Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a

1. Koje mjesto, prema Vaąem miąljenju, zauzima problematika financiranja izvoza u odnosu na sve ostale prepreke izvozu?
Značajno povećanje izvoza koje je ostvareno tijekom proąle godine i u kojemu zasigurno ima i zasluga HBOR-a pokazuje kako smo prepoznali potrebe hrvatskih izvoznika. Obzirom na zaista brojne i kvalitetne programe financiranja i osiguranja izvoza koje HBOR danas nudi, miąljenja sam kako financiranje nije prepreka daljnjem povećanju hrvatskog izvoza. Ono na čemu bi trebalo nastaviti raditi i ąto bi trebalo razvijati joą viąe je stvaranje kvalitetnih i prepoznatljivih hrvatskih proizvoda i usluga, ili kako ih danas zovemo brandova. Oni bi svojom izvornoąću trebali izazvati zanimanje na stranim trľiątima, a mi ćemo ih financijskim praćenjem učiniti joą privlačnijim stranim kupcima.
Povezivanje domaćih izvoznika je područje na kojem smo joą uvijek na samom početku ąto znatno umanjuje snagu i konkurentnost naąih izvoznika.
Iskustva izvozno orijentiranih zemalja pokazuju kako suradnja usmjerena na zajednički nastup na stranim trľiątima u velikoj mjeri smanjuje troąkove promidľbe, nastupa na stranim sajmovima i sličnim događanjima, istovremeno se oslobađa vrijeme i sredstva koja su izvoznicima dragocjena za njihove druge poslovne aktivnosti.

2. HBOR je krajem proąle godine postao članom Financijske inicijative Programa Ujedinjenih naroda za okolią. Kako ova suradnja moľe pomoći povećanju razine hrvatskog izvoza?
Pristupanjem Financijskoj inicijativi Programa Ujedinjenih naroda za okolią HBOR ľeli osim kroz svoje poslovanje, potaknuti i druge hrvatske banke i financijske institucije s kojima surađuje, na poslovanje u skladu s ekoloąkim načelima prilikom odobravanja kredita za provedbu projekata. Posebna paľnja posvetila bi se pitanjima vezanim uz ekoloąke učinke koji prate pojedine projekte kao ąto energetska učinkovitost te prerada i zbrinjavanje otpada.
Pristupanje ovoj inicijativi imat će utjecaj na povećanje konkurentnosti prilikom izvoza. Poticanjem poslovanja u skladu s načelima zaątite okoliąa utjecat će se na stvaranje ekoloąko prihvatljivih proizvoda i projekata, a samim time otvorit će se mogućnost izvoza konkurentnog proizvoda na svjetsko trľiąte. U danaąnje su vrijeme strana trľiąta, posebno zemlje EU-a, vrlo osjetljive na pitanje zaątite okoliąa i zadovoljenje ekoloąkih standarda.

3. Koje planove i projekte priprema Vaąa banka u 2005. godini u svrhu potpore hrvatskih izvoznika?
Na samom početku godine predstavili smo nove, povoljnije uvjete kreditiranja. Očekujemo kako će niľe kamatne stope potaknuti joą viąe poduzetnike na koriątenje naąih kredita kako onih koji su izravno usmjereni na financiranje pripreme roba za izvoz i izvoz roba, tako i kreditnih programa koji prate nova ulaganja u proąirenje proizvodnje, modernizaciju postojeće proizvodnje te stvaranje novih proizvoda.
HBOR je do sada potpisao 27 sporazuma o suradnji sa stranim izvoznim bankama i izvozno-kreditnim agencijama među kojima ističemo sporazum s MIGA-om, članicom grupe Svjetske banke. Zahvaljujući sporazumu s MIGA-om, omogućili smo hrvatskim tvrtkama koje ľele ulagati u inozemstvo da uz HBOR-ovu policu osiguranja mogu zatraľiti i reosiguranje od strane MIGA-e. Sporazum također omogućuje izdavanje garancija MIGA-e stranim ulagačima, ąto će zasigurno doprinijeti povećanju broja stranih investicija. Potpisivanjem ovih sporazuma HBOR je stvorio preduvjete za povezivanje hrvatskih izvoznika s kupcima u inozemstvu kao i pruľanje podrąke izvoznicima prilikom zajedničkih nastupa na trľiątima trećih zemalja.
Poticat ćemo udruľivanje istorodnih velikih poduzeća, ali joą i viąe povezivanje malih i srednjih poduzeća i obrtnika s velikim gospodarskim subjektima, jer smo svjedoci velikog udjela uvoznih dijelova u hrvatskim izvoznim proizvodima, a upravo većinu tih proizvoda mogu izraditi domaći obrtnici i mali i srednji poduzetnici. U tom povezivanju izvoznika od neprocjenjivog značaja bit će i suradnja s udrugom Hrvatskih izvoznika.

 

Osnovan Odbor izvoznika u Srbiju i Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Sloveniju

U organizaciji udruge Hrvatski izvoznici, 19. siječnja 2005. godine, u prostorijama Europskog doma Zagreb, odrľana je prva sjednica novoosnovanog Odbora izvoznika u Srbiju i Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju. Domagoj Ivan Miloąević, MBA, predsjednik Uprave Pastor Grupe i član Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika, bit će zaduľen za koordinaciju svih aktivnosti koje spadaju u nadleľnost ovog odbora. Odluka o osnivanju odbora za dva gore navedena trľiąta donesena je na temelju snaľne orijentiranosti hrvatskih tvrtki na ova trľiąta o čemu najbolje svjedoče nedavno objavljeni podaci Drľavnog zavoda za statistiku.
Kako je istaknuo koordinator odbora Domagoj Ivan Miloąević Bosna i Hercegovina je u 2003. godini bila drugi vanjskotrgovinski partner Republike Hrvatske, s udjelom od 14,5 posto, odnosno gotovo 900 milijuna dolara, a Srbija i Crna Gora ąesti vanjskotrgovinski partner, s udjelom od 3,1 posto, odnosno gotovo 200 milijuna dolara. Uzimajući u obzir dugu tradiciju izvoza na trľiąta u regiji i ubrzani rast robne razmjene sa Srbijom i Crnom Gorom, sasvim je jasan interes koji je ova osnivačka sjednica pobudila kod tvrtki okupljenih u udruzi Hrvatskih izvoznika. Na zahtjev većine članova odbora, prisutnih na prvoj sjednici, da se kao zemlja izvoza uključi i Slovenija, Predsjedniątvo HIZ-a je na svojoj četvrtoj sjednici 20. siječnja 2005. godine taj zahtjev i odobrilo, te je u naziv odbora uključena i Slovenija, iako je članica EU, zbog određenih specifičnosti navedenih trľiąta i nastupa hrvatskih tvrtki na istima. Stoga je sada puni naziv Odbor izvoznika u Srbiju i Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Sloveniju. Ovo je peti do sada osnovani odbor Hrvatskih izvoznika ąto je u skladu s odrednicom strateąki ciljanog pristupa problematici izvoza za koju se odbor zalaľe. Na sjednici je također donesena odluka o osnivanju pododbora prema drľavama izvoza, kao i prijedlog rada tih odbora. Svi zainteresirani izvoznici mogu se uključiti u rad odbora i pododbora.


4. sjednica Predsjedniątva Hrvatskih izvoznika

Nakon potpisivanja Sporazuma o suradnji HIZ-a i HBOR-a, 20. siječnja 2005. godine odrľana je i 4. sjednica Predsjedniątva HIZ-a, na kojoj su članovi Predsjedniątva upoznati s rezultatima rada udruge u 2004. godini i na kojoj su donesene odluke vezane uz rad udruge u 2005. godini. Raspravljalo se o rezultatima radionice planiranja rada udruge u 2005. godini, suradnji s tijelima drľavne uprave i drugim organizacijama, srediąnjoj bazi podataka, programu edukacije te međunarodnoj suradnji Hrvatskih izvoznika.


Potpisivanje Sporazuma o suradnji Hrvatskih izvoznika i Hrvatske banke za obnovu i razvitak i tribina HBOR: Financiranje izvoza

Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Anton Kovačev i predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago potpisali su Sporazum o suradnji na promicanju hrvatskog izvoza.
Tom je prilikom Bago istaknuo kako je riječ o prvom u nizu sporazuma koje HIZ planira potpisati s nizom institucija i udruga koje mogu pridonijeti povećanju i razvoju izvoza, poput Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtniče komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Konfederacije hrvatske industrije i poduzetnika i resornih ministarstava Vlade RH.
"Zabrinjavajući je podatak da je do 2003. hrvatski izvoz po stanovniku iznosio 1100 američkih dolara, u Sloveniji 4000 dolara, a u Irskoj čak 22 tisuće dolara. To govori da Hrvatska mora ozbiljno poraditi na afirmaciji onih područja djelovanja koji osiguravaju blagostanje", kazao je Bago.
"No blagostanje nije izvedivo bez izvoza, jer bez otvaranja novih trľiąta nema niti napretka cjelokupnog gospodarstva, a u Hrvatskoj se trenutno od oko 67 tisuća registriranih poduzetnika aktivnim izvoznicima moľe nazvati njih svega 3144",
zaključio je Bago.
Sporazum je potpisan u sklopu tribine HIZ-a pod nazivom HBOR: financiranje izvoza, na kojoj je predstavnicima 70-ak hrvatskih tvrtki predsjednik Uprave HBOR-a predstavio projekte i programe koje ta banka nudi izvoznicima, kao i rezultate Programa kreditiranja priprema izvoza te izvoza roba u 2004. godini.
Kovačev je naglasio i kako je HBOR do sada potpisao 27 međunarodnih sporazuma o suradnji s 26 izvozno-kreditnih agencija te s Agencijom za multilateralno osiguranje investicija Svjetske banke, temeljem koje se i reosiguravaju police osiguranja kod ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo.
"Temeljem tog sporazuma MIGA ujedno izdaje i garancije stranim ulagačima u Hrvatsku s ciljem privlačenja stranih ulaganja u strateąke sektore od nacionalnog interesa, a radi postizanja većeg izvoza i zapoąljavanja", kazao je Kovačev.

 


Tribina Hrvatskih izvoznika i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetniątva

Nakon velikog interesa koji je pobudila zajednička tribina Hrvatskih izvoznika i Hrvatske banke za obnovu i razvitak, veliko nam je zadovoljstvo najaviti naąu iduću tribinu.
Stoga Vam Hrvatski izvoznici i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniątva ovim putem najavljuju zajedničku tribinu "Aktivnosti Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetniątva za povećanje izvoza".
Točan termin i mjesto odrľavanja tribine javiti ćemo vam uskoro.

Nastup hrvatskog gospodarstva na međunarodnom sajmu u Tripolisu, u Libiji

Poątovani članovi, veliko nam je zadovoljstvo prenijeti vam najavu koju smo dobili od naąeg člana Zagrebačkog velesajma koji zajedno s HGK organizira nastup hrvatskog gospodarstva na međunarodnom sajmu u Tripolisu, u Libiji. Ukoliko ste zainteresirani za nastup na gore navedenom sajmu, molimo javite se gospođi Vlatki Bosančić na Zagrebačkom Velesajmu, e-mail: vbosancic@zv.hr.

 

 

 

O javnim nadmetanjima u Europskoj uniji

Hrvatske tvrtke od 1. veljače 2005. godine mogu sudjelovati na javnim nadmetanjima Europske unije. Niľe donosimo tekst gdje i kako pronaći informacije o natječajima kojih se svakodnevno objavi viąe od 650. Hrvatski izvoznici u suradnji s tvrtkom Briefing spremni su pruľiti podrąku i detaljnije informacije za praćenje natječaja prema određenim kriterijima.

TED - Tenders Electronics Daily
Stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruľivanju Europskoj uniji 1. veljače 2005. godine, hrvatske se kompanije ravnopravno mogu javljati na javna nadmetanja u Europskoj uniji.
Kompanije iz EU-a će se na hrvatska javna nadmetanja moći javljati tek za tri godine.
Sva nadmetanja za javne nabave Europske unije se objavljuju u Sluľbenom listu EU (Official Journal of the EU), i to njegovoj 'S' verziji, koja se svakodnevno aľurira na svim jezicima Unije. Dostupna je isključivo u elektroničkom obliku: na CD-ROM-u ili preko Interneta, BESPLATNO, na stranici TED-Tenders Electronic Daily - http://ted.publications.eu.int/official/
Baza podataka se moľe pretraľivati na viąe načina: "Quick Search", "Normal Search", "Extended Search", "Expert Search", prilagođene početnicima i stručnjacima.
Postoji nekoliko parametara pretraľivanja poput: datuma objave, ključnih riječi, zemlje i mjesta objave nadmetanja, naručitelja, datuma krajnjeg roka za predaju ponude, ili kategorije i podkategorije.
Zbog poątivanja pravila trľiąnog natjecanja, svi pozivi na javne radove ili nabave u vrijednosti većoj od 200.000 eura moraju se oglasiti putem serije 'S' Sluľbenog lista EU, tj. stranice TED. Svakodnevno se objavi viąe od 650 nadmetanja (tendera) na svim sluľbenim jezicima Unije.
Briefing d.o.o.
Za praćenje i analizu medija
www.briefing.hr


Informacija o Protokolu o proąirenju ("Protokol 7")

S obzirom na pojačan interes i aktualnost teme donosimo informaciju iz Ministarstva poljoprivrede, ąumarstva i vodnog gospodarstva o "Protokolu 7"

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ©UMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA
Uprava za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju

Protokol o proąirenju dogovarale su u proljeće 2004. godine Republika Hrvatska i Europska komisija u očekivanju proąirenja Europske unije na 10 zemalja srednje i istočne Europe. Predmet Protokola o proąirenju bilo je povećanje trgovinskih koncesija za poljoprivredne, prehrambene i ribarske proizvode u razmjeni između Hrvatske i proąirene EU. Time su ujedno izmijenjene liste koncesija koje su do tada bile na snazi temeljem Privremenog sporazuma o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima između RH i EZ. Protokol o proąirenju postao je integralni dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruľivanju, koji je stupio na snagu 1. veljače 2005. godine, ali se time u poljoprivrednoj razmjeni između Hrvatske i zemalja EU nije dogodila promjena budući da RH Protokol već primjenjuje od 1. svibnja 2004. godine, a zemlje Europske unije od studenog 2004. godine (uz povrat carina za dotadaąnji preferencijalni izvoz iz Hrvatske).
Protokolom o proąirenju uvaľava se osjetljivost poljoprivredno-prehrambenog sektora u Hrvatskoj te je njime zadrľana asimetrija trgovinskih koncesija u korist Hrvatske. To konkretno znači da RH i dalje uľiva povlasticu bescarinskog izvoza svih poljoprivredno-prehrambenih i ribarskih proizvoda (uz tri iznimke!) u zemlje EU, dok je otvaranje hrvatskog trľiąta za proizvode podrijetlom iz EU ograničeno i odvija se postupno tijekom prijelaznog razdoblja koje zavrąava 2006. ili 2007. godine.
Za Hrvatsku je od iznimne vaľnosti odredba kojom se odobrava bescarinski izvoz proizvoda hrvatskog podrijetla u svih 25 zemalja Europske unije, ąto je koncesija koja do sada nije bila odobrena niti jednoj zemlji kandidatu. Pri tome je vaľno istaknuti da ovu povlasticu mogu koristiti izvoznici čiji proizvod ostvaruje status hrvatskog podrijetla sukladno pravilima za utvrđivanje podrijetla koja su dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruľivanju.
Tri su skupine proizvoda kod kojih EU Hrvatskoj nije odobrila neograničen bescarinski izvoz, a radi se o vinu, proizvodima od mlade govedine i nekim vrstama riba i prerađevina. U slučaju proizvoda od mlade govedine Hrvatska ima pravo preferencijalnog izvoza 9.400 tona proizvoda, na koju se količinu u EU naplaćuje 80% niľa carina od uobičajene. ©to se tiče izvoza vina u EU, Hrvatska ima pravo bescarinskog izvoza 73.000 hl, pri čemu se ova količina u slučaju iskoriątenja moľe godiąnje povećavati za 10% dok se ne dostigne količina od 98.000 hl. Ne postoji ograničenje izvoza i većih količina, ali se u tom slučaju u EU naplaćuje puna carina.
Za Hrvatsku od je posebne vaľnosti dogovor koji se odnosi na povećanje preferencijalne kvote ribljih prerađevina, budući da se radi o vaľnom izvoznom proizvodu, cijenjenom u novim zemljama članicama EU. Hrvatskoj je odobrena godiąnja bescarinska kvota za konzerviranu ribu u količini 1.550 tona, ąto otprilike odgovara razini izvoza ostvarenog u prijaąnjim godinama. Za izvoz količina izvan kvote u EU se naplaćuje carina sniľena za 50%, osim u slučaju konzervirane srdele i inćuna, na koje se naplaćuje puna carina. ©to se tiče ľive, svjeľe i smrznute ribe i ostalih morskih organizama (ljuskavci, mekuąci), moguć je izvoz neograničenih količina bez plaćanja carine. Izuzetak predstavljaju četiri vrste ribe, za koje su odobrene sljedeće bescarinske kvote: ąaran: 210 tona, pastva: 30 tona, lubin: 650 tona, orada: 35 tona.


 

HBOR: Osiguranje naplate izvoznog posla

Izvoz uz određenu odgodu plaćanja uvijek predstavlja rizik za izvoznika, čak i kada tvrtka izvozi već poznatim dugogodiąnjim kupcima svojih proizvoda.
Kako bi izvoznik zaątitio svoje interese u svakom slučaju je bitno da dobro poznaje bonitet kupca kojemu prodaje svoju robu i trľiąte na koje izvozi. U modernom svijetu, međutim, gospodarska i politička situacija se brzo mijenja te je stoga često gotovo nemoguće upravljati brojnim informacijama, a ponekad je vrlo teąko doći do vaľnih i "svjeľih" informacija o klijentima, pa je bitno da izvoznik svoja potraľivanja zaątiti nekim od instrumenata osiguranja plaćanja.

Koliko je izvoznik izloľen riziku ovisit će u velikoj mjeri o ugovorenim uvjetima plaćanja s kupcem:

U prethodnoj tabeli dan je pregled osnovnih metoda plaćanja u međunarodnim transakcijama, počevąi od najsigurnijeg do najrizičnijeg za izvoznika.

Polica osiguranja od političkih i komercijalnih rizika

U slučajevima kada izvoznik izvozi na trľiąta s nestabilnim bankarskim sustavom, nestabilnom gospodarskom i političkom situacijom ili kada izvozi na otvoreno uz odgodu plaćanja, pruľa mu se mogućnost osiguranja kroz policu osiguranja od političkih i komercijalnih rizika.
Za kraće rokove i na stabilna trľiąta kao ąto su zemlje OECD-a, policu osiguranja od kreditnih rizika moguće je pribaviti i od privatnih osiguratelja, dok je za sve duľe rokove plaćanja ili izvoz na rizičnija trľiąta uobičajeno da se pokriće za rizike daje uz drľavnu podrąku.
U Hrvatskoj sustav potpore izvoza kroz pokriće izvoza od političkih i komercijalnih rizika u ime i za račun drľave provodi Hrvatska banka za obnovu i razvitak (www.hbor.hr)
Osiguranjem se moľe pokriti cijeli ciklus do naplate potraľivanja: rizik prije isporuke i nakon isporuke robe.
Osiguranje naplate potraľivanja od političkih i komercijalnih rizika predstavlja ugovor kojim osiguratelj uz određenu premiju osiguranja, preuzima obvezu naknade ątete osiguraniku koja je nastala zbog nemogućnosti naplate potraľivanja i to iz razloga koji mogu biti političke i komercijalne prirode.
Osnovna funkcija osiguranja izvoza je zaątita izvoznika od rizika neplaćanja. Izvoznik je tako zaątićen od potpunog gubitaka potraľivanja ili produľene nelikvidnosti koja nastaje uslijed neplaćanja od strane njegovog kupca u inozemstvu.
Na pitanje postoje li sigurna trľiąta za koja nije potrebno dodatno osiguranje od rizika, na ľalost moramo odgovoriti negativno, jer rastući broj stečajeva na razvijenim trľiątima, odnosno zemljama «malog rizika» i poduzeća s dugogodiąnjom tradicijom, ukazuje na to da nema «sigurnog» posla. Uvijek treba imati u vidu ąto jedna nenaplaćena situacija iz inozemstva moľe značiti za poslovanje malog poduzeća, koliko je poduzeće ovisno o redovitom priljevu iz inozemstva, koliki su troąkovi pokuąaja naplate potraľivanja i da li će nenaplaćeno potraľivanje toliko ugroziti financijsku poziciju poduzeća da će dovesti u pitanje redovito izvrąavanje obveza prema drugim kupcima.

Ruľica Adamović
Rukovoditeljica Direkcije osiguranja izvoza


U Hrvatskoj izvozi tek svaka deseta tvrtka
(Joą) ne znamo iskoristiti mogućnosti izvoza

U Hrvatskoj je među gotovo 67 tisuća aktivnih tvrtki samo 6.700 izvoznika. Među njima su samo 3.144 tvrtke uspjele izvesti roba ili usluga u vrijednosti većoj od milijun kuna u 2003. godini, istaknuo je predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago na susretu s novinarima.
Omjer uvoza i izvoza također je porazan. U 2003. izvezli smo robe u vrijednosti od 6,2 milijarde dolara, dok smo uvezli za čak 14,2 milijarde.
Ukupni je Hrvatski uvoz u razdoblju od 1995. do 2004. godine premaąio izvoz za vrtoglavih 48,5 milijardi dolara (viąe od jednog druątvenog bruto proizvoda Hrvatske), a inozemni je dug porastao za 23,6 milijardi dolara.
Nadalje, velike grupacije jedine su koje izvoze u vrijednosti preko milijun kuna i one ostvaruju 96 posto hrvatskog izvoza. Tih 2.688 tvrtki generiraju i 83 posto ukupne dobiti u Hrvatskoj (16,6 od 19,9 milijardi dolara).
Nadalje, 25 posto dobiti svih izvoznika je profit tvrtki u vlasniątvu (ili većinskom vlasniątvu) drľave.
Kad je riječ o gubicima, 456 izvoznika ostvaruje 28 posto ukupnih gubitaka u Hrvatskoj (3,4 od 12,2 bilijuna dolara). Osamdeset posto gubitaka izvoznika ostvaruju drľavne i većinski drľavne tvrtke.

Uspoređujemo li se s ostalim tranzicijskim zemljama, rast hrvatskog izvoza od 1995. do 2002. godine najsporiji je u regiji. Po izvozu su nas općenito, kao i po trendu rasta kroz deset godina, prestigle Čeąka, Slovačka, Mađarska, Bugarska, Rumunjska i Slovenija. Mađarska je odskočila daleko od svih ostalih, a najbliľe je nama ostala Bugarska. Porazni su i podaci koliko, u dolarima, izvozimo po glavi stanovnika u usporedbi s drugim zemljama svijeta. Dok Irska, primjerice, izvozi za 22.119 dolara po stanovniku, Hrvatska izvozi 1.106 dolara! Susjedna Slovenija izvozi 4.774 dolara, dakle četiri puta viąe nego Hrvatska.
Prema riječima Darinka Bage, vrijednost hrvatskog izvoza po glavi stanovnika viąe sliči razvijenim drľavama s velikim unutarnjim trľiątem, poput SAD-a (izvoz od 'samo' 2.360 dolara po glavi stanovnika) nego malim zemljama s ograničenim trľiątem kojima je izvoz nuľno potreban za uravnoteľenje platne bilance.
Proąlogodiąnji trendovi u kretanju izvoza ipak donekle ohrabruju. U prvih jedanaest mjeseci robni izvoz porastao je za 28 posto (na 7,3 milijarde dolara), dok je uvoz rastao po stopi od 5,7 posto (na 15,03 milijarde dolara). To znači da bi izvoz po glavi stanovnika mogao porasti na oko 1.500 američkih dolara po stanovniku. Međutim, da bismo stigli konkurentne zemlje regije, rast izvoza morat će u idućim godinama biti znatno brľi.
T-portal

 

 

Končar INEM popust od 3% za članove HIZ-a za avansno plaćanje

Končar INEM d.d. odobrava 3% popusta na cijeli asortiman prijenosnih i stolnih računala, te servera, članovima Hrvatskih izvoznika, za avansno plaćanje.
Kontakti: web: www.racunala.koncar.hr, tel +385 1 3655 307 ili e-mail pc.prodaja@koncar-inem.hr


Briefing d.o.o. popust od 15% za članove HIZ-a na servis praćenja javnih nadmetanja u regiji te koriątenje servisa u probnom periodu od 15 dana

Dugogodiąnjim praćenjem svih relevantnih medija u Hrvatskoj i regiji (Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija i Crna Gora) stekli smo iskustvo u aľurnom i angaľiranom prijenosu informacija, čime smo postali pouzdan partner mnogim domaćim i stranim kompanijama.
Članicama udruge Hrvatskih izvoznika odobravamo popust od 15% na postojeće cijene pretplate za servis Praćenje nadmetanja u regiji, te probni period koriątenja servisa u trajanju od dva tjedna. Nadmetanja primate samo za djelatnost za koju ste zainteresirani, putem e-maila na dan objave, bez obzira o kojoj se zemlji radi.
Za sve dodatne informacije, molimo kontaktirajte - nadmetanja@briefing.hr ili tel. 01/3738 577.

 

 



© Sva prava su pridrľana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2004
. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera poąaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]

Newsletter "IZVOZNIK" za print u Acrobat PDF formatu dostupan je

na webu na adresi http://213.147.106.56/sonda/projects/izvoznici/newsletter/izvoznik4.pdf