Newsletter Izvoznik, broj 45, Srpanj 2008.

Intervju

wlw_logo.jpg

Zvjezdan Čorbić, direktor WLW Hrvatska

corbic.JPG

U prijašnjim brojevima Newslettera Izvoznik najavili smo projekt "Izazovi hrvatskog izvoza", koji je pokrenula poslovna tražilica Wer liefert was? d.o.o. Također, 8. srpnja 2008., u Zagrebu, WLW Hrvatska organizirala je stručni skup pod nazivom "Izazovi hrvatskog izvoza". Stoga smo odlučili više o projektu IHI i njegovim koristima za same izvoznike saznati od direktora WLW-a Hrvatska Zvjezdana Čorbića.

1. „Izazovi hrvatskog izvoza" projekt je kojim WLW želi dati svoj doprinos poboljšanju izvoznog rezultata Hrvatske. Predstavite nam sam projekt i njegove ciljeve.

Kao članica međunarodne WLW grupe i zastupnik europske poslovne tražilice europages.com, WLW Hrvatska ima brojne mogućnosti promovirati hrvatske izvozne kompanije na inozemnom tržištu. S druge strane godišnje izravno komuniciramo s više od 40.000 hrvatskih poduzeća pa je i to prigoda da ih informiramo o aktivnostima državnih institucija i udruga na poticanju izvoza. To su bili glavni razlozi za pokretanje ovog projekta kojim želimo dati svoj doprinos povećanju izvoznih rezultata.

Ukratko, promovirat ćemo uspješne hrvatske izvozne kompanije i Hrvatsku kao potencijalno dobro tržište za strana ulaganja te dodatno informirati gospodarstvenike o aktivnostima državnih institucija i gospodarskih udruga u provođenju strategije razvoja hrvatskog izvoza - Hrvatske izvozne ofenzive.

 2. Projekt IHI je startao. Što je postignuto do sada?

Početkom srpnja izdana je publikacija „Izazovi hrvatskog izvoza" s dragocjenim sadržajem za svakoga tko se želi baviti izvozom. Promovirani su najuspješniji neto izvoznici te dobitnici nagrada „Zlatni ključ" i nagrada MINGORP-a. Prikazane su aktivnosti državnih institucija i gospodarskih udruga u poticanju izvoza, dan pregled državnih poticajnih sredstava te informacije o mogućnostima korištenja sredstava EU fondova. Svoja razmišljanja o hrvatskom izvozu s nama su podijelili brojni domaći i inozemni stručnjaci.

Publikacija se besplatno distribuira na 10.000 hrvatskih poduzeća. Cjelokupni sadržaj publikacije učinili smo dostupnim široj poslovnoj zajednici na dvojezičnom (hrvatski/engleski) portalu www.wlw.hr/croexport. Želja nam je da portal zaživi kao mjesto susreta svih zainteresiranih za uspjeh hrvatskog izvoza - predstavnika institucija i udruga, poslovne i znanstvene zajednice i medija. Trudit ćemo se kontinuirano ažurirati sadržaj portala s relevantnim informacijama koje poduzetnicima mogu pomoći u realizaciji njihovih izvoznih projekata.

3. Koji su sljedeći koraci u provedbi projekta?

Do kraja listopada izdat ćemo dvojezični CD „obogaćen" bazom od nekoliko tisuća izvoznih poduzeća. CD će se besplatno distribuirati putem naše međunarodne partnerske mreže direktorima europskih poduzeća. Inicijalna naklada je 20.000 primjeraka a vjerujemo da, uz određenu podršku državnih institucija i gospodarskih udruga, ta naklada može biti i značajno veća.

Istovremeno s izdavanjem CD-a, baza izvoznika s osnovnim podacima bit će pozicionirana na europages.com - najposjećeniju poslovnu tražilicu namijenjenu izvoznim kompanijama, s više od 100.000 posjeta dnevno.

4. Početkom srpnja organizirali ste stručni skup „Izazovi hrvatskoga izvoza" koji je okupio mnoge relevantne subjekte i stručnjake vezane uz izvoz, te same izvoznike. Kako ocjenjujete uspješnost skupa, odnosno, koji se zaključci mogu donijeti na osnovi održane rasprave?

Izuzetno smo zadovoljni odazivom sudionika i samom raspravom. Nerealno je očekivati da se u nekoliko sati mogu riješiti svi problemi vezani uz hrvatsko gospodarstvo i hrvatskih izvoz. Ipak, rasprava je otkrila glavne probleme i naznačila moguća rješenja: potrebna je značajno bolja koordinacija svih sudionika u izvozu - državnih institucija, udruga, znanstvene zajednice i samih izvoznika, ali puno stvari izvoznici mogu i sami napraviti svojim poduzetničkim pristupom. Razmišljanja stručnjaka o aktualnom trenutku hrvatskog izvoza kreću se od katastrofičnih - da je izvoz „na koljenima" i da uskoro možemo očekivati gospodarski kolaps, do optimističnih - da postoje brojne prilike za hrvatske izvoznike i da je ovo tek trenutni, manji poremećaj, a da, dugoročno gledano, predstoje bolji dani.

Svi sudionici su se složili u ocjeni da je pokretanje projekta „Izazovi hrvatskog izvoza" pun pogodak. Osobno sam, još jednom, najiskrenije pozvao sve osobe zainteresirane za uspjeh hrvatskog izvoza i gospodarstva na suradnju u projektu. Međusobno razumijevanje i suradnja mogu višestruko povećati konkretne rezultate projekta.

 

NAJAVE TEMA

Intervju
Zvjezdan Čorbić, direktor WLW Hrvatska

Državna uprava
Raspisani natječaji za programe Ministarstva poljoprivrede

Sredstva za projekte i programe zaštite okoliša

Konferencija „Članstvo u NATO savezu – mogućnosti i izazovi za hrvatsko gospodarstvo”

Najave
Nordijski dani u Hrvatskoj 2008.

Novosti
Otvoreni natječaji za potporu istraživanja mladih znanstvenika u gospodarstvu

Minivodiči za poduzetnike

Zanimljivosti
Hrvatski izvoz u 2007.

Izvoz u hrvatskim medijima

Fina
Fina počinje primjenjivati vlastitu tečajnu listu

Međunarodna suradnja
Ciljano tržište – Turkmenistan

Izdvojeno
Hrvatska zaustavila srpske prijevoznike dok se ne riješi Končarov problem u Srbiji

Isplati se ulagati u Hrvatsku

Kratke vijesti
Geofoto osvaja regiju

Teretni promet preko graničnog prijelaza Požane/Sočerga

Zračna luka Zagreb predstavila cargo logistički centar

Popusti za članove HIZ-a
WLW – 10% popusta za članove HIZ-a

SPES – 10% popusta na usluge za članove HIZ-a

HEROLD Marketing CD Business - 5% popusta na poslovne pakete

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”

drzavna-uprava

Raspisani natječaji za programe Ministarstva poljoprivrede

ministarstvo_poljoprivrede.jpg

Na temelju Pravilnika o provedbi programa razvitka seoskog prostora Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja raspisalo je natječaje za dodjelu novčanih potpora putem devet projekata podizanja konkurentnosti proizvodnje i zadržavanja stanovništva u ruralnim područjima. Za te programe u 2008. godini Ministarstvo je izdvojilo 57,7 milijuna kuna.

 „Programom uređenja i opremanja objekata za preradu vlastitih poljoprivrednih proizvoda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima" financirat će se opremanje, unutarnje uređenje i registracija objekata/prostorija za preradu vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Program je namijenjen komercijalnim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima upisanim u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i registriranim poljoprivrednim obrtima koji uređuju, opremaju i/ili registriraju objekte/prostorije za preradu poljoprivrednih proizvoda.

Ministarstvo sufinancira 75 % opravdanih troškova, a najviše do 200.000,00 kuna, za sljedeće aktivnosti:

  • a) za kupnju opreme za preradu od ovlaštenog dobavljača,
  • b) za unutarnje uređenje prostora (građevni materijal i građevinski radovi) do najviše 30 % od sredstava koje podnositelj zahtjeva traži od Ministarstva,
  • c) za izradu projektne dokumentacije (poslovni plan i tehničko-tehnološki projekt) u iznosu do najviše 8.000,00 kuna,
  • d) za pokriće troškova registracije objekata.

 Rok za podnošenje zahtjeva na natječaj je zaključno s datumom 15. rujna 2008. godine.

 Više o projektu i potrebne obrasce možete naći na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja www.mps.hr/natjecaji/natjecaj.asp?nid=230.

 Na istim stanicama možete pronaći više i o ostalih osam programa poticanja Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja za 2008 godinu:

  • „Sufinanciranje programa rada udruga u poljoprivredi i ribarstvu"; rok prijave: 22. kolovoza 2008.
  • „Opremanje prodajnih mjesta namijenjenih za izravnu prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG-u)"; rok prijave: 11. kolovoza 2008.
  • „Sufinanciranje razvojnih programa udruga proizvođača autohtonih proizvoda"; rok prijave: 21. kolovoza 2008.
  • „Sufinanciranje rada uzgojnih organizacija" ; rok prijave: 19. kolovoza 2008.
  • „Sufinanciranje programa za opremanje objekata za provedbu prakse u srednjim poljoprivrednim, šumarskim, veterinarskim i ostalim strukovnim školama" ; rok prijave: 21. rujna 2008.
  • „Informatičko opismenjavanje poljoprivrednih proizvođača i ribara" ; rok prijave: 15. rujna 2008.
  • „Sufinanciranje razvojnih programa udruga strojni prsten" ; rok prijave: 18. kolovoza 2008.
  • „Sufinanciranje obrazovanja članova udruga"; rok prijave: 18. kolovoza 2008.

 

* * *

Sredstva za projekte i programe zaštite okoliša

fond_za_zastitu_okolisa.jpg

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost otvorio je 10. srpnja 2008. natječaj za dodjelu sredstava za ulaganja u projekte u sljedećim područjima:
1. oporabe otpada i iskorištavanje vrijednih svojstava otpada,
2. poticanja čistije proizvodnje,
3. smanjenja emisija štetnih plinova u okoliš,
4. poticanja održivog razvoja ruralnog prostora.

Sredstva Fonda dodjeljuju se putem zajma, subvencije kamate i financijske pomoći.

Pravo na sredstva Fonda sukladno ovom Natječaju mogu ostvariti trgovačka društva, trgovac pojedinac, druge pravne osobe i obrtnici te jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave koji ulažu vlastita sredstva u projekte za koje se raspisuje Natječaj.

Ponude se dostavljaju u roku od 60 dana od objave.

Više o natječaju potražite na internetskim stranicama www.fzoeu.hr.

* * *

Konferencija „Članstvo u NATO savezu – mogućnosti i izazovi za hrvatsko gospodarstvo”

hamag-logo.jpg

Pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i u organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske udruge poslodavaca, u Zagrebu je 3. srpnja 2008. održana konferencija o gospodarskim aspektima ulaska RH u NATO savez.

 U ime organizatora okupljenima se obratio predsjednik Uprave HAMAG-a Tomislav Kovačević istaknuvši zadovoljstvo velikim zanimanjem gospodarstvenika za navedenu temu, što je znak da se konferencija održava u pravom trenutku.

 Konferenciju je otvorio potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec, osvrnuvši se pritom na brojne prednosti, mogućnosti i izazove koji se hrvatskom gospodarstvu i gospodarstvenicima otvaraju pristupanjem Republike Hrvatske sjevernoatlantskom savezu.

 Hrvatski gospodarstvenici moraju biti konkurentni kako bi mogli odgovoriti na izazove i postati dijelom tog globalnog tržišta, istaknuo je ministar Polančec naglasivši kako će Vlada RH i nadalje svojim programima i mjerama jačati konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

 Veleposlanik RH pri NATO savezu i stručnjak za međunarodne odnose Davor Božinović istaknuo je kako trenutak u kojem se nalazimo uoči potpisivanja pristupnog protokola o ulasku Hrvatske u NATO savez je rezultat višegodišnjeg rada diplomacije i kako članstvo u NATO-u predstavlja poboljšanje opće pozicije Hrvatske na međunarodnoj sceni.

 O članstvu u NATO savezu s aspekta izazova za hrvatsku znanosti i tehnološki sektor govorio je voditelj izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a prof. dr. Krešimir Ćosić, napomenuvši da se ulaskom u NATO prilike pružaju svim gospodarstvenicima te da će ih uspjeti iskoristiti oni uspješni.

 Na konferenciji su sudjelovali predstavnici ključnih logističkih agencija NATO saveza; NAMSA-e (NATO agencija za nabavu) i NC3A (Agencija za konzultiranje, zapovijedanje i nadzor) koji su izravno odgovarali na brojna pitanja poduzetnika vezana uz sustav nabave, sudjelovanje na natječajima i sl.

 Nakon panela koji je polučio veliko zanimanje poduzetnika, a u kojem su sudjelovali predstavnici tijela javne vlasti, udruga koje okupljaju poduzetnike te predstavnici logističkih agencija NATO saveza, doneseni su i sljedeći zaključci;

 1. Članstvom u NATO savezu prosperirati će trgovinska razmjena Republike Hrvatske, porasti će broj inozemnih ulaganja i kreditni rejting zemlje čime će dodatno ojačati konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

 2. Hrvatskim gospodarstvenicima otvaraju se šira vrata i mogućnost da ponude svoje robe i usluge oružanim snagama NATO članica. Pri tome fokus ne treba biti samo na proizvodima posebne namjene (naoružanje i vojna oprema), već i na drugim vrstama roba i usluga kao što su usluge prijevoza, graditeljstvo, tekstilna industrija, prehrambena i prerađivačka industrija i sl. Za ulazak na navedeno tržište potrebno je biti konkurentan i zadovoljiti propisane standarde.

 3. Vlada Republike Hrvatske i dalje će svojim programima i mjerama jačati konkurentnost gospodarstva, posebice kroz ulaganja u inovacije, nove tehnologije i tehničko usklađivanje, nužno za postizanje propisanih standarda.

 4. Potrebno je stvoriti jedinstveno mjesto (poput web stranice, info e-mail ili sl.), na koje će se gospodarstvenici moći obratiti i koje će za njih biti svojevrstan interaktivni vodič za sva pitanja vezana uz poslovanje s agencijama NATO saveza.

* * *
najave

Nordijski dani u Hrvatskoj 2008.

Energetska učinkovitost & okoliš, Zagreb, 24. - 25. studeni 2008

nordic_days.jpg

Peti Nordijski dani u Hrvatskoj, koji će se 24. i 25. studenoga 2008. održati na Zagrebačkom velesajmu, bit će mjesto sastanka tvrtki, organizacija i stručnjaka iz Danske, Finske, Islanda, Norveške, Švedske, Hrvatske i jugoistočne Europe. Sektori u fokusu ove godine su energetska učinkovitost, fosilna goriva, obnovljivi izvori, upravljanje otpadom i otpadnim vodama i zaštita okoliša.

 Nordijski dani u Hrvatskoj su jedinstveni poslovni koncept, koji objedinjuje poslovne sastanke, seminare, radionice, stručne izlete, "brze sastanke" (speed meetings), te spaja potencijalne poslodavce sa stručnjacima iz sektora energije i okoliša u Hrvatskoj i regiji.

 Hrvatski i regionalni sudionici mogu odabrati nordijske tvrtke s kojima žele imati sastanak, te vrijeme sastanka. Za registraciju i sudjelovanje, molimo kontaktirajte organizatore - Nordijsku komoru u Hrvatskoj, a sve potrebne informacije naći ćete na internetskoj stranici www.nordicdays.info.

 

* * *
novosti

Otvoreni natječaji za potporu istraživanja mladih znanstvenika u gospodarstvu

unity_through_knoledge.jpg

Fond »Jedinstvo uz pomoć znanja« otvorio je natječaj za potpore »Istraživanje u gospodarstvu (3C)«. Potporom se sufinanciraju plaće vrsnih mladih znanstvenika i stručnjaka s doktoratom znanosti za rad na istraživačkim i razvojnim projektima u hrvatskim poduzećima. Prikladni kandidati dolaze iz dijaspore ili s hrvatskih javnih znanstvenih ustanova.

 Potpora je namijenjena hrvatskim poduzećima koje žele u svoje istraživačke i razvojne projekte privući mlade doktore znanosti.

 Ukupna vrijednost godišnje potpore Fonda za plaću jednog kandidata iznosi 120.000 HRK. Prijava mora sadržavati jamstvo dodatnog financijskog sudjelovanja poduzeća u plaći kandidata u iznosu od još najmanje 120.000 HRK godišnje, te je najmanja mjesečna plaća za kandidata 20.000 kn bruto.

Financirati se mogu plaće i troškovi mladih znanstvenika i stručnjaka na poslijedoktorskoj razini koji žele sudjelovati u inovativnim istraživanjima u hrvatskom gospodarstvu. Prijaviti se mogu poduzeća sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja udovoljavaju uvjetima navedenima u natječaju i daju jamstva za sufinanciranje.

 Rok za prijavu je 15. rujna 2008.

 Cilj Fonda „Jedinstvo uz pomoć znanja", kojega je pokrenulo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, jest poticanje suradnje s hrvatskom znanstvenom i stručnom dijasporom. Fond financira znanstvene i tehnologijske projekte suradnje hrvatskih znanstvenika u inozemstvu sa znanstvenicima, institucijama i tvrtkama u domovini.

 Podupiru se isključivo projekti koji stvaraju nove vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu i društvu, odnosno koji doprinose priljevu znanja i investicija.

Povjerenstva Fonda, koja čine ugledni hrvatski stručnjaci i znanstvenici, odabiru najbolje projekte za financiranje uz pomoć nezavisnog i anonimnog međunarodnog vrednovanja. Ukupna sredstva Fonda iznose 37 milijuna kuna, od kojih je 75% osigurano iz zajma Svjetske banke. Više informacija o raspisanim ovim i drugim natječajima Fonda, kao i sažetke već pokrenutih projekata, može se pronaći na internetskim stranicama Fonda (www.ukf.hr) i Ministarstva (www.mzos.hr).

 Fond ima otvorene i druge natječaje, namijenjene suradnji s hrvatskom znanstvenom dijasporom, komercijalizaciji istraživanja, zaštiti intelektualnog vlasništva i povećavanju međunarodne pokretljivosti znanstvenika i stručnjaka, s ciljem iskorištavanja potencijala hrvatske znanstvene i stručne dijaspore za razvoj društva utemeljenog na znanju.

* * *

Minivodiči za poduzetnike

biz_impact.jpg

Na internet stranicama BIZimpact projekta, http://www.bizimpact.hr/hr/edukacija, pripremljeno je i objavljeno sedam minivodiča za poduzetnike na teme:

Zaštita potrošača, Zaštita okoliša, Prava intelektualnog vlasništva, Javna nabava, Norme za poljoprivredne proizvode, Norme za industrijske proizvode, Tržišno natjecanje i državne potpore.

 Svrha minivodiča je informiranje malih i srednjih poduzetnika o zakonodavstvu važnom za njihovo poslovanje, te je potrebno omogućiti njihovu dostupnost svim zainteresiranima na jednom mjestu.

 Svaki minivodič odgovara na sljedeća pitanja:

  • Zašto je određeno zakonsko područje važno hrvatskim poduzetnicima?
  • Koji su hrvatski i EU zakoni, propisi i norme koji se odnose na određeno područje?
  • Kako će se njihova provedba odraziti na poslovanje hrvatskih poduzetnika?
  • Koje su institucije nadležne za određena zakonska područja (u Hrvatskoj, u EU, i druge)?
  • Gdje potražiti izvore informacija?

 Sedam minivodiča kontinuirano će se ažurirati tijekom 2009. godine do njihovog završnog oblika koji će se objaviti na stranicama projekta te slati poduzetnicima u elektronskom obliku i poštom.

 BIZimpact projekt, koji se financira sredstvima EU, i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva zajedno su izradili ove minivodiče namijenjene posebno malim tvrtkama i obrtima.

 Izrada minivodiča je samo jedna od aktivnosti u projektu, koje između ostalog obuhvaćaju obuku u osam zakonodavnih područja i obuku za procjenu učinka, istraživanje potreba za poslovnim informacijama te prezentacija informacija poslovnoj zajednici. Krajnji cilj projekta je provesti ovaj niz aktivnosti kako bi se poboljšao protok informacija koje su utvrđene već prije provedenim istraživanjem.

Više o projektu pročitajte na stranici www.bizimpact.hr.

* * *
zanimljivosti

Hrvatski izvoz u 2007.

Kako je na stručnom skupu „Izazovi hrvatskoga izvoza" iznio Dragutin Kovačić iz FINA-e, na temelju podataka obrađenih do 7. svibnja 2008. iz godišnjih financijskih izvještaja za 2007. godinu, gospodarstvo Hrvatske ostvarilo je prihode na stranom tržištu, odnosno prihode od izvoza, u iznosu 91,9 milijardi kuna ili za 15,4% više nego u 2006. godini kada je ostvaren prihod od izvoza u iznosu od 79,6 milijardi kuna. 

Vrsta i struktura prihoda od izvoza (iznosi u milijunima kuna, struktura u %)

Vrsta prihoda od izvoza

2006.

2007.

Indeks 2007/06

Iznos

Struktura

Iznos

Struktura

Prihodi od prodaje proizvoda i usluga u inozemstvu

70.103

88,1

78.576

85,5

112,0

Prihodi od prodaje robe u inozemstvu

9.501

11,9

13.349

14,5

140,5

Ukupni prihodi u inozemstvu

79.604

100,0

91.926

100,0

115,4

U 2007. godini poduzetnici iz nefinancijskog sektora ostvarili su rast prihoda od prodaje proizvoda i usluga u inozemstvu u odnosu na prethodnu godinu za 12,0% odnosno povećali su te prihode sa 70,1 milijarde kuna na 78,6 milijarde kuna. Istovremeno, ostvarili su rast prihoda od prodaje robe u inozemstvu za 40,5% odnosno povećali su prihode od prodaje robe sa 9,5 milijardi kuna na 13,3 milijarde kuna.

 Na osnovi podataka o ostvarenom izvozu te uvozu poduzetnika koji su ostvarili prihode od izvoza u 2007. godini proizlazi da je u toj godini njihov uvoz bio pokriven izvozom sa 79%. Od ukupno 83.730 poduzetnika svega njih 14.150 ostvarilo je prihode u inozemstvu odnosno prihode od izvoza i to u iznosu od 91,9 milijardi kuna.

* * *

Izvoz u hrvatskim medijima

U ovom broju Newslettera Izvoznik pripremili smo polugodišnju kvantitativnu medijsku analizu objava vezanih uz hrvatski izvoz i ulaganja.

Tematski usmjereno na objave vezane uz hrvatski izvoz i ulaganja u prvom polugodištu 2008. godine, prema obradi Hrvatskih izvoznika i praćenju tvrtke Presscut d.o.o., zabilježeno je ukupno 1196 objava u hrvatskim medijima, od kojih 77% u tisku i na webu, 4% na TV-u, a 19% na radiju. 

analiza_zastupljenosti_po_medijima.jpg

broj_objava_top20.jpg

Od hrvatskih tiskanih medija te internetskih stranica, najviše objava na ovu temu u praćenom razdoblju bilo je u Poslovnom dnevniku (12,24%), zatim u Vjesniku (6,55%), na www.business.hr (6,34%), www.seebiz.eu (5,69%), te u Business.hr (5,48%) i Lideru (5,26%). 

broj_objava_video.jpg

Od video medija najviše je priloga na temu hrvatskoga izvoza i ulaganja bilo na prvom programu HTV-a (47,62%), dok je Kapital Network na toj ljestvici zauzeo drugo mjesto (33,33%).

broj_objava_audio.jpg

U hrvatskom radijskom eteru najviše se o izvozu i ulaganjima pričalo na prvom programu Hrvatskog radija (55,61%), a vrlo značajni udio objava na ovu temu ima Radio 101 (26,46%).

* * *
fina

Fina počinje primjenjivati vlastitu tečajnu listu

 

FINA-logo.jpg

Financijska agencija u svojih 140 mjenjačnica u cijeloj Hrvatskoj, počela je primjenjivati vlastitu tečajnu listu. Finina tečajna lista, za usluge otkupa i prodaje efektivnog stranog gotovog novca, jedna je od najpovoljnijih na tržištu. 

Uz najširu mrežu mjenjačnica u Hrvatskoj Finin cilj je građanima pružiti pouzdanu i učinkovitu uslugu - od mjenjačnice, preko plaćanja računa uz najpovoljnije naknade ili bez naknade, ali i ostalih usluga, priopćeno je iz Fine. 

Popis Fininih mjenjačkih mjesta nalazi se na www.fina.hr. 

* * *
medunarodna-suradnja

Ciljano tržište – Turkmenistan

turkmenistan_karta.jpgturkmenistan_zastava.jpg


UVOD

Pozadina:

Područje Turkmenistana bilo je dio Carstva Aleksandra Velikog, a kasnije i Partskog Carstva. U 4. stoljeću Turkmenistanom su vladali Huni. U 7. stoljeću osvojili su ga Arapi i donijeli Islam. Kasnije su ovim prostorom vladali Seldžuci, a u početku 13. stoljeća postao je dio države Džingis kana. Od 16. stoljeća Turkmenistan je bio podložan Hivskom kanatu i Buharskom kanatu, a na jugu su vladali iranski Sefevidi.

Rusko Carstvo osvajalo je Turkmenistan krajem 19. stoljeća i konačno zavladalo njime 1894. U Sovjetskom Savezu Turkmenistan je 1924. postao jedna od socijalističkih republika i formirane su današnje granice. U sovjetskom razdoblju razvijen je sustav navodnjavanja i proširene su obradive površine. Nezavisnost od Rusije proglasili su 1991.

Turkmenistan raspolaže značajnim izvorima zemnog plina i nafte. Iskorištavanje je ograničeno nedostatkom infrastrukture za izvoz na svjetsko tržište. Važna je i proizvodnja pamuka.

ZEMLJOPIS

Položaj:

središnja Azija, omeđena Kaspijskim jezerom, između Irana i Kazakstana

Površina:

ukupno: 488.100 km2
kopno: 488.100 km2

Kopnena granica:

ukupno: 3.736 km
susjedne zemlje: Afganistan 744 km, Iran 992 km, Kazakstan 379 km, Uzbekistan 1.621 km

Klima:

suptropska pustinjska

Prirodni resursi:

nafta, prirodni plin, sumpor, sol

Obradive površine:

obradive površine: 4,51%
trajni usjevi: 0,14%
ostalo: 95,35% (2005.)

Napomena:

80% površine zemlje zauzima pustinja Kara-Kum

STANOVNIŠTVO

Broj stanovnika:

5.179.571 (procjena srpanj 2008.)

Prirast stanovništva:

1,596% (procjena 2008.)

Religije:

Muslimani 89%, pravoslavci 9%, nepoznato 2%

Jezici:

turkmenski 72%, ruski 12%, uzbekski 9%, ostali 7%

Etničke skupine:

Turkmeni 85%, Uzbeci 5%, Rusi 4%, ostali 6% (2003.)

POLITIČKO UREĐENJE

Ime države:

Turkmenistan

Državno uređenje:

republika; autoritarna predsjednička vladavina

Glavni grad:

Ašgabat (Ashkhabad)

Administrativna podjela:

5 provincija i 1 nezavisni grad*: Ahal Welayaty (Anew), Ašgabat*, Balkan Welayaty (Balkanabat), Dashoguz Welayaty, Lebap Welayaty (Turkmenabat), Mary Welayaty

Neovisnost:

27. listopada 1991. (od Sovjetskog Saveza)

Nacionalni praznik:

Dan nezavisnosti, 27. listopada (1991.)

Ustav:

usvojen 18. svibnja 1992.

Izvršna vlast:

šef države: predsjednik Gurbanguly BERDIMUHAMEDOW (od 14. veljače 2007.);

napomena - predsjednik je ujedno i šef vlade

Zakonodavna vlast

dva parlamentarna tijela - Narodno vijeće i Nacionalna skupština

Sudbena vlast:

Vrhovni sud (suce imenuje predsjednik)

Članstvo u međunarodnim organizacijama:

ADB, CIS, EAPC, EBRD, ECO, FAO, G-77, IBRD, ICAO, ICRM, IDA, IDB, IFC, IFRCS, ILO, IMF, IMO, Interpol, IOC, IOM (promatrač), ISO (dopisni), ITU, MIGA, NAM, OIC, OPCW, OSCE, PFP, UN, UNCTAD, UNESCO, UNIDO, UNWTO, UPU, WCO, WFTU, WHO, WIPO, WMO

GOSPODARSTVO

Gospodarstvo - pregled:

Turkmenistan je većinski pustinjska zemlja s intenzivnom poljoprivredom u navodnjenim oazama i s velikim zalihama plina i nafte. Polovica navodnjenih površina je zasađena pamukom. Nekada je zemlja bila 10. najveći svjetski proizvođač pamuka, no slab urod zadnjih godina smanjio je izvoz pamuka gotovo za 50%. Turkmenistan je s velikim oprezom ušao u gospodarsku reformu, dugo se nadajući da će im rezerve nafte i zemljina plina biti dostatne za razvoj. Od 1998.-2005., Turkmenistan nije imao adekvatne rute za izvoz prirodnog plina, dok je istovremeno, ukupni izvoz rastao prosječno oko 15% godišnje od 2003.-07., uglavnom zbog povećanja cijena nafte i prirodnog plina u svijetu. Opći procvat u narednoj budućnosti nije izgledan zbog raširenog siromaštva, siromašnog obrazovnog sustava i nespremnosti provođenja reforma prema tržišno orijentiranom gospodarstvu.

Od izbora predsjednik BERDIMUHAMEDOW traži načine poboljšanja zdravstvenog i obrazovnog sustava, zatim  potpisao je sporazum za gradnju plinovoda prema Kini, i stvorio je posebnu turističku zonu na Kaspijskom jezeru. Sve to naznačuje da će se postepeno stvarati povoljnija klima za strana ulaganja.

BDP - paritet kupovne moći

26,73 milijardi $ (procjena 2007.)

BDP - službena tečajna lista

26,91 milijardi $ (procjena 2007.)

Stopa rasta BDP-a

11,6% (procjena MMF-a)
napomena: službene državne statistike su vrlo nepouzdane (procjena 2007.)

BDP per capita (paritet kupovne moći)

5.200 $ (procjena 2007.)

BDP - prema sektorima:

poljoprivreda: 11,5%
industrija: 40,8%
usluge: 47,7% (procjena 2007.)

Radna snaga:

2,089 milijuna (procjena 2004.)

Nezaposlenost:

60% (procjena 2004.)

Inflacija:

6,4% (procjena 2007.)

Udio investicija u BDP-u:

31,6% (procjena 2007.)

Proračun:

prihodi: 1,664 milijardi $
rashodi: 1,624 milijardi $ (procjena 2007.)

Poljoprivredni proizvodi:

pamuk, žitarice; stoka

Industrije:

prirodni plin, nafta, naftni proizvodi, tekstil, prehrambena

Stopa rasta industrijske proizvodnje:

10,3% (procjena 2007.)

Izvoz (2005. god.)

7,567 milijardi $ f.o.b. (procjena 2007.)

Izvozni proizvodi:

plin, sirova nafta, petrokemijski proizvodi, tekstil, pamučna vlakna

Zemlje izvoza:

Ukrajina 47,5%, Iran 16,4%, Azerbajdžan 5,3% (2006.)

Uvoz:

4,2 milijardi f.o.b. $ (procjena 2007.)

Uvozni proizvodi:

strojevi i oprema, kemikalije, hrana

Zemlje uvoza:

UAE 15,5%, Turska 11,1%, Ukrajina 9,1%, Rusija 9%, Njemačka 7,7%, Iran 7,6%, Kina 6,4%, SAD 4,5% (2006.)

Pričuva od vanjskotrgovinske razmjene i zlata:

5,173 milijardi (procjena prosinac 2007.)

Vanjski dug:

od 1,4 milijardi do 5 milijardi $ (procjena 2004.)

Valuta:

turkmenistanski manat (TMM)

Fiskalna godina:

kalendarska godina

KOMUNIKACIJE

Broj korisnika čvrstih linija:

495.000 (2006.)

Broj korisnika mobilnih linija:

216.900 (2006.)

Internetski kod zemlje:

.tm

Broj korisnika Interneta:

64.800 (2006.)

PROMET

Broj zračnih luka:

28 (2007.)

Heliporti

1 (2007.)

Cjevovodi:

plin 6.441 km; nafta 1.361 km (2007.)

Pruge:

ukupno: 2.440 km (2006.)

Ceste:

ukupno: 24.000 km (1999.)

Luke i terminali:

Turkmenbasy

VAŽNE ADRESE

Diplomatsko predstavništvo RH za Turkmenistan:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Turskoj
(Pokriva Azerbajdžansku Rep., Republike Kazahstan, Tadžikistan, Uzbekistan, Kirgisku Republiku i Turkmenistan)
veleposlanik: Gordan Bakota
tel: 0090 312 446 0831, 446 9460
faks: 0090 312 446 4700
adresa:  Kelebek Sokak 15/A
06700 G.O.P - Ankara
TURSKA
e-mail: ankara@mvpei.hr

VAŽNIJE WEB ADRESE

Informativni portal Vlade

http://www.turkmenistan.gov.tm/_eng/

Glavna porezna služba

http://www.tax.gov.tm/english/indexen.html

Vrhovno vijeće za znanost i tehnologiju

http://science.gov.tm/en/

Informacijski i poslovni centar

http://www.turkmenbusiness.org/

* * *
izdvojeno

Hrvatska zaustavila srpske prijevoznike dok se ne riješi Končarov problem u Srbiji

Business.hr/Hina

 Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture potvrdilo je 22. srpnja 2008. da je zamrznulo dodatnih 12 tisuća bilateralnih dozvola srpskim prijevoznicima za međunarodni transport kroz Hrvatsku za 2008. godinu kao protumjeru zbog problema koje u toj zemlji ima Zagrebtrans oko prijevoza transformatora koje je za Elektromrežu Srbije proizvela tvrtka Končar energetski transformatori. 

 Iz tog ministarstva ističu i da su od Ministarstva za infrastrukturu Republike Srbije tražili da poduzme odgovarajuće aktivnosti i uključi se u rješavanje ovog slučaja.

 U priopćenju Ministarstva se navodi kako ih je u travnju ove godine Zagrebtrans izvijestio da su Končar-Energetski transformatori ugovorili s Elektromrežom Srbije isporuku dva energetska transformatora za transformatorske stanice u Beogradu i Novom Sadu.

 Kako je obveza proizvođača prijevoz i postav transformatora na temeljna mjesta, Končar-Energetski transformatori su dodijelili taj posao Zagrebtransu, tvrtki specijaliziranoj za prijevoz i pretovarne manipulacije izvanrednim teretima, a znajući da u Srbiji ne postoji prikolica registrirana na prijevoz teretima mase 190 tona, koliko teže transformatori.

 Zagrebtrans je zatražio dozvolu od tamošnjeg nadležnog ministarstva te je planirao prijevoz unutar Srbije izvršiti vlastitom prikolicom. No, prijevoz je izvršen samo do željezničkih stanica Beograd i Novi Sad, gdje su transformatori istovareni s vagona na privremena odlagališta.

 Kako je srpska tvrtka "Bora Kečić" svoju cestovnu prikolicu registriranu u Srbiji nosivosti 120 tona "odjednom koncem 2007. godine preregistrirala na nosivost od 240 tona", zahtjev Zagrebtransa je odbijen i ugovorne obveze hrvatskih tvrtki nisu mogle biti ostvarene.

 Stoga se Zagrebtrans odlučio za drugu mogućnost koju zakon u Srbiji dozvoljava, a to je da vučno vozilo registrirano u toj zemlji može vući prikolicu u vlasništvu stranog prijevoznika te je sa srpskom tvrtkom Savatrans ugovorena vuča Zagrebtransove prikolice te organizacija svih potrebnih pratnji i ishođenje dozvole kako bi se obavio navedeni prijevoz.

 Dozvole su dobivene 14. ožujka ove godine, a za dan kasnije bio je planiran utovar transformatora na cestovnu prikolicu na željezničkoj stanici Rimski Šančevi u Novom Sadu.

 Međutim, tvrtka "Bora Kečić" blokirala je svojim tegljačima i prikolicama prostor oko transformatora na željezničkoj stanici i onemogućila utovar i prijevoz, a pod pritiscima iste tvrtke oduzeta je pravovaljano izdana dozvola za izvanredni prijevoz Savatransu.

 Zagrebtans je trenutno u postupku organizacije privremenog uvoza vlastitih prijevoznih sredstava na teritorij Srbije, što je jedina preostala opcija.

 "Temeljem prethodnih događanja uvjereni su da će i taj pokušaj biti praćen velikim pritiscima od strane 'Bore Kečića', tim prije što su svi domaći sudionici koji su na bilo koji način povezani s njima sve ovo vrijeme bili pod takvim pritiscima, prijetnjama, pa i fizičkim obračunima, a o Zagrebtransu tiskani su negativni i neutemeljeni natpisi u srpskim novinama", navode iz Ministarstva.

 Ujedno napominju da ovo nije prvi put da tvrtka "Bora Kečić" sprječava Zagrebtrans, jer se ista situacija dogodila prije tri godine prilikom izvođenja radova za Pivovaru MB u Novom Sadu.

* * *

Isplati se ulagati u Hrvatsku

U razdoblju od 2000. do 2006. izravna strana ulaganja (FDI) iz 25 zemalja članice EU-a u Hrvatsku porasla su za 308 posto dostigavši u 2006. godini 11,8 milijardi eura. To je jedan od podataka iz usporedne Eurostatove analize FDI-ja u Hrvatsku i Tursku. Usporedbe radi, u 2006. godini u Tursku je ušlo 33 milijarde eura stranog kapitala.

Prema brojkama, ulaganja iz EU25 u Hrvatsku  u 2005. godini dostigla su 1,1 milijardu eura, a godinu kasnije 1,5 milijardi eura. Statistika je imala problema i s promjenjivim brojkama, jer je EU do proširenja bila zajednica 15 matičnih država i investitora, mada je za potrebe ove analize EU25 zaživjela već 2001. godine, od kada se uračunava i unos iz 10 novih članica.

 Glavnina ulaganja dolazi iz starih članica EU-a. Nove su članice pokazivale različit, promjenjiv interes za ulaganja u Hrvatsku. U 2005. godini ona su porasla za 41 posto, što je bio rekord, da bi godinu kasnije spala na 11 posto svih izravnih ulaganja iz EU-a.

  U razdoblju od 2004. do 2006. godine Francuska je bila najveći strani investitor u Hrvatskoj sa 34 posto svih FDI-ja. Druga je, prema očekivanju, Austrija, s četvrtinom sveukupnih ulaganja FDI-ja. Treća po ulaganju je Mađarska, sa 13 posto ukupnog FDI-ja.

 Analitičari konstatiraju da su u Nijemci i Slovenci svoja ulaganja uglavnom koncentrirali na usluge, Njemačka 1,1 milijardu eura 2004. i 2005. godine, dok je ulog Slovenije između 2004. i 2006. porastao za 66 posto dostigavši 572 milijuna eura.

 Talijani su pak i u Hrvatskoj realizirali svoju strategiju ulaska u financijske institucije srednje veličine koncentriravši se na banke i posredništvo, dok je mađarskim ulagačima najprivlačnija bila djelatnost rudarenja i kamenoloma s FDI-jem od 364 milijuna eura.

 Zarada od ulaganja je u obje kandidatske zemlje u principu viša nego u Europskoj uniji. Stopa povrata kapitala povišena je od početka desetljeća za četvrtinu dostigavši u 2006. godini sedam posto u Hrvatskoj i 7,6 posto u Turskoj.

* * *
kratke-vijesti

Geofoto osvaja regiju

geofoto.jpg

Tvrtka Geofoto dobila je projekt u Republici Srbiji u okviru kojega će izvršiti aerofotogrametrijsko snimanje, izradu digitalnog modela reljefa i digitalnog ortofota te izradu, implementaciju i održavanje geoinformacijskog sustava općine Kikinda.

 Također, Geofoto od 1. rujna 2008. postaje većinski vlasnik Geodetskog zavoda Slovenije, najveće slovenske geodetsko-kartografske kompanije, pri čemu će zadržati svih 80-ak zaposlenika. Strategija daljnjeg razvoja GZS-a predviđa rast prihoda od 20 posto godišnje, stvaranje jakog GIS odjela, proširenje vojnog NATO programa te zapošljavanje najmanje 20 novih stručnjaka u narednih 12 mjeseci. Osim toga, ulaz na makedonsko tržište, Geofoto je dodatno ojačao kupnjom tvrtke Zenit, najveće makedonske geodetsko-geoinformatičke tvrtke, a ugovor o tom preuzimanju potpisan je 24. srpnja 2008.

* * *

Teretni promet preko graničnog prijelaza Požane/Sočerga

Izmjenama i dopunama Uredbe o utvrđivanju graničnih prijelaza za međunarodni i međudržavni promet Republike Slovenije, koje su stupile na snagu 22. srpnja 2008. godine, omogućen je promet preko graničnog prijelaza Požane/Sočerga za teretna vozila čija najveće dozvoljena masa ne prelazi 7,5 tona.

Iako se radi o kompromisnom rješenju, ono ipak omogućava lokalnim prijevoznicima smanjivanje troškova prijevoza zbog kraćeg puta, te se ujedno povećava propusnost graničnih prijelaza na području Istre i stvaraju uvjeti za bolje korištenje postojeće granične infrastrukture.

* * *

Zračna luka Zagreb predstavila cargo logistički centar

Zračna luka Zagreb predstavila je 2. srpnja 2008. najznačajnijim hrvatskim izvoznim kompanijama preliminarne planove razvoja novog cargo logističkog centra čija se realizacija predviđa u sljedećih nekoliko godina.

Prema riječima glavnog direktora Zračne luke Zagreb Boška Matkovića, predviđa se da će se novi cargo logistički centar po završetku izgradnje pružati na oko 120 tisuća četvornih metara skladišnog prostora, hangara za održavanje i drugih popratnih cargo sadržaja, a jednim od važnijih ciljeva Zračne luke Zagreb označio je i povezivanje cestovnog, željezničkog, riječnog i zračnog prometa

* * *
popusti-za-clanove-hiza

WLW – 10% popusta za članove HIZ-a

wlw-poslovna-trazilica.jpg

Više od 75 godina na europskom, te više od 15 godina na hrvatskom tržištu, WLW omogućuje lakše poslovanje gospodarstvenika.

 WLW je izvor dragocjenih poslovnih informacija - na poslovnim tražilicama www.wlw.hr i europages.com su dostupne informacije za više od 1,6 milijuna gospodarskih subjekata iz 35 europskih država.
Takva online platforma, uz specijalizirana tiskana izdanja i elektroničke novosti osigurava brzu, jednostavnu i učinkovitu komunikaciju među poslovnim ljudima.

 Korištenjem WLW usluga gospodarstvenicima je olakšano donošenje poslovnih odluka i omogućeno osvajanje novih kupaca, pronalaženje povoljnijih dobavljača te povećanje prepoznatljivosti njihovih kompanija na tržištu.

 Članovi HIZ-a mogu, uz popust od 10% koristiti slijedeće usluge WLW-a:

 prezentacija kompanije na poslovnoj tražilici www.wlw.hr
prezentacija kompanije na poslovnoj tražilici www.europages.com
objava oglasa u specijaliziranim tiskanim izdanjima WLW-a
objava vijesti u elektroničkom newsletteru
korištenje bonitetnih informacija i ekonomskih analiza

WLW omogućuje članovima HIZ-a korištenje svih usluga iz svoje ponude uz popust od 10%.

 Kontakt:
WLW d.o.o. Zagreb, Fallerovo šetalište 22;
tel.01/30 30 500; fax 01 30 30 501
info@wlw.hr
www.wlw.hr

* * *

SPES – 10% popusta na usluge za članove HIZ-a

spes-global.jpg

SPES - centar za poduke i prevodilaštvo nudi:
- uslugu prevođenja
- sudske tumače
- simultano i konsekutivno prevođenje
- tečajeve stranih jezika
- poduke iz školskih predmeta

POSEBNA POGODNOST U 2008. GODINI
SPES nudi popust od 10 % na sve svoje usluge članovima udruge Hrvatski izvoznici!

Kontakt:
SPES - centar za poduke i prevodilaštvo d.o.o.
Garićgradska 11, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Radno vrijeme ureda: 8 - 20 sati
Matični broj: 1052632
Ziroračun: Zagrebačka banka d.d. - 2360000-1101311626
Tel / faks: 00 385 (0) 1 3095 915 
E-mail: spes@spes.hr    
www.spes.hr

* * *

HEROLD Marketing CD Business - 5% popusta na poslovne pakete

herold-header.jpg
Iz širine podataka u njihovu dubinu....
HEROLD Marketing CD business najbrži je put prema unikatnoj bazi podataka o austrijskim poduzećima i ustanovama i osnova za sve daljnje marketinške akcije u vašem poduzeću. To je bitan i učinkovit alat za analizu vaše djelatnosti na austrijskom tržištu, odnosno sredstvo za analizu vaše konkurencije.

  • HEROLD Marketing CD business omogućuje neposredan pristup do najpotpunijih i najaktualnijih podataka o austrijskim poduzećima
  • Sadrži precizne podatke o više od 340.000 austrijskih poduzeća i ustanova (naziv poduzeća, adresa, telefon, faks, e-mail, internetska stranica, i sl.)
  • Marketinški relevantne dodatne informacije o približno 110.000 renomiranih poduzeća (profil poduzeća, opis djelatnosti, promet, broj zaposlenih, vozni park, i sl.)
  • Podaci o osoblju za cca 230.000 poduzeća (uključivo s imenima, stručnim nazivima, radnim mjestima)
herold-cd.jpg

Članovi Hrvatskih izvoznika ostvaruju popust od 5% kod kupnje poslovnih paketa HEROLD Marketing CD business.

  

Distribucija HEROLD Marketing CD business:
Hohnjec & Hohnjec poslovno savjetovanje
Jurja Žerjavića 8, 10000 Zagreb - HR
Tel: +386 (0)41 751 179, 
E-mail: iztok.hohnjec@siol.net
www.herold-data.net

 

 

* * *

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

hei_logo.jpg

 Hotel Express International, vodeći je svjetski business travellers program osnovan 1987. godine u Americi. Danas s glavnim uredom u Norveškoj u gradu Kristiansand  s 40 prodajnih i rezervacijskih  HEI ureda diljem svijeta.

 Svojim članovima Hotel Express omogućava 50% popusta na standardne cijene soba u oko 4000 hotela u 135 zemalja uključujući i Hrvatsku prema trenutno raspoloživim kapacitetima.

 U programu HEI nalaze se hoteli svjetski poznatih lanaca kao što su: Golden Tulip, Hilton, Best Western, Vienna International, Berjaya Hotels & Resorts, Radisson Hotels Worldwide,....

 Usluga hotelskog managementa tvrtke Hotel Express pravo je rješenje za outsourcing organizacije hotelskog smještaja i poslovnih putovanja za tvrtke čiji djelatnici prirodom posla češće putuju. Hotel Express pruža svakom korisniku brzu i kvalitetnu uslugu čime se rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke te ostvaruju značajne uštede.

hei-kartica.jpg

Uplatom godišnje članarine dostavit će Vam se HEI zlatnu karticu na Vaše ime i prezime, katalog hotela i račun. Povrat investicije u svaku članarinu je nakon 3-4 noćenja ukoliko se koriste hoteli regulirani ugovorom. Svako sljedeće noćenje je značajna ušteda što novca što Vašeg vremena u potrazi za hotelima.

Svim članovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta na učlanjenje.

 

 Kontakt:
Hotel Express International d.o.o.
Dr. Ante Starčevića 6,
44 000 Sisak
Hrvatska
Tel. +385 44 523 024
Fax.  +385 44 531 580
direktor@hot-ex.hr
www.hot-ex.hr
www.hot-ex.com

* * *

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.

Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

* * *

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za
kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s
ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s
računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom
pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i
stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o
cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

* * *

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2008. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći sljedeći link: unsubscribe ]