Izvoznik, broj 40, veljača 2008.
Predstavljamo
Projekt PHARE 2006 za izvoznike
Vijesti iz EU
EU o borbi protiv malverzacija u plaćanju PDV-a
EU države dogovorile paket mjera za lakšu trgovinu
Najveći pad europskog izvoza u posljednje dvije godine
Novosti
Nove internetske stranice o kontroli izvoza
Najuspješnijim gospodarstvenicima dodijeljene 'Zlatne kune'
HIO
Aktivnosti Klastera male brodogradnje
HGK
Prijava za sudjelovanje u offset programima
HBOR
Nova internetska stranica HBOR-a
Istarski područni ured HBOR-a
Gospodarska diplomacija
Austrijske tvrtke traže partnere
Kratke vijesti
Međunarodni natječaj „Beech Design Award“
Hrvatske tvrtke na CeBIT-u
Novi poslovi ĐĐ Montaže
Portal za tvrtke Italije, Hrvatske i Slovenije
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište – Indija
Zanimljivost
Indijci najviše cijene ljude od riječi
Iz tiska
Izvoznicima ove godine 247 mil. kuna poticaja
Popusti za članove HIZ-a
NOVO! SPES – 10% popusta na usluge za članove HIZ-a
HEROLD Marketing CD Business - 5% popusta na poslovne pakete
Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”
Predstavljamo

Projekt PHARE 2006 za izvoznike

Objavljen javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa PHARE 2006.



Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU objavili su 21. veljače 2008. godine Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa PHARE 2006.


Riječ je o pilot programu za dodjelu bespovratnih sredstava malim i srednjim poduzećima – kao podrška za povećanje konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj (grant-shema), u iznosu od 2,7 milijuna eura. Dva milijuna eura financira Europska unija putem pretpristupnog fonda PHARE 2006, dok ostala sredstva osigurava Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.


Pilot program za dodjelu bespovratnih sredstava namijenjen je malim i srednjima tvrtkama iz projektom definiranih sektora kao što su prehrambena industrija, drvo-prerađivačka i metaloprerađivačka industrija, proizvodnja gumenih i plastičnih proizvoda, ostala proizvodnja, te razvoj i primjena softverskih aplikacija. Osim toga, tvrtke trebaju ostvarivati minimum 25% prihoda od izvoza i zapošljavati najmanje 10 djelatnika.


Iznos pojedinačne bespovratne potpore (granta) kreće se između minimalno 50.000€ do maksimalno 100.000€, a uključuje financiranje maksimalno 75% prihvatljivih troškova (ili 85% za tvrtke s područja od posebne državne skrbi). Trajanje aktivnosti koje se financiraju iz ovog programa može biti maksimalno 12 mjeseci, a podnositelji zahtjeva moraju svojim projektnim prijedlozima dokazati doprinos ispunjavanju Lisabonske agende, odnosno doprinijeti povećanju gospodarskog rasta, zapošljavanja, istraživanja i razvoja.


Inače, cilj ovog programa za dodjelu bespovratnih sredstava je poboljšanje konkurentnosti i povećanje obujma izvoza malih i srednjih tvrtki u Republici Hrvatskoj, kako bi se osigurala njihova konkurentnost unutar jedinstvenog tržišta Europske unije.


Jednako je tako važno napomenuti kako je za hrvatske poduzetnike i institucije krajnji cilj ovog pilot programa stjecanje iskustava u pripremanju i provedbi sustava bespovratnih potpora koje će u budućnosti financirati strukturni fondovi EU.



Službena natječajna dokumentacija je na engleskom jeziku, a objavljena je na internetskim stranicama Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU i možete je preuzeti na sljedećem linku http://cfcu.mfin.hr/tenderYYY/PHARE_2006.htm.


Krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga je 21. travnja 2008., godine do 14.00 sati po lokalnom vremenu.


Besplatne informativne radionice


Počevši od 25. veljače 2008. godine Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva organizira niz od osam radionica u Zagrebu, te po regionalnim centrima u Hrvatskoj, kako bi se zainteresirane tvrtke – potencijalni podnositelji zahtjeva upoznali sa natječajnom procedurom te načinom popunjavanja prijavnog obrasca i prateće dokumentacije.


Radionice su namijenjene tvrtkama – malim i srednjim poduzetnicima u privatnom vlasništvu, sa sjedištem u RH, s više od 10 zaposlenih, koji ostvaruju najmanje 25 % ukupnog prometa od izvoza, koji mogu prikazati dobit nakon oporezivanja te dolaze iz sljedećih prihvatljivih sektora: DA - prehrambena industrija (osim alkoholnih pića i duhanskih proizvoda ), DD – proizvodnja drvnih proizvoda (osim piljene građe, furnir ploča, iverice i sl.), DH - proizvodnja gumenih i plastičnih proizvoda, DJ - metalo-prerađivačka industrija (osim proizvodnje baznih metala), DM – proizvodnja prijevoznih sredstava (osim željezničkih vozila i zrakoplova), DN – ostala proizvodnja i reciklaža, K-72 razvoj i primjena softverskih aplikacija;


Niže objavljujemo raspored preostalih informativnih radionica vezanih uz popunjavanje prijavnog obrasca:


03. ožujka 2008. godine u Rijeci, u prostorijama Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Rijeka, Bulevar oslobođenja 23, Rijeka, u vremenu od 9.30 do 16.30 sati održati će se informativna radionica za potencijalne podnositelje s područja Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije.


05. ožujka 2008. godine u Splitu, u prostorijama Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Split, Obala Ante Trumbića 4, Split, u vremenu od 9.30 do 16.30 sati održati će se informativna radionica za potencijalne podnositelje s područja Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije.


06. ožujka 2008. godine u Zagrebu, u prostorijama Hrvatske obrtničke komore, Ilica 49/II, Zagreb u vremenu od 9.30 do 16.30 sati održati će se zaključna informativna radionica za potencijalne podnositelje koji se nisu uspjeli uključiti u prethodno organizirane radionice.


Na radionicama će se potencijalni podnositelji upoznati s natječajem i natječajnom procedurom te načinom popunjavanja prijavnog obrasca, načinom izrade logičke matrice te izrade projektnog proračuna.


Prijevod uputa za podnositelje prijedloga za PHARE 2006


S ciljem pružanja pomoći potencijalnim podnositeljima i detaljnog upoznavanja s projektom PHARE 2006 - Pilot program za dodjelu bespovratnih sredstava malim i srednjim poduzećima – podrška za povećanje konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj te procedurama provedbe natječaja, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva koje je zaduženo za tehničku provedbu projekta pripremilo je prijevod Uputa za podnositelje prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava (Guidelines for grant applicants).


PREUZIMANJE DOKUMENTA:
Uputa za podnositelje prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava


Napominjemo da ovaj prijevod ne predstavlja službeni dokument te služi samo u svrhu informiranja tvrtki - potencijalnih podnositelja o projektu te pravilima vezanim uz natječaj.

EU o borbi protiv malverzacija u plaćanju PDV-a

Europska komisija objavila je 22. veljače 2008. da je usvojila priopćenje o mogućim dalekosežnim mjerama borbe protiv malverzacija s PDV-om u Europskoj uniji, uključujući oporezivanje isporuka robe unutar EU-a i prebacivanje obveze plaćanja PDV-a s prodavača na kupca.


Oba sustava mogla bi osjetno suzbiti fenomen "ulančane utaje" PDV-a u kategoriji skupih proizvoda malih dimenzija, poput mobitela i računalnih čipova. Uvoz takvih proizvoda u članice EU oslobođen je plaćanja PDV-a. Porez se zaračunava pri prodaji robe, ali se ne plaća. Gubitak se umnožava kada druga kompanija ponovno izveze robu u lancu trgovine i zatraži povrat PDV-a koji nije ni plaćen. Roba se može provući kroz taj lanac trgovine nekoliko puta, pri čemu velika zarada od utaje privlači terorističke skupine i organizirani kriminal.


Bruxelles ipak upozorava da predložene mjere donose sa sobom i moguće probleme koje bi trebalo razmotriti prije usvajanja.


Tako bi oporezivanje robe unutar EU moglo dovesti u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju kompanije koje posluju unutar EU i zahtijevalo bi promjenu postojećeg modela raspodjele prihoda od PDV-a među članicama EU.


Po novom bi se prijedlogu PDV naplaćivao u zemlji porijekla po stopi od 15 posto. U članicama s višim stopama kupac bi plaćao dodatnu vrijednost izravno njihovim poreznim vlastima.


Također, ako članica u koju se roba isporučuje primjenjuje stopu PDV-a nižu od 15 posto, onaj tko kupuje robu unutar EU-a i podliježe obvezi plaćanja PDV-a imat će pravo na porezne kredite.


Što se tiče mogućnosti uvođenja sustava kojim bi se obveza plaćanja PDV-a prebacila s prodavača na kupca za transakcije unutar matične zemlje, Bruxelles je zaključio da bi on mogao funkcionirati samo ako se primjenjuje u svim članicama jednako odnosno ako ne bi bio "fakultativan".


EK ipak dodaje da se ne protivi eventualnom takvom pilot-projektu koji bi pokrenula neka od članica.


Po spomenutom sustavu prodavač ne bi naplaćivao PDV kupcu ukoliko nije krajnji koji podliježe obvezi plaćanja tog poreza. Umjesto toga, kupac - a ne prodavač - plaćao bi PDV ministarstvu financija.

* * *

EU države dogovorile paket mjera za lakšu trgovinu

Zemlje članice Europske unije dogovorile su paket mjera koje imaju za cilj povećati mogućnost izbora za njihovih 490 milijuna potrošača tako što će srezati birokraciju u prekograničnoj trgovini čitavog niza proizvoda, kazao je glasnogovornik predsjedništva EU-a. Te mjere ojačat će uzajamno uvažavanje na način što će se proizvodima koji su odobreni u jednoj državi EU-a omogućiti lakša prodaja u drugoj zemlji bez nailaženja na protekcionističke barijere.


EU države zajednički odlučuju s Europskim parlamentom, koji će o paketu tih mjera glasovati idući tjedan.


"Očekujemo da će u parlamentu sporazum biti postignut u prvome čitanju", kazao je glasnogovornik.


"Time će se povećati mogućnost izbora za potrošače. To je dobra odluka za mala i srednje kompanije. Smanjit će se birokracija no ključna je primjena tih mjera u svim zemljama članicama", kazao je Alexander Stubb, finski liberal desnog centra.


Posebice manje tvrtke zaziru od prodaje proizvoda izvan matičnih država što zbog tehničkih barijera, a što zbog nepoznavanja načina funkcioniranja složenog sustava akreditacija. Primjerice, jedna EU članica zabranjuje prodaju aluminijskih čajnika iz druge zemlje, insistirajući na testiranju kako bi se osiguralo da nisu štetni za vodu za piće.


Ti takozvani neusklađeni proizvodi nerijetko su osnovne robe, od bicikala do skela za građevinu, usklađeni su s nacionalnim standardima i čine četvrtinu svih prodanih proizvoda u EU.


Akreditacija 75 posto od 1.500 milijardi eura vrijedne sofisticiranije robe koja je usklađena s harmoniziranim u EU uspostavljenim standardima također će biti pojednostavljena.

* * *

Najveći pad europskog izvoza u posljednje dvije godine

Pad izvoza posljedica je usporavanja globalnog rasta te aprecijacije eura


Europski izvoz je u prosincu zabilježio najveći pad u posljednjih više od dvije godine zbog usporavanja globalnog gospodarskog rasta te aprecijacije eura.


Izvoz je bio 2,5% niži nego u studenom što je najveći pad još od listopada 2005. godine, piše Bloomberg te je u prosincu po prvi puta u posljednjih 16 mjeseci u eurozoni zabilježen trgovinski deficit.


Desezonirani deficit tako je iznosio 2,1 mlrd eura za razliku od dvije milijarde eura suficita zabilježenog u studenom. Posljednji puta je eurozona zabilježila deficit u travnju 2006. godine kad je iznosio 3,2 mlrd eura.


Europska valuta je u posljednjih 12 mjeseci ojačala za 11% u odnosu na dolar što umanjuje konkurentnost europskih proizvođača, a dodatni pritisak na pad izvoza stvara i moguća recesija u SAD. (Bankamagazin)

* * *

Nove internetske stranice o kontroli izvoza

Na internetskim stranicama Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva od 22. veljače 2008. nalaze se nove stranice Kontrola izvoza, a dostupne su klikom na istoimeni banner s desne strane ekrana ili izravno na adresi http://kontrolaizvoza.mingorp.hr.


Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva nadležno je tijelo u Republici Hrvatskoj za izdavanje dozvola za izvoz oružja i robe s dvojnom namjenom. Upravo je zbog bolje transparentnosti zakonodavstva, te bolje informiranosti izvoznika o izvoznoj kontroli, Ministarstvo pokrenulo stranice Kontrola izvoza.


Stranice sadrže informacije o razlozima izvozne kontrole, postupku podnošenja zahtjeva s obrascima zahtjeva (potrebna dokumentacija uz zahtjev, te upute za popunjavanje zahtjeva), s izravnim poveznicama na propise o kontroli izvoza u Narodnim novinama.


Jednako tako na stranicama se mogu se naći informacije o osobama za kontakte, linkovi na međunarodne režime kojih je Republika Hrvatska članica, te druge korisne informacije za poštivanje propisa o izvoznoj kontroli oružja i robe s dvojnom namjenom.


* * *

Najuspješnijim gospodarstvenicima dodijeljene 'Zlatne kune'

Tvrtke Končar - distributivni i specijalni transformatori, Hrvatska poštanska banka, Croatia osiguranje, Adria electronic, Saint Jean Industries, Marinal Lab i HS Produkt dobitnici su priznanja Zlatna kuna koje im je 25. veljače 2008. u Zagrebu dodijelila Hrvatska gospodarska komora.


Tvrtka Končar - distributivni i specijalni transformatori proglašena je najboljom velikom hrvatskom tvrtkom po izboru Hrvatske gospodarske komore te joj je dodijeljena nagrada "Zlatna kuna" za izvrsnost poslovanja u 2007.


Najbolja mala tvrtka je poduzeće za projektiranje Adria electronic iz Rijeke. U kategoriji srednjih tvrtki, "Zlatnu kunu" osvojila je tvrtka za proizvodnju aluminijskih odljevaka Saint Jean Industries iz Slavonskog Broda.


Najboljom bankom proglašena je Hrvatska poštanska banka, a najboljim osiguravajućim društvom Croatia osiguranje."Zlatnu kunu" za inovaciju dobili su Rosa Ferinčević iz tvrtke Marinal Lab za razvoj probiotičkih mliječnih proizvoda i Marko Vuković iz karlovačkog HS Produkta za inovacije u proizvodnji oružja.


Nagrada za životno djelo dodijeljena je Vilku Žiljku, profesoru na zagrebačkom Grafičkom fakultetu, za iznimni doprinos hrvatskoj grafičkoj industriji.


Hrvatski izvoznici čestitaju svojim članovima - tvrtkama Končar - distributivni i specijalni transformatori, Hrvatskoj poštanskoj banci i Croatia osiguranju ovim na vrijednim priznanjima za poslovanje u 2007. godini.

* * *

Aktivnosti Klastera male brodogradnje

U trenutku osnivanja Klastera male brodogradnje krajem rujna prošle godine, u članstvo je pristupila 21 tvrtka od kojih 13 proizvođača plovila. Danas Klaster ima 30 članova, što svjedoči o zanimanju malih brodograditelja i proizvođača opreme za brodice za zajedničko nastupanje na tržištu. Novost u radu klastera je i ta da od 1. veljače ove godine Klaster male brodogradnje vodi klaster menadžer Ante Jukić.


Klaster male brodogradnje se prvi put predstavio europskoj javnosti na 39. Međunarodnom sajmu brodova i jahti 'Boot Düsseldorf 2008' održanom krajem prošlog mjeseca. Dobra posjećenost štanda Klastera male brodogradnje pokazala je kako je za širu europsku javnost hrvatska mala brodogradnja još uvijek nepoznanica. Tako je nastup u Njemačkoj pridonio približavanju domaćih brodograditelja europskom tržištu.


Mala hrvatska brodogradilišta posljednjih godina postižu zavidne rezultate. Nagli razvoj nautičkog turizma pobuđuje veliko zanimanje za gradnju, popravak i održavanje brodica te brodova za sport i razonodu. Hrvatska trenutačno ima 83 proizvođača plovila za sport i razonodu koji su u prošloj godini proizveli oko 1300 plovila, ostvarivši, prema još nepotpunim podacima, prihod od oko blizu milijardu kuna. Od 83 proizvođača plovila njih 12 su srednja brodogradilišta, koja ostvaruju polovicu prihoda. Zajedno s remontom i servisom u maloj brodogradnji već je oko 140 tvrtki i obrtnika. Mala brodogradnja zapošljava oko dvije tisuće ljudi, što je dvostruko više nego prije pet godina. U svom programu domaći mali brodograditelji imaju sve, od sandolina i pedalina, preko gumenjaka, obiteljskih motornih brodica, jedrilica, do pedesetmetarskih jahti. No, jednako je važno da se u Hrvatskoj danas proizvodi sve što je potrebno za opremanje brodica, od motora do visoko vrijednih boja i hladnjaka, a brodograditelji imaju zastupnike u brojnim europskim zemljama i brodove prodaju diljem svijeta. Izvoze u Italiju, Njemačku, Francusku, Rusiju, Bugarsku, Rumunjsku, Maroko, Tunis, Afganistan i Indiju. Splitski AD Boats, Elan iz Obrovca, zadarski SAS Vektor, Grašo, Pičuljan i pulski Heli Yacht osvajaju strana tržišta.


Jedrilica Salona 37 koju su izradili u AD Boatsu proglašena je europskim brodom godine na sajmu u Düsseldorfu, a četiri puta za redom izabrana za 'Hrvatski brod godine' u kategoriji jedrilica od 37 do 45 stopa u izboru četrdeset svjetskih i hrvatskih brodograditelja prisutnih na domaćem tržištu, dok ju je američki časopis Sailing World proglasio brodom godine 2007, u kategoriji Cruiser/Racer. Njihove jedrilice zastupljene su na gotovo svim svjetskim tržištima, osim Antarktika, Afrike i Južne Amerike.




Izvoz plovila


U Hrvatskoj se proizvodi više od tisuću plovila godišnje, od čega je, prema podacima Carinske uprave, izvezeno plovila u vrijednosti 26,5 milijuna eura. Europsko tržište malih brodova vrijedno je oko 23 milijarde eura od čega čak 7 milijardi otpada na kupnju novih plovila i na njemu posluje 37.200 tvrtki u kojima je zaposleno 272 tisuće djelatnika. Preko 200 tisuća kupaca najviše kupuje plovila manja od 7,4 metra. Trećinu tržišta zauzima prodaja novih plovila ukupne vrijednosti sedam milijardi eura. Svjetsko nautičko tržištu karakterizira velika stopa rasta i sve veća potražnja za luksuznim brodovima. Hrvatska mala plovila se sve više spominju u nautičkim krugovima kao 'butik roba', jer iako su do određene mjere hrvatski mali brodovi i jedrilice serijski proizvod, u većini slučajeva ta plovila se opremaju prema želji kupca, što nije moguće kod velikih proizvođača plovila. Uspjesi plovila izgrađenih u domaćim malim brodogradilištima, poput Salone 37, govore kako je u posljednjih nekoliko godina hrvatska mala brodogradnja dosegla visoki tehnološki nivo proizvodnje, a pritom cjenovno ostala više nego konkurentna. Mali brodograditelji su uspješni, prepoznati i cijenjeni na izvoznom tržištu, a sve su postigli sami, vlastitim radom i ulaganjima, bez državnih subvencija. Udruga hrvatske nautičke proizvodnje pokretala je to pitanje u nekoliko navrata, čak se obećavalo da će i malim brodograditeljima pripasti dio državnog kolača. Pojedina mala brodogradilišta ušla su u Vladin Program obnove ribarske flote, no inače mala brodogradnja nema državne poticaje. Mala brodogradnja je vrlo perspektivna djelatnost i u budućnosti bi joj moglo nedostajati kadra. Već sada je velika potreba za školovanim, stručnim kadrom, kako srednjoškolskim, tako i onim visokoobrazovanim, koji prati svjetske tijekove te ih primjenjuje i njima prilagođava domaću proizvodnju. Samo je riječki Brodograđevni fakultet osnovao katedru za malu brodogradnju.



Izvor podataka: Poslovni dnevnik

* * *

Prijava za sudjelovanje u offset programima

Na temelju Naputka o načinu i uvjetima primjene "offset programa" kojeg su 2004. godine potpisali ministar obrane i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, offset sporazum se sklapa za ugovore o nabavi naoružanja i vojne opreme čija je vrijednost veća od 2.000.000 EUR.


Offset sporazum definira obveze inozemnog isporučitelja naoružanja i vojne opreme koje se izvršavaju kroz direktni i indirektni offset.


Direktni offset se realizira kroz sudjelovanje hrvatskih tvrtki u proizvodnji predmeta nabave (lokalizacija proizvodnje, izrada komponenti,...).


Indirektni offset pokriva sve oblike poslovne suradnje koji se realiziraju uz pomoć isporučitelja predmeta nabave. Pod time se smatraju sljedeće aktivnosti:


  • strane investicije na području RH, različiti oblici kooperacije, otvaranje novih radnih mjesta, otvaranje novih tržišta za izvoz roba i usluga hrvatske industrije, transfer tehnologije i organizacije rada, pokretanje istraživačkih i razvojnih projekata i sl.

Zbog intenziviranja aktivnosti po pitanju indirektnog offseta Hrvatska gospodarska komora osnovala je Odjel za offset u Sektoru za industriju HGK koji će, s ciljem ostvarivanja najveće koristi od nabavke naoružanja i vojne opreme za hrvatsko gospodarstvo u cjelini, u suradnji s Povjerenstvom za offset program pri MINGORP-u, raditi na:


  • povezivanju hrvatskih tvrtki s potencijalnim inozemnim partnerima u cilju uspostave međusobne suradnje
  • izradi prijedloga prioritetnih oblika industrijske suradnje, odnosno predmeta indirektnog offseta (koje će razmatrati Povjerenstvo za offset program)
  • edukaciji članica o mogućnostima koje pruža indirektni offset

Tvrtke zainteresirane za sudjelovanje u indirektnom offsetu (plasman svojih proizvoda na inozemno tržište i različite oblike kooperacija) trebaju na engleskom jeziku popuniti ON line OBRAZAC
Offset tim će na temelju popunjenih prijava pokušati naći inozemnog partnera s kojim bi se potpisao ugovor o suradnji.



Za sve dodatne informacije možete se obratiti na:
HGK Sektor za industriju
Patrik Stupin
Tel. 01 4606 701, 4606 705
Fax. 01 4606 737
e-mail: pstupin@hgk.hr

* * *

Nova internetska stranica HBOR-a

Na staroj adresi www.hbor.hr odnedavno možete pregledati nove internetske stranice Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Stranice, uz ostalo, pružaju kvalitetan pregled informacija o programima HBOR-a vezano uz kreditiranje, osiguranje izvoza te garancije i akreditive.


* * *

Istarski područni ured HBOR-a

HBOR-ov Područni ured za Istarsku županiju do sada je, odnosno od 14. prosinca 2004. godine, djelovao u okviru Istarske razvojne agencije, no upošljavanjem djelatnice na puno radno vrijeme, HBOR je osigurao dodatnu kvalitetu rada navedenog ureda. Time su zadovoljeni preduvjeti za bolju povezanost s centralom HBOR-a kao i za pružanje sveobuhvatne usluge za poduzetnike na području Istarske županije. Navedeno je realizirano obzirom na znatna sredstva koja HBOR plasira iz godine u godinu u privredu Istarske županije, doprinoseći pritom stvaranju povoljne klime za malo i srednje poduzetništvo, kao i razvoju cjelokupnoga istarskog gospodarstva.


Novi istarski ured sada ima osnove za pružanje snažnije podrške malim i srednjim poduzetnicima, kojima HBOR putem svojih programa nudi nove mogućnosti za kreditiranje i razvoj, ali i mogućnost financiranja jedinica lokalne samouprave, posebice komunalne infrastrukture. Aktivnosti Područnog ureda usmjerene su prvenstveno prema poduzetnicima (postojećim ili poduzetnicima početnicima), poslovnim bankama, udruženjima poduzetnika (HOK, HGK, strukovnim udruženjima), jedinicama lokalne samouprave i onim strukturama koje direktno ili indirektno kontaktiraju s gospodarskim subjektima. Ured je otvoren svakim radnim danom od 8 do 16 sati, a voditeljica ureda je Cinzia Zubin.

* * *

Austrijske tvrtke traže partnere

Trgovinski odjel austrijskog Veleposlanstva u RH na svojoj internetskoj stranici predstavlja osam austrijskih tvrtki iz područja turizma i gastronomije, koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Svih osam tvrtki su ujedno sudionici na austrijskoj kataloškoj izložbi, u okviru Međunarodnog sajma GAST 2008, u Splitu, od 5. do 9. ožujka 2008., u paviljonu broj 6, štand 32.


Profile ovih tvrtki pronaći ćete pod sljedećim linkom: http://www.advantageaustria.org/hr/events/gast_2008.hr.jsp?newLanguage=hr

* * *

Međunarodni natječaj „Beech Design Award“

Jedno drvo – tisuću mogućnosti, moto je ovogodišnjeg natječaja „Beech Design Award“. Radi se o međunarodnom natječaju na kojem mogu sudjelovati dizajneri, drvoprerađivači i arhitekti, odnosno svatko tko je u stanju proizvesti proizvod od bukova drva. Na taj način svaki sudionik ima priliku prezentirati svoje ideje široj publici. Na službenoj web stranici www.european-beech.com moguće je i online ocjenjivanje prijavljenih projekata a stranica, nudi i mnoštvo informacija o bukvi i mogućnostima njene upotrebe. Glavni sponzor natjecanja je poznati njemački prerađivač bukve POLLMEIER. Tvrtka izvozi bukovu piljenu građu u preko 70 zemalja. Natječaj je zamišljen kao impuls za veću upotrebu bukve. U srednjoj Europi raste oko 25% svjetske zalihe listača, a bukva je najrasprostranjenija vrsta.

* * *

Hrvatske tvrtke na CeBIT-u

Na ovogodišnjem CeBIT-u, jednom od najvećih svjetskih sajmova informatičke i komunikacijske tehnologije, koji će se održati u Hannoveru, od 4. do 9. ožujka, nastupit će osam hrvatskih tvrtki. Nastup će zajednički organizirati Hrvatska gospodarska komora, Središnji državni ured za e-Hrvatsku i Agencija za promicanje izvoza i ulaganja. Hrvatski IT sektor predstavljat će tvrtke Alarm automatika, AKD, Blancom, Combis, HR Pro, Infodom, TIS.kis i AC Link.

* * *

Novi poslovi ĐĐ Montaže

Tvrtka Đuro Đaković Montaža u Mađarskoj je dobila posao vrijedan 7,2 milijuna eura na rekonstrukciji cementare u Beremendu na jugu zemlje. Nakon dobivanja radnih dozvola radnici ĐĐ Montaže započeli su radove na povećanju kapaciteta peći za proizvodnju klinkera u sklopu projekta rekonstrukcije cementare Duna - Dráva Cement Kft.

* * *

Portal za tvrtke Italije, Hrvatske i Slovenije

Kako bi lakše pronalazili partnera za zajedničke međunarodne projekte, do kraja ove godine čak će se oko 27 tisuća malih i srednje velikih poduzeća iz Slovenije, Italije i Hrvatske uključiti u jedinstveni internetski portal. Projekt, kojem je cilj poduzećima približiti informacijsku tehnologiju i elektronsko poslovanje te pristup regionalnim i europskim sredstvima, lansirao je ANIS (Adriatic Network for Integrated Services), a vrijedan je oko 240 tisuća eura. Pola tog iznosa financirat će Europska Unija.

* * *

Ciljano tržište – Indija

UVOD

Pozadina:

Poluotok, često nazivana i potkontinentom, dugo vremena bila je isključena od drugih naroda. Indska se civilizacija razvila iz starijih neolitskih kultura, kao i pod utjecajem sumerske civilizacije, s kojom je trgovala. Prva kultura Indije razvila se u dolini rijeke Ind sredinom 3. tisućljeća p.n.e. U Indiju su se oko 1400. p.n.e. doselili indoeuropski Arijci i uništili indske gradove. Među Indom i Gangesom osnovali su više država.
Tek kad su arapski moreplovci i trgovci, otprilike 1000 godina nakon Krista, otkrili Indiju, počele su dublje promjene. S arapskim pridošlicama u područjima današnje Indije razvio se islam.
Od 1498. godine - kada je Vasco da Gama otkrio morski put do Indije - kršćanski Europljani počeli su je naseljavati. Najprije su najsnažniju vlast imali Portugalci. U 17. stoljeću britanske "ostindijske trgovinske kompanije" osnovale su mnoge podružnice u lučkim gradovima Indije, npr. u Madrasu, Kalkuti i Bombaju. Oni su polako pokušavali cijelu zemlju obuhvatiti pod svoju kontrolu i iz tih gradova-uporišta počeli su vojno osvajanje. Budući da Britanci nisu mogli tu veliku zemlju (oko 3,3 milijuna km2), s golemim brojem stanovnika (oko 200 milijuna), staviti pod centralnu britansku upravu, ostavili su kneževine da postoje i dalje onako kako su ih oni zatekli. Ipak, vladari tih kneževina bili su odgovorni britanskom gospodaru. Postojeći feudalni sustav i društvenu podjelu na kaste Britanci su ostavili netaknutima, budući da su te dvije okolnosti razdvajale Indijce i time ih sprječavale da se ujedine u borbi protiv Britanaca i da im pruže bilo kakav otpor.
Indijci su reagirali 1885. godine osnivanjem Nacionalnog kongresa, koji je težio postizanju nezavisnosti Indije - još mnogo prije nego je Gandhi počeo svoju borbu. Tu skupštinu Indijaca Britanci su tolerirali, jer nije imala zajedničko stajalište, budući da se muslimani i hindusi nisu mogli ujediniti. Poslije je Nacionalni kongres postao vodećom partijom u Indiji, koja je gotovo neprekidno na vlasti.
Indija je bila poznata i kao Hindustan (zemlja Hindusa), ali to se ime izbjegavalo nakon neovisnosti 1947., jer je indijski narod odlučio da će Indija biti sekularna država. Indija je zemlja suprotnosti i najveća federalna država na svijetu.
Kastni sustavi dijeli stanovništvo - bazirajući se na hinduizmu - u četiri kaste: brahmani/svećenici, kšatrije/ratnici, vajšije/seljaci i šudre/sluge. Od države do države te četiri kaste dijele su u više od 1000 potkasti. Bez pripadnosti određenoj kasti bili su parija/nedodirljivi, koji su ovakvim uređenjem jednostavno bili isključeni iz društva.

ZEMLJOPIS

Položaj:

južna Azija, omeđena Arapskim morem i Bengalskim zaljevom, između Burme i Pakistana

Površina:

ukupno: 3.287.590 km2
kopno: 2.973.190 km2
voda: 314.400 km2

Kopnena granica:

ukupno: 14.103 km
susjedne zemlje: Bangladeš 4.053 km, Butan 605 km, Burma 1.463 km, Kina 3.380 km, Nepal 1.690 km, Pakistan 2.912 km

Klima:

varira od tople monsunske na jugu do umjerene na sjeveru

Prirodni resursi:

ugljen (četvrta zaliha po količini u svijetu), željezna rudača, magnezij, tinjci, boksit, rudače titana, krom, prirodni plin, dijamanti, nafta, vapnenac, obradive površine

Obradive površine:

obradive površine: 48,83%
stalni usjevi: 2,8%
ostalo: 48,37% (2005.)

Prirodne katastrofe:

suše; iznenadne poplave, kao i česte poplave uzrokovane monsunskim kišama; snažne oluje; potresi

STANOVNIŠTVO

Broj stanovnika:

1.129.866.154 (procjena srpanj 2007.)

Prirast stanovništva:

1,606% (procjena 2007.)

Religije:

hinduisti 80.5%, muslimani 13.4%, kršćani 2.3%, Siki 1.9%, ostalo 1.8%, neodređeno 0.1% (popis 2001.)

Jezici:

engleski ima status najvažnijeg jezika za nacionalnu, političku i trgovačku komunikaciju; Hindi je nacionalni jezik i prvi jezik 30% stanovništva; uz njega postoji još 21 službeni jezik

POLITIČKO UREĐENJE

Ime države:

službeno dugi oblik: Republika Indija
službeno kraći oblik: Indija
lokalno duži oblik: Republic of India/Bharatiya Ganarajya
lokalno kraći oblik: India/Bharat

Državno uređenje:

federalna republika

Glavni grad:

New Delhi

Administrativna podjela:

28 država i 7 jedinstvenih teritorija*; Otočja Andaman i Nicobar*, Andhra Pradesh, Arunachal Pradesh, Assam, Bihar, Chandigarh*, Chhattisgarh, Dadra i Nagar Haveli*, Daman i Diu*, Delhi*, Goa, Gujarat, Haryana, Himachal Pradesh, Jammu i Kashmir, Jharkhand, Karnataka, Kerala, Lakshadweep*, Madhya Pradesh, Maharashtra, Manipur, Meghalaya, Mizoram, Nagaland, Orissa, Puducherry*, Punjab, Rajasthan, Sikkim, Tamil Nadu, Tripura, Uttar Pradesh, Uttarakhand, Zapadni Bengal

Neovisnost:

15. kolovoza 1947. (od UK)

Nacionalni praznik:

Dan Republike, 26. siječnja (1950.)

Ustav:

26. siječnja 1950; mijenjan mnogo puta

Izvršna vlast:

šef države: predsjednik Pratibha PATIL (od 25. srpnja 2007.);
šef Vlade: premijer Manmohan SINGH (od 22. svibnja 2004.)

Zakonodavna vlast

dvodomni parlament ili Sansad sastoji se od Vijeća država ili Rajya Sabha i Narodne skupštine ili Lok Sabha

Sudbena vlast:

Vrhovni sud

Članstvo u međunarodnim organizacijama:

ADB, AfDB, ARF, ASEAN (dijalog partner), BIMSTEC, BIS, C, CERN (promatrač), CP, EAS, FAO, G-15, G-24, G-77, IAEA, IBRD, ICAO, ICC, ICRM, IDA, IFAD, IFC, IFRCS, IHO, ILO, IMF, IMO, IMSO, Interpol, IOC, IOM (promatrač), IPU, ISO, ITSO, ITU, ITUC, LAS (promatrač), MIGA, MONUC, NAM, OAS (promatrač), OPCW, PCA, PIF (partner), SAARC, SACEP, SCO (promatrač), UN, UNCTAD, UNDOF, UNESCO, UNHCR, UNIDO, UNIFIL, UNMEE, UNMIS, UNOCI, UNWTO, UPU, WCL, WCO, WFTU, WHO, WIPO, WMO, WTO

GOSPODARSTVO

Gospodarstvo - pregled:

Indijsko gospodarstvo je u velikom zamahu, naročito od 2002. otkada ostvaruje stopu rasta BDP u rasponu 6–9% i jedno je od najbrže rastućih gospodarstva. Prema projekcijama renomiranih konzalting kompanija (McKensy, Goldman Sachs), Indija će sredinom 21. stoljeća (iza Kine i SAD) postati treća svjetska gospodarska velesila, a prema procjenama baziranima na platežnoj moći indijsko gospodarstvo sada je već na 4. mjestu, iza SAD, Kine i Japana.
Osnovni potencijal razvoja indijskog gospodarstva čini veličina tržišta, brojno stanovništvo (koje je ujedno i veliki problem Indije u socijalnom, ekonomskom i ekološkom smislu) te brojna i u velikoj mjeri visoko obrazovana, a jeftina radna snaga s raširenim znanjem engleskog jezika (cca. 200 mil. stanovnika govori engleski).
Privatni sektor u strukturi BDP Indije sudjeluje sa 75%.
Prioriteti gospodarske politike Savezne vlade Indije su smanjenje fiskalnog deficita te poticanje razvoja poljoprivrednog sektora, ulaganja i zapošljavanja. Prioriteti su također diversifikacija poljoprivredne proizvodnje i razvoj sustava navodnjavanja. Velika sredstva se izdvajaju za izgradnju prometne infrastrukture, te naročito modernizaciju vojne opreme (28% BDP).
Od 2000. raznim se mjerama nastoji liberalizirati vanjsku trgovinu. Za većinu industrijskih grana ukinut je sustav industrijskih licenci, dok su u većini područja, a naročito u infrastrukturnom sektoru, moguća izravna ulaganja u stopostotnom stranom vlasništvu. Za infrastrukturni sektor također je liberalizirano vanjsko komercijalno zaduživanje. Velike su i porezne pogodnosti u području infrastrukture, naftne industrije, energetike, cestogradnje i telekomunikacija.

BDP – paritet kupovne moći

2.965 bilijuna $ (procjena 2007.)

BDP – službena tečajna lista

894,1 milijardi $ (procjena 2007.)

Stopa rasta BDP-a

8,5% (procjena 2007.)

BDP per capita (paritet kupovne moći)

2.700 $ (procjena 2007.)

BDP – prema sektorima:

poljoprivreda: 16,6%
industrija: 28,4%
usluge: 55% (procjena 2007.)

Radna snaga:

516,4 milijuna (procjena 2007.)

Nezaposlenost:

7,2% (procjena 2007.)

Inflacija:

5,9% (procjena 2007.)

Udio investicija u BDP-u:

31,8% (procjena 2007.)

Proračun:

prihodi: 145,2 milijardi $
rashodi: 182,4 milijardi $ (procjena 2007.)

Udio javnog duga u BDP-u

58,8% (procjena 2007.)

Poljoprivredni proizvodi:

riža, pšenica, sjemenke suncokreta, pamuk, juta, čaj, šećerna trska, krumpir; stoka, vodeni bizoni, ovce, koze, perad; ribe

Industrije:

tekstilna, kemijska, prehrambena, metalna, transportna oprema, cement, rudarstvo, naftna, strojevi, software

Stopa rasta industrijske proizvodnje:

10% (procjena 2007.)

Izvoz (2005. god.)

140,8 milijardi $ f.o.b. (procjena 2007.)

Izvozni proizvodi:

naftne prerađevine, tekstilni proizvodi, dragulji i nakit, transportna oprema, kemikalije, proizvodi od kože

Zemlje izvoza:

SAD 17%, UAE 8,3%, Kina 7,8%, UK 4,3% (2006.)

Uvoz:

224,1 milijardi f.o.b. $ (procjena 2007.)

Uvozni proizvodi:

sirova nafta, strojevi, dragulji, gnojiva, kemikalije

Zemlje uvoza:

Kina 8,7%, SAD 6%, Njemačka 4,6%, Singapur 4,6%, Australija 4% (2006.)

Pričuva od vanjskotrgovinske razmjene i zlata:

239,4 milijardi $ (procjena 31. prosinca 2007.)

Vanjski dug:

165,4 milijardi $ (30. lipnja 2007.)

Valuta:

indijski rupi (INR)

Fiskalna godina:

1. travnja – 31. ožujka

KOMUNIKACIJE

Broj korisnika čvrstih linija:

49,75 milijuna (2005.)

Broj korisnika mobilnih linija:

166,1 milijuna (2006.)

Internetski kod zemlje:

.in

Broj korisnika Interneta:

60 milijuna (2005.)

PROMET

Broj zračnih luka:

346 (2007.)

Heliporti

30 (2007.)

Cjevovodi:

kondenzati/plin 9 km; gas 7.488 km; LPG 1,861 km; nafta 7.883 km; rafinirani proizvodi 6.422 km (2007.)

Pruge:

ukupno: 63.221 km (2006.)

Ceste:

ukupno: 3.383.344 km (2002.)

Luke i terminali:

Chennai, Haldia, Jawaharal Nehru, Kandla, Kolkata (Calcutta), Mormugao, Mumbai (Bombay), New Mangalore, Vishakhapatnam

VAŽNE ADRESE

Diplomatsko predstavništvo RH u Republici Indiji:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Indiji
veleposlanik: Dino Debeljuh
tel: 0091 11 4166 3101, 4166 3102, 4166 3103
faks: 0091 11 4166 3100, 2411 6873
adresa: A-15 West End
New Delhi 110021
INDIA
e-mail: croemb.new-delhi@mvpei.hr

Diplomatsko predstavništvo Republike Indije u RH:

Veleposlanstvo Republike Indije u Republici Hrvatskoj
veleposlanik: Nj. E. Rajiva Misra
tel: +385 1 48 73 240, 48 73 241
faks: +385 1 48 17 907
Adresa: Boškovićeva 7a
10 000 Zagreb
HRVATSKA
e-mail: embassy.india@zg.htnet.hr
web: www.ring.net/indija

VAŽNIJE WEB ADRESE

Vlada Republike Indije

http://goidirectory.nic.in , http://www.nic.in

Ministarstvo vanjskih poslova

http://meaindia.nic.in/

Središnja uprava za trošarine i carinu

http://www.cbec.gov.in

Department of Commerce

http://commerce.nic.in/

Director General of Foreign Trade (DGFT)

www.nic.in/eximpol

Ministry of Finance and Company Affair

http://finmin.nic.in

Ministry of Small Scale Industries & Agro and Rural Industries

http://msme.gov.in/

Ministry of Disinvestment

http://www.divest.nic.in

Ministry of Food Processing Industries

http://mofpi.nic.in

Ministry of Petroleum and Natural Gas

http://petroleum.nic.in

Ministry of Power

http://powermin.nic.in

Ministry of Labour

http://labour.nic.in

National Association of Software & Service Companies

http://www.nasscom.org

Secretariat for Industrial Assistance (SIA)

http://dipp.nic.in

Special Economic Zones

http://sezindia.nic.in

Export Import Bank of India

http://eximbankindia.com

Federation of Indian Chambers of Commerce and Industry

http://www.ficci.com

Chamber of Commerce and Industry

http://www.phdcci.in



Više o indijskom gospodarstvu, pravnom sustavu i poslovnim običajima možete naći na stranici Hrvatske gospodarske diplomacije.

* * *

Indijci najviše cijene ljude od riječi

Indijci vole mnogo razgovarati, tako da se već prije odlaska naoružajte razno raznim temama o kojima možete čavrljati za vrijeme sastanaka i druženja.


Impozantna raznolikost i veličina Indije predstavljaju izazov za svakog posjetitelja bilo u poslovnom ili privatnom smislu. Imajući na umu upravo tu činjenicu bitno je shvatiti da se Indija ne može jednolično opisati.


Ista pravila ne vrijede svugdje, već ovise o mikrokulturama unutar raznih područja. Bila bi nam potrebna cijela knjiga da detaljno navedemo karakteristike svih dijelova Indije, pa ćemo se stoga ograničiti na razvijenije regije i velike gradove u kojima poslovna klima već ima neka definirana pravila, a koja opet odlikuju neke bazne karakteristike Indije i njenih stanovnika.


Kada planirate poslovni put u Indiju preporučuju se periodi između rujna i ožujka (zimsko vrijeme) kada su temperatura i klima najugodnije. Sastanke je potrebno dogovoriti nekoliko mjeseci unaprijed te napomenuti kako ćete se u Indiji zadržati vrlo kratko, kako bi izbjegli neugodnu situaciju odgađanja sastanka na neki drugi dan. Nekoliko dana prije sastanka nazovite i potvrdite termin te se uvjerite da se sve odvija prema dogovorenom planu.


Ukoliko planirate sastanak u državnim institucijama naoružajte se strpljenjem jer ćete vjerojatno čekati čak satima da vas prime na dogovoreni sastanak, a nemojte se niti iznenaditi ukoliko ga otkažu baš prije samog početka. Stoga nije naodmet da svoje kontakt podatke ostavite kod tajnice ili na recepciji kako bi vas u slučaju promjena mogli ponovo kontaktirati i obavijestiti o svemu.


Kada krećete na sastanak preporuča se da krenete dovoljno rano. Nema veze ukoliko i prerano stignete, jer to vam zasigurno neće zamjeriti niti krivo interpretirati. Na raniji polazak trebate se pripremiti radi kaotičnog prometa u Indiji, koji vam može oduzeti mnogo vremena i u potpunosti je nepredvidiv, ali i radi dolaska na točnu adresu koje su često vrlo komplicirano i nejasno navedene.


U većini tvrtki radni dan započinje u 10 sati, a završava u 17 sati, iako neki dolaze ranije i ostaju duže što nije svugdje pravilo.


Iako je vrlo teško generalizirati poslovni stil odijevanja u Indiji, u nastavku ćete pronaći neke savjete koji u pravilu vrijede u većini indijskih regija, no budite spremni na prilagodbe na licu mjesta. Muška odjela obavezno treba nadopuniti s kravatom. U vrijeme velikih vrućina možete izostaviti sako, ali košulja treba biti dugih rukava, a kravata neizostavan detalj.
Boje odjeće koje se preporučaju trebaju biti prirodnih, svjetlijih i neutralnih nijansi, poput bež ili svijetlo smeđe. Nemojte birati intenzivne boje i nijanse koje 'upadaju u oči'. Iako ćete primijetiti da se u ponekim granama poslovanja indijski djelatnici oblače ležernije, od vas kao posjetitelja očekuje se konzervativniji i ozbiljniji pristup poslovnom odijevanju.


Pripadnice ženskog poslovnog svijeta ne smiju zaboraviti na hlače ili suknje koje obavezno trebaju biti ispod koljena. Nikako ne odijevati kratke suknje, a pod svaku cijenu izbjegavati majice ili košulje s dubokim izrezom. Najlakše je zapamtiti da se trebate 'pokriti' što je više moguće i ne privlačiti previše pozornosti svojom odjećom. Također birati neutralne boje.


Pokloni su znak prijateljstva u Indiji i neizostavan su dio poslovnih pregovora. Na pravom sastanku poklone ne treba donositi jer ćete tada tek uspostaviti površne odnose, no već na drugom sastanku iskoristite priliku da zanimljivim poklonima ostavite dojam i dodatno začinite vaš poslovni odnos. Ne birajte skupe poklone kako ne bi izazvali osjećaj neugodnosti kod primatelja, već birajte one koji predstavljaju vašu zemlju i kulturu, i o kojima možete ispričati priču. Za zamatanje poklona koristite plavu, zelenu, crvenu ili žutu boju, a izbjegavajte bijelu i crnu.


Ukoliko se odlučite pokloniti cvijeće, konzultirajte se prije s cvjećarom jer cvijeće u Indiji ima posebno značenje koje nije uvijek nužno povezano s nečim pozitivnim. Izbjegavajte poklone od kože jer su mnogi Indijci vegetarijanci.


Indijci vole mnogo razgovarati, tako da se već prije odlaska naoružajte razno raznim temama o kojima možete čavrljati za vrijeme sastanaka i druženja. Svaki sastanak započet ćete kratkim uvodnim razgovorom, u kojem će vas znatiželjni Indijci propitivati sve i svašta. O prvom i uvodnom razgovoru te dojmu koji ostavite, ovisit će mnogo, a posebice daljnji tijek pregovora. To će biti vaša prilika da se iskažete u najboljem mogućem svijetlu.
Možda ćete u nekim trenucima imati osjećaj da vas vaši indijski poslovni partneri previše ispituju i možda čak zadiru u vašu privatnost, no kako ih ne bi uvrijedili pripremite se na diplomatske odgovore kojima ćete zadovoljiti njihovu radoznalost, a istovremeno ne odati više nego želite o samom sebi. Pitanja o vašoj obitelji vrlo vjerojatno će se iskrsnuti u razgovorima, a to je i znak da su prema vama prijateljski raspoloženi.


Bitno je zapamtiti da Indijci vrlo rijetko izražavaju nezadovoljstvo ili negodovanje na direktan način. Pa ćete tako trebati biti dobar psiholog i procijeniti samostalno kada im nešto 'baš i nije po volji'.


Nakon određenog vremena i zajedničkog poslovanja vaš odnos s indijskim poslovnim partnerima doseći će nivo kada ćete moći otvoreno razgovarati o negativnim stranama posla i izražavati svoje neslaganje s određenim aspektima. No do onda, oprez s direktnim izražavanjem neslaganja.


Kako bi se pripremili na čavrljanje, razmislite o tematikama poput politike, filmske industrije (posebice svjetski poznatih Hollywood filmova), indijskoj ekonomiji, indijskoj kulturi, tradiciji i kriketu.


Održavanje obećanja i ispunjavanje obveza stavljajte na prvo mjesto jer ta dva aspekta poslovanja Indijci jako cijene. Bez da ste spremni izvršiti sve što ste obećali i to baš tako kako ste obećali, radije se nemojte upuštati u poslovanje s Indijcima. Iako ovo pravilo vrijedi za vas, primijetit ćete da su Indijci sami mnogo fleksibilniji i katkada se baš ne možete u potpunosti osloniti na njihova obećanja i dogovore. Dosta utjecaja na percepciju vremena i rokova imaju događaji koji se odvijaju izvan konkretnog posla, a prema kojima su Indijci spremni prilagođavati svoj raspored i obveze.


Globalizacija poslovne kulture uvela je i u poslovnu svakodnevnicu Indijaca radni ručak i doručak, pa se nemojte iznenaditi ako ćete neke poslove dogovarati uz opušteniju atmosferu. Večere s poslovnim partnerima izvan radnog vremena vrlo su rijetke i treba ih tretirati kao veliku čast.


U Indiji će vam u svakom slučaju biti nadasve zanimljivo. Pripremite se unaprijed na svijet drugačiji od onog na koji ste navikli. Otputujte u Indiju bez predrasuda i otvoreni za sasvim nov pogled na svijet i poslovanje jer tada ćete moći u potpunosti uživati u izazovima koje donosi indijska kultura i njena raznolikost.



Izvor: T-Portal/www.poslovni-savjetnik.com

* * *

Izvoznicima ove godine 247 mil. kuna poticaja

U hrvatskom proračunu za 2008. sredstva za poticanje izvoza povećana 21 posto


Za programe poticanja poduzetništva u proračunu za ovu godinu ukupno je rezervirano 1,87 milijardi kuna, što je povećanje od 25 posto u odnosu na 2007. godinu. Od toga je izvoznicima namijenjeno 247 milijuna kuna (povećanje od 21 posto), a za razvoj poduzetništva planira se utrošiti 712 milijuna kuna (što je povećanje od čak 66 posto). Posebni programi za povećanje konkurentnosti domaće privrede dobit će oko 130 milijuna kuna, što je povećanje od 48 posto. Programi male brodogradnje poticat će se sa 69 milijuna kuna, također više nego u 2007., i to za 77 posto. Proračun za 2008. godinu je stoga u Ministarstvu financija dobio radni naslov "Za konkurentnost hrvatskog gospodarstva". Uz poduzetničke programe ističu i porast novca za obrazovanje i informatizaciju društva, što posredno treba pojačati domaću konkurenciju. Ulaganja u znanost, obrazovanje i sport porast će za 933 milijuna kuna ili 8,7 posto više nego u 2007. godini. Proračun je planiran s očekivanjem da će u ovoj godini bruto domaći proizvod rasti 4,5 posto, a da će godišnja inflacija iznositi 5,2 posto. Kao glavni makroekonomski izazovi ističu se visok rast cijena sirove nafte, poremećaji na financijskim tržištima zbog hipotekarne krize u SAD, porast kamatnih stopa u eurozoni i mogućnost usporavanja gospodarskog rasta zemalja gospodarskih partnera.


Zbog toga će biti nastavljena konzervativna proračunska politika, osobito u pogledu deficita opće države, ističu u Ministarstvu financija. Kad budu obrađeni svi podatci, deficit opće države u prošloj bi godini mogao biti i nešto manji od planiranih 2,6 posto. Ove se godine planira na 2,3 posto BDP-a. Upravo je namjera Vlade pri upravljanju deficitom bila jedna od najvažnijih stvari koja je zanimala poslovne bankare na nedavnom sastanku u Ministarstvu financija. Iz Ministarstva se stoga poručuje da će proračun obuzdavanjem državne potrošnje dati prilog borbi protiv inflacije. Uz ostalo, ističe se da su u 2007. godini budžetski rashodi bili 13,8 milijardi kuna veći u odnosu na 2006. godinu, dok su planirani rashodi u 2008. godini tek za 6,6 milijardi kuna veći u odnosu na 2007. godinu. U ovoj se godini očekuje rast poreznih prihoda od 6,6 posto. Zasad se ne planiraju izmjene u poreznom sustavu. Prijedlozi o povećanju neoporezivog dijela plaće smanjili bi, primjerice, prihode jedinica lokalne samouprave kojima idu prihodi od poreza na dohodak pa bi se izmjena teško mogla provesti bez njihova pristanka. Podizanje neoporezivog dijela za samo 100 kuna, primjerice, smanjilo bi lokalne prihode za 460 milijuna kuna. Prihodi od privatizacije planirani su u ovoj godini za oko 1,05 milijardi kuna. No s postupcima se neće žuriti i provodit će se ovisno o kretanju na tržištu kako bi se ostvarili najveći prihodi, kažu u Ministarstvu financija.



Izvor: Poslovni dnevnik

* * *

NOVO! SPES – 10% popusta na usluge za članove HIZ-a

spes global


SPES – centar za poduke i prevodilaštvo nudi:
- uslugu prevođenja
- sudske tumače
- simultano i konsekutivno prevođenje
- tečajeve stranih jezika
- poduke iz školskih predmeta



POSEBNA POGODNOST U 2008. GODINI
SPES nudi popust od 10 % na sve svoje usluge članovima udruge Hrvatski izvoznici!



Kontakt:
SPES - centar za poduke i prevodilaštvo d.o.o.
Garićgradska 11, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Radno vrijeme ureda: 8 - 20 sati
Matični broj: 1052632
Ziroračun: Zagrebačka banka d.d. - 2360000-1101311626
Tel / faks: 00 385 (0) 1 3095 915
E-mail: spes@spes.hr
www.spes.hr

* * *

HEROLD Marketing CD Business - 5% popusta na poslovne pakete


Iz širine podataka u njihovu dubinu....


HEROLD Marketing CD business najbrži je put prema unikatnoj bazi podataka o austrijskim poduzećima i ustanovama i osnova za sve daljnje marketinške akcije u vašem poduzeću. To je bitan i učinkovit alat za analizu vaše djelatnosti na austrijskom tržištu, odnosno sredstvo za analizu vaše konkurencije.


  • HEROLD Marketing CD business omogućuje neposredan pristup do najpotpunijih i najaktualnijih podataka o austrijskim poduzećima
  • Sadrži precizne podatke o više od 340.000 austrijskih poduzeća i ustanova (naziv poduzeća, adresa, telefon, faks, e-mail, internetska stranica, i sl.)
  • Marketinški relevantne dodatne informacije o približno 110.000 renomiranih poduzeća (profil poduzeća, opis djelatnosti, promet, broj zaposlenih, vozni park, i sl.)
  • Podaci o osoblju za cca 230.000 poduzeća (uključivo s imenima, stručnim nazivima, radnim mjestima)

Članovi Hrvatskih izvoznika ostvaruju popust od 5% kod kupnje poslovnih paketa HEROLD Marketing CD business.



Distribucija HEROLD Marketing CD business:
Hohnjec & Hohnjec poslovno savjetovanje
Jurja Žerjavića 8, 10000 Zagreb - HR
Tel: +386 (0)41 751 179,
E-mail: iztok.hohnjec@siol.net
www.herold-data.net

* * *

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

Hotel Express International, vodeći je svjetski business travellers program osnovan 1987. godine u Americi. Danas s glavnim uredom u Norveškoj u gradu Kristiansand s 40 prodajnih i rezervacijskih HEI ureda diljem svijeta.

Svojim članovima Hotel Express omogućava 50% popusta na standardne cijene soba u oko 4000 hotela u 135 zemalja uključujući i Hrvatsku prema trenutno raspoloživim kapacitetima.


U programu HEI nalaze se hoteli svjetski poznatih lanaca kao što su: Golden Tulip, Hilton, Best Western, Vienna International, Berjaya Hotels & Resorts, Radisson Hotels Worldwide,....

Usluga hotelskog managementa tvrtke Hotel Express pravo je rješenje za outsourcing organizacije hotelskog smještaja i poslovnih putovanja za tvrtke čiji djelatnici prirodom posla češće putuju. Hotel Express pruža svakom korisniku brzu i kvalitetnu uslugu čime se rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke te ostvaruju značajne uštede.


Uplatom godišnje članarine dostavit će Vam se HEI zlatnu karticu na Vaše ime i prezime, katalog hotela i račun. Povrat investicije u svaku članarinu je nakon 3-4 noćenja ukoliko se koriste hoteli regulirani ugovorom. Svako sljedeće noćenje je značajna ušteda što novca što Vašeg vremena u potrazi za hotelima.


Svim članovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta na učlanjenje.

Kontakt:
Tel 01 4851 462
Fax 01 4851 933
e-mail: prodaja@hot-ex.hr
www.hot-ex.hr

* * *

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

* * *

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

* * *

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2008. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći sljedeći link: unsubscribe ]