Izvoznik, broj 42, travanj 2008.
Intervju
Mato Regvar, predsjednik Uprave Financijske agencije
3. konvencija hrvatskih izvoznika
Najava
Program 3. konvencije hrvatskih izvoznika
Prijavite se...
Aktivnosti HIZ-a
FINA
Najave
Predstavljanje poljskoga tržišta
Novosti
Vlada usvojila program poticanja MSP 2008.- 2012.
Promjena radnog vremena CI Jankomir i Žitnjak i promjenama postupka redovnoga izvoza robe pri ispostavama Jankomir, Žitnjak i Bregana
Kratke vijesti
Vrijedne ruke za izlagače na Sajmu obrtništva
2. međunarodna konferencija o klasterima
Poslovni rezultati ENT u prvom kvartalu
Međunarodna suradnja
Ciljano tržište – Republika Albanija
Web preporuka
Hotels.com ponudio internetsku stranicu na hrvatskom jeziku
Popusti za članove HIZ-a
WLW
SPES – 10% popusta na usluge za članove HIZ-a
HEROLD Marketing CD Business - 5% popusta na poslovne pakete
Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”
Intervju

Mato Regvar, predsjednik Uprave Financijske agencije

1. FINA-u od nedavno vodi nova Uprava s Vama na čelu. Koja je poslovna strategija društva, odnosno u kojem smjeru planirate razvoj FINA-e?
Nova Uprava na čelu Financijske agencije nalazi se nešto više od dva mjeseca. Uz mene, to su još Ante Šimunović, zadužen za suradnju s tijelima državne uprave te Krešimir Kvaternik, zadužen za suradnju s poslovnim sektorom. Zadatak nove Uprave je smanjenje troškova poslovanja za 10 posto, bolje upravljanje infrastrukturom te bolje iskorištavanje ljudskog potencijala. Još uvijek provodimo analizu postojećeg stanja, a definiranu strategiju razvoja FINA-e u 2009. i 2010. godini imat ćemo do kraja godine.

2. FINA nudi niz proizvoda i usluga za tvrtke odnosno za poduzetnike i za obrtnike. Koje su to usluge?
U zadnjih nekoliko godina generirano je 20-ak novih servisa i usluga čime je FINA postala prepoznatljiv pružatelj financijsko – administrativnih usluga. Uz razvijenu mrežu poslovnica i segment elektroničkog poslovanja, kreiran je i niz novih proizvoda. Osim toga, unaprjeđena je učinkovitost u transakcijskom poslovanju kroz reinženjering poslovnih procesa, povećanje radne efikasnosti i uvođenje novih i naprednijih tehnologija.
U sklopu ostvarivanja vizije nove, prema klijentima orijentirane FINA-e, realiziran je projekt HITRO.HR – servis Vlade Republike Hrvatske za jednostavniju, bržu i transparentniju komunikaciju poduzetnika i građana s tijelima državne uprave. Zatim, na tržište je plasirana FINA e-kartica, višefunkcionalna pametna kartica (smart card), namijenjena poslovnim subjektima koji žele poslovati sigurnije i ugodnije uporabom kvalificiranih digitalnih certifikata. Tržištu je u ovih nekoliko godina ponuđeno nekoliko važnih novih proizvoda i usluga, poput proširene verzije bonitetne informacije BONPULS, kojom FINA daje ocjenu financijskog rejtinga hrvatskih kompanija, a koja sadrži još kvalitetnije, jasnije, preglednije te lako razumljive podatke i informacije koje pomažu u poslovnom odlučivanju. „FINA kompenzacija“ je servis koji korisnicima omogućava olakšano i ubrzano naplaćivanje obveza, odnosno potraživanja, bez upotrebe novca, a istaknuo bih ovom prigodom i internetski servis „info.BIZ“, razvijen zbog potrebe FINA-inih klijenata za određenim poslovnim informacijama i analizama podataka koji omogućuje brz i jednostavan pristup informacijama o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju poduzetnika te o poslovnoj okolini u kojoj oni djeluju. To je prvi i jedini servis koji sadrži sve poslovne informacije na jednom mjestu te omogućuje usporedbu podataka poduzeća i hrvatskog gospodarstva u cjelini.

3. Hrvatski izvoznici i FINA nedavno su potpisali Ugovor o poslovnoj suradnji. Gdje vidite mogućnosti za zajedničku suradnju?
Ovu suradnju smatramo vrijednom jer ćemo nagraditi sve one poduzetnike i najvažnije predstavnike domaćeg gospodarstva koji su postali ili postaju respektabilni igrači na regionalnom nivou. To je ključ bržeg postizanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva – poticanje izvoza i snažnije pozicioniranje na regionalnom, ali i budućem zajedničkom tržištu Europske unije na kojem želimo postati ravnopravan član. Važnost ovog ugovora je u tome što težište stavlja na sustavno obrazovanje i informiranje o važnosti uspješnog izvoza za rast tvrtke, ali i ukupnog gospodarstva. Zajedničkim organiziranjem predavanja i radionica o vrijednostima izvoza pružit ćemo podršku izvoznicima i afirmirati vrijednosti koje će pomoći da nam ukupno gospodarstvo postane konkurentno na svjetskoj razini.

* * *

Najava

Udruga Hrvatski izvoznici u četvrtak, 8. svibnja 2008., u Hypo Expo XXI centru u Zagrebu, Slavonska avenija 6, priređuje 3. konvenciju hrvatskih izvoznika i prvu dodjelu nagrada najboljim izvoznicima „Zlatni ključ“. Skup će se održati pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i uz sudjelovanje predsjednika Vlade dr. sc. Ive Sanadera.

Odluku o održavanju 3. konvencije hrvatskih izvoznika i dodjele nagrade Zlatni ključ donijelo je 21. travnja 2008. Predsjedništvo Hrvatskih izvoznika i Organizacijski odbor 3. konvencije.

Konvenciju organizira udruga Hrvatski izvoznici s partnerima: Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Financijskom agencijom i Agencijom za promicanje izvoza i ulaganja.

I ovoga puta Konvencija će na jednom mjestu okupiti gospodarstvenike, predstavnike državnih institucija, privatnog i javnoga sektora te predstavnike medija.

Glavna tema središnjeg panela 3. konvencije je Izazovi ekonomske politike i izvoza u 2008.

 

Program 3. konvencije hrvatskih izvoznika

10.00registracija sudionika
piće dobrodošlice

11.00otvaranje 3. konvencije
Dodjela nagrada „Zlatni ključ“ najboljim izvoznicima
govor predsjednika Vlade RH dr. sc. Ive Sanadera

12.30stanka za kavu

13.00panel rasprava: Izazovi ekonomske politike i izvoza u 2008.
Moderator: dr. sc. Ante Babić

14.30ručak

15.30paralelne radionice
1. HIO - Hrvatska izvozna ofenziva
Moderator: Lidia Mekić, MINGORP
2. Financiranje izvoza i osiguranje izvoznih potraživanja
Moderator: Ivanka Maričković Putrić, HBOR

17.00zatvaranje 3. konvencije
Usvajanje deklaracije Hrvatskih izvoznika

 

Prijavite se...

Kotizacija
Članovi udruge Hrvatski izvoznici ne plaćaju kotizaciju za sudjelovanje do broja svojih predstavnika u Skupštini HIZ-a. Kod prijave članovi HIZ-a, uz ispunjenu prijavnicu, šalju i ispunjeni voucher koji im je poslan uz prijavnicu.
Kotizacija za ostale sudionike 3. konvencije hrvatskih izvoznika iznosi 500,00 kn + PDV, te uključuje:
sudjelovanje u radu Konvencije, konvencijski materijal, kavu i osvježenje tijekom stanke, ručak, programsku deklaraciju 3. konvencije hrvatskih izvoznika koja će biti dostavljena poštom.
Kotizacija se uplaćuje platnim nalogom na žiro-račun Hrvatskih izvoznika broj: 2390001-1100316703 kod Hrvatske poštanske banke d.d., s pozivom na broj: 2858-matični broj i naznakom “kotizacija za 3. konvenciju”, najkasnije do ponedjeljka, 5. svibnja 2008., do 12.00 sati.
Ispunjenu prijavnicu dostavite najkasnije do ponedjeljka, 5 . svibnja 2008., do 12.00 sati, na broj telefaksa 01/49 23 797 ili na e-mail adresu info@hrvatski-izvoznici.hr.


Prijavnica
Prijavnicu u .PDF formatu možete preuzeti ovdje.



On line prijave
Prijaviti se možete i on-line preko internetske stranice Hrvatskih izvoznika ili kliknite OVDJE



Informacije

Hrvatski izvoznici
Tel: 01/ 49 23 796
Fax: 01/ 49 23 797
e-mail: info@hrvatski-izvoznici.hr
www.hrvatski-izvoznici.hr

 

* * *

FINA

Predsjednik Udruge „Hrvatski izvoznici“ Darinko Bago i predsjednik Uprave FINA-e Mato Regvar, potpisali su danas ugovor o poslovnoj suradnji s ciljem zajedničkog poticanja hrvatskog izvoza te pružanja podrške izvoznicima.


Financijska agencija će na temelju baze podataka godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika te na temelju raspoloživih podataka koje dobije od Udruge „Hrvatski izvoznici“ pripremiti agregirane podatke o tvrtkama izvoznicima koja će biti temelj za izradu rang liste najboljih izvoznika te dodjelu nagrade za najbolje izvoznike. Riječ je o nagradi „Zlatni ključ“ koju će Udruga „Hrvatski izvoznici“ dodijeliti po prvi put na svojoj 3. konvenciji hrvatskih izvoznika. Nagrade će biti uručene najboljim hrvatskim izvoznicima u sljedećim kategorijama: najbolji veliki izvoznik, srednji i mali izvoznik, te najinovativniji izvoznik. U planu je i dodjela nagrada najboljim izvoznicima u deset zemalja u koje Hrvatska najviše izvozi. O konačnom odabiru nagrađenih u konkurenciji za nagradu „Zlatni ključ“ odlučit će Stručno povjerenstvo koje će činiti predstavnici Financijske agencije, Hrvatskih izvoznika i partnerskih institucija HIZ-a.


„Ovu suradnju smatramo vrijednom zbog toga što ćemo nagraditi sve one poduzetnike i najvažnije predstavnike domaćeg gospodarstva koji su postali ili postaju respektabilni igrači na regionalnom nivou. To je ključ bržeg postizanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva – poticanje izvoza i snažnije pozicioniranje na regionalnom, ali i budućem zajedničkom tržištu Europske unije na kojem želimo postati ravnopravan član. Važnost ovog ugovora je i u tome što težište stavlja na sustavno obrazovanje i informiranje o važnosti uspješnog izvoza za rast tvrtke, ali i ukupnog gospodarstva. Zajedničkim organiziranjem predavanja i radionica o vrijednostima izvoza pružit ćemo podršku izvoznicima i afirmirati vrijednosti koje će pomoći da nam ukupno gospodarstvo postane konkurentno na svjetskoj razini“, istaknuo je Mato Regvar, predsjednik Uprave FINA-e.


S ciljem stvaranja boljih uvjeta za hrvatske izvozne tvrtke, Hrvatski izvoznici do sada su partnerski odnos uspostavili s HGK-om, HUP-om, HBOR-om, Hrvatskom poštanskom bankom, Partner bankom, Privrednom bankom Zagreb, Société Générale Splitskom bankom, Erste & Steiermärkische bankom, Banco Popolare Croatia te Croatia osiguranjem.

 

* * *

Predstavljanje poljskoga tržišta

Udruga Hrvatski izvoznici u petak, 16. svibnja 2008., od 10.00 sati, u The Regent Esplanade Zagreb Hotel, Zagreb, Mihanovićeva 1, u Dvorani Istanbul, organizira tribinu na temu: Predstavljanje poljskoga tržišta.


10.00 – 10.20
Uvodne riječi


10.20 – 10.40
Prezentacija 1 Veleposlanstvo Republike Poljske
predstavljanje Poljske: zemlja i tržište; g. Wojciech Kramar
savjetnik, voditelj Odjela za gospodarstvo


10.40 – 11.00
Prezentacija 2 Hrvatska gospodarska komora
Robna razmjena Hrvatska – Poljska
Mogućnosti za intenziviranje suradnje; gđa Smiljana Štefiček
savjetnik voditelj Odjela za zemlje srednje i istočne Europe, Sektor za međunarodne odnose


11.00 – 11.20
Prezentacija 3


11.20 – 12.00
STANKA ZA KAVU


12.00 – 13.30
Prezentacija 4 i 5
Pravni okvir poslovanja na poljskom tržištu:
Koji se zahtjevi stavljaju pred izvoznike i ulagače pri ulasku na poljsko tržište g. Krzysztof Zakrzewski, odvjetnik
g. Marcin Krakowiak, odvjetnik

Oba gosta su odvjetnici koji su u Poljskoj sudjelovali u izradi pravne regulative na području ulaganja (usklađivanje sa zakonodavstvom EU) i svakodnevno se bave ovim pitanjima


13.30 – 14.00
PITANJA IZVOZNIKA

Prijavnice i programe za Predstavljanje poljskoga tržišta poslat ćemo Vam uskoro.

 

* * *

Vlada usvojila program poticanja MSP 2008.- 2012.

Hrvatska Vlada usvojila je 18. travnja 2008. Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva od 2008. do 2012., kojim se u idućem petogodišnjem razdoblju kani ojačati konkurentnost malih i srednjih poduzeća te infrastrukturu koja ih poslovno prati.


Potpredsjednik Vlade Damir Polančec kazao je da mali i srednji poduzetnici čine 99,4 posto svih hrvatskih poduzetnika, kod njih radi 895 tisuća ljudi, u BDP-u sudjeluju s 44 posto, u izravnom izvozu 40 posto, a pribroji li se i neizravni izvor s čak 60 posto.


"Na rezultate malih i srednjih poduzetnika možemo biti ponosni", rekao je Polančec, izvijestivši kako su do sada malim i srednjim poduzetnicima plasirani krediti od ukupno 9,9 milijardi kuna.


Kao osnovne ciljeve Programa naveo je jačanje konkurentne sposobnosti malog i srednjeg poduzetništva, ravnomjernog razvoja Hrvatske, poslovne infrastrukture, uklanjanje administrativnih prepreka, jačanje nadzora u dodjeli državnih potpora, te poticanje elektroničkog poslovanja.

 

Promjena radnog vremena CI Jankomir i Žitnjak i promjenama postupka redovnoga izvoza robe pri ispostavama Jankomir, Žitnjak i Bregana

Sukladno Odluci državnog tajnika, ravnatelja Carinske uprave, a u svezi članka 42. Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva financija, donesene su izmjene o radnom vremenu Carinarnice Zagreb, Carinske ispostave Jankomir (robna) i Carinske ispostave Žitnjak (robna).
Odlukom o radnom vremenu Carinske ispostave Jankomir (robna) određeno je od 14. travnja 2008.g. u Carinskoj ispostavi Jankomir radno vrijeme od 07,30 do 19,00 sati za pet dana u tjednu (od ponedjeljka do petka).


Odlukom o radnom vremenu Carinske ispostave Žitnjak (robna) određeno je od 14. travnja 2008.g. u Carinskoj ispostavi Žitnjak radno vrijeme od 08,00 do 19,00 sati - pet dana u tjednu (od ponedjeljka do petka) i subotom od 08,00 do 15,30 sati.


Navedene odluke utemeljene su na članku 94. i 112. Uredbe za provedbu carinskog zakona („NN“, br. 161/03 – 5/07) a usmjerene su poglavito na omogućavanja provedbe što većega broja carinskih procedura na navedenim carinskim ispostavama, a time i ubrzavanja protočnosti robe gospodarskih subjekata.


Sukladno odluci o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija („NN“, br. 138/06), kojom izmjenom je Carinska ispostava Bregana postala robno-granična ispostava, u cilju smanjenja opterećenja robne carinske ispostave Jankomir, a time također radi ubrzavanja robnih tijekova, počevši od 21. travnja 2008. godine, svi postupci redovnoga izvoza robe (kontrolnik 510) koji su do tada obavljani na carinskoj ispostavi Jankomir, s naznakom istupa preko carinske ispostave Bregana, obavljati će se na robno graničnoj ispostavi Bregana, neovisno o vrsti robe.


U svim drugim slučajevima provođenja redovnog izvoza na Carinskoj ispostavi Jankomir (kontrolnik 510), tj. kada su kao mjesta istupa navedene druge granične carinske ispostave, navedeni postupak izvoznog carinjenja obavljati će se na carinskoj ispostavi Žitnjak.

 

* * *

Vrijedne ruke za izlagače na Sajmu obrtništva

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dodijelilo je nagrade Vrijedne ruke za najuspješnije izlagače na 50. međunarodnom sajmu obrtništva na Zagrebačkom velesajmu. Nagradama se želi potaknuti proizvodne djelatnosti u obrtništvu, izvoz, inovativnost, a posebice se žele nagraditi žene poduzetnice.


Najboljim proizvodom proglašena je viseća kuhinja Stolarije Knapić iz Pleternice. Najbolji izvozni proizvod je ladičar SR Flex, samokipajući kontejneri i rollo kolica tvrtke Conjar-metal iz Starog Petrovog Sela. Najinovativniji proizvod je CNC stroj za rezanje plazmom i plinom zagrebačke tvrtke CNC-Teh. Najbolji proizvod ženskog poduzetništva je prva kravata za slijepe osobe, tvrtke SL iz Siska.

 

2. međunarodna konferencija o klasterima

Druga međunarodna konferencija o klasterima u Opatiji, održana 28. travnja 2008. okupila je oko 220 sudionika iz 13 zemalja, a govorilo se o sadašnjim i budućim pravcima razvoja klastera u jugoistočnoj Europi.
Potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva Damir Polančec najavio je da će mali i srednji poduzetnici dobivati veće potpore te da se uskoro očekuje usvajanje Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2008.


Prema podacima sa skupa, u Hrvatskoj sada ima oko 40 klastera. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je od 2004. do 2007. sufinanciralo 33 inicijative za osnivanje klastera s 11,4 milijuna kuna, a u tim je klasterima povezano 404 članica s više od 25.000 zaposlenih.
Ministarstvo je prošle godine započelo osnivanje klastera u strateškim izvoznim industrijama po načelu "top-down", a putem Strategije Hrvatske izvozne ofenzive do sada su osnovana dva klastera - klaster voda i klaster male brodogradnje.

 

Poslovni rezultati ENT u prvom kvartalu

Ericsson Nikola Tesla izvijestio je o poslovnim rezultatima prema kojima je operativna dobit u prvom kvartalu 2008. godine povećana 25,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a u kompaniji to tumače kao rezultat većeg volumena poslovanja, no dobit je niža od prošlogodišnje te iznosi 22,8 milijuna kuna.


U ENT-u manju dobit objašnjavaju prije svega negativnim tečajnim razlikama od 21,5 milijuna kuna, koja je posljedica snažnog pada tečaja dolara te jačanja kune prema euru, što je najviše utjecalo na ukupan rezultat od financijskih aktivnosti.


Prihodi od prodaje Ericssona Nikole Tesle viši su 31,5 posto te iznose 374,3 milijuna kuna, što je posljedica u prvom redu dobrih rezultata ostvarenih na domaćem tržištu, ali i stabilne prodaje na glavnim izvoznim tržištima. Knjižene narudžbe niže su od prošlogodišnjih i iznose 391,8 milijuna kuna.
Interdnjestrcom iz Tiraspolja (Moldavija), a u Kazahstanu s operatorom TOO Bikada iz grada Aktaua.

 

* * *

Ciljano tržište – Republika Albanija

UVOD

Pozadina:

Poslije Prvog balkanskog rata, Albanija je proglasila nezavisnost od Otomaskog Carstva 1912. godine, i postala kneževina. Od 1928. zemljom je vladao Ahmed-beg Zogu do 1938. godine, kada je Albanija postala marionetska država Italije.
Komunisti su preuzeli vlast nakon 2. svjetskog rata u studenom 1944. godine, pod vodstvom, Envera Hoxhе. Od 1945. do 1990.godine, Albanija je imala jedan od najrepresivnijih režima u Europi.
1985. godine, Enver Hoxha je umro, a naslijedio ga je Ramiz Alia. Alia je prvo pokušao pratiti Hoxhine stope, ali se istočna Europa već počela mijenjati: Mihail Gorbačov se pojavio na sceni Sovjetskog Saveza s novom politikom (glasnost i perestrojka). Nakon što je Nicolae Ceauşescu (komunistički vođa Rumunjske) ubijen u revoluciji, Alia je znao da bi on mogao biti sljedeći ako ne dođe do promjena. Potpisao je Helsinški sporazum (koji su ostale zemlje potpisale 1975.) koji obvezuje na poštovanje ljudskih prava. Također je dozvolio pluralizam, i iako je njegova stranka pobijedila na izborima 1991. godine, bilo je jasno da se promjene ne mogu zaustaviti. 1992. godine, na općim izborima je pobijedila demokratska stranka sa 62% glasova.Na općim izborima 1996. godine, demokratska stranka je pokušala osvojiti apsolutnu većinu i manipulirala je rezultatima izbora. 1997. godine, strukturne prijevare su uzdrmale cijelu vladu, i uzrokovale nemire. Mnoge gradove su kontrolirale naoružane bande i grupe građana. Ova anarhistička pobuna je omogućila socijalističkoj stranci pobjedu na prijevremenim izborima 1997.
Od 1990. Albanija je orijentirana prema zapadu. Primljena je u Vijeće Europe, i dobila je pozivnicu za prijem u NATO. Albanska radna snaga je nastavila emigraciju u Grčku, Italiju, Europu i Sjevernu Ameriku. Korupcija u vlasti je postajala sve očiglednija. Političari nisu ispunjavali nade naroda u brzu i ne previše bolnu tranziciju.

ZEMLJOPIS

Položaj:

Jugoistočna Europa, graniči sa Crnom Gorom i Kosovom na sjeveru i sjeveroistoku, Makedonijom na istoku, Grčkom na jugu a na zapadu na morskoj granici s Italijom

Površina:

ukupno: 28.748 km2
kopno: 27.398 km2
voda: 1.350 km2

Kopnena granica:

ukupno: 717 km
susjedne zemlje: Grčka 282 km, Makedonija 151 km, Crna Gora 172 km, Kosovo 112 km

Klima:

blaga klima; hladne i vlažne zime; topla, suha ljeta; unutrašnjost je hladnija i vlažnija

Prirodni resursi:

nafta, prirodni plin, ugljen, boksit, krom, bakar, željezna rudača, nikl, sol, građa, hidrenergija

Obradive površine:

obradive površine: 20,1%
stalni usjevi: 4,21%
ostalo: 75,69% (2005.)

STANOVNIŠTVO

Broj stanovnika:

3.619.778 (procjena srpanj2008.)

Prirast stanovništva:

0,538% (procjena 2008.)

Etničke skupine:

Albanci 95%, Grci 3%, ostali 2%

Religije:

muslimani 70%, albanski pravoslavci 20%, rimokatolici 10%

Jezici:

albanski (službeni), grčki, vlaški, romski

POLITIČKO UREĐENJE

Ime države:

službeno duži oblik: Republika Albanija
službeno kraći oblik: Albanija
lokalno duži oblik: Republika e Shqiperise
lokalno kraći oblik: Shqiperia

Državno uređenje:

rastuća demokracija

Glavni grad:

Tirana (Tirane)

Administrativna podjela:

12 županija; Berat, Diber, Durres, Elbasan, Fier, Gjirokaster, Korce, Kukes, Lezhe, Shkoder, Tirane, Vlore

Neovisnost:

28 studeni 1912. (od Otomanskog carstva)

Nacionalni praznik:

Dan nezavisnosti, 28. studeni (1912.)

Ustav:

usvojen 22. studenoga 1998.; proglašen 28. studenoga 1998.

Izvršna vlast:

šef države: predsjednik Republike Bamir TOPI (od 24 srpnja 2007.)
šef Vlade: premijer Sali BERISHA (od 10. rujna 2005.)

Zakonodavna vlast

jednodomna skupština ili Kuvendi (140 mjesta)

Sudbena vlast:

Ustavni sud, Vrhovni sud

Članstvo u međunarodnim organizacijama:

BSEC, CE, CEI, EAPC, EBRD, FAO, IAEA, IBRD, ICAO, ICCt, ICRM, IDA, IDB, IFAD, IFC, IFRCS, ILO, IMF, IMO, Interpol, IOC, IOM, IPU, ISO (dopisni), ITU, ITUC, MIGA, OIC, OIF, OPCW, OSCE, PFP, SECI, UN, UNCTAD, UNESCO, UNIDO, UNOMIG, UNWTO, UPU, WCO, WFTU, WHO, WIPO, WMO, WTO

GOSPODARSTVO

Gospodarstvo - pregled:

Republika Albanija je ušla u demokratske i tržišne promjene s niske razine društvene razvijenosti. To je posebice vidljivo u svim segmentima infrastrukturne razvijenosti. Računa se da je krajem 80-tih godina BDP po glavi iznosio tek oko 350 dolara, da bi početkom 90-tih dostigao oko 900 dolara. Međutim, od druge polovine 90-tih do sada održavaju se vrlo visoke stope rasta, tako da je 2005. godine BDP po glavi dostigao 2400 dolara. Prognoze MMF-a i IBRD-a su da će se Albanija nastaviti razvijati po visokim stopama i narednih godina (5 i više posto).
Gospodarstvo Albanije u određenom stupnju funkcionira u okvirima tržišnih principa, iako su potrebne daljnje snažne reforme u prevladavanju nedostataka kako u zakonskom reguliranju tako i u pogledu primjene zakona, s obzirom na slabosti u pravosudnom sustavu i okviru javne uprave. Albanija uspješno provodi politiku održavanja makroekonomske stabilnosti, općenito postigavši ciljeve MMF-a (inflacija u 2005.godini iznosila je 2,4%). Gospodarski rast se pozitivno ocjenjuje, obuzdana je inflacija, privatizacija malih i srednjih poduzeća je uglavnom provedena, te je ostvareno relativno fleksibilno tržište radne snage.
Albanija je u okviru svoje regije postigla znatnu liberalizaciju tržišta. Vlada poduzima mjere u suzbijanju kriminala, ekonomskom poticanju gospodarskih aktivnosti i trgovine, posebno u privlačenju stranih ulaganja. Kako bi se osiguralo strano ulaganje, a i riješio veliki broj problema nastalih stihijskim razvojem, posebice u urbanim središtima, Vlada ulaže napore kako bi se priveo kraj legalizacije do sada izgrađenih objekata i dovršio povrat odnosno kompenzacija vlasnika zemlje (računa se da je tek 50% vlasništva nad zemljom do sada regulirano).

BDP – paritet kupovne moći

1,.76 milijardi $
napomena: Albanija ima raširenu sivu ekonomiju koja doseže i do 50% službenog BDP (procjena 2007.)

BDP – službena tečajna lista

11,2 milijardi $ (procjena 2007.)

Stopa rasta BDP-a

5% (procjena 2007.)

BDP per capita (paritet kupovne moći)

5.500 $ (procjena 2007.)

BDP – prema sektorima:

poljoprivreda: 21,7%
industrija: 20,3%
usluge: 58% (procjena 2007.)

Radna snaga:

1,09 milijuna (ne računajući 352.000 radnika emigranata) ( procjena 2006.)

Nezaposlenost:

13% službena stopa, ali može porasti i do 30% (procjena 2007.)

Inflacija:

3% (procjena 2007.)

Udio investicija u BDP-u:

23,4% (procjena 2007.)

Proračun:

prihodi: 2,752 milijardi $
rashodi: 3,129 milijardi $ (procjena 2007.)

Udio javnog duga u BDP-u

53,7% (procjena 2007.)

Poljoprivredni proizvodi:

žito, kukuruz, krumpir, povrće, voće, šećerna repa, grožđe; meso, mliječni proizvodi

Industrije:

prehrambena, tekstilna; drvna, industrije nafte, cementa, kemijska, rudarstvo, osnovni metali, energija vode

Stopa rasta industrijske proizvodnje:

2% (procjena 2007.)

Izvoz (2005. god.)

962 milijuna $ f.o.b. (procjena 2007.)

Izvozni proizvodi:

tekstil i obuća; asfalt, metal i metalna rudača, sirova nafta; povrće, voće, duhan

Zemlje izvoza:

Italija 67.7%, Srbija sa Crnom Gorom 5.8%, Grčka 5.4% (2006.)

Uvoz:

3,42 milijardi $ f.o.b. (procjena 2007.)

Uvozni proizvodi:

strojevi i oprema, prehrambeni proizvodi, tekstil, kemikalije

Zemlje uvoza:

Italija 32%, Grčka 17,7%, Turska 8,1%, Njemačka 5,7% (2006.)

Vanjski dug:

1,55 milijardi $ (2004.)

Valuta:

lek (ALL)

Fiskalna godina:

kalendarska godina

KOMUNIKACIJE

Broj korisnika čvrstih linija:

353.600 (2005.)

Broj korisnika mobilnih linija:

1,53 milijuna (2005.)

Internetski kod zemlje:

.al

Broj korisnika Interneta:

471.200 (2006.)

PROMET

Broj zračnih luka:

11 (2007.)

Heliporti

1 (2007.)

Cjevovodi:

plin 339 km; nafta 207 km (2007.)

Pruge:

ukupno: 447 km

Ceste:

ukupno: 18.000 km

Luke i terminali:

Durres, Sarande, Shengjin, Vlore

VAŽNE ADRESE

Diplomatsko predstavništvo RH u Republici Albaniji:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Albaniji
veleposlanik: Darko Javorski
Tel: 00 355 4 256 948
Faks: 00 355 4 230 578
Adresa: Rruga A. Toptani "Torre Drin" building 4
Tirana
ALBANIJA
E-mail: croemb.tirana@mvpei.hr

Diplomatsko predstavništvo Republike Albanije u RH:

veleposlanstvo Republike Albanije u Republici Hrvatskoj
veleposlanik: Pëllumb Qazimi
Tel: 01 48 10 679
Faks: 01 48 10 682
Adresa: Jurišićeva 2a
10 000 Zagreb
HRVATSKA
E-mail: ambasada.shqiptare@inet.hr

VAŽNIJE WEB ADRESE

Ministarstvo gospodarstva Albanije

www.mete.gov.al

Unija trgovinskih i industrijskih komora Albanije

www.cci.gov.al

Agencija za javnu nabavu

www.app.gov.al

Albanski razvojni fond

www.a-d-f.org

Statistički zavod

www.instat.gov.al

Carina

www.dogana.gov.al

Agencija za promicanje stranih ulaganja (ANIH)

www.albinvest.gov.al



Više o albanskom gospodarstvu, pravnom sustavu i poslovnim običajima možete naći na stranici Hrvatske gospodarske diplomacije.

 

* * *

Hotels.com ponudio internetsku stranicu na hrvatskom jeziku
















Internetska stranica www.Hotels.com pokrenula je novu internetsku stranicu prilagođenu za hrvatsko tržište.
Ovaj potez omogućit će hrvatskim potrošačima pristup stranici za rezervaciju hotela i smještaja te će putem posebne web adrese u zemlji biti u mogućnosti pogledati stranicu na hrvatskom jeziku.


Nova internetska stranica na hrvatskom jeziku 32. je u nizu lokalnih stranica Hotes.com-a, koji djeluje u Europi te uključuje Veliku Britaniju, Njemačku, Francusku, Italiju, Poljsku, Rusiju, Španjolsku, Skandinaviju i zemlje Beneluxa. Hrvatska se tako pridružuje Latviji, Estoniji, Litvi, Ukrajini i Slovačkoj koje su također nedavno dobile stranice na lokalnim jezicima.


„Svjesni smo da se naši potrošači osjećaju ugodnije ukoliko imaju mogućnost rezervacije godišnjeg odmora na svom jeziku. Kako bi bili sigurni da svojim potrošačima osiguravamo najbolje iskustvo odlučili smo predstaviti stranicu na hrvatskom jeziku”, izjavio je Patrik Öqvist, direktor Hotels.com marketinga za regiju EMEA. „Sigurni smo da će nova stranica biti jednako uspješna kao i naše ostale stranice u Europi.”


Hotels.com nudi zajamčeno stabilne cijene te ukoliko korisnik stranice sam pronađe jeftiniju opciju, Hotels.com će ponuditi istu takvu cijenu.

 

* * *

WLW omogućuje članovima HIZ-a korištenje svih usluga iz svoje ponude uz popust od 10%.
Više od 75 godina na europskom, te više od 15 godina na hrvatskom tržištu, WLW omogućuje lakše poslovanje gospodarstvenika.


WLW je izvor dragocjenih poslovnih informacija - na poslovnim tražilicama www.wlw.hr i europages.com su dostupne informacije za više od 1,6 milijuna gospodarskih subjekata iz 35 europskih država.
Takva online platforma, uz specijalizirana tiskana izdanja i elektroničke novosti osigurava brzu, jednostavnu i učinkovitu komunikaciju među poslovnim ljudima.


Korištenjem WLW usluga gospodarstvenicima je olakšano donošenje poslovnih odluka i omogućeno osvajanje novih kupaca, pronalaženje povoljnijih dobavljača te povećanje prepoznatljivosti njihovih kompanija na tržištu.


Članovi HIZ-a mogu, uz popust od 10% koristiti slijedeće usluge WLW-a:


  • prezentacija kompanije na poslovnoj tražilici www.wlw.hr
  • prezentacija kompanije na poslovnoj tražilici www.europages.com
  • objava oglasa u specijaliziranim tiskanim izdanjima WLW-a
  • objava vijesti u elektroničkom newsletteru
  • korištenje bonitetnih informacija i ekonomskih analiza

Kontakt:
WLW d.o.o. Zagreb, Fallerovo šetalište 22;
tel.01/30 30 500; fax 01 30 30 501
info@wlw.hr
www.wlw.hr

 

SPES – 10% popusta na usluge za članove HIZ-a

spes global


SPES – centar za poduke i prevodilaštvo nudi:
- uslugu prevođenja
- sudske tumače
- simultano i konsekutivno prevođenje
- tečajeve stranih jezika
- poduke iz školskih predmeta



POSEBNA POGODNOST U 2008. GODINI
SPES nudi popust od 10 % na sve svoje usluge članovima udruge Hrvatski izvoznici!



Kontakt:
SPES - centar za poduke i prevodilaštvo d.o.o.
Garićgradska 11, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Radno vrijeme ureda: 8 - 20 sati
Matični broj: 1052632
Ziroračun: Zagrebačka banka d.d. - 2360000-1101311626
Tel / faks: 00 385 (0) 1 3095 915
E-mail: spes@spes.hr
www.spes.hr

 

HEROLD Marketing CD Business - 5% popusta na poslovne pakete


Iz širine podataka u njihovu dubinu....


HEROLD Marketing CD business najbrži je put prema unikatnoj bazi podataka o austrijskim poduzećima i ustanovama i osnova za sve daljnje marketinške akcije u vašem poduzeću. To je bitan i učinkovit alat za analizu vaše djelatnosti na austrijskom tržištu, odnosno sredstvo za analizu vaše konkurencije.


  • HEROLD Marketing CD business omogućuje neposredan pristup do najpotpunijih i najaktualnijih podataka o austrijskim poduzećima
  • Sadrži precizne podatke o više od 340.000 austrijskih poduzeća i ustanova (naziv poduzeća, adresa, telefon, faks, e-mail, internetska stranica, i sl.)
  • Marketinški relevantne dodatne informacije o približno 110.000 renomiranih poduzeća (profil poduzeća, opis djelatnosti, promet, broj zaposlenih, vozni park, i sl.)
  • Podaci o osoblju za cca 230.000 poduzeća (uključivo s imenima, stručnim nazivima, radnim mjestima)

Članovi Hrvatskih izvoznika ostvaruju popust od 5% kod kupnje poslovnih paketa HEROLD Marketing CD business.



Distribucija HEROLD Marketing CD business:
Hohnjec & Hohnjec poslovno savjetovanje
Jurja Žerjavića 8, 10000 Zagreb - HR
Tel: +386 (0)41 751 179,
E-mail: iztok.hohnjec@siol.net
www.herold-data.net

 

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

Hotel Express International, vodeći je svjetski business travellers program osnovan 1987. godine u Americi. Danas s glavnim uredom u Norveškoj u gradu Kristiansand s 40 prodajnih i rezervacijskih HEI ureda diljem svijeta.

Svojim članovima Hotel Express omogućava 50% popusta na standardne cijene soba u oko 4000 hotela u 135 zemalja uključujući i Hrvatsku prema trenutno raspoloživim kapacitetima.


U programu HEI nalaze se hoteli svjetski poznatih lanaca kao što su: Golden Tulip, Hilton, Best Western, Vienna International, Berjaya Hotels & Resorts, Radisson Hotels Worldwide,....

Usluga hotelskog managementa tvrtke Hotel Express pravo je rješenje za outsourcing organizacije hotelskog smještaja i poslovnih putovanja za tvrtke čiji djelatnici prirodom posla češće putuju. Hotel Express pruža svakom korisniku brzu i kvalitetnu uslugu čime se rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke te ostvaruju značajne uštede.


Uplatom godišnje članarine dostavit će Vam se HEI zlatnu karticu na Vaše ime i prezime, katalog hotela i račun. Povrat investicije u svaku članarinu je nakon 3-4 noćenja ukoliko se koriste hoteli regulirani ugovorom. Svako sljedeće noćenje je značajna ušteda što novca što Vašeg vremena u potrazi za hotelima.


Svim članovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta na učlanjenje.

Kontakt:
Tel 01 4851 462
Fax 01 4851 933
e-mail: prodaja@hot-ex.hr
www.hot-ex.hr

 

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

 

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

 

© Sva prava su pridrľana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2008. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera poąaljite prazan mail prateći sljedeći link: unsubscribe ]