Newsletter Izvoznik , broj 46, Kolovoz 2008.

Intervju

PRENOSIMO IZ TISKA:

Dr. Peter Hasslacher, direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu

hasslacher.jpg

 Dr. Peter Hasslacher nakon sedam godina napušta Hrvatsku i Zagreb, gdje je bio direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu. Vraća se kući u Beč, gdje ga čeka viša funkcija, člana Uprave Austrijske gospodarske komore, koja ima svoje urede u 108 zemalja. Hasslacher će biti zadužen za taj sustav ureda, s naglaskom na marketingu. U razgovoru za Business.hr Hasslacher govori o svojim rezultatima u posljednjih sedam godina i obrazlaže zašto je često bio i veliki kritičar poslovne klime u Hrvatskoj.

 Mi vam prenosimo dijelove tog razgovora.

 Koliko ste zadovoljni postignutim rezultatima u ovih sedam godina na čelu ureda u Zagrebu?

 Vrlo sam zadovoljan onim što smo postigli. Gospodarska suradnja Hrvatske i Austrije, kad sam došao 2001. godine, bila je na visokoj razini, i robna razmjena i investicije. Uspjeli smo to još poboljšati, a sve smo to uspjeli u okviru koji nije loš, ali može biti bolji. U Austriji je postojala percepcija da je Hrvatska jedno od najvažnijih tržišta za austrijsko gospodarstvo. To nije točno, ali očito smo napravili dobar marketing, ostvarili i napravili više nego što pravi proizvod omogućuje.

 Robna je razmjena Hrvatske i Austrije oko dvije milijarde eura, suficit je dobrano na strani Austrije, koja u Hrvatsku izvozi robu vrijednu 1,3 milijarde eura, dok je vrijednost hrvatskog izvoza u Austriju 700 milijuna eura. Može li se to uravnotežiti?

 Robna razmjena ove će godine dosegnuti vrijednost oko 2,4 milijarde eura. Za neravnotežu ima različitih argumenta. Jedan je razlog što je Hrvatska bila u ratu, a i nije industrijalizirana kao Austrija. No, kad pogledamo turizam, on mijenja cjelokupnu sliku te bilance. Svake godine oko 800.000 Austrijanaca boravi u Hrvatskoj, puno Hrvata ide na skijanje u Austriju, kupuje u Grazu. Stoga suficit, odnosno deficit nije velik kako vanjskotrgovinska bilanca pokazuje.

 Austrija, odnosno njene tvrtke najveći su strani investitor u Hrvatskoj. Dosad su uložile 5,5 milijardi eura. No, struktura tih investicija nije baš za pohvaliti jer radi se pretežito o ulaganjima u financijski sektor i telekomunikacije. Tako se stječe dojam da su austrijske tvrtke u Hrvatskoj uglavnom kupovale tržišne udjele, a nisu imale ozbiljnije greenfield, proizvodne investicije. Zašto nema i takvih investicija?

To je samo djelomična slika. Posjetio sam prošli mjesec austrijsku tvrtku Boxmark koja zapošljava 2300 ljudi, radi samo za izvoz i sedmi je najveći izvoznik u Hrvatskoj. Imamo i druge austrijske tvrtke koje imaju više proizvodnih pogona u Hrvatskoj. I to nisu iznimke. Statistika pokazuje samo djelomično pravu sliku. Financijski je sektor izrazito kapitalno intenzivan, što znači da morate puno kapitala ulagati za ostvarenje rezultata, puno više nego za greenfield. Ako pogledamo izvan statistike, slika je drugačija. Moglo bi biti puno više greenfield investicija, ali argument da ih nema, da su austrijske tvrtke samo kupile dio tržišta, nema veze sa stvarnošću.

 I onda imamo apsurdnu situaciju - s jedne strane Austrija je najveći ulagač u Hrvatskoj, a s druge strane Vi najviše kritizirate ulagačku klimu u Hrvatskoj, tvrdeći da ne možete ulagati. Ako je klima tako loša, kako je onda moglo doći do tih velikih austrijskih ulaganja?

 Mi smo izračunali da zbog tih problema i klime nismo mogli ostvariti investicije vrijedne više od dvije milijarde eura. Da je okvir bio drugačiji i da je spremnost za rješavanje problema bila veća, ulaganja bi bila još veća. Tih 5,5 milijardi eura nije pokazatelj da je sve sjajno, da je sve u redu, nego znak da postoji povjerenje, da smo dobar partner, da smo došli prvi kad nije bilo najpovoljnije, da smo ostali i da želimo dalje ulagati. Nažalost, nismo postigli veći uspjeh. Zato što smo najveći, prisutni u gotovo svakom sektoru, naravno da naše tvrtke i probleme osjećaju najviše. Naš je zadatak da ne sjedimo skrštenih ruku i, ako hoćemo promjene, da to i kažemo.

 Rekli ste da se zbog loše klime nisu ostvarila austrijska ulaganja u Hrvatsku vrijedna dvije milijarde eura. Koji su to konkretno projekti?

 Radi se uglavnom o projektima u turizmu ili pak golf igralištima. Nekad su problem i lokalni interesi, zbog čega predlažemo sastanak na visokom nivou da bismo pomogli projektu, ali tog sastanka nema pa ni projekt ne ide dalje. Ali, ima i različitih „greenfield" projekata, koji iz tih razloga nisu realizirani.

 Tko je vaš nasljednik u Zagrebu?

 Roman Rauch, koji je do prije godinu dana bio u Australiji na istoj funkciji. Drago mi je da je on moj nasljednik jer je odgovorna osoba, stručnjak i profesionalac.

 

NAJAVE TEMA

Intervju
Prenosimo iz tiska:
Dr. Peter Hasslacher, direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu

Obavijesti
Suradnja Hrvatska – Šri Lanka

Državna uprava
Novi natječaji Ministarstva poljoprivrede

Najave
JMZV – 84. izdanje

Novosti
Tekućine mogu u zrakoplove u zračnim lukama EU-a

Zanimljivosti
Većina tvrtki bez zaposlenika

HGK
Hrvatsko-latvijski poslovni forum

Hrvatsko–češki gospodarski forum

Hrvatsko-estonski poslovni forum

Izdvojeno
Roland Berger - Hrvatska povoljna za ulaganje

Kratke vijesti
Hrvatske tvrtke u Srbiju uložile 390 milijuna eura

Novi izvozni poslovi Ericsson Nikole Tesle

Popusti za članove HIZ-a
WLW – 10% popusta za članove HIZ-a

SPES – 10% popusta na usluge za članove HIZ-a

HEROLD Marketing CD Business - 5% popusta na poslovne pakete

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”

obavijesti

Suradnja Hrvatska – Šri Lanka

Primili smo zamolbu od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva da doznamo od naših članova ima li tvrtki koje su zainteresirane za gospodarsku suradnju sa Šri Lankom.

 Putem Veleposlanstva Šri Lanke dostavljeni su projekti za suradnju u okviru Negenahire Navodaya Programa koji su dio državnog programa Šri Lanke namijenjenih obnovi i razvoju sektora ribarstva, stočarstva, poljoprivrede i infrastrukture u nedavno oslobođenoj istočnoj provinciji.
Financiranje ovih projekata može se ostvariti putem grantova, zajmova ili joint venture programa.

Radi se o projektima:
   Establisment of milk processing units
   Establishing of animal feed manufacturing plant
   Establishment of nuclear goat breeder farm.

 Molimo Vas da nas ukoliko postoji interes za suradnju i navedena ulaganja informirate putem faksa: 01  49 23 797 ili na e-mail: info@hrvatski-izvoznici.hr, najkasnije do 05. rujna 2008.

* * *
drzavna-uprava

Novi natječaji Ministarstva poljoprivrede

ministarstvo_poljoprivrede.jpg

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja raspisalo je javne natječaje za dodjelu novčanih potpora, odnosno za sufinanciranje projekata kojima se potiče razvoj različitih segmenata poljoprivredno-prehrambene djelatnosti, ruralnih krajeva te selektivnih oblika turizma oslonjenih na seoska područja.

Za sufinanciranje projekata u području prehrambene industrije u 2008. predviđeno je 20 milijuna kuna, za sljedeće mjere:

 Izrada planova za unaprjeđenje objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla;
Uvođenje sustava analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP sustava) u objekte za proizvodnju hrane i hrane za životinje;
Modernizacija tehnoloških procesa i uvođenje novih tehnologija;
Uvođenje sustava gospodarenja otpadom i sustava obrade otpadnih voda u prehrambenoj industriji;
Opremanje laboratorija za potrebe prehrambene industrije.
Pravo sudjelovanja na natječaju imaju proizvodna trgovačka društva, obrti i zadruge industrijskih grana čija je djelatnost pretežito proizvodnja hrane i pića.
Više o samom natječaju možete pronaći na internetskoj stranici Ministarstva poljoprivrede www.mps.hr/natjecaji/natjecaj.asp?nid=344
Rok za podnošenje Prijave na natječaj je zaključno s 30. rujna 2008. 

Projektom Program marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2008. dodijelit će se poticajna sredstva za istraživanje tržišta i promotivne aktivnosti te unapređenje kvalitete poljoprivredno - prehrambenih proizvoda u svrhu poticanja proizvođača na dodatno povećanje kvalitete i postizanja veće konkurentnosti proizvoda. Više o programu i natječaju saznajte na internetskoj adresi http://www.mps.hr/natjecaji/natjecaj.asp?NID=3
Rok za prijavu projekata na ovaj natječaj je zaključno 15. rujna 2008.

Ostale raspisane natječaje prema Programu ruralnog razvoja možete naći na internetskoj adresi www.mps.hr/natjecaji/natjecaj.asp?NID=230

* * *
najave

JMZV – 84. izdanje

zagrebacki-velesajam.jpg

Jesenski međunarodni zagrebački velesajam ove će se godine održati od 16. do 21. rujna.

Ovaj centralni poslovni događaj hrvatskog gospodarstva sastoji se od niza specijaliziranih sajmova:

  • EMAT - 4. međunarodni sajam zaštite okoliša, ekotehnologija i komunalne opreme
  • MODERNPAK - međunarodni sajam ambalaže i pakiranja
  • PROMET I LOGISTIKA - međunarodni sajam upravljanja prometnim i logističkim sustavima
  • EKO-ETNO HRVATSKA - sajam proizvoda i usluga ruralnih područja
  • ENERGETIKA - strojarska i metalna industrija
  • CONTECH - međunarodni sajam građevinskih tehnologija, mehanizacije i prateće industrije
  • DANI MODE - međunarodni sajam tekstila, kože, odjeće, obuće i prateće industrije
  • ARCA - međunarodni sajam izuma, novih ideja, proizvoda i tehnologija

Zemlja partner ove godine je Ukrajina i njezin nastup bit će obogaćen ne samo gospodarskim aktivnostima, već će se predstaviti i kulturna baština i razna dostignuća.

Uz tradicionalni susret gospodarstvenika i predstavnika Vlade RH na Hrvatskom gospodarskom forumu, ovogodišnji JMZV nudi i razne druge poslovne aktivnosti: susrete poslovnih ljudi i stručnjaka s izlagačima na kolektivnim nastupima zemalja, seminare strukovnih udruga, prezentacije izlagača te demonstracije proizvoda i usluga. 

Izložbenu ponudu 2007. godine predstavilo je više od 1500 izlagača iz 51 zemlje, što samo potvrđuje snagu ovog jedinstvenog okupljanje poslovnog potencijala u Hrvatskoj.

* * *
novosti

Tekućine mogu u zrakoplove u zračnim lukama EU-a

Europska komisija je 8. kolovoza 2008. usvojila regulativu kojom je putnicima zrakoplova s polazištima u šest hrvatskih zračnih luka dopušteno nošenje tamo kupljenih tekućina, aerosola i gelova u svojoj ručnoj prtljazi prilikom transfera u nekoj od zračnih luka unutar Europske unije, priopćeno je iz Komisije.

 Prema toj odluci Komisije, putnici s polazištem iz zračnih luka Dubrovnik, Rijeka, Pula, Split, Zadar i Zagreb neće kod prelaska u drugi zrakoplov unutar EU morati vaditi tekućine kupljene u navedenim zračnim lukama iz svoje ručne prtljage.

 "Ovo je važan korak koji će putnicima prištedjeti neugodnosti prilikom transfera, istodobno ne dovodeći u pitanje sigurnost" kazao je Antonio Tajani, povjerenik EU za transport. "Komisija je odobrila izuzeće za tekućine kupljene u navedenim hrvatskim zračnim lukama nakon što su hrvatske vlasti dokazale da su njihove sigurnosne mjere jednako dobre kao i naše", dodao je.

 Radi se o drugoj dosadašnjoj primjeni, nakon Singapura, regulative koja omogućava izuzeće od propisa koji zabranjuje nošenje tekućina kupljenih u zračnim lukama trećih zemalja dalje od točaka sigurnosne provjere.

 U odgovoru na ozbiljnu prijetnju zračnom prometu od tekućih eksploziva, Komisija je u listopadu 2006. usvojila regulativu koja zabranjuje putnicima nošenje veće količine tekućine dalje od točaka sigurnosnih provjera u zračnim lukama kao i njihovo unošenje u zrakoplove.

 To znači da putnici u transferu ne smiju sa sobom nositi tekućine kupljene u zračnim lukama izvan EU, a kako nisu u stanju sporne tekućine pohraniti u svoju prtljagu, prisiljeni su ih baciti, što izaziva negodovanje putnika i komplicira provjere.

 Komisija je stoga usvojila regulativu koja omogućava odobravanje izuzetaka od toga pravila, pod uvjetom da su sigurnosni uvjeti u zračnim lukama trećih zemalja dokazano na razini onih u EU.

 Izuzeća se zemljama dodjeljuju pojedinačno, a Komisija se nada da će uz njihovu aktivnu suradnju biti u stanju odobriti izuzeće svim zemljama na koje se zabrana odnosi.

* * *
zanimljivosti

Većina tvrtki bez zaposlenika

Više od polovice registriranih pravnih osoba je neaktivno, a više od polovice aktivnih subjekata nema ni jednog zaposlenog, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o broju i strukturi poslovnih subjekata krajem lipnja ove godine.

 Krajem lipnja u Hrvatskoj su bile registrirane 258.802 pravne osoba, no, manje od polovice, točnije 48,9 posto njih, ili 126.483 bile su i aktivne. Među aktivnim subjektima najviše je trgovačkih društava, njih je 98.898, ustanova, tijela, udruga i organizacija bilo je aktivno 20.054, a poduzeća i zadruga 7.531. Prema evidencijama mirovinskog osiguranja, krajem lipnja u Hrvatskoj su bila aktivan i 101.354 subjekata u obrtu i slobodnim zanimanjima.

 Statistički podatci o aktivnim pravnim osobama i broju zaposlenih pokazuju da više od polovice pravnih osoba nema ni jednog zaposlenog, a visok je postotak i pravnih osoba s manje od deset zaposlenih.

 Izvor: SEEbiz / Hina

* * *
hgk

Hrvatsko-latvijski poslovni forum

logo_hgk.jpg

U povodu službenog posjeta predsjednika Latvije Nj.E. Valdisa Zatlersa Republici Hrvatskoj, u Hrvatskoj gospodarskoj komori će se 4. rujna 2008. održati Hrvatsko-latvijski poslovni forum.

Osim protokolarnog dijela, u sklopu kojega će se hrvatskim i latvijskim tvrtkama obratiti predsjednici Latvije i Hrvatske te predsjednici obiju komora, bit će održano i nekoliko prezentacija o mogućnostima poslovanja i gospodarskim prilikama u obje zemlje.

Poslije foruma bit će organizirani poslovni razgovori hrvatskih i latvijskih tvrtki.
Svi zainteresirani za sudjelovanje u Hrvatsko-latvijskom poslovnom forumu mogu se prijaviti putem prijavnog obrasca kojega, kao i popis latvijskih tvrtki koje će sudjelovati na Forumu, možete preuzeti na internetskoj stranici HGK.

Više informacija možete potražiti pri brojevima telefona 01/4561-508, 01/4828-382 ili putem e-maila na adrese: sknezevic@hgk.hr i  eoi@hgk.hr

* * *

Hrvatsko–češki gospodarski forum

U okviru službene posjete predsjednika Vlade Češke Republike Nj.E. Mireka Topolaneka u Hrvatskoj će boraviti poslovno izaslanstvo Saveza češke industrije.

U toj prigodi će se 8. rujna 2008., u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu, održati Hrvatsko - češki gospodarski forum, u okviru kojeg će biti organizirani individualni poslovni razgovori hrvatskih i čeških tvrtki.

Savez industrije Češke Republike organizirati će poslovno izaslanstvo, čiji sastav - popis čeških tvrtki, kao i Obrazac prijave možete naći na internetskoj stranci HGK.

Kontakt u HGK: Smiljana Štefiček, Sektor za međunarodne odnose, tel 01/4561 527; fax 01/4828 380; e-mail: ssteficek@hgk.hr; eoi@hgk.hr.

* * *

Hrvatsko-estonski poslovni forum

Bogatstvo bilateralnih poslovnih susreta u Hrvatskoj gospodarskoj komori u mjesecu rujnu nastavit će se već 9. rujna 2008. kada će se, u povodu službenog posjeta predsjednika Vlade Republike Estonije, Nj.E. Andrusa Ansipa, održati Hrvatsko-estonski poslovni forum.

I ovog puta predstavit će se mogućnosti poslovanja i gospodarske prilike u navedenoj zemlji, a poslije foruma bit će organizirani poslovni razgovori hrvatskih i estonskih tvrtki.

Više informacija vezano uz prijavu i popis estonskih tvrtki možete pronaći na internetskoj stranici HGK, ili u Sektoru za međunarodne odnose na telefone 01/4561-508; 01/4828-382, ili e-mail adrese  sknezevic@hgk.hr, eoi@hgk.hr.

* * *
izdvojeno

Roland Berger - Hrvatska povoljna za ulaganje

Hrvatska je zauzela 14. mjesto u istraživanju o povoljnosti tržišta u razvoju za ulagače prema Bertelsmann Transformation Indexu (BTI) objavljenom u THINK:ACT magazinu konzultantske tvrtke Roland Berger. Na prvom je mjestu između 125 zemalja u razvoju uključenih u istraživanje Češka, druga je Slovenija, a treća Estonija. Ispred Hrvatske se nalazi osam europskih zemalja.

 Od posljednjeg istraživanja provedenog 2006. godine najviše je napredovala Litva, dok je Poljska najviše pala i sada je na 11. mjestu, zbog usporavanja reformi od ulaska u EU.

 Prosječno su sve zemlje uključene u istraživanje dobile najbolje ocjene po pitanju gospodarskog rasta i stabilnosti cijena i tečaja, a najlošijima su ocijenjeni društveni poredak i održivost. Najbrže rastuća Kina zauzela je tek 85. mjesto po održivosti razvoja.

 Samo četiri zemlje pozitivno su ocijenjene prema održivosti gospodarskog rasta. Singapur, Slovenija, Južna Koreja i Tajvan značajno ulažu u obrazovanje, istraživanje i razvoj, a i zaštita okoliša je istovremeno uključena u njihove razvojne planove.

 Prema procjeni gospodarskog rasta najviše je napredovala Gruzija, za čak 20 mjesta. Ta je zemlja smanjila korupciju, provela reformu poreznog i privatizacijskog zakonodavstva, uklonila trošarine i druge prepreke za trgovinu, te pojednostavila birokraciju oko pokretanja novih poslova. Te su promjene poboljšale poslovnu klimu i privukle više izravnih stranih ulaganja.

 Čile, Estonija, Bocvana, Mauricijus i Slovačka zaslužile su ocjenu 5+ za svoje političko upravljanje tranzicijskim procesom, stoji u analizi. Otočka država Mauricijus smatra se afričkom državom s najkonkurentnijim gospodarstvom s najstabilnijom demokracijom. Pro-reformska vlada u Bocvani usmjerava dobit od prirodnih bogatstava u obrazovanje, infrastrukturu i zdravstvo.

 Ukupno 800 milijuna ljudi čini ekonomski sustav Afrike u 54 države. Uz Mauricijus i Bocvanu, i druge države poput Gane, Senegala i Tanzanije ostvaruju relativno brzi rast. Također, strani ulagači sve više ulažu u istraživanje sirovina u Nigeriji i Južnoj Africi. Iako je udio Afrike u svjetskom gospodarstvu i dalje relativno malen, postoje znaci da bi se integracija tog kontinenta mogla pojačati. Na primjer, trgovina između Azije i Afrike se udvostručila u posljednjih 13 godina. Danas raste poljoprivredno tržište, kao i potražnja za električnim proizvodima za zabavu.

 Izvor: Bankamagazine.hr

* * *
kratke-vijesti

Hrvatske tvrtke u Srbiju uložile 390 milijuna eura

U Srbiju je dosad, prema službenim podacima HGK, otišlo 17,4 posto od svih hrvatskih inozemnih ulaganja ili 390 milijuna eura.

Više od 120 hrvatskih tvrtki posluje danas na teritoriju Srbije. Struktura hrvatskih ulaganja u Srbiji odraz je današnjeg gospodarskog profila Hrvatske: najveće investicije išle su u prehrambenu industriju, industriju građevinskog materijala i trgovinu.

* * *

Novi izvozni poslovi Ericsson Nikole Tesle

ENT.jpg

Ericsson Nikola Tesla sklopio je nove izvozne poslove na tržištu Bosne i Hercegovine čija je ukupna vrijednost 46 milijuna kuna. S tradicionalnim kompanijskim partnerom, telekom operatorom HT Mostar ugovoreno je proširenje GSM mobilne mreže na području BiH.

Istodobno Ericsson Nikola Tesla nastavio je svoju dugogodišnju uspješnu suradnju i s BH Telecomom s kojim je ugovoreno proširenje servisne mreže.
Uz te poslove kompanija je sklopila i ugovor s Kliničkom bolnicom Mostar o isporuci informatičko-komunikacijske opreme u iznosu od 10 milijuna kuna.
Iz Ericsson Nikole Tesle naglašavaju da je Klinička bolnica Mostar njihov novi kupac proizvoda i rješenja u domeni zdravstvene zaštite, što je i strateško područje za daljnji razvoj ICT sektora te kompanije.

* * *
popusti-za-clanove-hiza

WLW – 10% popusta za članove HIZ-a

wlw-poslovna-trazilica.jpg

Više od 75 godina na europskom, te više od 15 godina na hrvatskom tržištu, WLW omogućuje lakše poslovanje gospodarstvenika.

 WLW je izvor dragocjenih poslovnih informacija - na poslovnim tražilicama www.wlw.hr i europages.com su dostupne informacije za više od 1,6 milijuna gospodarskih subjekata iz 35 europskih država.
Takva online platforma, uz specijalizirana tiskana izdanja i elektroničke novosti osigurava brzu, jednostavnu i učinkovitu komunikaciju među poslovnim ljudima.

 Korištenjem WLW usluga gospodarstvenicima je olakšano donošenje poslovnih odluka i omogućeno osvajanje novih kupaca, pronalaženje povoljnijih dobavljača te povećanje prepoznatljivosti njihovih kompanija na tržištu.

 Članovi HIZ-a mogu, uz popust od 10% koristiti slijedeće usluge WLW-a:

 prezentacija kompanije na poslovnoj tražilici www.wlw.hr
prezentacija kompanije na poslovnoj tražilici www.europages.com
objava oglasa u specijaliziranim tiskanim izdanjima WLW-a
objava vijesti u elektroničkom newsletteru
korištenje bonitetnih informacija i ekonomskih analiza 

WLW omogućuje članovima HIZ-a korištenje svih usluga iz svoje ponude uz popust od 10%. 

Kontakt:
WLW d.o.o. Zagreb, Fallerovo šetalište 22;
tel.01/30 30 500; fax 01 30 30 501
info@wlw.hr
www.wlw.hr

* * *

SPES – 10% popusta na usluge za članove HIZ-a

spes-global.jpg

SPES - centar za poduke i prevodilaštvo nudi:
- uslugu prevođenja
- sudske tumače
- simultano i konsekutivno prevođenje
- tečajeve stranih jezika
- poduke iz školskih predmeta

POSEBNA POGODNOST U 2008. GODINI
SPES nudi popust od 10 % na sve svoje usluge članovima udruge Hrvatski izvoznici! 

Kontakt:
SPES - centar za poduke i prevodilaštvo d.o.o.
Garićgradska 11, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Radno vrijeme ureda: 8 - 20 sati
Matični broj: 1052632
Ziroračun: Zagrebačka banka d.d. - 2360000-1101311626
Tel / faks: 00 385 (0) 1 3095 915 
E-mail: spes@spes.hr    
www.spes.hr

* * *

HEROLD Marketing CD Business - 5% popusta na poslovne pakete

herold-header.jpg

Iz širine podataka u njihovu dubinu....

HEROLD Marketing CD business najbrži je put prema unikatnoj bazi podataka o austrijskim poduzećima i ustanovama i osnova za sve daljnje marketinške akcije u vašem poduzeću. To je bitan i učinkovit alat za analizu vaše djelatnosti na austrijskom tržištu, odnosno sredstvo za analizu vaše konkurencije.

  • HEROLD Marketing CD business omogućuje neposredan pristup do najpotpunijih i najaktualnijih podataka o austrijskim poduzećima
  • Sadrži precizne podatke o više od 340.000 austrijskih poduzeća i ustanova (naziv poduzeća, adresa, telefon, faks, e-mail, internetska stranica, i sl.)
  • Marketinški relevantne dodatne informacije o približno 110.000 renomiranih poduzeća (profil poduzeća, opis djelatnosti, promet, broj zaposlenih, vozni park, i sl.)
  • Podaci o osoblju za cca 230.000 poduzeća (uključivo s imenima, stručnim nazivima, radnim mjestima)

herold-cd.jpg

 

Članovi Hrvatskih izvoznika ostvaruju popust od 5% kod kupnje poslovnih paketa HEROLD Marketing CD business. 

Distribucija HEROLD Marketing CD business:
Hohnjec & Hohnjec poslovno savjetovanje
Jurja Žerjavića 8, 10000 Zagreb - HR
Tel: +386 (0)41 751 179,  
E-mail: iztok.hohnjec@siol.net
www.herold-data.net

* * *

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

hei_logo.jpg

Hotel Express International, vodeći je svjetski business travellers program osnovan 1987. godine u Americi. Danas s glavnim uredom u Norveškoj u gradu Kristiansand  s 40 prodajnih i rezervacijskih  HEI ureda diljem svijeta.

 Svojim članovima Hotel Express omogućava 50% popusta na standardne cijene soba u oko 4000 hotela u 135 zemalja uključujući i Hrvatsku prema trenutno raspoloživim kapacitetima.

 U programu HEI nalaze se hoteli svjetski poznatih lanaca kao što su: Golden Tulip, Hilton, Best Western, Vienna International, Berjaya Hotels & Resorts, Radisson Hotels Worldwide,....

 Usluga hotelskog managementa tvrtke Hotel Express pravo je rješenje za outsourcing organizacije hotelskog smještaja i poslovnih putovanja za tvrtke čiji djelatnici prirodom posla češće putuju. Hotel Express pruža svakom korisniku brzu i kvalitetnu uslugu čime se rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke te ostvaruju značajne uštede. 

 hei-kartica.jpg

Uplatom godišnje članarine dostavit će Vam se HEI zlatnu karticu na Vaše ime i prezime, katalog hotela i račun. Povrat investicije u svaku članarinu je nakon 3-4 noćenja ukoliko se koriste hoteli regulirani ugovorom. Svako sljedeće noćenje je značajna ušteda što novca što Vašeg vremena u potrazi za hotelima.

 

Svim članovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta na učlanjenje.

 Kontakt:
Hotel Express International d.o.o.
Dr. Ante Starčevića 6,
44 000 Sisak
Hrvatska
Tel. +385 44 523 024
Fax.  +385 44 531 580
direktor@hot-ex.hr
www.hot-ex.hr
www.hot-ex.com

 

* * *

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.
Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

* * *

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za
kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s
ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s
računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom
pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i
stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o
cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

* * *

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2008. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći sljedeći link: unsubscribe ]