Newsletter Izvoznik, broj 48, Listopad 2008.

Aktivnosti HIZ-a

Upravni odbor HIZ-a o izvozu u vrijeme krize

Upravni odbor udruge Hrvatski izvoznici održao je  23. listopada 2008. sjednicu na kojoj se raspravljalo o utjecaju svjetske financijske krize na hrvatski izvoz i gospodarstvo Hrvatske, te posljedice koje će ista izazvati u narednom razdoblju.

Upravni odbor odlučio je da će Hrvatski izvoznici organizirati poslovni skup „IZVOZ U VRIJEME KRIZE", koji će se održati u petak, 7. studenoga 2008., u 10 sati, u Kristalnoj dvorani hotela The Westin Zagreb.

Istoga dana u 12.00 sati održat će se i redovita 4. skupština udruge Hrvatski izvoznici.

Allianz Zagreb i HIZ započeli suradnju

logo-allianz.jpg

Allianz Zagreb d.d. i udruga Hrvatski izvoznici započeli su suradnju s ciljem zajedničkog djelovanja u korist povećanja hrvatskoga izvoza.

Jedan od ciljeva Hrvatskih izvoznika je potaknuti osiguravateljne kuće da se više angažiraju u procesu izvoza. Tako je, nakon uspostave suradnje s HBOR-om i Croatia osiguranjem, Allianz Zagreb d.d., kao jedno od vodećih osiguravateljnih društava na hrvatskom tržištu, koje od svog osnutka bilježi stalni rast, bio logičan izbor HIZ-a za partnera na području daljnjeg poticanja hrvatskoga izvoza.

Osim redovite suradnje kroz zajedničke inicijative i aktivnosti za unapređenje poslovnog okruženja i stvaranje pretpostavki za povećanje razine hrvatskoga izvoza, Allianz Zagreb d.d. i HIZ razmjenjivat će informacije o osiguravateljnim potrebama izvoznika s ciljem stvaranja posebne ponude usluga, oblikovanih prema potrebama izvozno orijentiranih tvrtki. Rezultat toga bit će osigurateljni proizvodi po uzoru na razvijeno europsko i svjetsko tržište.

NAJAVE TEMA

Aktivnosti HIZ-a
Upravni odbor HIZ-a o izvozu u vrijeme krize

Allianz Zagreb i HIZ započeli suradnju

Obavijesti za članove HIZ-a
Najava 4. skupštine HIZ-a

Poslovni skup „IZVOZ U VRIJEME KRIZE“

Export Macroscope
Kretanja u svijetu
Kretanja u Hrvatskoj
Kretanja u regiji


Državna uprava
Pilot projekt „Poduzetništvo u kulturi“

Otvoren Natječaj za potpore u tekstilno-odjevnoj i kožarsko-obućarskoj industriji

Vijesti iz EU
Novi natječaji za javna sredstva

Najave
APIU priprema izvoznike za tržište Srednjeg Istoka

Poslovanje na švedskom tržištu

Novosti
Dodijeljene nagrade Ulagač godine

Zanimljivosti
Održane dvije inspekcijske akcije nadzora teretnih vozila

HUP
HUP predložio mjere za ublažavanje krize

Međunarodna suradnja
Ciljano tržište – Kraljevina Švedska

Kratke vijesti
Uspjeh hrvatskih inovatora u Kini

Novi uspjesi ENT na tržištu ZND-a

Iz tiska
Elektrokontakt: Izvoz u SAD zbog krize prepolovljen

Popusti za članove HIZ-a
WLW – 10% popusta za članove HIZ-a

SPES – 10% popusta na usluge za članove HIZ-a

HEROLD Marketing CD Business - 5% popusta na poslovne pakete

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”

obavijesti-za-clanove-hiza

Najava 4. skupštine HIZ-a

logo-hiz.jpg

Na temelju odluke Upravnog odbora HIZ-a, donijete na 10. sjednici Upravnog odbora HIZ-a, održanoj 23. listopada 2008. u Zagrebu, 4. skupština Hrvatskih izvoznika, održat će se u petak, 7. studenoga 2008. g., u 12.00 sati, u Kristalnoj dvorani hotela The Westin Zagreb, Kršnjavoga 1, Zagreb.

Poštovani članovi HIZ-a,
Pozivi na ovu redovitu izbornu Skupštinu, zajedno s vjerodajnicama za prijavu sudjelovanja predstavnika tvrtki, poslani svim članovima poštom na adrese tvrtki. Pozivamo vas da prijavite predstavnike vaših tvrtki slanjem ispunjenog obrasca na broj telefaksa Hrvatskih izvoznika 01/4923 797, najkasnije do 5. studenoga 2008., do 15.00 sati.

 

* * *

Poslovni skup „IZVOZ U VRIJEME KRIZE“

Udruga Hrvatski izvoznici priređuje za svoje članove poslovni skup „Izvoz u vrijeme krize", koji će se održati u petak, 7. studenoga 2008., od 10.00 sati, u Kristalnoj dvorani hotela The Westin Zagreb, Kršnjavoga 1.

Skup se organizira kako bi se izvoznike, kao segment gospodarstva koji je posebno pogođen financijskom i gospodarskom krizom na svjetskim tržištima, upozorilo na situaciju koja se može očekivati u narednom razdoblju.

Savjete kako poslovati u vrijeme krize i kako izbjeći moguće negativne implikacije, hrvatski izvoznici imat će prilike na skupu čuti od glavnih državnih financijskih stručnjaka: ministra financija IVANA ŠUKERA i  guvernera Hrvatske narodne banke dr.sc. ŽELJKA ROHATINSKOG. Skup i izlaganje glavnih gostiju moderirat će potpredsjednik Hrvatskih izvoznika dr. Ante Babić. 

Za sudjelovanje na skupu NE PLAĆA se kotizacija.

PROGRAM  SKUPA
petak, 7. studenoga 2008, 10.00, Hotel The Westin Zagreb, Kristalna dvorana

10.00

POZDRAV DOMAĆINA
g. Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika
UVODNI KOMENTAR
dr.sc. Ante Babić, potpredsjednik Hrvatskih izvoznika
GOVOR
g. Ivan Šuker, ministar financija
GOVOR
dr.sc. Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke
RASPRAVA

11.30 - 12.00 DRUŽENJE UZ KAVU
* * *
export-macroscope

Kretanja u svijetu, Kretanja u Hrvatskoj, Kretanja u regiji

Pripremio: Centar za međunarodni razvoj d.o.o.

logo-cid.jpg

Kretanja u svijetu

U 2008. dolazi do usporavanja rasta globalne ekonomije. Kriza sekundarnih hipotekarnih kredita (subprime mortgage) koja je počela u lipnju 2007. još uvijek potresa SAD, uzrokujući pad cijena nekretnina i velike probleme u financijskom sustavu u SAD-u, što je usporilo rast u SAD-u prema rubu recesije. Međutim, Japan i EU imaju lagan rast, a nastavljaju rasti Kina, Indija i Rusija, te zemlje izvoznice nafte.

Visoke cijene važnih svjetskih sirovina nastavljaju se prelijevati u troškove proizvodnje, a kroz troškove proizvodnje u potrošačke cijene, no kako je u rast cijena u svijetu započeo u drugoj polovici 2007. godine, očekuje se smirivanje stopa inflacije prema kraju 2008. godine.

kretanje-tecaja.jpg

Europska valuta je jačala prema drugim valutama, dok je američki dolar nastavio slabiti prema euru i drugim svjetskim valutama, osobito nakon izbijanja krize sekundarnih hipoteka. Ostaje za vidjeti kada će završiti financijska kriza u SAD-u i hoće li se i kojoj mjeri prenijeti na Europske i druge svjetske financijske sustave.

Kretanja u Hrvatskoj

Drugo tromjesečje 2008. godine obilježeno je daljnjim usporavanjem rasta bruto domaćeg proizvoda na 3,4%. Usporavanje BDP-a zabilježeno je ponajprije kao rezultat smanjene osobne potrošnje, dok su se državna potrošnja i izvoz povećali u odnosu na prvi kvartal, a investicije u fiksni kapital nastavljaju robustan rast. Usporedno sa usporavanjem rasta, u ovom razdoblju nastavljen je neuobičajeno visok porast razine cijena mjerene indeksom potrošačkih cijena, ponajviše zbog povećanih troškova prehrane i goriva.

Indeks Zagrebačke burze CROBEX u drugom je kvartalu nastavio pad započet krajem 2007., te je izgubio dodatnih 15% svoje tržišne kapitalizacije.

U prva dva kvartala 2008. godine hrvatski robni izvoz dosegnuo je iznos od 33,46 milijardi kuna (7,05 milijardi dolara, 4,6 milijardi eura), dok je istovremeno uvezeno robe u vrijednosti od 76,36 milijardi kuna (16,1 mlrd USD, 10,5 mlrd. EUR). Vrijednost robnog uvoza porasla je za 13,3% u odnosu na isto razdoblje lani, dok je robni izvoz rastao po nižoj stopi od 6,4%. Brži rast robnog uvoza od izvoza rezultirao je produbljivanjem robnog deficita na 42,89 milijardi kuna (9,05 mlrd USD, 5,9 mlrd EUR) odnosno robni deficit u prvoj polovici ove godine je za oko 19% veći od deficita ostvarenog u istom razdoblju prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom također je pogoršana, budući da je promatrani pokazatelj pao na 43,8% (u prvih šest mjeseci 2007. prosječno je iznosio 46,8%).

Promatrano prema NKD-u jedino je prerađivačka industrija ostvarila porast stope izvoza, iako i dalje sporiji nego uvoz (7,8% prema 11,7%), dok su ostale djelatnosti zabilježile snažan pad izvoza utječući tako na pogoršanje pokazatelja u robnoj razmjeni.

Nakon aprecijacijskih pritisaka u prvom kvartalu, kada je unutar tromjesečja kuna ojačala za 1,1%, slični trendovi nastavljaju se u i drugom dijelu polugodišta, doduše u znatno manjem intenzitetu: jačanje kune unutar drugog kvartala iznosilo je tek 0,3%.

Aprecirajući prema euru, kuna je ostvarila i značajniju aprecijaciju prema američkom dolaru koji je oslabio prema euru u prvoj polovici godine.

Usprkos oporavku državne potrošnje, izvoza i investicija u drugom kvartalu, značajno ispuhavanje rasta osobne potrošnje dovelo je do daljnjeg usporavanja rasta. Rast BDP-a će se do kraja godine kretati oko 4% , a ovisit će daljnjem tijeku investicija, te oporavku izvoza, posebno u trećem kvartalu.

Kretanja u regiji

Regija nastavlja s visokim rastom između 5 i 6% realno. Slabiji rast u zemljama EU utječe na slabiji rast sjeverozapadnih zemalja u regiji u odnosu na prosjek. Središnje i južne zemlje regije svoj rast zahvaljuju i potpisivanju bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini u okviru Pakta o stabilnosti i po novom u okviru CEFTA-e. Istočne zemlje regije, poput Rumunjske i Moldavije, svoj rast duguju i snažnom oporavku Rusije. U Sloveniji, Bugarskoj i Rumunjskoj vidljivi su pozitivni efekti integracija s EU koji su kroz značajniji rast direktnih stranih investicija potaknule rast u tim zemljama. Bosna i Hercegovina, Albanija, Srbija i Crna Gora te Makedonija očekuju efekte na rast od poboljšanih uvjeta za međunarodnu razmjenu kroz bilateralne ugovore i CEFTA-u.

Većina zemalja regije je u 2008. zabilježila stope inflacije koje su dvoznamenkaste ili blizu dvoznamenkastima, uključujući i zapadne zemlje poput Slovenije koje imaju discipliniranu monetarnu politiku. Na inflaciju svih zemalja u regiji snažno utječe porast cijene prehrambenih proizvoda, visoke cijena energenata koje utječu na trošak transporta, te rast cijena stanovanja ekspanzijom tržišta nekretnina.

Financijska tržišta zemalja u regiji su uska i plitka i svako povlačenje investitora smanjuje likvidnost i cijene dionica i burzovna kapitalizacija oscilira. Zbog korekcije cijena u Europi, a potom i sjeverozapadnim zemljama regije, financijske institucije iz tih zemalja su počele revalorizirati svoje pozicije u regiji, pa je došlo do smanjenja cijena dionica i smanjenja prometa na burzama u regiji između 10% i 20%.

* Sažetak Export Macroscope publikacije dostupan je na internetskoj stranici Hrvatskih izvoznika www.hrvatski-izvoznici.hr,  dok je puni izvještaj Export Macroscope rezerviran samo za članove HIZ-a.

* * *
drzavna-uprava

Pilot projekt „Poduzetništvo u kulturi“

migorp-logo.jpglogo-ministarstvo-kulture.jpg

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstvo kulture pokrenuli su pilot projekt „Poduzetništvo u kulturi" kojemu je cilj poticanje poduzetništva u kulturi, promicanje kulturnih industrija i poduzetničkih projekata u kulturi. Oba ministarstva su davatelji potpore, a projekt provodi  Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Riječ je o nepovratnoj državnoj potpori male vrijednosti.

Korisnici državne potpore po ovom Pilot projektu mogu biti gospodarski subjekti malog gospodarstva  - obrti, trgovačka društva i zadruge, definirani Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva (osim onih koji obavljaju primarnu proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i ribarstvo), te samostalni umjetnici, ustanove, umjetničke organizacije i institucije u kulturi koje provode kulturne poduzetničke projekte  temeljem Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi.

Bespovratna sredstva namjenski se dodjeljuju za:
-              nabavu novih tehnologija za provedbu kulturnih projekata, uključivo informatička oprema i programi, te multimedije,
-              ulaganja u znanja za primjenu novih tehnologija u kulturi,
-              ulaganja u marketing kulturnih projekata,
-              pokriće dijela troškova provedbe nezavisnih i izvaninstitucionalnih kulturnih poduzetničkih projekata,
-              zakup prostora za organizaciju  kulturnih aktivnosti u 2008. godini,
-              pokriće dijela troškova promidžbenih materijala, istraživanja tržišta i kreativnih rješenja,
-              pokriće dijela troškova vanjskih suradnika u provedbi poduzetničkog projekta u kulturi,
-              pokriće dijela troškova obrazovanja za menadžment u kulturi,
-              sufinanciranje projekata i programa svojstvenih poduzetništvu u kulturi.

Najviši iznos potpore po korisniku utvrđuje se u iznosu do 75% opravdanih troškova, a najviše do 100.000,00 kuna.
Ovaj Pilot projekt provodit će se tijekom 2008. godine, do iskorištenja sredstava. Priznavanje troškova moguće je i retrogradno, do 6 mjeseci od dana objave Javnog poziva.

Više o samom natječaju - kriterijima kao i potrebnoj dokumentaciji za prijavu, možete pronaći na internetskoj stranici Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva na www.mingorp.hr

* * *

Otvoren Natječaj za potpore u tekstilno-odjevnoj i kožarsko-obućarskoj industriji

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva objavilo je 20. listopada 2008. Javni natječaj za program potpora industriji tekstila i odjeće i industriji proizvoda od kože za 2008. godinu.

Predmet natječaja je dodjela bespovratnih financijskih sredstava za sufinanciranje provedbe Operativnog programa potpora industriji tekstila i odjeće i industriji kože i proizvoda od kože. Sredstva se dodjeljuju trgovačkim društvima i poduzetnicima fizičkim osobama, koji ostvaruju dohodak od obrta i s obrtom izjednačenim djelatnostima.

Ukupan iznos sredstava u planiranom razdoblju iznosi 129 milijuna kuna od tog iznosa za razvoj tekstilno-odjevne industrije osigurano je 100 milijuna kuna, dok je za razvoj kožarsko-obućarske industrije osigurano 29 milijuna kuna.

Program potpora, javni natječaj kao i obrazac za prijavu objavljeni su na internetskoj stranici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva www.mingorp.hr, pod „Javni pozivi i natječaji". Za sve dodatne informacije zainteresirani se mogu obratiti u Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva - Upravi za industriju i privatizaciju, na broj telefona 01/6106-116.

Natječaj je otvoren 20 dana od dana objave.

 

* * *
vijesti-iz-eu

Novi natječaji za javna sredstva

zastava-eu.jpg

Zajednički javni izvor financiranja istraživanja i razvoja u Europskoj uniji jest Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj (FP7). U sklopu FP7 u rujnu je objavljeno nekoliko natječaja na različitim istraživačkim područjima, u koje se mogu uključiti i hrvatske institucije i poduzeća.

Natječaji su dostupni na internetskim stranicama CORDIS-a. Među natječajima je i jedan posebno namijenjen istraživanju i razvoju malih i srednjih poduzetnika. Poduzetnici imaju na raspolaganju 78.500 eura, a rok za prijavu projekata je 18. prosinca 2008., u 17:00 sati. Informacije o pozivu su dostupne on-line.

Za pitanja intelektualnog vlasništva za MSP u sklopu 7. okvirnog programa poduzetnicima je dostupan pripadajući tematski portal koji redovito objavljuje relevantne novosti.

Dodatne informacije o programima FP7 i CIP nedavno su objavljene u vodiču pod nazivom

Konkurentne europske regije kroz istraživanje

 

* * *
najave

APIU priprema izvoznike za tržište Srednjeg Istoka

logo-apiu.jpg

Agencija za promicanje izvoza i ulaganja 13. studenog 2008., od 10.00 sati, u Zagrebu, Hotel Sheraton, Dvorana „Kralj Tomislav",  Ulica kneza Borne 2, organizira savjetovanje na temu: Poslovanje na tržištu zemalja Zaljeva - Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Bahrein, Kuvajt, Oman, Saudijska Arabija. Savjetovanje će biti besplatno za sve sudionike.

PROGRAM SAVJETOVANJA

09.30 Registracija
10.00 Uvodna riječ
Božica Lapić, zamjenica ravnatelja Agencije za promicanje izvoza i ulaganja
10.10 Mogućnosti poslovanja na tržištima zemalja Bliskog Istoka
Dražen Margeta, veleposlanik RH za zemlje Bliskog Istoka
10.40 Uloga UBAF banke u promociji hrvatskog izvoza na bliskoistočnom tržištu
Arsen Kantarci,  direktor Regionalnog ureda za Centralnu Europu, Balkan, Tursku i zemlje bivšeg SSSR-a
11.10 Iskustva „Konstruktora" na projektima  u zemljama Zaljeva
Marsel Friedl, dipl ing, direktor Sektora  za međunarodne projekte,"Konstruktor" d.d., Split
11.30 STANKA
11.45 Iskustva „Šestan Busch-a"  na bliskoistočnim tržištima
Alojzije Šestan, dipl.ing, predsjednik Uprave „Šestan Busch" d.o.o
12.00 Iskustva u ugovaranju, izgradnji i primopredaji industrijskih postrojenja u zemljama Zaljeva
Šime Tikulin, dipl.ing, direktor Klastera  „Aqua Adria" d.o.o.
12.15 Specifičnosti poslovanja na tržištima zemalja Zaljeva
dr. Noureddin Saleh, generalni direktor „Rameja" d.o.o. Zagreb
12.30 Iskustva u poslovanju hrvatskih tvrtki i tvrtki s Bliskog Istoka
Mohamed Hlali, generalni direktor „Formosus" d.o.o. Zagreb
12.45 Završna riječ
mr. sc. Mate Zmijarević, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja, direktor Sektora za podršku izvoznicima

Zainteresirani izvoznici za sudjelovanje trebaju ispuniti PRIJAVNICU i poslati je Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja putem e-maila na adresu iva.rasic@apiu.hr, ili putem telefaksa na broj 01/4866 065.

Ovisno o interesu tvrtki u planu je i organizacija gospodarskog posjet zemljama Zaljeva, prilikom kojeg će se zainteresirane tvrtke moći sastati s potencijalnim poslovnim partnerima.

* * *

Poslovanje na švedskom tržištu

Agencija za promicanje izvoza i ulaganja u suradnji sa „Swedish Trade Council-Exportradet" iz Beča, planira organizirati savjetovanje na temu izvoza i poslovanja na švedskom tržištu. Savjetovanje je predviđeno za prvu polovicu prosinca 2008. godine i za sudionike će biti besplatno.

Nakon savjetovanja, u veljači 2009. godine, planira se gospodarski posjet Švedskoj, prilikom kojeg će se hrvatske tvrtke moći susresti sa zainteresiranim švedskim potencijalnim poslovnim partnerima.

Interes za sudjelovanje na spomenutom Savjetovanju, kao i za sudjelovanje u gospodarskoj posjeti Švedskoj, možete iskazati starijoj savjetnici APIU-a Nini Vukošić, putem e-maila: nina.vukosic@apiu.hr, telefona 01/4866 051 ili telefaksa 01/4866 065.

Više informacija o savjetovanju bit će objavljeno naknadno na internetskoj stranici APIU-a www.apiu.hr.

* * *
novosti

Dodijeljene nagrade Ulagač godine

apiu-nagrade.jpg

Agencija za promicanje izvoza i ulaganja, u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva, organizirali su 27. listopada 2008., u Zagrebu, prvu svečanost dodjele nagrada „Ulagač godine 2008.".

Ovaj projekt pokrenut je s ciljem promocije i poticanja novih, prvenstveno izvozno orijentiranih ulaganja koja donose višu dodanu vrijednost, stvaraju nova radna mjesta te potiču razvoj manje razvijenih dijelova Republike Hrvatske.

Ovogodišnji laureati u pet kategorija su:

  1.  Novo ulaganje godine - Jadran Galenski laboratorij
  2.  Ulaganje s najvećim brojem novozaposlenih - Boxmark Leather d.d.
  3.  Nagrada za najinovativnije poduzeće - Caristrap Europe d.o.o.
  4.  Priznanje jedinici lokalne samouprave za uspješnost na području privlačenja ulaganja - Grad Prelog
  5.  Ulaganje u manje razvijeno područje Republike Hrvatske - KNAUF d.o.o.

 

* * *
zanimljivosti

Održane dvije inspekcijske akcije nadzora teretnih vozila

Inspektori cestovnog prometa Ministarstva mora, prometa i infrastrukture proveli su 16. rujna i 2. listopada ove godine dvije zajedničke akcije pod nazivom „Nadzor teretnih vozila" u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, Centrom za vozila Hrvatske, Hrvatskim autocestama, Hrvatskim cestama i Carinskom upravom.

U tim akcijama ukupno je pregledano 136 vozila, 1618 zapisnih listića radnih dana vozača, sačinjeno 84 zapisnika, ukupno konstatirano 64 prekršaja, od čega 42 prekršaja iz Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, 16 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te 6 prekršaja iz Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu.

Na licu mjesta je izdano 9 prekršajnih naloga, 8 rješenja o otklonu nepravilnosti, pokrenuto 19 optužnih prijedloga, te je 6 vozila upućeno na izvanredni tehnički pregled. Ostatak spomenutih mjera bit će pokrenut tijekom narednih dana, a na što inspektori imaju pravo temeljem svojih ovlasti.

Također, na licu mjesta su naplaćene 3 kazne od ukupno 10.000 kuna i izrečena je jedna kazna od 1.000 kuna, a što se odnosi isključivo na strane vozače iz razloga što ti državljani nisu dostupni tijekom mogućeg daljnjeg postupka. Kada su u pitanju domaći prijevoznici koji se nalaze u prekršaju, izdaju se prekršajni nalozi ili se pokreću optužni prijedlozi na nadležnom prekršajnom sudu i kazne se ne naplaćuju na licu mjesta.

Spomenuti inspekcijski pregledi se održavaju po modelu sličnih akcija u Europskoj uniji u kojima uvijek sudjeluju sva nadležna tijela odgovorna za nadzor prometovanja teretnih vozila u pojedinoj zemlji.

U Republici Hrvatskoj su u ovoj godini organizirane ukupno četiri akcije, a prva je održana 10. ožujka na nekoliko točaka duž autoceste A3 Zagreb-Lipovac. Daljnje akcije se planiraju održati do kraja godine.

* * *
hup

HUP predložio mjere za ublažavanje krize

logo-hup.jpg

Percipirajući sadašnje stanje u gospodarstvu kao upozoravajuće, čelnici Hrvatske udruge poslodavaca predstavili su javnosti stajališta udruge i zahtjeve Vladi Republike Hrvatske za mjere kojima bi se ublažio prvi udar svjetske krize na naše gospodarstvo i omogućilo pripremu mjera aktivne gospodarske politike s dugoročno pozitivnim učincima na gospodarstvo, ali i društvo u cjelini.

Svoje zahtjeve izvršnoj vlasti predstavili su u obliku sljedećih osam mjera:
-              Javna potrošnja ne smije biti uzrok rasta troškova poslovanja;
-              Realne plaće treba održati poreznim rasterećenjem;
-              Država ne smije biti uzročnik nelikvidnosti niti u jednom sektoru;
-              Državne investicije treba odmah preusmjeriti na one sektore i gospodarske subjekte koji u kratkom roku osiguravaju gospodarske učinke;
-              Povećati skrb o malim i srednjim poduzetnicima, koji su glavna snaga za očuvanje i rast zaposlenosti;
-              Očuvati konkurentnost izvoznog gospodarstva kombinacijom mjera fiskalne i monetarne politike, i poticati sektore koji mogu supstituirati uvoz;
-              Mjerama aktivne politike onemogućiti rast sive ekonomije koja ima plodno tlo u potencijalnoj krizi;
-              Kreditni potencijal hrvatskih banaka treba služiti prije svega gospodarstvu i stanovništvu a ne državi.

* * *
medunarodna-suradnja

Ciljano tržište – Kraljevina Švedska

karta-švedske.jpg zastava-švedska.jpg

UVOD

Pozadina:

Tijekom 1. i 2. svjetskog rata Švedska je održala službenu neutralnost.
Nakon završetka 2.svjetskog rata Švedska je iskoristila očuvanu industriju, socijalnu stabilnost i prirodne resurse za daljnje proširenje industrije i opskrbu obnove Europe nakon rata. Do 1960-tih godina se, kao i ostale skandinavske zemlje, razvila u državu potrošačkog društva i blagostanja. Nakon naftnih embarga 1973.-74. te 1978.-79. zemlja je, kao i brojne druge, prošla period ekonomske stagnacije. Tijekom 1980-tih godina došlo je to temeljite rekonstrukcije gospodarstva, prekinuta je brodogradnja, drvna industrija je transformirana u modernu industriju proizvodnje papira, čelična industrija je specijalizirana i industrijska proizvodnja je automatizirana.
Nedovoljna kontrola financijskih zajmova, međunarodna recesija te promjena politike zapošljavanja rezultirala je financijskom krizom u Švedskoj u ranim 1990-ima. Kao odgovor na krizu vlada je uvela mjere rezanja troškova te provela niz reformi s ciljem povećanja Švedske konkurentnosti.
Švedska je postala službenom članicom Europske unije 1. siječnja 1995. Švedska nije članica NATO-a te je ostala vojno nepristrana iako sudjeluje u nekim međunarodnim vojnim vježbama te brojnim mirovnim operacijama.

ZEMLJOPIS

Položaj:

sjeverna Europa, na obali Baltičkog mora; na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom; isključivo morsku granicu ima s Estonijom, Letonijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom

Površina:

ukupno: 449.964 km2
kopno: 410.934 km2
voda: 39.030 km2

Kopnena granica:

ukupno: 2.233 km
prema zemljama: Finska 614 km, Norveška 1.619 km

Klima:

klima u Švedskoj je umjerena što je uglavnom posljedica Golfske struje; u planinama sjeverne Švedske dominira subarktička klima; sjeverno od Arktičkog kruga sunce nikada ne zalazi veći dio ljeta, dok je zimi većinu vremena noć

Prirodni resursi:

željezna ruda, bakar, olovo, cink, zlato, srebro , drvena građa, energija vode

Obradive površine:

obrađene površine: 5,93%
trajni usjevi: 0,01%
osalo: 94,06% (2005.)

NAPOMENA:

strateški položaj između Baltičkog i Sjevernog mora

STANOVNIŠTVO

Broj stanovnika:

9.045.389 (procjena srpanj 2008.)

Prirast stanovništva:

0,157% (procjena 2008.)

Religije:

luterani 87%, ostali 13%

Jezici:

švedski, malobrojne manjine govore finskim i sami-jezikom

Etničke skupine:

starosjedilačka populacija: Švedi, Finci i Sami; doseljenici: narodi s prostora bivše Jugoslavije, Danci, Norvežani, Grci, Turci

POLITIČKO UREĐENJE

Ime države:

službeno duži oblik: Kraljevstvo Švedska
službeno kraći oblik: Švedska
lokalno duži oblik: Konungariket Sverig
lokalno kraći oblik: Sverige

Državno uređenje:

ustavna monarhija

Glavni grad:

Stockholm 

Administrativna podjela:

Švedska se po povijesno-geografsko-kulturnom kriteriju dijeli na 25 pokrajina (švedski: landskap). Iako te pokrajine danas nemaju političku ni administrativnu svrhu, redovito ih se koristi u svakodnevnom govoru. Pokrajine se često grupiraju u tri velike regije, Norrland, Svealand i Götaland.

Neovisnost:

6. lipnja 1523.

Nacionalni praznik:

Nacionalni dan, 6. lipnja

Ustav:

1. siječnja 1975.

Izvršna vlast:

šef države: kralj CARL XVI GUSTAF (od 19. rujna 1973.);
šef vlade: premijer Fredrik REINFELDT (od 5. listopada 2006.)

Zakonodavna vlast

jednodomni parlament ili Riksdag (349 mjesta)

Sudbena vlast:

Vrhovni sud

Članstvo u međunarodnim organizacijama:

Arktičko vijeće, Australska skupina, BIS, CBSS, CE, CERN, EAPC, EBRD, EIB, ESA, EU, FAO, G-9, G-10, IADB, IAEA, IBRD, ICAO, ICC, ICCt, ICRM, IDA, IEA, IFAD, IFC, IFRCS, IHO, ILO, IMF, IMO, IMSO, Interpol, IOC, IOM, IPU, ISO, ITSO, ITU, ITUC, MIGA, MINURCAT, NAM (gost), NC, NEA, NIB, NSG, OAS (promatrač), OECD, OPCW, OSCE, Pariški klub, PCA, PFP, Šengenska konvencija, UN, UNAMID, UNCTAD, UNESCO, UNHCR, UNIDO, UNMEE, UNMIL, UNMIS, UNMOGIP, UNOMIG, UNRWA, UNTSO, UPU, WCO, WEU (promatrač), WFTU, WHO, WIPO, WMO, WTO, ZC

GOSPODARSTVO

Gospodarstvo - pregled:

U Švedskoj je razvijeno izvozno-orijentirano tržišno gospodarstvo s modernim sustavom distribucije dobara, izvrsno razvijenim komunikacijama i obrazovanom radnom snagom. Iako drvna građa, voda i željezna ruda čine tradicionalni temelj švedskog gospodarstva izrazito orijentiranog prema vanjskoj trgovini, dominaciju u izvozu preuzimaju uslužna, telekomunikacijska i IT industrija. Inženjerski sektor čini oko 50% izvoza i proizvodnje te su telekomunikacijska, automobilska i farmaceutska industrija od izuzetnog značaja. Poljoprivreda ima udio od oko 2% u BDP-u i zaposlenosti.
Švedsko gospodarstvo još uvijek djelomično trpi posljedice financijske krize iz 1990-tih. To je rezultiralo velikom nezaposlenosti i vanjskim dugom koji je vrhunac dosegao sredinom 1990-tih kada je iznosio oko 80% BDP-a. Od tada je dug u stalnom padu te je u prosincu 2007. iznosio oko 124 mlrd EUR ili oko 39% BDP-a.

BDP – paritet kupovne moći

338,5 milijardi $ (procjena 2007.)

BDP – službena tečajna lista

455,3 milijardi $ (procjena 2007.)

Stopa rasta BDP-a

2,7% (procjena 2007.)

BDP per capita (paritet kupovne moći)

37.500 $ (procjena 2007.)

BDP – prema sektorima:

poljoprivreda: 1,5%
industrija: 28,8%
usluge: 69,7% (procjena 2007.)

Radna snaga:

4,839 milijuna (procjena 2007.)

Nezaposlenost:

6,1% (2007 procjena)

Inflacija:
(potrošačke cijene)

2,2% (procjena 2007.)

Udio investicija u BDP-u:

19% (procjena 2007.)

Proračun:

prihodi: 249,1 milijardi $
rashodi: 233,5 milijardi $ (procjena 2007.)

Udio javnog duga u BDP-u

41,7% (procjena 2007.)

Poljoprivredni proizvodi:

ječam, žito, šećerna repa; meso, mlijeko

Industrije:

željezo i čelik, precizna oprema, celuloza i papir, prehrambeni proizvodi, motorna vozila

Stopa rasta industrijske proizvodnje:

3% (procjena 2007.)

Izvoz (2005. god.)

170,1 milijardi $f.o.b. (procjena 2007.)

Izvozni proizvodi:

strojevi 35%,motorna vozila, proizvodi od papira, celuloze i drva, proizvodi od željeza i čelika, kemikalije

Zemlje izvoza:

Njemačka 10,4%, Norveška  9,4%, SAD 7,6%, Danska 7.4%, UK 7,1%, Finska 6,4%, Nizozemska 5,1%, Francuska 5%, Belgija 4,6% (2007.)

Uvoz:

151,4 milijardi $ f.o.b. (procjena 2007.)

Uvozni proizvodi:

strojevi, nafta i naftni proizvodi, kemikalije, motorna vozila, željezo i čelik; hrana, odjeća

Zemlje uvoza:

Njemačka 18,4%, Danska 9,2%, Norveška 8,3%, UK 6,8%, Finska 6,1%, Nizozemska 5,8%, Francuska 5%, Kina 4,3%, Belgija 4,1% (2007.)

Pričuva od vanjskotrgovinske razmjene i zlata:

31,04 milijardi $ (procjena 2006.)

Vanjski dug:

598,2 milijardi $ (30. lipnja 2006.)

Valuta:

švedska kruna (SEK)

Fiskalna godina:

kalendarska godina

KOMUNIKACIJE

Broj korisnika čvrstih linija:

5,506 milijuna (2007.)

Broj korisnika mobilnih linija:

10,371 milijuna (2007.)

Internetski kod zemlje:

.se

Broj korisnika Interneta:

7 milijuna (2007.)

PROMET

Zračne luke:

250 (2007.)

Heliporti:

2 (2007.)

Cjevovodi:

plin 798 km (2007.)

Pruge:

ukupno: 11.528 km (2006.)

Ceste:

ukupno: 425.300 km (2008.)

Vodeni putevi:

2.052 km (2005.)

Luke i terminali:

Brofjorden, Goteborg, Helsingborg, Lulea, Malmo, Stenungsund, Stockholm, Trelleborg, Visby

VAŽNE ADRESE

Diplomatsko predstavništvo RH u Kraljevini Švedskoj:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Kraljevini Švedskoj
(Pokriva Republiku Litvu i Republiku Latviju)
veleposlanik: dr. sc. Svjetlan Berković
tel:+ 46 8 4405 280
+ 46 8 4405 284 (konzularni)
Faks: 0046 8 678 8320
Adresa:  Engelbrektsplan 2
114 34 Stockholm
ŠVEDSKA
e-mail: croemb.stockholm@mvpei.hr 

Diplomatsko predstavništvo Kraljevine Švedske u RH:

Veleposlanstvo Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj
veleposlanik: Nj.E. g. Fredrik Vahlquist
Tel: +385 1 49 25 100
Faks: +385 1 49 25 125
Adresa:  Frankopanska 22
10 000 Zagreb
HRVATSKA
e-mail: ambassaden.zagreb@foreign.ministry.se

VAŽNIJE WEB ADRESE

Vlada:

http://www.sweden.gov.se

Opće informacije:

www.sweden.se

Ministarstvo vanjskih poslova:

http://www.regeringen.se

Savez švedskih poduzeća

www.svensktnaringsliv.se

Švedska trgovinska komora

www.swedishtrade.com

Švedska trgovinska federacija

www.svenskhandel.se

Švedska udruga agenata

www.agenturforetagen.se

Carina:

www.tullverket.se

Registri o poduzećima:

www.bolagsverket.se  

Poslovni vodiči:

www.opentradegate.se
www.isa.se

Odvjetničke udruge/komore:

www.advokatsamfundet.se

* * *
kratke-vijesti

Uspjeh hrvatskih inovatora u Kini

Na 6. međunarodnoj izložbi inovacija, održanoj od 16. do 20. listopada 2008. u kineskom gradu Suzhou, hrvatski inovatori osvojili su 19 priznanja i odličja.

Posebno priznanje - Zlatnu medalju Svjetske organizacije inovatora (IFIA) dobila je Končar elektroindustrija za inovaciju „Sistem monitoringa bloka generatora transformatora". Zlatne medalje dobili su Marko Vuković za inovaciju „HS pištolj", Đuro Horvat za inovaciju „Mobilna ekološka kuća - projekt za budućnost", Branimir Ružojčić za inovaciju „Električni motor", za koju je autor s kineskim partnerima organizirao i proizvodnju u Kini.

U konkurenciji 3100 inovacija iz 46 država, naši su inovatori predstavili 22 inovacije.

* * *

Novi uspjesi ENT na tržištu ZND-a

ENT.jpg

Ericsson Nikola Tesla je na tržištu Ruske Federacije ugovorio nekoliko novih izvoznih poslova ukupne vrijednosti 10,9 milijuna kuna. Najznačajniji od njih odnosi se na isporuku 36 najsuvremenijih IP orijentiranih rješenja za poslovne korisnike koja će osigurati posebne funkcionalnosti, prve takve vrste u Rusiji, i to za potrebe velikog elektroprivrednog poduzeća u Moskvi. Ostali ugovori vezani su za potrebe operatora Svyazinvest u Sjeverozapadnoj regiji te operatore Peterstar iz St. Petersburga i Megafon iz Moskve.

S kupcima iz Moldavije i Kazahstana ugovorena je usluga podrške kupcima, isporuka rezervnih dijelova, a s kupcem Fergana Oil Refinery iz Uzbekistana kao i sa specijalnim kupcem ugovorene su nove količine IP orijentiranih rješenja za poslovne korisnike.

 

* * *
iz-tiska

Elektrokontakt: Izvoz u SAD zbog krize prepolovljen

U Europi recesija još nije počela, ali planiramo da će u idućoj godini iznositi oko 10 posto i da će trajati cijelu godinu, što znači da je oko 10 posto svih naših resursa suvišno, upozorava predsjednik uprave Elektrokontakta Vladimir Ferdelji.

Američka financijska kriza počela se prelijevati i na realni sektor. Među „žrtvama" su rijetki hrvatski izvoznici, među kojima je i zagrebački Elektrokontakt, koji drži 35 posto svjetskog i 80 posto europskog tržišta regulatora energije i štapnih regulatora, elektroničkih spojeva koji se ugrađuju u kuhinjske štednjake.

Godišnje proizvodi gotovo 35 milijuna spomenutih spojeva, a dnevno ih 150.000 odlazi u izvoz.

„Naravno da se kriza odrazila na naše poslovanje", rekao je za www.banka.hr predsjednik uprave Elektrokontakta Vladimir Ferdelji. „Mi smo peti hrvatski izvoznik u SAD, a tamo je recesija već počela. Naš izvoz je znatno umanjen, bit će prepolovljen. U Europi recesija još nije počela, ali planiramo da će za iduću godinu iznositi oko 10 posto i da će trajati cijelu godinu. To znači da je oko 10 posto svih naših resursa suvišno, uključujući opremu i radnike", upozorava Ferdelji.

„Spomenute gubitke pokušat ćemo nadoknaditi nekim novim programima u koje ćemo ući. Ali ako ne uspijemo to konkurentno postaviti, morat će doći do redukcija", najavljuje Ferdelji.

„Otpuštanje i prodaja su krajnje mjere koje se primjenjuju kad više nemate izlaza. Vrlo uspješno surađujemo sa sindikatima, tako da ćemo prije otpuštanja primijeniti neke druge mjere koje se koriste na Zapadu. Na primjer, dodatni slobodni i neplaćeni dan u tjednu. No, to su privremene mjere koje ne možete primjenjivati beskonačno dugo", zaključuje Ferdelji.

Elektrokontakt drži 35 posto svjetskog i 80 posto europskog tržišta regulatora energije i štapnih regulatora, elektroničkih spojeva koji se ugrađuju u kuhinjske štednjake. Godišnje proizvodu gotovo 35 milijuna spomenutih spojeva, a dnevno ih 150.000 odlazi u izvoz.

Elektrokontakt je lani prihodovao 515 milijuna kuna uz dobit od 18,87 milijuna kuna. U izvoznim poslovima tvrtka ostvaruje oko 80 prihoda, a lani je kroz izvoz ostvaren prihod od 405,29 milijuna kuna.

Izvor: Bankamagazin

 

* * *
popusti-za-clanove-hiza

WLW – 10% popusta za članove HIZ-a

wlw-poslovna-trazilica.jpg

Više od 75 godina na europskom, te više od 15 godina na hrvatskom tržištu, WLW omogućuje lakše poslovanje gospodarstvenika.

WLW je izvor dragocjenih poslovnih informacija - na poslovnim tražilicama www.wlw.hr i europages.com su dostupne informacije za više od 1,6 milijuna gospodarskih subjekata iz 35 europskih država.
Takva online platforma, uz specijalizirana tiskana izdanja i elektroničke novosti osigurava brzu, jednostavnu i učinkovitu komunikaciju među poslovnim ljudima.

Korištenjem WLW usluga gospodarstvenicima je olakšano donošenje poslovnih odluka i omogućeno osvajanje novih kupaca, pronalaženje povoljnijih dobavljača te povećanje prepoznatljivosti njihovih kompanija na tržištu.

Članovi HIZ-a mogu, uz popust od 10% koristiti slijedeće usluge WLW-a:
prezentacija kompanije na poslovnoj tražilici www.wlw.hr
prezentacija kompanije na poslovnoj tražilici www.europages.com
objava oglasa u specijaliziranim tiskanim izdanjima WLW-a
objava vijesti u elektroničkom newsletteru
korištenje bonitetnih informacija i ekonomskih analiza

WLW omogućuje članovima HIZ-a korištenje svih usluga iz svoje ponude uz popust od 10%.

Kontakt:
WLW d.o.o. Zagreb, Fallerovo šetalište 22;
tel.01/30 30 500; fax 01 30 30 501
info@wlw.hr
www.wlw.hr

 

* * *

SPES – 10% popusta na usluge za članove HIZ-a

spes-global.jpg

SPES - centar za poduke i prevodilaštvo nudi:
- uslugu prevođenja
- sudske tumače
- simultano i konsekutivno prevođenje
- tečajeve stranih jezika
- poduke iz školskih predmeta

POSEBNA POGODNOST U 2008. GODINI
SPES nudi popust od 10 % na sve svoje usluge članovima udruge Hrvatski izvoznici!

Kontakt:
SPES - centar za poduke i prevodilaštvo d.o.o.
Garićgradska 11, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Radno vrijeme ureda: 8 - 20 sati
Matični broj: 1052632
Žiroračun: Zagrebačka banka d.d. - 2360000-1101311626
Tel / faks: 00 385 (0) 1 3095 915
E-mail: spes@spes.hr    

www.spes.hr

* * *

HEROLD Marketing CD Business - 5% popusta na poslovne pakete

herold-header.jpg

Iz širine podataka u njihovu dubinu....
HEROLD Marketing CD business najbrži je put prema unikatnoj bazi podataka o austrijskim poduzećima i ustanovama i osnova za sve daljnje marketinške akcije u vašem poduzeću. To je bitan i učinkovit alat za analizu vaše djelatnosti na austrijskom tržištu, odnosno sredstvo za analizu vaše konkurencije.

  • HEROLD Marketing CD business omogućuje neposredan pristup do najpotpunijih i najaktualnijih podataka o austrijskim poduzećima
  • Sadrži precizne podatke o više od 340.000 austrijskih poduzeća i ustanova (naziv poduzeća, adresa, telefon, faks, e-mail, internetska stranica, i sl.)
  • Marketinški relevantne dodatne informacije o približno 110.000 renomiranih poduzeća (profil poduzeća, opis djelatnosti, promet, broj zaposlenih, vozni park, i sl.)
  • Podaci o osoblju za cca 230.000 poduzeća (uključivo s imenima, stručnim nazivima, radnim mjestima)

herold-cd.jpg

Članovi Hrvatskih izvoznika ostvaruju popust od 5% kod kupnje poslovnih paketa HEROLD Marketing CD business.

Distribucija HEROLD Marketing CD business:
Hohnjec & Hohnjec poslovno savjetovanje
Jurja Žerjavića 8, 10000 Zagreb - HR
Tel: +386 (0)41 751 179, 
E-mail: iztok.hohnjec@siol.net
www.herold-data.net


 

* * *

Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a

hei_logo.jpg

 Hotel Express International, vodeći je svjetski business travellers program osnovan 1987. godine u Americi. Danas s glavnim uredom u Norveškoj u gradu Kristiansand  s 40 prodajnih i rezervacijskih  HEI ureda diljem svijeta.

 Svojim članovima Hotel Express omogućava 50% popusta na standardne cijene soba u oko 4000 hotela u 135 zemalja uključujući i Hrvatsku prema trenutno raspoloživim kapacitetima.

 U programu HEI nalaze se hoteli svjetski poznatih lanaca kao što su: Golden Tulip, Hilton, Best Western, Vienna International, Berjaya Hotels & Resorts, Radisson Hotels Worldwide,....

 Usluga hotelskog managementa tvrtke Hotel Express pravo je rješenje za outsourcing organizacije hotelskog smještaja i poslovnih putovanja za tvrtke čiji djelatnici prirodom posla češće putuju. Hotel Express pruža svakom korisniku brzu i kvalitetnu uslugu čime se rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke te ostvaruju značajne uštede.

hei-kartica.jpg

Uplatom godišnje članarine dostavit će Vam se HEI zlatnu karticu na Vaše ime i prezime, katalog hotela i račun. Povrat investicije u svaku članarinu je nakon 3-4 noćenja ukoliko se koriste hoteli regulirani ugovorom. Svako sljedeće noćenje je značajna ušteda što novca što Vašeg vremena u potrazi za hotelima

Svim članovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta na učlanjenje.

Kontakt:
Hotel Express International d.o.o.
Dr. Ante Starčevića 6,
44 000 Sisak
Hrvatska
Tel. +385 44 523 024
Fax.  +385 44 531 580
direktor@hot-ex.hr
www.hot-ex.hr
www.hot-ex.com

* * *

N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate.

Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

* * *

Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”

Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za
kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa.
KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s
ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s
računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom
pouzdanošću i trajnošću.
Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i
stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o
cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr
Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr

* * *

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2008. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći sljedeći link: unsubscribe ]