetan poslovni poklon za poslovne partnere.
Svim članovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta.

Kontakt:
Tel 01 4851 462
Fax 01 4851 933
e-mail: prodaja@hot-ex.hr
www.hot-ex.hr

 

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

 

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom pouzdanošću i trajnošću. Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

 

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2007. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]