Izvoznik, broj 41, ožujak 2008.
Prenosimo
Debelić: Rumunji su bolji platiše od Hrvata
Aktivnosti HIZ-a
Održana tribina Predstavljanje rumunjskoga tržišta
Phare 2006 za izvoznike
Ispravak u natječaju PHARE 2006 za izvoznike
Vijesti iz EU
Barroso: Moguć završetak tehničkih pregovora tijekom sljedeće godine
Novosti
Vlada objavila pravila o državnoj potpori
Država za poticanje zapošljavanja u 2008. godini daje 468 mil. kuna
HOK-ov projekt «Svi za obrtnika»
Koordinacija prometa
Prijevoznici traže pomoć Vlade zbog poskupljenja dizela
HBOR
HBOR za korisnike SAPARD-a i PHARE 2006
Gospodarska diplomacija
ContentNet – informacije o tržištima zemalja ZND-a
Sajam SAHARA 2008 u Kairu
Kratke vijesti
Lanjski izvoz Kraša 17,1 posto veći nego 2006.
Končar obnavlja makedonske lokomotive
ENT nastavlja uspješno izvozne poslove
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište – Republika Kosovo
Web preporuka
Portal javne nabave
Iz tiska
Voda kao unosna investicija
Popusti za članove HIZ-a
SPES – 10% popusta na usluge za članove HIZ-a
HEROLD Marketing CD Business - 5% popusta na poslovne pakete
Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”
Prenosimo

Iz dnevnih poslovnih novina Poslovni dnevnik, izdanja od 12. ožujka 2008., prenosimo tekst novinarke Marije Brnić:

Debelić: Rumunji su bolji platiše od Hrvata

Rumunjska je perspektivno tržište za tvrtke iz sektora energetike, transporta i turizma, tvrdi vlasnik Lagenee.


Osim Podravke, Belupa i Plive, malo je većih hrvatskih tvrtki koje su prisutne na rumunjskom tržištu. Tamo su, pak, godinama nazočni svjetski lideri, ali prostora za hrvatske tvrtke još ima, smatraju u udruzi Hrvatski izvoznici, koja tribinom u utorak u zagrebačkom hotelu Esplanade želi locirati u kojim sektorima leži taj potencijal.


Lani je iz Hrvatske u Rumunjsku izvezeno manje od 74 milijuna, dok je uvoz gotovo dosegnuo 202 milijuna dolara. Zašto nema interesa za Rumunjsku? Zbog nepoznavanja, pa i podcjenjivačkog stava prema toj mladoj članici EU, tvrdi Ivan Debelić, vlasnik tvrtke Lagenea, koji će održati prezentaciju na HIZ-ovoj tribini.


U gradovima su, kaže nam Debelić, plaće na razini kao u Hrvatskoj, voze se skupi automobili i industrija potrošnje je razvijenija nego kod nas, no selo je daleko od toga. Za razliku od hrvatskih, slovenske su tvrtke snažno prisutne u Rumunjskoj, a procjenjuje Debelić, prostora za proboj posebno ima za hrvatske tvrtke iz tri sektora - energetike, transporta i turizma. Slično kao u Rusiji, Rumunjska ima sloj imućnih ljudi, koji putuju i troše, ali im se Hrvatska gotovo i ne nudi kao destinacija.


Što se ostalih područja tiče, perspektivu mogu imati i tvrtke koje su nekad, za vrijeme Jugoslavije, radile za to tržište, pa primjerice Končar i Brodarski institut upravo razmatraju takvu mogućnost.


Debelić, koji je kao dijete diplomata neko vrijeme živio, te čak i studirao u Rumunjskoj, dobro poznaje tamošnji mentalitet i preporučuje hrvatskim gospodarstvenicima da ne izbjegavaju to tržište, koje je udaljeno kojih tristotinjak kilometara. Njegova je tvrtka osnovana 2006. i bavi se posredovanjem za hrvatske tvrtke koje žele izvoziti u Rumunjsku, a uzor joj je posao koji je nekad za izvoznike radila Astra. S plaćanjem, dodaje, nema problema, rokovi su i kraći nego u Hrvatskoj.

* * *

Održana tribina Predstavljanje rumunjskoga tržišta

Hrvatski izvoznici održali su u utorak, 11. ožujka 2008., u The Regent Esplanade Zagreb hotelu, tribinu na temu Predstavljanje rumunjskoga tržišta.


Na tribini su sudjelovali predstavnici izvoznih tvrtki koje žele proširiti svoje poslovanje na tom tržištu ili tek planiraju učiniti prve korake prema njemu.


Uvodnu priču o zemlji i tržištu dao je prvi tajnik u Veleposlanstvu Republike Rumunjske Gabriel Crisan, koji je predstavio Rumunjsku kao novu članicu Europske unije i NATO-a, ali i kao brzo rastuće tržište koje pruža mnogo potencijala i za hrvatske izvoznike.


Nastavno na te informacije, savjetnik voditelj u Odjelu za zemlje srednje i istočne Europe iz Sektora za međunarodne odnose HGK-a Smiljana Štefiček predstavila je stanje robne razmjene ove dvije zemlje u posljednjih nekoliko godina. Hrvatski izvoz u Rumunjsku u 2007. godini iznosio je 73.706 tisuća USD, dok je istovremeno uvoz iz te zemlje bio 201.851 tisuća USD. Saldo robne razmjene u posljednjih je deset godina konstantno bio negativan s hrvatske strane, a prošle je godine on iznosio čak -128.145 tisuća USD. Upravo je stalno prisutni visoki deficit Hrvatske u robnoj razmjeni s Rumunjskom jedna od osobitosti bilateralne gospodarske suradnje dviju zemalja, naglasila je Smiljana Štefiček. Uz to, suradnju obilježavaju teškoće hrvatskih tvrtki u nalaženju potencijalnih poslovnih partnera u Rumunjskoj, relativno uska struktura roba u razmjeni, posebno u strukturi izvoza iz Hrvatske, te nedovoljna zainteresiranost hrvatskih gospodarskih subjekta za sudjelovanje na međunarodnim sajmovima u Rumunjskoj.


Kao potencijalne mogućnosti hrvatskih gospodarskih subjekata za poslove u Rumunjskoj Štefiček je posebno istaknula rekonstrukciju, sanaciju i/ili izgradnju energetskih objekata, posebno HE i TE, za što se do 2020. planira uložiti 30 mlrd EUR. Tu su i poslovi na rekonstrukciji i/ili izgradnji željezničkih pruga, izgradnji prometne infrastrukture, istraživanju i vađenju nafte i plina, rekonstrukciji rafinerija, te u zaštiti okoliša, graditeljstvu i poljoprivredi.


O uslugama koje na tržištima pruža hrvatska gospodarska diplomacija izvoznicima je ispričala Marija Vrdoljak-Domljanović, voditeljica Odsjeka za europsku bilateralnu gospodarsku suradnju u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija.


Priču o Rumunjskoj i poslovanju na tom tržištu zaokružili su zanimljivim prezentacijama konzultantica Lee Nordgren, koja već niz godina djeluje u regiji, pa tako i u Rumunjskoj i u Hrvatskoj, Ivan Debelić, iz konzultantske tvrtke Lagenea registrirane u Rumunjskoj i Hrvatskoj, koja pruža pomoć hrvatskim
tvrtkama pri ulasku na rumunjsko tržište te Ksenija Perica, project manager u Podravci, tvrtki koja je na tržištu Rumunjske prisutna već dugi niz godina.


Hrvatski izvoznici nastaviti će s organizacijom predstavljanja tržišta najzanimljivijih hrvatskim tvrtkama. Tako se za naredno razdoblje planiraju predstavljanja poljskog i ukrajinskog tržišta.


Sve prezentacije s tribine možete preuzeti na internetskoj stranici HIZ-a ili za izravnu poveznicu kliknite OVDJE.

 

* * *

Ispravak u natječaju PHARE 2006 za izvoznike

Delegacija Europske komisije odobrila je ispravak jednog od uvjeta za potencijalne podnositelje zahtjeva za dodjelu nepovratnih sredstava po projektu PHARE 2006 "Podrška povećanju konkurentnosti izvoza malih i srednjih poduzetnika Republike Hrvatske".


Radi se o uvjetu koji se odnosi na ostvareni promet od izvoza za određeno razdoblje. Temeljem ispravka, tražit će se 25% prometa ostvarenog od izvoza u 2007. godini, a ne u 2006. godini kako je do sada bilo navedeno u Uputi za podnositelje prijedloga za dodjelu nepovratnih sredstava (Guidelines for applicants); odjeljak 2.1.1. Prihvatljivost podnositelja prijedloga: tko se može prijaviti?; točka 2 (str.5).
Službenu objavu ispravka možete pogledati na web stranici Središnje agencije za financiranje i ugovaranje - http://cfcu.mfin.hr/tenderYYY/PHARE_2006.htm - Corrigendum to guidelines for grant applicants.


 

* * *

Barroso: Moguć završetak tehničkih pregovora tijekom sljedeće godine

Nakon susreta s premijerom Ivom Sanaderom u Bruxellesu 13. ožujka 2008., predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso izrazio je svoje zadovoljstvo jamstvima danim od strane hrvatskog premijera Sanadera u vezi hrvatskog napretka prema članstvu u EU.


"Uvjeren sam da će biti moguće zaključiti tehnički dio pregovora sljedeće godine, najvjerojatnije do kraja mandata ove Komisije", izjavio je predsjednik EK.


Prvi uvjet koji Hrvatska treba ispuniti je predstavljanje plana ispunjavanja uvjeta vezanih uz izvršavanje svih mjerila otvorenih do lipnja 2008. godine. Nadalje, potrebno je zadovoljiti sve zakonodavne obveze koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te hitno poboljšati upravljanje financijskom pomoći Europske unije iz PHARE i IPA programa.

 

* * *

Vlada objavila pravila o državnoj potpori

Vlada RH na svojoj je 12. sjednici, održanoj 27. ožujka 2008., između ostaloga prihvatila odluke o objavljivanju pravila o državnoj potpori za osiguranje kratkoročnih izvoznih kredita te za male i srednje poduzetnike.


Javnim objavljivanjem pravila, prema riječima ministra financija Ivana Šukera, taj se sustav želi učiniti transparentnim i jednostavnim, a njegovim korisnicima pomoći da se pripreme za ulazak u EU.


Pravila možete preuzeti s portala Vlade RH ili na donjim poveznicama:
PRAVILA O DRŽAVNOJ POTPORI ZA OSIGURANJE KRATKOROČNIH IZVOZNIH KREDITA
PRAVILA O DRŽAVNIM POTPORAMA ZA MALE I SREDNJE PODUZETNIKE

 

Država za poticanje zapošljavanja u 2008. godini daje 468 mil. kuna

Za poticaje namijenjene zapošljavanju građana država će u 2008. godini izdvojiti oko 468 milijuna kuna. Prema Godišnjem planu za poticanje zapošljavanja prihvaćenom u Vladi, u taj su iznos uračunate i proračunske subvencije malim i srednjim poduzetnicima od 26 milijuna kuna, plaćanje pripravničkog staža zdravstvenim radnicima od 65 milijuna kuna ili "poticaji za uspjeh" od 77 milijuna kuna pripremljeni za zapošljavanje u turizmu i proširivanje turističke djelatnosti.


Mali i srednji poslodavci moći će vratiti 70 posto troškova plaćenih za obrazovanje zaposlenika deficitarnih struka. Velikim poslodavcima (više od 250 radnika) sufinanciralo bi se 50 posto obrazovnih troškova za deficitarne struke. Uvjet je da Zavod za zapošljavanje obavi selekciju polaznika prema prijavi poslodavca. Za tu je namjenu u proračunu izdvojeno oko deset milijuna kuna. Financirat će se i određena specijalistička usavršavanja sa 35 posto troškova (za male i srednje tvrtke) te 25 posto troškova za velike tvrtke.


Nezaposlene osobe duže od 12 mjeseci, a starije od 25 godina, imat će priliku pohađati tečajeve za poslove u ugostiteljstvu, građevini, brodogradnji, zaštiti od požara ili za poslove tražene na lokalnim tržištima. Planom se želi obuhvatiti oko 3400 osoba. Osim besplatnog tečaja polaznici bi dobili i novčanu pomoć u visini minimalne pomoći za nezaposlene, a Zavod za zapošljavanje osiguravao bi ih za slučaj nesreće na radu. Za cijeli program izdvojeno je oko 30 milijuna kuna.
Za obrazovanje obrtnika utrošit će se 7,5 milijuna kuna, za prekvalifikacije 1,5 milijuna, za poticanje tradicionalnih obrtničkih djelatnosti 1,2 milijuna (obuhvatit će se 250 osoba).
U planu je i subvencionirano zapošljavanje 1080 mladih osoba bez zanimanja te 750 žena i muškaraca starijih od 45, odnosno 50 godina.

 

HOK-ov projekt «Svi za obrtnika»

Hrvatska obrtnička komora i partneri, tvrtke Microsoft Hrvatska, T – Hrvatski Telekom, HGspot i Algebra, predstavili su projekt promocije korištenja informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija «Svi za obrtnika», kojem je cilj povećanje konkurentnosti i produktivnosti hrvatskih obrtnika.


S obzirom da korištenje suvremenih informacijskih tehnologija omogućuje bržu komunikaciju, učinkovitije obavljanje poslova, upravljanje nabavom, resursima, prodajom i marketingom, Hrvatska obrtnička komora je uvidjela potrebu za podizanjem konkurentnosti i produktivnosti obrtnika kroz dostupnost informatičkih i komunikacijskih tehnologija koje povezuje tehnologija utemeljena na softverskim rješenjima.


Projekt se sastoji od nekoliko komponenti koje tvore cjelovit sustav: posebno prilagođenog „obrtničkog“ računala u tri dostupne inačice (osnovno stolno računalo, snažno stolno računalo i prijenosnik), predinstaliranog Microsoftovog softvera (Windows operacijski sustav, uredski sustav Office 2007), paketa za širokopojasni pristup Internetu (MAXadsl), kombinaciji govornih i podatkovnih usluga T-Mobilea i T-Coma, te obrazovnih tečajeva tvrtke Algebra u osnovnom korištenju računala, Windows operacijskog sustava i uredskog sustava Office 2007.


Ponuda svih partnera u projektu «Svi za obrtnika» nalazi se na web stranici Hrvatske obrtničke komore www.hok.hr/svizaobrtnika

 

* * *

Prijevoznici traže pomoć Vlade zbog poskupljenja dizela

Koordinacija prijevozničkih udruga i komora, u kojoj su okupljeni predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskih izvoznika, Gospodarsko-interesnog udruženja Hrvatski cestovni prijevoznici i Udruge špeditera pri HGK, potaknuta rastom cijena dizelskog goriva, zatražila je od Vlade pronalazak mogućnosti za dobivanje poslovnih olakšica, pozivajući se na Protokol o Akcijskom planu za dizanje konkurentnosti hrvatskih cestovnih prijevoznika, koji je u ožujku 2007. potpisao ministar Božidar Kalmeta.


"S obzirom na neospornu važnost hrvatskog cestovnog prijevozništva, koji puni BDP s oko 9 posto, apeliramo na Vladu i Sabor RH da poduzmu sve potrebne aktivnosti u cilju očuvanja poslovnog i radnog kredibiliteta i digniteta hrvatskih cestovnih prijevoznika, navodi se u priopćenju Koordinacije.


Pritom se ističe da hrvatski cestovni prijevoznici robe i putnika, međunarodni i domaći, "voze na rubu rentabilnosti zahvaljujući trogodišnjem kontinuiranom povećanju cijena goriva".


U priopćenju se također naglašava da su prijevoznici u linijskom putničkom prijevozu tijekom protekle tri godine, s obzirom na to da imaju tarifni model usklade cijena, mogli donekle pratiti rast troškova goriva, ali i da radi očuvanja socijalnog mira u državi nisu posezali za većim povećanjem cijena.


Prijevoznici u teretnom prijevozu cjenovno su pak prepušteni tržišnim odnosima i nisu u mogućnosti organizirano podizati cijene, jer bi to Agencija za zaštitu tržišta okarakterizirala kao monopolistički nastup na slobodnom tržištu, navodi se u priopćenju. Prijevoznici dodaju da zbog prejake domaće i strane konkurencije ne mogu pri ugovaranju cijena na tržištu postavljati svoje uvjete.


Prijevoznici podsjećaju kako je u posljednje tri godine utjecaj troškova goriva na jediničnu cijenu usluga prijevoza od 12 posto narastao u međunarodnom prijevozu na oko 30 posto.


Prosječna cijena kilometra od 1 eura nije se mijenjala u posljednjih pet godina (prije je bila 2 DEM), a u tu cijenu moraju se uračunati troškovi cestarina, plaće i dnevnice vozača, porezi i ostali troškovi, upozoravaju prijevoznici.


Napominjući da su svjesni da Vlada nema izravan utjecaj na rast cijena naftnih derivata, prijevoznici od Vlade traže da se nađu mogućnosti za dobivanje poslovnih olakšica na davanja koje regulira Vlada.

 

* * *

HBOR za korisnike SAPARD-a i PHARE 2006

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) započela je s provedbom novih kreditnih programa s ciljem učinkovitijeg korištenja sredstava predpristupnih fondova Europske unije.


U sklopu Programa kreditiranja za SAPARD, HBOR omogućava ugovaranje povoljne kamatne stope od samo dva posto malim i srednjim poduzetnicima te velikim poduzetnicima koji su dokazali uspješnu prodaju i koji ulažu u poljoprivredu i ribarstvo ili na područja posebne državne skrbi, otoke te brdsko planinska područja. Ista stopa primjenjivat će se i na poduzetnike koji su zbrinjavali prognanike i/ili izbjeglice ili su imali izravne ratne štete. Kamatna stopa za ostale kategorije poduzetnika također će biti povoljnija u odnosu na tržišne uvjete te će iznositi četiri posto.


Na uvođenje novog programa HBOR se odlučio potaknut brojnim upitima zainteresiranih investitora te u želji da ukupnu ponudu svojih programa kreditiranja učini još kvalitetnijom.
Program omogućuje direktno kreditiranje ukupne predračunske vrijednosti investicije (bez PDV-a), uz rok otplate do 12 godina uključujući poček do dvije godine. Kreditna sredstva namijenjena su za ulaganja u proizvodne i prerađivačke kapacitete sukladno mjerama SAPARD-a (Mjera 1 i Mjera 2).


Sukladno Mjeri 1 HBOR će kreditirati ulaganja:
- u izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata za uzgoj muznih krava, goveda, svinja i peradi,
- u mehanizaciju za proizvodnju i skladištenje mlijeka,
- u opremu za gospodarenjem stajskim gnojivom,
- u izgradnju i obnovu te opremanje staklenika i plastenika,
- u izgradnju i opremanje objekata za skladištenje voća i povrća,
- u opremu za berbu, sortiranje i pakiranje voća i povrća,
- u opremu za sustav za navodnjavanje te
- u izgradnju, obnovu i opremanje objekata za sušenje i skladištenje žitarica i uljarica.



Sukladno Mjeri 2 HBOR će kreditirati ulaganja:
- u izgradnju, obnovu i opremanje mljekara, klaonica, objekata za preradu ribe, objekata za pročišćavanje školjaka, pogona i centara za sakupljanje i obradu životinjskog otpada,
- u opremu za hlađenje, preradu i pakiranje ribljih proizvoda i
- u izgradnju, obnovu i opremanje objekata za preradu voća.


HBOR je i do sada, kroz svoje postojeće kreditne programe, kreditirao investitore koji su se sa svojim projektima prijavljivali na natječaj SAPARD-a. Od odobrenih 29 projekata u dosad provedenim natječajima, 10 ih je financirano sredstvima kredita HBOR-a od čega tri u okviru direktnih programa kreditiranja, a sedam u okviru programa kreditiranja koje HBOR provodi u suradnji s poslovnim bankama.


Kroz Program kreditiranja projekata PHARE 2006. HBOR će kreditirati male i srednje poduzetnike koji prijavljuju projekte za korištenje bespovratnih sredstava iz darovnice PHARE MSP*. Iako je PHARE namijenjen jačanju tijela državne uprave, javnog i nevladinog sektora, darovnica vrijedna ukupno 2,7 milijuna EUR-a, po prvi puta omogućuje dodjelu bespovratnih sredstava malim i srednjim poduzetnicima koji zapošljavaju najmanje 10 djelatnika te ostvaruju minimalno 25% prihoda od izvoza. Uz kamatnu stopu od dva posto, HBOR će kreditirati vlastito učešće poduzetnika odnosno dio prijavljenog projekta koje poduzetnik mora sam financirati. Isto tako kreditirat će se dio sredstava darovnice koji se korisniku ne isplaćuje unaprijed.


Nastojeći doprinijeti povećanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika, HBOR će uz pružanje financijske potpore pružati i savjetodavnu uslugu te korisnike kredita povezivati sa stručnjacima koji mogu pružiti tehničku pomoć pri izradi planova i investicijskih elaborata potrebnih za korištenje sredstava SAPARD i PHARE programa.


Više pročitajte na internetskoj stranici www.hbor.hr

 

* * *

ContentNet – informacije o tržištima zemalja ZND-a

Veleposlanstvo RH u Kijevu informiralo nas je o prezentaciji međudržavnog informacijsko-marketinškog sustava ContentNet, koji je dostupan na internetskoj adresi www.c2n.info.


Ovaj je sustav usmjeren na promicanje međunarodne trgovine, predstavljanje roba i usluga na tržištima zemalja ZND-a, uspostavu izravnih kontakata među ukrajinskim i stranim tvrtkama te pružanje aktualnih informacija o robama, kompanijama, cijenama i tržištima tih zemalja.
Projekt se razvija uz pomoć i podršku vlada zemalja ZND-a, a iako postoji stranica na engleskome jeziku, potpunije informacije naći ćete na ruskom ili ukrajinskom jeziku.

 

Sajam SAHARA 2008 u Kairu

Veleposlanstvo RH u Kairu najavljuje održavanje 21. Međunarodnog sajma poljoprivrede za Afriku i Bliski Istok SAHARA 2008., koji će se od 9. do 12. srpnja 2008. održati u Cairo International Conference Center u Kairu. Sajam koji na 22 tisuće kvadratnih metara izložbenog prostora predstavi izlagače iz gotovo 50 zemalja, redovito privuče preko 70 tisuća posjetitelja.



Informacije o navedenoj manifestaciji, kao i uvjete sudjelovanja, možete potražiti na internetskoj stranici www.saharaexpo.com ili putem e-maila na info@saharaexpo.com. Za dodatne informacije i podršku pri izlaganju obratite se Veleposlanstvu RH u Kairu na e-mail croemb.cairo@mvpei.hr

 

* * *

Lanjski izvoz Kraša 17,1 posto veći nego 2006.

ZAGREB Grupa Kraš lani je proizvela 34.245 tona gotovih proizvoda, što je 2,9 posto više nego 2006. Ukupnu prodaju Kraš je u odnosu na 2006. povećao 6,3 posto, na 35.735 tona konditorskih proizvoda. Pritom je na domaćem tržištu realizirano 57,5, a u inozemstvu 42,5 posto prodaje.


Lani je Kraš izvezao 15.178 tona proizvoda, 17,1 posto više nego u 2006., a rast izvoza zabilježen je na gotovo svim tržištima. Pritom je najveći rast ostvaren na tržištima Saudijske Arabije, Kanade, Češke, Slovačke te na tržištima jugoistočne Europe.

 

Končar obnavlja makedonske lokomotive

Predstavnici hrvatske tvrtke Končar i Makedonskih željeznica potpisali su u srijedu, 19. ožujka, u Ministarstvu transporta i veza RM ugovor o modernizaciji lokomotiva. Realizaciju ugovora, vrijednog 3,2 milijuna eura, financirat će Europska banka za obnovu i razvoj.



Član uprave Končara Božidar Piller istaknuo je kako je s makedonskim ministrom transporta i veza Milom Janakievskim razgovarao i o uključivanju hrvatske tvrtke u projekt uvođenja tramvaja u Skoplje. Piller je rekao da Končar ne samo da može osigurati tramvaje već i potpunu tramvajsku mrežu s električnom instalacijom te da se u dio poslova mogu uključiti i makedonske tvrtke. Najnoviji model Končareva tramvaja trenutačno je na probnoj vožnji u Bratislavi, a zanimanje za njega pokazali su i Bukurešt, Sofija i Kijev.


Končar kontinuirano surađuje i s makedonskom Elektroprivredom u održavanju i obnovi električne opreme hidroelektrana koje je izgradio u prošlosti, a ponudit će svoje usluge i u izgradnji novih elektrana, rekao je Piller.

 

ENT nastavlja uspješne izvozne poslove

Kompanija Ericsson Nikola Tesla nastavlja svoje uspješno poslovanje na inozemnim tržištima.


Nakon što je krajem prošle godine iz temelja sagradila GSM mrežu za novoga kosovskoga mobilnoga operatora, kompaniju Ipko, 17. ožujka 2008. potpisan je novi ugovor na kosovskom tržištu u području fiksnog širokopojasnog pristupa Internetu. Partner je tamošnji operator PTK (Post and Telecommunications of Kosovo J.S.C.), a ugovor je vezan za poslove isporuke, implementacije i integracije VDSL2 pretplatničkih linija na području cijeloga Kosova. Kompanija je ovaj posao, vrijedan oko 8 milijuna kuna, osvojila pokazavši se kao najkvalitetniji ponuditelj na javnom natječaju koji je bio raspisan u studenom prošle godine.


Ericsson Nikola Tesla sklopio je u zadnjih nekoliko tjedana na tržištu Rusije, Moldavije i Kazahstana te na nekim drugim tržištima za koje kompanija ima odgovornost, izvozne poslove vrijedne 14 milijuna kuna.


Ugovori su sklopljeni s kupcima: Megafon iz Moskve, Tozzi S.R.L iz Moskve, s privatnim operatorom Interdnjestrcom iz Tiraspolja (Moldavija), a u Kazahstanu s operatorom TOO Bikada iz grada Aktaua.

 

* * *

Ciljano tržište – Republika Kosovo

UVOD

Pozadina:

Kosovo su naseljavali Dardani, ilirsko-tračansko pleme do rimskoga osvajanja.
Slaveni naseljavaju ravnicu od 6. stoljeća. Na Kosovu 1072. godine negdašnje Bugarsko Carstvo biva obnovljeno. Trajno osvajaju ovo područje od Bizantinaca u 11. i 12. stoljeću. Ono kasnije postaje središte srpske monarhije i pravoslavlja u 13. stoljeću i ostaje njen dio sve do Kosovske bitke 1389. godine kada pada pod tursku vlast u 15. stoljeću. U 14. stoljeću došli su trgovci iz Dubrovačke Republike i dobili velike povlastice od srpskih vladara (današnji hrvatski Janjevci).
Kosovo kao sandžak postoji od 1455. godine kao sastavni dio Rumelije, a 1878. reformirano je u vilajet. Za vrijeme turske vlasti kršćansko stanovništvo biva islamizirano, iseljava i općenito biva zamijenjeno muslimanskim Albancima, Turcima, ali i drugim narodima muslimanske vjere.
Od 1910. do 1912. traje albanski narodni ustanak protiv turske vlasti na Kosovu.
1912.–1913. u Balkanskim ratovima Srbija osvaja Kosovo, a Crna Gora Metohiju (veći, zapadni dio), u čijim sastavima ostaju do 1918., a djelomično i u kasnijim državnim oblicima.
Od 1918. do 1945. dio je Kraljevine Jugoslavije (poznate kao Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (1918.–1929.).Nakon invazije od strane Sila osovine talijansko-albanske snage osvajaju Kosovo i većinu pripajaju Albaniji pod Benitovom upravom. Kosovari i Kosovci započeli su narodnooslobodilačku borbu u jesen 1942.
Autonomna Kosovsko-metohijska oblast (AKMO) od 1946. dio je Federativne Narodne Republike Jugoslavije kojoj je sastavni dio Narodna Republika Srbija. 1963. godine novim ustavom stvorena je Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo kao dio SR Srbije unutar SFRJ. Ustavom iz 1974. proširena su autonomna prava, a SAP Kosovo je izjednačena s ostalim republikama na saveznoj razini. Godine 1980. Albanci prosvjeduju i traže punu neovisnost Republike Kosovo. No, 1989. godine Kosovo gubi status de facto federalne jedinice u SFRJ i službeno se naziva Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija.
Kao odgovor na ove poteze, skupina albanskih političara donosi „Ustav Republike Kosova“ u Kačaniku i proglašava neovisnost Kosova. Počinju sukobi s jugoslavenskim i srpskim vodstvom, a veliki dio albanskog življa bojkotira popis stanovništva 1991. kao i sve izbore održane od tada. Na referendumu iz 1992., koji Srbija ne priznaje, većina se izjašnjava za neovisnost. Kosovo 1992. sa Srbijom postaje dio Savezne Republike Jugoslavije. Sukobi se zaoštravaju 1996. godine i eskaliraju u otvoreni građanski rat između Kosovske oslobodilačke armije i albanskih paramilitarnih jedinica s jedne strane i srpsko-jugoslavenskih snaga s druge. U ratu (1998.-1999.) izbjeglo je preko pola milijuna Albanaca i skoro 300.000 Srba i ostalih, bilo je 12.000 mrtvih (9.000-10.000 Albanaca, 1.000-2.000 Srba, Roma, Bošnjaka i drugih). 1999. godine NATO bombardira SRJ i preuzima Kosovo od jugoslavenskih snaga, a UN stavlja to područje pod svoj protektorat, donoseći rezoluciju 1244.
Kosovska je Skupština proglasila neovisnost Kosova 17. veljače 2008., jamčeći zaštitu svim nacionalnim zajednicama na Kosovu.

ZEMLJOPIS

Položaj:

Kosovo se nalazi na Balkanu. Okruženo je Makedonijom na jugoistoku, središnjom Srbijom na istoku i sjeveru, Albanijom na jugozapadu i Crnom Gorom na sjeverozapadu.

Površina:

ukupno: 10.887 km2
kopno: 10.887 km2
voda: 0 km2

Kopnena granica:

ukupno: 700.7 km
susjedne zemlje: Albanija 111,8 km, Makedonija 158,7 km, Crna Gora 78,6 km, Srbija 351,6 km

Klima:

utjecaj kontinentalne zračne mase rezultira hladnim zimama s puno snijega i vruća i suha ljeta i jeseni; mediteranski i planinski utjecaji stvaraju regionalne varijacije

Prirodni resursi:

nikl, olovo, cink, magnezij, lignit, kaolin, krom, boksit

STANOVNIŠTVO

Broj stanovnika:

2.126.708 (procjena 2007.)

Nacionalnost:

Kosovar (Albanac), Kosovac (Srbin)

Etničke skupine:

Albanci 88%, Srbi 7%, ostali 5%

Religije:

muslimani, srpski pravoslavci, rimokatolici

Jezici:

albanski (službeni), srpski (službeni)

POLITIČKO UREĐENJE

Ime države:

službeno dugi oblik: Republika Kosovo
službeno kraći oblik: Kosovo
lokalno duži oblik: Republika e Kosoves (Republika Kosova)
lokalno kraći oblik: Kosova (Kosovo)

Državno uređenje:

republika

Glavni grad:

Priština

Administrativna podjela:

Kosovo se sastoji od 29 općina i 5 okruga, čija središta se nalaze u Prištini, Peći, Prizrenu, Kosovskoj Mitrovici i Gnjilanu.

Neovisnost:

17. veljače 2008. (od Srbije)

Ustav:

ustavni okvir iz 2001.;

Izvršna vlast:

šef države: predsjednik Fatmir SEJDIU (od 10. veljače 2006.)
šef vlade: premijer Hashim THACI (od 9. siječnja 2008.)

Zakonodavna vlast:

jednodomna Kosovska skupština (120 mjesta; 100 se bira neposredno na izborima, 10 mjesta za Srbe, 10 smjesta za ostale manjine; trogodišnji mandat)

Sudbena vlast:

Vrhovni sud, okružni sudovi, općinski sudovi

GOSPODARSTVO

Gospodarstvo - pregled:

U posljednjih nekoliko godina gospodarstvo Kosova postiglo je veliki napredak u prijelazu prema tržišnom gospodarstvu, ali je još uvelike ovisno o financijskoj i tehničkoj pomoći međunarodne zajednice i dijaspore. Priljev novca od dijaspore čini oko 30% BDP-a. Stanovništvo Kosova je najsiromašnije u Europi s prosječnim godišnjim prihodom po glavi stanovnika od samo 1800$. Nezaposlenost od više od 40 % je veliki problem koji potiče stanovništvo na emigraciju.
Ekonomski rast predvodi privatni sektor – većinom maloprodaja. Uz međunarodnu pomoć Kosovo je privatiziralo 50% tvrtaka u državnom vlasništvu po broju, odnosno 90% po vrijednosti tvrtaka. Minerali i metali uz širok spektar građevnog materijala nekad su bili okosnica industrije, ali danas su prihodi iz tih sektora sve manji zbog nedostatnih investicija u strojeve i opremu. Tehnički i financijski problemi u energetskom sektoru također usporava industrijski razvoj. Svjetska banka i SAD pomogli su pripremu natječaja za razvoj novih izvora energije i rudarskih kapaciteta.
Kako bi se Kosovo uključilo u regionalne ekonomske strukture UNMIK je 2006. u ime Kosova potpisao pristupanje CEFTA-i.

BDP – paritet kupovne moći

4 milijarde $ (procjena 2007.)

BDP – službena tečajna lista

3,237$ milijarde (procjena 2007.)

Stopa rasta BDP-a

2,6% (2007.)

BDP per capita (paritet kupovne moći)

1.800 $ (procjena 2007.)

BDP – prema sektorima:

poljoprivreda: 20%
industrija: 20%
usluge: 60% (procjena 2007.)

Radna snaga:

832.000 (procjena lipanj 2007.)

Nezaposlenost:

43% (procjena 2007.)

Inflacija:

2% (procjena 2007.)

Udio investicija u BDP-u:

29% (procjena 2006.)

Proračun:

prihodi: 1,364 milijarda $
rashodi: 1,008 milijarda $ (procjena 2007.)

Industrije:

mineralne rude, građevni materijal, bazični metali, koža, strojevi, aparati

Izvoz (2005. god.)

0,15 milijarde € (2007.)

Izvozni proizvodi:

rude i prerađeni metali, otpadni metal, kožni proizvodi, strojevi, aparati

Zemlje izvoza:

Srbija 19%, Bugarska 12%, Italija 11%, Albanija 11%, Makedonija 9% (2006.)

Uvoz:

1,6 milijarde € (2007.)

Uvozni proizvodi:

prehrambeni proizvodi, drvo, nafta, kemikalije, strojevi i električna oprema

Zemlje uvoza:

Makedonija 20%, Srbija 15%, Njemačka 10%, Kina 6%, Bugarska 5% (2006.)

Vanjski dug:

Prema izvoru Nacionalnoj banci Srbije 1.2 milijarde$;
Kosovo priznaje 900 milijuna $ (2007.)

Valuta:

euro (EUR); u upotrebi je također srpski dinar (RSD)

KOMUNIKACIJE

Broj korisnika čvrstih linija:

106.300 (2006.)

Broj korisnika mobilnih linija:

562.000 (2006.)

PROMET

Broj zračnih luka:

10 (2008.)

Heliporti:

2 (2008.)

Pruge:

ukupno: 430 km (2005.)

Ceste:

ukupno: 1.925 km (2005.)

VAŽNE ADRESE

Diplomatsko predstavništvo RH u Republici Kosovo:

Ured za vezu Republike Hrvatske u Prištini
veleposlanik - šef Ureda: mr.sc. Davor Vidiš
tel: 00381 38 223 978
faks: 00381 38 223 979
adresa: Rruga Mujo Ulqinaku 20 (Pejton),
Prishtinë,
Kosovë
e-mail: ured.pristina@mvpei.hr

VAŽNIJE WEB ADRESE

Portal Vlade

http://www.ks-gov.net/

Predsjednik Republike Kosovo

www.president-ksgov.net

Skupština Republike Kosovo

http://www.kuvendikosoves.org/

Ured Premijera Republike Kosovo

http://www.ks-gov.net/pm/

Ministarstvo obrazovanja, znanosti i tehnologije

http://www.ks-gov.net/masht/DefaultPC.aspx

Ministarstvo pravosuđa

http://www.md-ks.org/

Ministarstvo energije i rudarstva

http://www.mem-ks.com/

Ministarstvo financija i ekonomije

http://www.mfe-ks.org/

Ministarstvo sredine i prostornog planiranja

http://www.ks-gov.net/mmph/

Ministarstvo administracije lokalne samouprave

http://www.ks-gov.net/mapl/

Ministarstvo unutarnjih poslova

http://www.mpb-ks.org/

Ministarstvo rada i socijalne zaštite

http://www.mpms-ks.org/

Ministarstvo javnih službi

http://www.ks-gov.net/mshp/

Ministarstvo kulture, omladine, sporta i ne-rezidencijalnih pitanja

http://www.mkrs-ks.org/

Ministarstvo prometa, pošte i telekomunikacije

http://www.mtpt.org/

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja

http://www.mbpzhr-ks.org/

Ministarstvo za trgovinu i industriju

http://www.mti-ks.org/

Carina

http://www.unmikcustoms.org/

Privredna komora Kosova

http://www.oek-kcc.org

Službeni list

http://www.ks-gov.net/GazetaZyrtare/

 

* * *

Portal javne nabave


Predstavljamo vam Portal javne nabave - internetsku stranicu Ureda za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske, koju možete posjetiti na adresi www.javnanabava.hr. Ova je stranica zamišljena kao mjesto na kojem će se nalaziti sve relevantne informacije o sustavu javne nabave, informacije o postupcima javne nabave koje provode tijela i pravne osobe koji su obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi. Također, tamo se mogu potražiti i informacije o zakonodavstvu javne nabave u Europskoj uniji kao i one o programima i aktivnostima približavanja Hrvatske europskim integracijama.

 

* * *

Voda kao unosna investicija

Dok je likvidnosti na tržištima kredita i novca sve manje a istovremeno raste u sektoru nafte i zlata, ulagačima bi dugoročni povrat na ulaganja mogla osigurati i voda, piše novinska agencija Reuters.
Nestašica vode sve je raširenija zbog porasta potražnje, sve većeg broja stanovništva, uzleta životnog standarda te promjene načina prehrane. Nestašici dodatno u prilog idu i zagađenje te promjena klime.


Unosna investicija
Ulagači u sve većem broju ulažu u kontroliranje vode te povećanje zaliha, posebice u zemljama u razvoju kao što je Kina, u kojima broj gradskog stanovništva raste ubrzanim tempom, baš kao i potražnja za vodom. "Brojni gradovi u tim zemljama u posljednjih su se deset godina utrostručili što predstavlja izvanrednu priliku za ulaganja", ističe Kimberly Tara, izvršni direktor ulagačke kompanije FourWinds Capital Management.


FourWinds će ove godine početi prikupljati novac u ciljanom iznosu do tri milijarde eura, koje namjerava investirati u vodu, napominje Tara.


Nestašica vode već predstavlja ozbiljan problem diljem svijeta, stoji u prosinačkom izvješću Sustainable Asset Management (SAM) sa sjedištem u Zuerichu, koji upravlja imovinom u iznosu od 8,5 milijardi švicarskih franaka.


Nestašica se bilježi u južnoj Španjolskoj, na Bliskom Istoku, u Srednjoj Aziji, Pakistanu, južnoj Indiji te sjevernoj Kini, u dijelovima Sjeverne i Južne Amerike te u istočnoj Australiji.


Kina je posebice teško pogođena nestašicom vode. U njoj, naime, živi petina svjetskog stanovništva a zemlja ima tek sedam posto svjetskih rezervi vode.


Većina od ukupno pet rijeka u zemlji zagađena je a zemlja će između 2006. i 2010. trebati izgraditi 1.000 postrojenja za pročišćavanje vode kako bi ispunila nacionalne ciljeve o borbi protiv zagađenja, napominju analitičari Citigroupa.


Ipak, od toga neće imati koristi svi. Dok su neki kineski gradovi postali važna investicijska odredišta, ruralna područja se zaobilaze, što odražava trend nedostatnog financiranja siromašnijih regija i zemalja koje su najugroženije nestašicom.


FourWinds Capital Management planira investirati u projekte pročišćavanja vode te desalinizaciju kao i u kompanije koje proizvode potrebnu opremu.


Na nestašicu odnosno dostupnost vode u značajnoj bi mjeri trebala utjecati i promjena klime. Očekuje se da će globalno zatopljenje rezultirati drastičnom izmjenom padalina - kiše bi trebalo biti manje a kada pada, trebala bi biti obilnija. Osim toga, vjerojatno će doći i do otapanja planinskih glečera o kojima ovise stotine milijuna ljudi u Aziji i Južnoj Americi.


Neke vlade strahuju da je velika pažnja koja se posvećuje borbi protiv uzroka promjene klime, posebice protiv emisija stakleničkih plinova, odvratila pozornost od rješavanja problema već nastale štete. Suša predstavlja možda najveću prijetnju promjene klime, no problem su i težnje nove srednje klase u Aziji.


Potrošnja prosječnog Europljanina dnevno iznosi između 150 i 400 litara vode, stoji u izvješću SAM-a. Potrošnja u SAD-u je gotovo dvaput viša. U Kini, pak, prosječna osobna potrošnja iznosi tek 90 litara dnevno a brojnim drugim zemljama u razvoju tek 50 litara, a te bi se navike kao posljedica gospodarskog napretka tih zemalja uskoro mogle drastično izmijeniti.


Čista tehnologija
Klijentima koji si to mogu priuštiti nove tehnologije mogu ponuditi profitabilno rješenje za pretjerano korištenje vode, primjerice u sektoru poljoprivrede koji je veliki potrošač.


Proizvodnja jednog kilograma govedine zahtijeva 16.000 litara vode, podatci su www.waterfootprint.org, Internet stranice nizozemskog sveučilišta Twente te Instituta za obrazovanje u području vode UNESCO-IHE. Za uzgoj jednog kilograma žitarica potrebno je tek 1.500 litara vode.


Kao i FourWinds Capital, i poljoprivredna kompanija Monsanto također je usredotočena na promjenu klime, napominje čelnik odjela za tehnološku strategiju i razvoj, David Fischhoff.


Poput drugih poljoprivrednih kompanija, primjerice AGCO Corp, i cijene dionica Monsanta nedavno su porasle zbog uzleta cijena žitarica te povećanja zarade poljoprivrednika, djelomično uzrokovane i sušom u Australiji i jugoistočnoj Europi.


Tijekom proteklih 12 mjeseci kompanija je svojih 20 vrhunskih stručnjaka zadužila da ispitaju na koji će način najnovije promjene klime utjecati na kompaniju. "Suša je trenutno glavni problem s kojim se borimo", napominje Fischhoff.


Nedavno otkriće novih gena te druga ostvarenja u području znanosti pomogli su genetsko modificiranje novih usjeva otpornih na sušu, ističe.


Poduzetnici novo uzbudljivo područje za investiranje vide u inoviranju u području recikliranja vode u sektoru industrije, u kojem je potrošnja vode također velika.


Britanski poduzetnik Daniel Ishag jedan je od osnivača e-Spotting, koja oglašivačima prodaje linkove za pretraživanje interneta, no sada poslovnu priliku vidi u pročišćavanju otpadne vode.


Ključni doprinos njegove nove kompanije Bluewater Bio, pročišćavanju vode je uzgoj bakterija koje razgrađuju otpad iz tvornica, domova i septičkih jama, čime se izbjegava korištenje kemikalija.


Takvu tehnologiju pročišćavanja vode uspoređuje s vožnjom starih modela automobila: "Postoji i modernija tehnologija, no proces je u osnovi isti. Glavni prioritet je osigurati dostupnost vodi a na taj način to se može učiniti bez prevelikih troškova", prenosi njegove riječi Reuters.



Izvor: Business/Hina

 

* * *

SPES – 10% popusta na usluge za članove HIZ-a

spes global


SPES – centar za poduke i prevodilaštvo nudi:
- uslugu prevođenja
- sudske tumače
- simultano i konsekutivno prevođenje
- tečajeve stranih jezika
- poduke iz školskih predmeta



POSEBNA POGODNOST U 2008. GODINI
SPES nudi popust od 10 % na sve svoje usluge članovima udruge Hrvatski izvoznici!



Kontakt:
SPES - centar za poduke i prevodilaštvo d.o.o.
Garićgradska 11, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Radno vrijeme ureda: 8 - 20 sati
Matični broj: 1052632
Ziroračun: Zagrebačka banka d.d. - 2360000-1101311626
Tel / faks: 00 385 (0) 1 3095 915
E-mail: spes@spes.hr
www.spes.hr

 

HEROLD Marketing CD Business - 5% popusta na poslovne pakete


Iz širine podataka u njihovu dubinu....


HEROLD Marketing CD business najbrži je put prema unikatnoj bazi podataka o austrijskim poduzećima i ustanovama i osnova za sve daljnje marketinške akcije u vašem poduzeću. To je bitan i učinkovit alat za analizu vaše djelatnosti na austrijskom tržištu, odnosno sredstvo za analizu vaše konkurencije.


  • HEROLD Marketing CD business omogućuje neposredan pristup do najpotpunijih i najaktualnijih podataka o austrijskim poduzećima
  • Sadrži precizne podatke o više od 340.000 austrijskih poduzeća i ustanova (naziv poduzeća, adresa, telefon, faks, e-mail, internetska stranica, i sl.)
  • Marketinški relevantne dodatne informacije o približno 110.000 renomiranih poduzeća (profil poduzeća, opis djelatnosti, promet, broj zaposlenih, vozni park, i sl.)
  • Podaci o osoblju za cca 230.000 poduzeća (uključivo s imenima, stručnim nazivima, radnim mjestima)

Članovi Hrvatskih izvoznika ostvaruju popust od 5% kod kupnje poslovnih paketa HEROLD Marketing CD business.



Distribucija HEROLD Marketing CD business:
Hohnjec & Hohnjec poslovno savjetovanje
Jurja Žerjavića 8, 10000 Zagreb - HR
Tel: +386 (0)41 751 179,
E-mail: iztok.hohnjec@siol.net
www.herold-data.net

 

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

Hotel Express International, vodeći je svjetski business travellers program osnovan 1987. godine u Americi. Danas s glavnim uredom u Norveškoj u gradu Kristiansand s 40 prodajnih i rezervacijskih HEI ureda diljem svijeta.

Svojim članovima Hotel Express omogućava 50% popusta na standardne cijene soba u oko 4000 hotela u 135 zemalja uključujući i Hrvatsku prema trenutno raspoloživim kapacitetima.


U programu HEI nalaze se hoteli svjetski poznatih lanaca kao što su: Golden Tulip, Hilton, Best Western, Vienna International, Berjaya Hotels & Resorts, Radisson Hotels Worldwide,....

Usluga hotelskog managementa tvrtke Hotel Express pravo je rješenje za outsourcing organizacije hotelskog smještaja i poslovnih putovanja za tvrtke čiji djelatnici prirodom posla češće putuju. Hotel Express pruža svakom korisniku brzu i kvalitetnu uslugu čime se rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke te ostvaruju značajne uštede.


Uplatom godišnje članarine dostavit će Vam se HEI zlatnu karticu na Vaše ime i prezime, katalog hotela i račun. Povrat investicije u svaku članarinu je nakon 3-4 noćenja ukoliko se koriste hoteli regulirani ugovorom. Svako sljedeće noćenje je značajna ušteda što novca što Vašeg vremena u potrazi za hotelima.


Svim članovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta na učlanjenje.

Kontakt:
Tel 01 4851 462
Fax 01 4851 933
e-mail: prodaja@hot-ex.hr
www.hot-ex.hr

 

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

 

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

 

© Sva prava su pridrľana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2008. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera poąaljite prazan mail prateći sljedeći link: unsubscribe ]