Izvoznik, broj 38, prosinac 2007.
Intervju
Goran Gazivoda, predsjednik Uprave Banco Popolare Croatia
Aktivnosti HIZ-a
Banco Popolare Croatia d.d. i Hrvatski izvoznici potpisali Sporazum o suradnji
HIZ donirao studentsku udrugu eSTUDENT
Vijesti iz EU
Hrvatska otvorila pregovore s EU u još dva poglavlja
Nova „Red tape“ Internet stranica za poduzetnike
Odobren hrvatski IPARD plan za poljoprivredu i ruralni razvoj
Sajmovi
13. međunarodni sajam GAST 2008
Novosti
Tajništvo CEFTA-e traži djelatnike iz JI Europe
HGK
HGK Zagreb Zlatne kune dodijelio Končar-D&ST-u i Inkeru
Priručnik o natječajnim procedurama EU
HBOR
Preko 3 milijarde kuna za poticanje izvoza u 2007.
O članovima
Novi ugovor Ericsson Nikole Tesle u BiH
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište – Država Izrael
Iz tiska
Hitno osnovati ministarstva izvoza i državne administracije
Popusti za članove HIZ-a
HEROLD Marketing CD Business - 5% popusta na poslovne pakete
Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”
Intervju

Goran Gazivoda, predsjednik Uprave Banco Popolare Croatia

1. Banco Popolare Croatia dio je Banco Popolare grupe, koja je prisutna na hrvatskom tržištu od 2006. godine. Predstavite nam ukratko banku.


Matična kuća naše banke je Banco Popolare, jedna od najvećih talijanskih bankarskih grupacija po ključnim financijskim pokazateljima, koja je s radom započela prvog srpnja ove godine i koja je nastala spajanjem Banco Popolare di Verona e Novara i Banca Popolare Italiana. Novonastala grupacija ima velike ambicije, kako na matičnom tržištu, tako i u pogledu širenja poslovne mreže izvan Italije, posebno u regiji jugoistočne Europe. Što se tiče ambicija Banco Popolare grupe u Hrvatskoj, osnovni je cilj bio stvoriti univerzalnu banku po međunarodnim standardima i standardima grupe – od strategije, organizacije do samog poslovanja i zatim ojačati tržišnu poziciju, dakle usredotočiti se na rast i profitabilnost. U tom su smislu već uložena znatna sredstva i planirana su daljnja ulaganja. Tako je, primjerice, u travnju ove godine izvršena dokapitalizacija od strane većinskog vlasnika te je kapital banke povećan za 111 milijuna kuna pa jamstveni kapital trenutno iznosi 223 milijuna kuna. Time je banka dobila potrebna sredstva za daljnji planirani rast i razvoj.
S ponosom mogu reći da otvaramo četiri nove poslovnice, u Draškovićevoj ulici u Zagrebu, u Velikoj Gorici, Karlovcu i Vinkovcima, čime će banka imati mrežu od ukupno 32 poslovnice strateški vrlo dobro raspoređene diljem Hrvatske, od Čakovca i Varaždina na sjeverozapadu zemlje, preko Pule i Rijeke do Splita i Vukovara na krajnjem istoku Hrvatske. Ove smo godine posebnu pažnju posvetili i razvitku poslovanja s pravnim osobama čiji je udio u ukupnom portfelju u studenom premašio 15% što je vrlo dobar rezultat obzirom da se taj segment poslovanja počeo razvijati početkom ove godine. U tom segmentu posebno smo posvećeni poslovanju sa srednje velikim poduzećima, posebno proizvođačima i izvoznicima. Treći bitan segment ulaganja ove godine je informatički sustav, stvaramo snažan IT sustav koji će moći brzo i efikasno podržati sve zahtjeve banke koja se ubrzano razvija – od novih proizvoda i usluga do potpune umreženosti svih djelatnika. Sve spomenuto praćeno je zapošljavanjem novih djelatnika, stručnjaka na svom području rada, tako da smo ove godine svoj tim osnažili za pedesetak novih članova, banka trenutno broji 240 djelatnika.


2. Zanimljivo je da je Banco Popolare Croatia prvenstveno orijentirana prema proizvođačima i izvoznicima. Koja je osnovna vizija banke u praćenju tako zahtjevnih klijenata kao što su izvoznici?


Jedna od velikih prednosti stvaranja potpuno nove bankarske priče jest mogućnost jasnog i detaljnog definiranja strategije i poslovne orijentacije. Mi smo se odlučili posvetiti manjim i srednje velikim poduzećima, prije svega proizvođačima i izvoznicima, jer je to sektor u kojem vidimo budućnost i upravo tu možemo pokazati i ponuditi sve prednosti manje banke poput brzine u odlučivanju, fleksibilnosti i konkurentnih uvjeta – ukratko: možemo izgraditi partnerski odnos sa svakim klijentom krojeći proizvode i usluge prema zahtjevima i potrebama svakog klijenta posebno i vjerujem da će tržište to prepoznati. Usko surađujemo s našom matičnom kućom, Banco Popolare grupom, koristeći njezinu mrežu, proizvode i usluge kao dio cjelokupnog servisa naših klijenata. Što se konkretnih koraka u suradnji s izvoznicima tiče, napravili smo listu izvoznika koje kontaktiramo, jedan smo od glavnih partnera HBOR-a u realizaciji njihovih poduzetničkih programa, dosta surađujemo i s HAMAG-om i veselimo se dobroj suradnji s vama, Hrvatskim izvoznicima, spremni smo podržati sve vaše akcije i zajednički osmisliti nove. U uvjetima sve zahtjevnijeg tržišta banka mora biti pravi partner u poslovanju na način da za klijenta učini i korak više dobrim poznavanjem njegovog poslovanja, tržišnih prilika, zakonskih propisa, savjetom o mogućnostima financiranja i poticajnim sredstvima, pristupu novim tržištima i potencijalnim partnerima.


3. Ujedno, BPC prati talijanske kompanije pri investiranju u Hrvatsku. Koje biste investicijske projekte posebno izdvojili?


Da, to je druga prednost podrške velike bankarske grupacije kakva je Banco Popolare. Spremni smo pratiti naše klijente i klijente naše grupe od njihovog ulaska na hrvatsko tržište, savjetujemo ih o svim mogućnostima financiranja. Uplata osnivačkog pologa, instrukcije uplate te izdavanje potvrde potrebne za registraciju pri trgovačkom suda standardni su dio naše ponude, a opet uz savjete o još uvijek postojećim posebnostima hrvatskog platnog prometa odnosno deviznog zakona važan su dio palete naših proizvoda i usluga. Što se konkretnih investicijskih projekata tiče, veliku medijsku pažnju pobudio je projekt Adriatica-Dunav koji smo prezentirali prilikom potpisivanja sporazuma o suradnji s vašom udrugom. Radi se o dosad najvećoj talijanskoj greenfield investiciji u Hrvatskoj, u vrijednosti od 16,9 milijuna eura i to o pogonu za proizvodnju umjetnih gnojiva na području Vukovara. Proizvodnja će biti potpuno ekološka i, što je možda i najbolja vijest, zaposlit će se više od stotinu ljudi.


4. Koji su planovi Banco Popolare Croatia za 2008. godinu, odnosno naredno razdoblje?


Nastavit ćemo s poslom koji smo započeli ove godine – širenjem poslovanja u svim segmentima, povećanjem broja klijenata, proizvoda i usluga. Tako 2008. godine planiramo otvoriti dodatnih pet poslovnica uz razvitak mreže bankomata i kartičnog poslovanja. U segmentu corporate-a otvorit ćemo specijalizirane centre za poslovanje s pravnim osobama i to u Puli, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Osijeku, uz postojeći centar u Zagrebu.


Banco Popolare Croatia d.d. i Hrvatski izvoznici potpisali Sporazum o suradnji

Banco Popolare Croatia d.d. i udruga Hrvatski izvoznici sklopili su, 12. prosinca 2007., Sporazum o poslovnoj suradnji, s ciljem zajedničkog poticanja hrvatskog izvoza. Sporazum su potpisali predsjednik Uprave Banco Popolare Croatia d.d. Goran Gazivoda i glavni tajnik HIZ-a Dubravko Miholić.


Osim redovite suradnje kroz zajedničke inicijative i aktivnosti za unapređenje poslovnog okruženja i stvaranje pretpostavki za povećanje razine hrvatskoga izvoza, Banco Popolare Croatia d.d. će izvoznike poticati kreiranjem posebne ponude usluga, oblikovanih prema potrebama izvozno orijentiranih tvrtki.


„Ovaj sporazum o poslovnoj suradnji s Hrvatskim izvoznicima za nas je vrlo značajan obzirom da smo u poslovanju s pravnim osobama orijentirani prije svega na izvozna i proizvodna poduzeća. Svojim klijentima pružamo uslugu i proizvode prilagođene svakom klijentu posebno, prema njegovim potrebama. Usko surađujemo s našom matičnom kućom, Banco Popolare grupom, koristeći njezinu mrežu, proizvode i usluge kao dio cjelokupnog servisa naših klijenata. Potpisivanjem ovog sporazuma zaokružili smo mrežu suradnje s državnim institucijama i poslovnim udruženjima. Vrlo uspješno surađujemo s raznim ministarstvima, HBOR-om, HAMAG-om i siguran sam da ćemo vrlo uspješno surađivati i s Hrvatskim izvoznicima“, istaknuo je Goran Gazivoda, predsjednik Uprave Banco Popolare Croatia.


„Zbog svojih učinaka na ukupno poslovanje, odluke o načinu financiranja vrlo su ozbiljne i važne za svako poduzeće. Izvozni posao ima svoje posebnosti te zahtjeva posebne kreditne linije i programe. Osiguravanje kvalitetne komunikacije između izvoznika i banaka glavni je razlog zbog kojeg HIZ ulazi u partnerske odnose s financijskim institucijama. S ciljem pojednostavljivanja postupaka financiranja i osiguranja izvoza, Hrvatski izvoznici do sada su sporazume o suradnji potpisali s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Hrvatskom poštanskom bankom, Partner bankom, Privrednom bankom Zagreb, Société Générale Splitskom bankom, Erste & Steiermärkische bankom te Croatia osiguranjem. Vjerujem da će suradnja s Banco Popolare Croatia doprinijeti stvaranju boljih uvjeta za hrvatske izvozne tvrtke“, naglasio je glavni tajnik HIZ-a Dubravko Miholić.


Nakon potpisivanja Sporazuma predstavljen je projekt Adriatica-Dunav, kao jedna od značajnijih greenfield investicija talijanskih investitora u Hrvatskoj, u kojoj sudjeluje i Banco Popolare Croatia. Prema riječima direktorice Sektora za poslovanje s pravnim osobama BPC Mirne Šipek Mlikotić, talijanska tvrtka za proizvodnju umjetnih gnojiva Adriatica SpA tim će projektom uložiti 16,9 milijuna eura u izgradnju skladišnih prostora i proizvodnih hala na području Vukovara. Adriatica SpA u tu je svrhu osnovala društvo Adriatica Dunav d.o.o., a Vukovar je, osim zbog statusa područja od posebne državne skrbi, koji donosi brojne povlastice za poslovanje, odabran i zbog vrlo dobre prometne povezanosti. Uz vukovarsku luku na Dunavu, željeznički čvor u okolici te blizinu autocesti Zagreb-Beograd, prednost tog područja je i činjenica da se nalazi na sjecištu hrvatskog, mađarskog, srpskog, bosanskog i rumunjskog tržišta, istaknula je Šipek Mlikotić te dodala da će ovu investiciju financijski pratiti BPC i Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Riječ je o izgradnji oko 80 tisuća četvornih metara skladišnih te oko 22 tisuće četvornih metara proizvodnih i uredskih kapaciteta, opremljenih suvremenom proizvodnom linijom za gnojiva te automatskom pakirnicom.

 

HIZ donirao studentsku udrugu eSTUDENT


Nakon potpisanog Ugovora o donatorstvu, predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago uručio je 18. prosinca 2007., predsjedniku studentske udruge eSTUDENT, podružnice EFZG, Matiji Troskotu donatorski ček u iznosu od 25 tisuća kuna. Navedeni iznos udruga eSTUDENT koristit će u svrhu ostvarivanja zacrtanih ciljeva, odnosno obavljanja djelatnosti određenih svojim Statutom.


Hrvatski izvoznici u ovo predblagdansko vrijeme nastavljaju započetu tradiciju poticanja onih za koje vjeruju da će ovaj neveliki novčani iznos znati oplemeniti, dodati mu vrijednost promocijom hrvatskog znanja i izvrsnosti, te time doprinijeti jačanju hrvatskoga gospodarstva. Tako je ove godine odlučeno da se sredstva predviđena za organizaciju blagdanske proslave daruju studentskoj udruzi eSTUDENT.


Studentska udruga eSTUDENT osnovana je u ožujku 2004. s ciljem povezivanja najboljih studenata Sveučilišta u Zagrebu i najboljih poduzeća koja posluju u Republici Hrvatskoj. Osnovala ju je grupa studenata i asistenata smatrajući da studentima mogu osigurati dodatna znanja i vještine koja će im biti od velike pomoći u budućem profesionalnom životu. Cilj joj je uz pomoć gospodarstvenika i djelatnika Fakulteta najboljim studentima, ključnim figurama i nositeljima budućeg razvoja, pružiti izvannastavnu izobrazbu sa svrhom stvaranja potpune i konkurentne radne snage. eSTUDENT djeluje kao posrednička agencija koja poduzećima može ponuditi kvalitetne studente u čijem razvoju i sama sudjeluju, a studentima koji svojim postignućima zaslužuju, ali i žele nešto više od studija, ponuditi osposobljavanje za više razine čime će dobiti jedinstvenu konkurentsku prednost na tržištu rada te jaču pregovaračku poziciju.


Više o aktivnostima studentske udruge eSTUDENT možete pronaći na njihovoj internetskoj stranici http://www.e-student.hr.


Prošle su godine Hrvatski izvoznici isti iznos darovali Hrvatskom savezu informatičara, kao pomoć u organizaciji 19. međunarodne informatičke olimpijade, održane u Zagrebu, od 15. do 22. kolovoza 2007. Uspješna organizacija ovog skupa, koja je postavila nova mjerila za domaćine budućih međunarodnih olimpijada znanja, kao i ostvareni rezultati mladih hrvatskih informatičara, članova Hrvatskog saveza informatičara, potvrdili su nam isplativost investiranja u znanje i mladost.


Članovi udruge Hrvatski izvoznici ovom donacijom žele potaknuti i ostale institucije da novčanim sredstvima pomognu mladim stručnjacima koji mogu i imaju želju uključiti se u gospodarski razvoj Hrvatske.

 

Hrvatska otvorila pregovore s EU u još dva poglavlja

Hrvatska je 19. prosinca 2007. u Bruxellesu, na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju, otvorila pregovore u još dva poglavlja europske pravne stečevine, čime iz 2007. izlazi s ukupno 16 otvorenih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Šef hrvatskog pregovaračkog tima Vladimir Drobnjak izrazio je zadovoljstvo otvaranjem pregovora u poglavljima Transeuropske mreže i Financijske i proračunske odredbe te najavio otvaranje nekoliko poglavlja u sljedećih nekoliko mjeseci.


Drobnjak je izrazio posebno zadovoljstvo dobrim ocjenama izrečenim u pogledu kvalitete i opsega posla koji je Hrvatska obavila 2007. godine.


Poglavlje Transeuropske mreže novo je poglavlje, koje u prethodnom krugu proširenja nije postojalo, a odnosi se na suradnju unutar EU-a na razvijanju prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture. EU razvijanje infrastrukture smatra uvjetom za jačanje socijalne kohezije, ostvarivanja unutarnjeg tržišta i homogenog razvitka.


Da bi zatvorila pregovore u novo-otvorenim poglavljima Hrvatska će morati ispuniti po jedno mjerilo za svako poglavlje.


Voditeljica radne skupine za poglavlje Transeuropske mreže Romana Palčić objasnila je da se mjerilo odnosi na prometnu mrežu, to jest trebat će kroz pregovore s europskom stranom definirati koji će dijelovi hrvatske prometne infrastrukture biti dijelovi transeuropskih prometnih mreža, željezničke, cestovne, mreže morskih luka, mreže luka na unutarnjim plovnim putovima i zračnih luka.


I u poglavlju Financijske i proračunske odredbe, koje pokriva uplate zemalja članica u zajednički europski proračun, postavljeno je jedno mjerilo za zatvaranje.


Ono se odnosi na jačanje administrativnih kapaciteta i pripremu proceduralnih pravila kako bi do pristupanja u EU, državna uprava bila u stanju točno izračunavati, izrađivati projekcije, prikupljati i uplaćivati sredstva u europski proračun.


Europska unija prema Rimskom ugovoru iz 1957. ima pravo na vlastite prihode, koji se pune iz tri vrste prihoda - od carinskih prihoda, od PDV-a i od doprinosa zemalja članica.


Europskoj uniji od carinskih prihoda pripada oko 75 posto. Od poreza na dodanu vrijednost Uniji pripada dio prihoda. Taj dio može iznositi maksimalno pola posto od osnovice za obračun PDV-a. Treći izvor prihoda utvrđuje se u razgovorima između zemalja članica i Europske komisije nakon što se utvrdi koliki su rashodi i prihodi te koliko još nedostaje u proračunu.


U ovom poglavlju nema direktiva koje treba unositi u nacionalno zakonodavstvo, nego se sastoji samo od uredbi koje se izravno primjenjuju u svim državama članicama.


Do stupanja u članstvo Hrvatska je dužna obaviti sve administrativne i tehničke pripreme za transfer sredstava koja pripadaju Uniji. Ovo se poglavlje u pravilu zatvara posljednje, neposredno prije potpisivanja pristupnog sporazuma.

 

Nova „Red tape“ Internet stranica za poduzetnike

Europska komisija pokrenula je novu internetsku stranicu koja omogućava poduzetnicima i ostalima da dostavljaju rukovodećim organima EU savjete o mogućnosti poboljšanja Europskog zakonodavstva i reduciranja administrativnih troškova koji se nameću tvrtkama.


Cilj ove stranice je pojednostaviti poslovanje gospodarstvenicima, uz direktnu pomoć samih gospodarstvenika koji se svakodnevno susreću s tim administrativnim problemima.
Ove on-line konzultacije pridonijeti će direktnom poboljšanju kvalitete legislative EU, sa svrhom smanjenja nepotrebnih administrativnih troškova. Svrha stranice je da se konzultira i nauči što više od samih poduzetnika koji se svakodnevno susreću sa legislativom EU u svom poslovanju, da se naglase najčešće korištene administrativne obveze i da se dobije uvid u one koje bi trebalo pojednostaviti.
Ovaj 18-mjesečni projekt ima za cilj razviti specifična rješenja za svaku državu članicu.


Više informacija o pronađite na internetskoj stranici:
http://ec.europa.eu/enterprise/admin-burdens-reduction/index_en.htm

 

Odobren hrvatski IPARD plan za poljoprivredu i ruralni razvoj

Europski Odbor za ruralni razvitak odobrio je hrvatski IPARD plan za poljoprivredu i ruralni razvitak za razdoblje od 2007. do 2013. godine, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.


Prihvaćanje Plana za poljoprivredu i ruralni razvitak za razdoblje između 2007. i 2013. godine u sklopu IPARD programa od strane Europske komisije preduvjet je za korištenje novca iz pretpristupnog fonda. Glavni je cilj IPARD programa unapređivanje poljoprivrednog sektora uz pomoć poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda.


Tri su prioriteta - poboljšanje tržišne efikasnosti i provedbe EU standarda, pripremne aktivnosti za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i LEADER-a (programa koji omogućava regijama stvaranje i sufinanciranje projekata),i razvoj ruralne ekonomije.


Svaki od prioriteta uključuje određene mjere i podmjere koje se preklapaju s mjerama unutar trenutno aktualnog SAPARD-a, ali uključuju i neke nove, kao primjerice ulaganja u sektor vinarstva i maslinarstva.


Prioriteti dva i tri predstavljaju novost u odnosu na iskustva iz SAPARD-a, a njima se u budućnosti želi obuhvatiti širok krug korisnika s područja ruralnog prostora Hrvatske.


U razdoblju od 2007. do 2010. godine odobrena su sredstva u iznosu od 25 do 26 milijuna eura za svaku godinu. Akreditacija SAPARD agencija i tehničke pojedinosti za svaku od mjera IPARD Plana krenuti će početkom 2008. godine.

 

13. međunarodni sajam GAST 2008


Split, 05. – 09. ožujka 2008.


13. Sajam prehrane
13. Sajam pića
13. Sajam hotelske i ugostiteljske opreme
3. Sajam kave
3. Sajam namještaja
2. SATURN – Sajam za turizam
2. Sajam vina – Dionizijana







Popratna događanja:


• 12. Međunarodno ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića – najveće u Hrvatskoj!
• Ocjenjivanje pakovina maslinovog ulja
• Natjecanje kuhara – Cro Top 10
• Natjecanje barmena Dalmacije
• Revija: Poznati u kuhinji



Kontakt:


Sanja Vuković, Voditeljica projekta GAST
e-mail: sanja.vukovic@sajamsplit.hr
Mob: +385 /98/ 88 10 63
Web: http://www.gastfair.com/

 

Tajništvo CEFTA-e traži djelatnike iz JI Europe

Za potrebe rada Tajništva Sporazuma o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Europi, koje će biti otvoreno u Bruxellesu početkom iduće godine, a sukladno novom i proširenom CEFTA 2006 ugovoru, raspisan je natječaj za dva stručna savjetnika i jednog financijskog administratora, objavilo je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Rok za prijavu je 11. siječnja 2008.


Kako bi Tajništvo CEFTA-e bilo na vrijeme spremno za rad, kao administrativna i potporna institucija CEFTA-e, već je krajem studenog pokrenut natječaj za radna mjesta direktora i izvršnog pomoćnika direktora Tajništva, koji završava 27. prosinca 2007.


Natječaj, koji je pokrenuo Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu, bit će posredstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva objavljen u Hrvatskoj i odnosi se na sve hrvatske građane, sukladno propisanim uvjetima.


Istovjetan oglas objavljen je na službenim stranicama Pakta o stabilnosti, pod čijim će se okriljem i provoditi izbor kandidata, i u svim zemljama CEFTA-e, te iako nema ograničenja u pravu na prijavu, prednost se daje kandidatima iz zemalja jugoistočne Europe.


Glavni uvjeti za radna mjesta stručnog savjetnika Tajništva CEFTA-e su diploma iz ekonomije ili javne uprave, odnosno specifična znanja stečena radnim iskustvom, stručno poznavanje rada WTO, WCO i EU, kao i deset godina radnog iskustva u nacionalnim javnim upravama (relevantna ministarstva ili strukovna poslovna udruženja i komore).


Za mjesto financijskog administratora pak glavni uvjet je relevantna kvalifikacija iz računovodstva te najmanje deset godina radnog iskustva na području financijskog menadžmenta i planiranja po mogućnosti u međunarodnom okruženju.


Za obje pozicije uvjet je izvrsno poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu, računalna pismenost, a poželjno je znanje i više jezika zemalja članica CEFTA-e.


Oglas sa svim detaljima o uvjetima prijave i prijavnim obrascima je objavljen na internetskim stranicama Pakta o stabilnosti

 

HGK Zagreb Zlatne kune dodijelio Končar-D&ST-u i Inkeru

U sklopu svečane sjednice Gospodarskog vijeća HGK-Komore Zagreb dodijeljene su plakete Zlatna kuna najuspješnijim trgovačkim društvima za ostvarene poslovne rezultate u 2006. godini te za dostignuća na području inovacija, kao i u povodu značajnih obljetnica.


U kategoriji velikih trgovačkih društava s područja grada Zagreba Zlatnu kunu dobila je tvrtka Končar-D&ST (Distributivni i specijalni transformatori), dok je s područja Zagrebačke županije u istoj kategoriji nagrađena tvrtka Inker.


Zlatnu plaketu u kategoriji srednjih trgovačkih društava s područja grada Zagreba dobila je tvrtka Exor, koja se bavi informatičkim inženjeringom, dok je s područja Zagrebačke županije nagrađena tvrtka Telegra, koja se bavi projektiranjem, razvojem, proizvodnjom, ugradnjom i održavanjem prometnih i telekomunikacijskih sustava.


U kategoriji malih trgovačkih društava s područja grada Zagreba Zlatnu plaketu je dobila tvrtka Glazir, proizvođač voćnih fila i punila za pekarsku industriji, a tvrtka S.K.A.H. iz Križa, koja proizvodi kolače, čajna peciva, torte i ostale slastice, dobitnik je plakete u toj kategoriji s područja Zagrebačke županije.


Posebno priznanje Komore Zagreb dobila je tvrtka Pluto u povodu 85 godina poslovanja te tvrtka Samoborka za 100 godina poslovanja.


Prema riječima predsjednika HGK-Komore Zagreb Zlatana Fröhlicha, nagrađene su kompanije koje su ostvarile izuzetne poslovne rezultate u primjeni novih tehnologija, izvoznim postignućima, zapošljavanju i inovativnosti, što je pretpostavka daljnjeg razvoja i sudjelovanja na zahtjevnom svjetskom tržištu robe i usluga.


Čestitajući nagrađenima, kazao je kako je uvjeren da će im nagrade biti poticaj za nove poslovne uspjehe, daljnji razvoj proizvodnje te jačanje izvoza.


Prema njegovim riječima, Komora Zagreb naglasak stavlja na proces brže prilagodbe trgovačkih društava tehničkim i drugim standardima EU, te na afirmaciju kvalitete hrvatskih proizvoda i usluga, kao i na nova ulaganja, posebice u proizvodnju, tehnološki razvitak, stvaranje nove dodane vrijednosti, povećanje izvoza i zapošljavanja.

 

Priručnik o natječajnim procedurama EU

Priručnik o ugovorima i natječajnim procedurama Europske komisije, autorice dr. Marije Vojnović, direktorice zagrebačke konzultantske tvrtke Euroconsilium specijalizirane za programe i projekte Europske unije i ostalih međunarodnih institucija, predstavljen je 11. prosinca 2007. u Komori Zagreb.


Izdavač te knjige je nakladnička kuća Jesenski i Turk, a recenzenti su dr. Višnja Samardžija, voditeljica Odjela europskih integracija Instituta za međunarodne odnose i dr. Zlatan Fröhlich, predsjednik Komore Zagreb te član Pregovaračke skupine Vlade RH s Europskom unijom za poglavlja 18. i 22. Kako su istaknuli recenzenti, taj priručnik jedan je od prvih radova domaćeg autora koji je prikladan za poslovnu i akademsku zajednicu, ali i za širu čitalačku publiku.


Cilj je te praktične knjige približiti problematiku korištenja EU fondova, upoznati korisnike s natječajnim procedurama te olakšati, posebice gospodarstvenicima i dijelu upravnih i razvojnih institucija, natjecanje na programima Europske komisije. Među ostalim, priručnik pojašnjava i posebna pravila Europske komisije, tzv. Prag proceduru, daje odgovore na pitanja gdje se mogu dobiti informacije o otvorenim natječajima, kakva su pravila za ugovore o uslugama, nabavi i radovima ovisno o financijskom proračunu nekog projekta, a sadrži i rječnik termina koji se koriste u EU tenderima.

 

Preko 3 milijarde kuna za poticanje izvoza u 2007.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak tijekom 2007. godine omogućila je otvaranje preko 3.700 novih radnih mjesta, odobrivši 870 kredita u ukupnom iznosu od 5 milijardi i 790 milijuna kuna.


Prilikom predstavljanja poslovnih rezultata HBOR-a u 2007. godini, predsjednik Uprave HBOR-a, Anton Kovačev izrazio je zadovoljstvo aktivnošću banke te je istaknuo kako je HBOR u svojih 15 godina postojanja podržao hrvatsko gospodarstvo s preko 60 milijardi kuna kroz 36 tisuća projekata.


Kao posebno značajne, istaknute su aktivnosti HBOR-a na području izvoza i kreditiranja malih i srednjih poduzetnika. Više od 3 milijarde kuna, odnosno više od polovice svih odobrenih HBOR-ovih kredita uloženo je u poticanje izvoza, čime se potvrđuje da HBOR nije samo razvojna banka, već i izvozna banka Republike Hrvatske. I na području osiguranja izvoza HBOR bilježi porast, od 25% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.


Za potrebe malog i srednjeg poduzetništva po posebnim programima odobreno je 414 kredita u iznosu od preko 680 milijuna kuna što je, u usporedbi s prošlom godinom, povećanje od 19%. Gledajući sve kreditne programe, malim i srednjim poduzetnicima odobreno je 2,8 milijardi kuna kredita. Uspješno poslovanje HBOR-a omogućilo je i nedavno smanjenje kamatnih stopa, kao dodatni poticaj razvoju ovog segmenta gospodarstva, koje se najbrže razvija i prilagođava zahtjevima tržišta. Ovom odlukom HBOR izravno daje priliku malim i srednjim poduzetnicima - da određeni dio svojih sredstava ulože u razvoj poslovanja ili preusmjere u modernizaciju, prilagodbu ili daljnje širenje na tržištu. Svi mali i srednji poduzetnici sada ostvaruju pravo ugovaranja poticajne kamatne stope u visini od 4 posto godišnje.


Razvoj infrastrukture i gospodarstva HBOR je ove godine poticao kroz 116 kredita u ukupnom iznosu od 2 milijarde kuna.


Za 2008. godinu najavljeno je daljnje financiranje razvitka malog i srednjeg poduzetništva, jačanje hrvatskih izvoznih mogućnosti, nastavak poticanja ravnomjernijeg regionalnog razvitka te projekata vezanih uz zaštitu okoliša i energetiku.

 

Novi ugovor Ericsson Nikole Tesle u BiH

Nastavljajući uspješnu suradnju s BH Telecomom, vodećim operaterom u Bosni i Hercegovini, Ericsson Nikola Tesla u prosincu je ugovorio nove poslove vrijedne oko 23 milijuna kuna.


Riječ je o proširenju GSM mreže, proširenju postojeće SDP arhitekture novim funkcionalnostima te uvođenju SIP arhitekture. Uvođenje SIP arhitekture pratit će sve preporuke relevantnih standardizacijskih tijela pa je ovakvo proširenje servisne mreže u potpunom skladu sa smjernicama razvoja tehnologija novih generacija u mobilnom i u fiksnom dijelu mreže operatora BH Telecoma.


Potpisivanjem ovih ugovora, BH Telecom je još jednom potvrdio važnost određivanja strategije razvoja mrežne tehnologije, ali i poslovanja modernog telekoma u budućem razdoblju, poglavito u području pružanja multimedijalnih usluga temeljenih na Internet protokolu.

 

Ciljano tržište – Država Izrael

UVOD

Pozadina:

1947. britanska vlada objavljuje da namjerava odustati od mandata i prepustiti pitanje Palestine Ujedinjenim narodima. Posebna komisija usvaja rezoluciju 181. od 29. studenog 1947. i predlaže da se britanski mandat Palestina dijeli na dvije države, arapsku i židovsku, povezane ekonomskom unijom te područje Jeruzalema pod međunarodnim nadzorom. Kada je 14. svibnja 1948. završio britanski mandat, istoga dana je proglašena država Izrael. Arapske su zemlje već sutradan napale Izrael u ime zaštite svoje arapske braće koja se našla izložena etničkom čišćenju od strane Židova (etničko čišćenje je započelo 1947. godine). Izbio rat između Izraela i arapskih zemalja: Libanona, Sirije, Egipta, Transjordanije, Saudijske Arabije i Jemena. Unatoč teškoj situaciji te nekim početnim neuspjesima, izraelska vojska pokazala se nadmoćnom te je u sedmomjesečnom ratu porazila arapske vojske i preuzela nadzor nad 78% ostatka mandatne Palestine. Judeja i Samarija, su došle pod transjordanijsku kontrolu, koji ove teritorije anektiraju i nazivaju Zapadna obala, dok sama Transjordanija, nakon prelaska rijeke, svoje ime mijenja u Jordan (aneksiju su priznale Britanija i Pakistan); pojas Gaze zauzima i anektira Egipat. Izraelska vlada izglasava 1981. zakon o službenom pripojenju Golanske visoravni Izraelu. U prosincu 1987. započinje intifada - odnosno pobuna kao spontana provala protesta među Palestincima na okupiranim područjima protiv dvadesetogodišnje okupacije. Na sastanku u Alžiru 15. studenog 1988. Palestinsko nacionalno vijeće objavilo je Deklaraciju o neovisnosti, uspostavljajući time državu Palestinu na okupiranim područjima. Istoga se dana Jordan odrekao Zapadne obale u korist Palestinaca, jer je na prostoru još uvijek većina stanovnika bila palestinske nacionalnosti. Proglašenje Palestine značilo je priznavanje UN-ove rezolucije 181. tj. podjele prostora iz 1947., prihvaćanje načela odijeljenosti, priznavanje rješenja obiju država i napuštanje terorizma. Ubrzo je 55 zemalja priznalo palestinsku državu. Izraelska je vlada reagirala u travnju 1989. s prijedlogom o slobodnim izborima na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze koji bi vodili prijelaznoj samoupravi. Treći mirovni proces između Izraela i Palestine u rujnu 1995. godine rezultirao je sporazumom Oslo II, koji je zamijenio sve dotadašnje sporazume. Zapadna obala je podijeljena na 4 zone, a prijedlog je bio neprihvatljiv i Palestincima i Izraelcima. 2000. Palestinci su pokrenuli novu pobunu, tzv. drugu intifadu ili Al Aqsa intifadu, koja traje i danas.

ZEMLJOPIS

Položaj:

Srednji Istok, omeđen Sredozemnim morem, između Egipta i Libanona

Površina:

ukupno: 20.770 km2
kopno: 20.330 km2
voda: 440 km2

Kopnena granica:

ukupno: 1.017 km
susjedne zemlje: Egipat 266 km, Pojas Gaze 51 km, Jordan 238 km, Libanon 79 km, Sirija 76 km, Zapadna Obala 307 km

Klima:

umjerena; vruća i suha u pustinjskim područjima na jugu i istoku

Prirodni resursi:

drvna građa, potaša (kalijev karbonat), bakar, prirodni plin, fosfatne stijene, magnezij bromid, glina, pijesak

Obradive površine:

obradive površine: 15,45%
stalni usjevi: 3,88%
ostalo: 80,67% (2005.)

Prirodne katastrofe:

pješčane oluje ponekad u proljeće i ljeto; suše; periodički potresi

Napomena

242 izraelskih naselja i civilnih područja nalazi se na Zapadnoj Obali, 42 u Golanskoj visoravni (izraelska okupacija), neka u Pojasu Gaze i 29 u istočnom Jeruzalemu (procjena kolovoz 2005.); Galilejsko more važan je izvoz pitke vode

STANOVNIŠTVO

Broj stanovnika:

6.426.679 (procjena srpanj 2007.)

Prirast stanovništva:

1,15% (procjena 2007.)

Religije:

Judaizam 76.4%, Islam 16%, arapski kršćani 1.7%, ostali kršćani 0.4%, Druzi 1.6%, neodređeno 3.9% (2004.)

Jezici:

hebrejski (službeni), arapski (službeni za arapsku manjinu), engleski – najčešće korišten kao strani jezik

Etničke skupine:

Židovi 76.4%, ne-Židovi 23.6% (najviše Arapi) (2004.)

POLITIČKO UREĐENJE

Ime države:

službeno duži oblik: Država Izrael
službeno kraći oblik: Izrael
lokalno duži oblik: Medinat Yisra'el
lokalno kraći oblik: Yisra'el

Državno uređenje:

parlamentarna demokracija

Glavni grad:

Jeruzalem

Administrativna podjela:

6 oblasti (mehozot, jednina - mehoz); Središnja, Haifa, Jerusalem, Sjeverna, Južna, Tel Aviv

Neovisnost:

14. svibnja 1948. (od mandata Lige naroda pod britanskom administracijom)

Nacionalni praznik:

Dan nezavisnosti, 14. svibnja (1948.);
napomena – Izrael je proglasio nezavisnost 14. svibnja 1948., ali židovski kalendar je lunarni pa taj praznik može biti u travnju ili svibnju

Ustav:

nema formalnog ustava; neke funkcije ustava su određene u Deklaraciji o osnutku (1948.), Osnovnom zakonu o parlamentu (Knessetu), i izraelskom građanskom zakonu;
napomena – od svibnja 2003. parlamentarni Odbor za ustav, zakon i pravo radi na draftu ustava

Izvršna vlast:

šef države: predsjednik Shimon PERES (od 15. srpnja 2007.)
šef vlade: premijer Ehud OLMERT (od svibnja 2006.)

Zakonodavna vlast

jednodomni Knesset (120 mjesta)
izbori: posljednji održani 28. ožujka 2006. (sljedeći u 2010.)

Sudbena vlast:

Vrhovni sud

Članstvo u međunarodnim organizacijama:

BIS, BSEC (promatrač), CE ( promatrač), CERN, EBRD, FAO, IADB, IAEA, IBRD, ICAO, ICC, ICCt, ICFTU, IDA, IFAD, FC, IFRSC (promatrač), ICO, MF, IMO, Interpol, IOC, IOM, ISO, ITU, OAS (promatrač), OPCW, OSCE, PCA, UN, UNCTAD, UNECE, UNEP, UNESCO, UNHCR, UNIDO, UPU, UIVB, WCO, WFP, WHO, WIPO, WMO, WTO, WToO i WTrO

GOSPODARSTVO

Gospodarstvo - pregled:

Unatoč skromnim izvorima prirodnih bogatstava - manjku sirovina i prirodnih izvora energije, Izrael se u proteklih 20-ak godina strateški usmjerio na razvoj poljoprivredno-prerađivačkih industrija, napredne tehnologije te sektor specijaliziranih poslovnih usluga.
Na OECD-ovom popisu vodećih zemalja svijeta po kriteriju „rast gospodarstva“ od 61 rangiranih, Izrael se nalazi na 25. mjestu.
Izraelsko gospodarstvo izvozno je orijentirano, s naprednom tehnologijom, visoko konkurentnom na globalnom tržištu i jakom poduzetničkom kulturom. Karakterizira ga aktivan udio države u gospodarskoj politici putem financijske podrške poduzetničkom sektoru. Ta podrška se prije svega odnosi na ulaganja i na suradnju s poslovnim subjektima, ali i s akademskim i znanstveno-tehnološkim institucijama.
Posljednjih godina razvojno usmjerenje doprinijelo je jačanju industrije software-a i širokog raspona računalnih i komunikacijskih usluga. Upravo radi takvog uspjeha i koncentracije na stručna istraživanja, neke svjetske vodeće multinacionalne kompanije poput Microsofta, IBM i Nasdak otvorile su u Izraelu svoja predstavništva i istraživačko-razvojne centre.
Biotehnologija i nano-tehnologija su potpuno nove znanstveno tehnološke grane na koje je izraelsko društvo usmjerilo veliki dio svojih znanstvenih i materijalnih potencijala. Tako se područje tehnoloških parkova oko Haife naziva Israeli Silycon Valley.

BDP – paritet kupovne moći

170,3 milijardi $ (procjena 2006.)

BDP – službena tečajna lista

140.3 milijardi $ (procjena 2006.)

Stopa rasta BDP-a

5,1% (procjena 2006.)

BDP per capita (paritet kupovne moći)

26.800 $ (procjena 2006.)

BDP – prema sektorima:

poljoprivreda: 2,5%
industrija: 30,3%
usluge: 67,2% (procjena 2006.)

Radna snaga:

2,81 milijuna (procjena 2006.)

Nezaposlenost:

8,3% (procjena 2006.)

Inflacija:

2,1% (procjena 2006.)

Udio investicija u BDP-u:

17,1% (procjena 2006.)

Proračun:

prihodi: 48,38 milijardi $
rashodi: 49,62 milijardi $ (procjena 2006.)

Udio javnog duga u BDP-u

84,9% (procjena 2006.)

Poljoprivredni proizvodi:

agrumi, povrće, pamuk; govedina, perad, mliječni proizvodi

Industrije:

visokotehnološki projekti (avijacija, telekomunikacije, računalni design, medicinska elektronika, optički kabeli), drvo i papir, potaša i fosfati, hrana i piće, duhan, natrijev hidroksid, cement, izgradnja, metalni proizvodi, kemijski proizvodi, plastika, brušenje dijamanata, tekstil i obuća

Izvoz (2005. god.)

43,73 milijardi $ f.o.b. (procjena 2006.)

Izvozni proizvodi:

strojevi i oprema, software, rezani dijamanti, poljoprivredni proizvodi, kemikalije, tekstil i odjeća

Zemlje izvoza:

SAD 38,4%, Belgija 6,5%, Hong Kong 5,9% (2006.)

Uvoz:

46,96 milijardi$ f.o.b. (procjena 2006.)

Uvozni proizvodi:

sirovine, vojna oprema, kapitalna dobra, neobrađeni dijamanti, gorivo, žitarice, potrošačka roba

Zemlje uvoza:

SAD 12,4%, Belgija 8,2%, Njemačka 6,7%, Švicarska 5,9%, UK 5,1%, Kina 5,1% (2006.)

Pričuva od vanjskotrgovinske razmjene i zlata:

29,15 milijardi $ (procjena 2006.)

Vanjski dug:

83,01 milijardi $ (procjena 2006.)

Valuta:

new Israeli shekel (ILS);
napomena - kratica valute je NIS; ILS je ISO kod za NIS

Fiskalna godina:

kalendarska godina

KOMUNIKACIJE

Broj korisnika čvrstih linija:

3 milijuna (2006.)

Broj korisnika mobilnih linija:

8,4 milijuna (2006.)

Internetski kod zemlje:

.il

Broj korisnika Interneta:

1,9 milijuna (2006.)

PROMET

Broj zračnih luka:

53 (2007.)

Cjevovodi:

plin 193 km; nafta 442 km; rafinirani proizvodi 261 km (2006.)

Pruge:

ukupno: 853 km (2006.)

Ceste:

ukupno: 17.446 km (2004.)

VAŽNE ADRESE

Diplomatsko predstavništvo RH u Državi Izrael:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Državi Izrael (pokriva Palestinsku Samoupravu)
veleposlanik: mr. sc. Ivan Del Vechio,
tel: 00972 (0)3 643 8654, 643 8655
faks: 00972 (0)3 643 8503
adresa:
Canion Ramat Aviv
40 Einstein St.
Tel Aviv 69101
ISRAEL
e-mail: croemb.israel@mvpei.hr

Diplomatsko predstavništvo Države Izrael u RH:

Veleposlanstvo Države Izrael u Republici Hrvatskoj
veleposlanik: Nj. E. Shmuel Meirom,
tel: +385 1 61 69 500
faks: +385 1 61 69 555
adresa:
Ulica grada Vukovara 271/11
10000 Zagreb
HRVATSKA
e-mail: ambassador@zagreb.mfa.gov.il; cao@zagreb.mfa.gov.il

VAŽNIJE WEB ADRESE

Izraelski parlament

www.knesset.gov.il

portal izraelske Vlade

www.gov.il

Ured premijera s popisom svih ministarstava

www.pmo.gov.il

Tel Aviv Stock Exchange

www.tase.co.il

Gospodarska komora Izraela

www.chamber.org.il

izraelski Institut za međunarodnu suradnju i izvoz

www.export.gov.il

Udruženje proizvođača Izraela

www.industry.org.il

Institut za standarde u Izraelu

www.sii.org.il

Centar za promicanje ulaganja

www.investinisrael.gov.il

Izraelsko udruženje softwerskih kuća

www.iash.org.il

Udruženje malog i srednjeg poduzetništva

www.asakim.org.il

Centar za sajmove, izložbe i kongrese

www.israel-trade-fairs.com

Carina i porez

www.mof.gov.il

Ured za patente

www.justice.gov.il

Izraelski zavod za statistiku

www.cbs.gov.il

Izraelska banka

www.bankisrael.gov.il

Izraelski institut za biološko istraživanje

www.iibr.gov.il


Više o izraelskom gospodarstvu, pravnom sustavu i poslovnim običajima možete naći na stranici Hrvatske gospodarske diplomacije

 

Hitno osnovati ministarstva izvoza i državne administracije

Poduzetnicima kojima se ne da mijenjati svoje tvrtke preporuča se prodati ih. Isto vrijedi i za državna vodstva. Kad ne znaju što će, krenu u rasprodaju državne imovine. To je lakše nego se reformirati.


Piše: Miodrag Šajatović
miodrag.sajatovic@liderpress.hr

Povećanje izvoza i preporod državne birokracije važniji su od ravnomjernijega regionalnog razvoja


Koliko god se ovih dana govorilo o programima, kad je riječ o pregovorima HDZ-a i HSS-a za sastavljanje nove hrvatske vlade, na kraju će najuzbudljivija i političarima najvažnija biti raspodjela ministarskih fotelja. Da bi se zadovoljili svi koalicijski partneri, mogla bi se smisliti nova ministarstva. Primjer su već pokrenute rasprave treba li sadašnje Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa podijeliti na dva resora. Treba priznati da osim političko-trgovačkih razloga, broj ministarstava može snažno utjecati i na razvoj zemlje. S obzirom na prioritete koji bi Hrvatsku mogli izvući iz zone u kojoj joj prijeti sporiji rast i razvoj od onog u konkurentskim zemljama šire regije, dva bi ministarstva 'pod hitno' trebalo formirati. Hrvatskoj očajnički trebaju ministarstvo izvoza i ministarstvo državne administracije. A na njihovo čelo treba staviti 'ministre-buldožere', koji će, vođeni ambicijom, od kritičnih točaka društveno-ekonomskog ustroja stvoriti hrvatske komparativne prednosti.


Naravno, da bi u tome uspjeli, za premijera bi morali imati političara koji duboko vjeruje u to da su, kratkoročno i srednjoročno, za nacionalni razvoj presudne dvije skupine: a) menadžeri, poduzetnici i zaposlenici koji mogu pobjeđivati na globalnom tržištu i b) kvalitetni i motivirani menadžeri u administrativnom aparatu koji mogu motivirati još ipak postojeći zdraviji dio državnog aparata da omogući prvoj skupini (izvoznicima) ostvarenje što boljeg omjera izvoza prema uvozu. Postojanje ministarstva izvoza (ili u blažoj varijanti ministarstva vanjske trgovine) ne bi bio svjetski presedan. Zemlje u kojima postoji svijest da se samo prodajom roba i usluga na svjetskim tržištima može osigurati dugoročan, visok i stabilan rast nacionalnoga gospodarstva, imaju takva ili slična ministarstva.


Povećanje izvoza i preporod državne birokracije važniji su od ravnomjernijega regionalnog razvoja


Danas više nije dovoljno imati opće ministarstvo gospodarstva. Koliko god se autori početkom godine promovirane Izvozne ofenzive hvalili početnim rezultatima, rezultati izvoza su, u odnosu na rast uvoza, a još više u odnosu na rast vanjske zaduženosti koju će trebati otplaćivati, preniski. Zato Hrvatskoj trebaju ministarstvo i ministar koji će imati zadatak da pod svaku cijenu pomognu svim postojećim izvoznicima da, uvažavajući profitabilnost, maksimalno iskoriste mogućnosti prodaje u inozemstvu. Ako se između novih koalicijskih partnera, uz velika pitanja koja se tiču sela, nađe koji redak o smanjenju udjela vanjskoga duga u odnosu na BDP, onda će imalo realan recept kako to učiniti morati sadržavati doprinos izvoznika. Oni su sa svoje strane učinili gotovo sve što su mogli. Sad trebaju dodatnu pomoć.


Kad je o ministarstvu državne administracije riječ, to je već malo radikalnija ideja. Obično ta pitanja rješavaju tijela državne uprave, ali to je nešto nalik rukovodstvu nekadašnjih 'zajedničkih službi' u socijalističkim poduzećima. Ako se 'nedovoljan kapacitet državne administracije' postavlja kao jedno od najvećih ograničenja za ulazak Hrvatske u EU, onda je očito da tu treba brzo i radikalno napraviti maksimalna poboljšanja. Od toga da se napokon provjetri kadrovska struktura, da se uvedu sankcije za one koji ne rade dobro (a ne da zaposlenici u državnoj birokraciji budu daleko zaštićeniji od zaposlenih u privredi), do politički skliske, ali važne odluke da se najbolji kadrovi plate dovoljno dobro kako bi ostali u državnoj službi.


A ne da ih se tjera u korupciju ili bijeg u privatni sektor. Izvoz i državna administracija u ovom trenutku zahtijevaju hitniji tretman od npr. uravnoteženijega regionalnog razvoja. Naravno, postoji i alternativni pristup. Sve se karte bace na Ministarstvo vanjskih poslova i EU integracije, pa kad se uđe u EU, prepusti se Bruxellesu da diktira reforme u Hrvatskoj. Na ovotjednoj konferenciji o spajanjima i preuzimanjima rečeno je da vlasnici tvrtki koji ih ne žele mijenjati trebaju krenuti u njihovu - prodaju. To što u suvremenom svijetu vrijedi za tvrtke, vrijedi i za države. Kad ih vlasnici ne žele mijenjati, izlaz je u prodaji. To se onda zove privatizacija i davanje dugoročnih koncesija strancima.



Izvor: Lider

 

HEROLD Marketing CD Business - 5% popusta na poslovne pakete


Iz širine podataka u njihovu dubinu....


HEROLD Marketing CD business najbrži je put prema unikatnoj bazi podataka o austrijskim poduzećima i ustanovama i osnova za sve daljnje marketinške akcije u vašem poduzeću. To je bitan i učinkovit alat za analizu vaše djelatnosti na austrijskom tržištu, odnosno sredstvo za analizu vaše konkurencije.


  • HEROLD Marketing CD business omogućuje neposredan pristup do najpotpunijih i najaktualnijih podataka o austrijskim poduzećima
  • Sadrži precizne podatke o više od 340.000 austrijskih poduzeća i ustanova (naziv poduzeća, adresa, telefon, faks, e-mail, internetska stranica, i sl.)
  • Marketinški relevantne dodatne informacije o približno 110.000 renomiranih poduzeća (profil poduzeća, opis djelatnosti, promet, broj zaposlenih, vozni park, i sl.)
  • Podaci o osoblju za cca 230.000 poduzeća (uključivo s imenima, stručnim nazivima, radnim mjestima)

Članovi Hrvatskih izvoznika ostvaruju popust od 5% kod kupnje poslovnih paketa HEROLD Marketing CD business.



Distribucija HEROLD Marketing CD business:
Hohnjec & Hohnjec poslovno savjetovanje
Jurja Žerjavića 8, 10000 Zagreb - HR
Tel: +386 (0)41 751 179,
E-mail: iztok.hohnjec@siol.net
www.herold-data.net

 

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

HOTEL EXPRESS INTERNATIONAL vodeći je svjetski „hotel discount & management“ program, osnovan 1987. u SAD-u, sa sjedištem u Norveškoj, koji uz 57 ureda u svijetu, od 2005. godine svoj ured ima i u Zagrebu.


HEI svojim poslovnim i individualnim korisnicima omogućuje 50% povoljniji smještaj u preko 4000 hotela širom svijeta uz besplatnu uslugu rezervacije, čime se ujedno i rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke i uspješno vrši outsourcing određenog segmenta poslovanja koji se može proširiti i na organizaciju konferencija, seminara i poslovnih sastanaka.


HEI zlatna članska kartica, koja glasi na ime i prezime, predstavlja HEI članstvo koje vrijedi godinu dana. Povrat investicije članstva ostvaruje se već nakon dva do tri noćenja!


Preko 3,5 milijuna prodanih HEI kartica uz 20 godina tradicije, garancija su kvalitetne usluge. U godinu dana 30 hotela u Hrvatskoj pridružena su ovom uspješnom programu, a više od 70 tvrtki, među kojima su i Deloitte, General Grafik, Infoarena, TIM-ZIP, Spectator Solis, Gradatin, Tekstil Uzor, Zagreb-Montaža, Sinaco i mnogi drugi, koristi prednosti HEI članstva ostvarujući značajne uštede pri putovanjima.


HEI zlatna kartica predstavlja i izuzetan poslovni poklon za poslovne partnere.
Svim članovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta.

Kontakt:
Tel 01 4851 462
Fax 01 4851 933
e-mail: prodaja@hot-ex.hr
www.hot-ex.hr

 

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

 

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom pouzdanošću i trajnošću. Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

 

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2007. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]