Oľujak 2005. / God. I / Broj 5
Intervju
Davor Čilić, pomoćnik ministrice vanjskih poslova i europskih integracija
Aktivnosti HIZ-a
Zajednički radni sastanak svih koordinatora odbora i pododbora s članovima Predsjedniątva HIZ-a

5. sjednica Predsjedniątva HIZ-a
Najave
Potpisivanje Sporazuma o suradnji Hrvatskih izvoznika i USAID projekta Poduzetna Hrvatska
Međunarodna suradnja
Europska unija pokrenula novu informativnu sluľbu podrąke izvozu zemalja u razvoju

Javni natječaji u Europskoj uniji - informacije Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija

Pretpristupni fondovi Europske unije: PHARE i SAPARD - informacije Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija
Hrvatska banka za obnovu i razvitak
HBOR: Financiranje izvoznog posla

Otvoren područni ured HBOR-a u Osijeku

Suradnja se nagrađuje; Projekt HBOR-a i partnera najbolji

Popusti za članove HIZ-a

Končar INEM d.d. popust od 3% za članove HIZ-a

Briefing d.o.o. popust od 15% za članove HIZ-a na servis praćenja javnih nadmetanja u regiji

Davor Čilić - pomoćnik ministrice vanjskih poslova i europskih integracija

1. Određivanjem datuma pregovora Republika Hrvatska je joą jedan korak bliľe Europskoj uniji. Po Vaąem miąljenju, kako će on utjecati na hrvatske izvozno orijentirane tvrtke, ali i hrvatski izvoz?

Određivanje datuma pregovora i otvaranje pretpristupnih fondova Europske unije za Republiku Hrvatsku zasigurno moľe pridonijeti samom razvoju Republike Hrvatske. Glavne su koristi pretpristupnih fondova njihov institucionalni i gospodarski učinak. Učinkovito koriątenje pretpristupnih fondova predstavlja iznimnu mogućnost gospodarskog jačanja konkurentnosti proizvodnje u RH i postizanja gospodarske i socijalne kohezije posebice kroz komponente koje pruľa PHARE program. Od gospodarskog učinka vaľniji je institucionalni učinak, tj. osposobljavanje Republike Hrvatske da izgradnjom institucionalne sposobnosti i potrebnih kadrova po ulasku u EU iskoriste čim veći dio sredstava koje nudi članstvo u Uniji.
PHARE program namijenjen je u najvećoj mjeri institucionalnom jačanju svih tridesetak poglavlja pravne stečevine, tako da će gotovo svi sektori imati bilo direktne ili indirektne koristi od samih fondova. No, treba zasigurno naglasiti da će posebno sektori zaątite okoliąa, transporta, poljoprivrede, regionalnog razvoja biti jedni od najvećih dobitnika. Razlog tih pretpostavki je količina sredstava koja je namijenjena za te sektore, s naznakama da će se ti iznosi povećavati pribliľavanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Posebice velike mogućnosti otvaraju se za hrvatske izvozno orijentirane tvrtke kroz javne natječaje Europske zajednice gdje mogu ponuditi svoje robe i usluge na jedinstvenom trľiątu Europske unije. U natječajima i ugovaranju mogu sudjelovati fizičke i pravne osobe iz zemalja članica EU-a, zemalja korisnica CARDS programa i zemalja kandidata za pristup Europskoj uniji. Tvrtke koje ľele sudjelovati na natječajima trebaju konzultirati web stranicu Ureda za suradnju EuropeAid na kojoj se raspisuju svi natječaji.

2. Kao zemlja kandidat Republika Hrvatska dobiva pravo koriątenja pretpristupnih fondova Europske unije. ©to hrvatska izvozna poduzeća mogu očekivati od pretpristupnih fondova Europskoj uniji, odnosno ąto trebaju poduzeti da bi korist za njih bila ąto veća?

Europska unija je Hrvatskoj iz pretpristupnih fondova iz proračunske 2005. godine namijenila 105 milijuna eura (80 milijuna za PHARE i 25 milijuna za ISPA-u), a u sklopu proračuna za 2006. godinu 140 milijuna eura (80 milijuna za PHARE, 35 milijuna za ISPA-u i 25 milijuna za SAPARD). Drľave kandidatkinje za članstvo u Uniji do sada su imale na raspolaganju tri instrumenta pretpristupnog tipa - ISPA, PHARE i SAPARD, od kojih posljednja dva otvaraju mogućnost podrąke poduzetnicima, izvoznicima i obrtnicima.

3. Koji su sljedeći koraci Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, a vezano uz pregovore s Europskom unijom?

Pregovori znače međusobno pojaąnjenje, usklađivanje i usvajanje pregovaračkih pozicija. Provode se na temelju acquisem s jedne i pregovaračke pozicije po pojedinom poglavlju zemlje kandidata s druge strane. Pregovori su fokusirani na harmonizaciju zakonodavstva zemlje kandidata s acquisem i sposobnost njene implementacije. Tijekom pregovora obje se strane dogovaraju oko načina usvajanja acquisa - stečevine zakona i pravila, političke orijentacije, prakse i obveza koje su zemlje članice usvojile temeljem Rimskog ugovora, Ugovora iz Maastrichta i Ugovora iz Amsterdama.
Ako zemlja kandidat smatra da će joj za harmonizaciju trebati viąe vremena moľe zahtijevati tzv. tranzicijski period (transition period), čija svrha i trajanje treba biti točno definirano unutar pregovaračke pozicije. U posebnim slučajevima zemlje kandidati mogu zahtijevati trajno odstupanje od acquisa (derogation).
Prvi korak je screening zakona za svako poglavlje koje se odvija u Bruxellesu uz sudjelovanje stručnjaka zemlje kandidata i Europske komisije. Za svako poglavlje acquisa screening se vodi u dvije faze - multilateralni i bilateralni. Svrha multilateralnog screeninga je informirati sve zemlje kandidate o čitavom acquisu po pojedinom poglavlju prilikom kojeg stručnjaci EK prezentiraju acquis i njegovu implementaciju u praksi. Svrha bilateralnog screeninga je podrobnije ispitivanje usklađenosti zakonodavstva pojedine zemlje kandidata s acquisem iz specifičnog poglavlja. Tom prilikom stručnjaci iz zemlje kandidata prezentiraju postojeći zakonodavni okviri te predlaľu odgovarajuća rjeąenja za usklađivanje i zajedno sa stručnjacima EK identificiraju područja koja nisu usklađena. Rezultat screeninga je dokument oko kojeg se slaľu obje strane.
Sve zemlje sastavile su pregovaračke delegacije čija veličina i kompozicija osigurava da su najvaľnija i najveća ministarstva i drľavne agencije direktno zastupljene u pregovaračkom procesu. Njihova veličina varira od 11 do 16 članova. U svim zemljama kao potpora pregovaračkom timu osnovane su radne skupine prema politikama EU-a. U radnim skupinama sudjeluju stručnjaci iz odgovarajućih ministarstava, drľavnih zavoda i agencija te akademici i znanstvenici. Radne skupine oblikuju nacrt pregovaračke pozicije i predaju ga pregovaračkom timu koji, u slučaju da se slaľe, predaje dokument Vladi u proceduru.

Prema iskustvu zemalja srediąnje i istočne Europe, Republika Hrvatska i njene institucije intenzivno rade na pripremi pregovaračkih pozicija:

1) Definiraju glavne nacionalne ciljeve i prioritete od kojih ne bi trebalo odstupati, te se za ta područja "izboriti" za tranzicijske periode
2) Izrađuju analize utjecaja acquisa na hrvatsko gospodarstvo u cilju oblikovanja pregovaračkih pozicija
3) Analiziraju utjecaj acquisa na bilateralne odnose s trećim drľavama, ne-članicama Unije, osobito zemljama regije
4) Analiziraju utjecaj glavnih područja acquisa na hrvatski proračun i financijsku perspektivu. Uvođenje acquisa treba planirati na način da se znatno ne povećava proračunski deficit, niti da se dovodi do daljnjeg zaduľivanja.
5) Vode računa o "problematičnim" područjima: zajednička poljoprivredna politika, regionalna politika i strukturni fondovi, proračun, zaątita okoliąa te pravosuđe i unutarnji poslovi





Zajednički radni sastanak svih koordinatora odbora i pododbora s članovima Predsjedniątva HIZ-a

U sklopu radnog sastanka koordinatora odbora i pododbora te članova Predsjedniątva udruge Hrvatskih izvoznika, odrľanog 24. veljače 2005. godine, dogovoreni su ciljevi buduće zajedničke suradnje između odbora na promicanju hrvatskog izvoza.
Koordinatori Odbora za paneuropsku dijagonalnu kumulaciju podrijetla, Odbora izvoznika prehrambene industrije, Odbora za primjenu carinskog sustava, Odbora za transport i ąpediciju, te Odbora izvoznika u Srbiju i Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Sloveniju odrľali su zajednički sastanak s članovima Predsjedniątva Hrvatskih izvoznika. Osnovna ideja radnog sastanka bila je predstavljanje rada pojedinih odbora i pododbora te pronalaľenje zajedničke inicijative kojom bi rad svih odbora postao joą kvalitetniji.
" Naąe aktivnosti i dalje moraju biti usmjerene prema prioritetnim postulatima da hrvatski proizvod bude konkurentan. Kriteriji konkurentnosti nacionalnih ekonomija po World Economic Forumu (WEF) obvezuju nas na takav pristup, jer definira prioritete pristupa trľiątu kapitala, vremenu koje uprava tvrtke troąi na birokraciju, poreznu politiku, vrijeme pokretanja biznisa, pristup kreditima i slično ", istaknuo je Ivan Kesić, koordinator Odbora za primjenu carinskog sustava i inicijator zajedničkog sastanka.

 5. sjednica Predsjedniątva HIZ-a



24. veljače 2005. godine u prostorima Uprave Končar Elektroindustrije d.d. odrľana je 5. sjednica Predsjedniątva HIZ-a. Članovi Predsjedniątva upoznati su s rezultatima rada udruge u 2004. godine i planom rada udruge za 2005. godinu, a usvojili su i financijsko izvjeąće rada udruge za 2004. godinu.

Potpisivanje Sporazuma o suradnji Hrvatskih izvoznika i USAID projekta Poduzetna Hrvatska

U skladu s planiranim aktivnostima Hrvatskih izvoznika u 2005. godini, 9. oľujka 2005. godine glavni tajnik Hrvatskih izvoznika Dubravko Miholić potpisat će, u ime Hrvatskih izvoznika, Sporazum o partnerstvu za tehničku potporu između Hrvatskih izvoznika i projekta USAID-a Poduzetna Hrvatska, koji u Hrvatskoj implementiraju tvrtke DAI & Nathan Group.
Svrha ovog sporazuma je jačanje HIZ-ovih mogućnosti određivanja i pruľanja kvalitetnih poslovnih usluga svojim članovima na odrľivoj osnovi, poboljąavanje kvalitete komercijalnih usluga koje pruľatelji poslovnih usluga pruľaju članovima HIZ-a i organiziranje aktivnosti, uključujući edukaciju, tehničku potporu, prikupljanje informacija i usluga usmjerenih na jačanje poslovanja članova HIZ-a.
Najvaľnija korist koju će članovi Hrvatskih izvoznika ostvariti potpisivanjem ovog sporazuma je besplatno pokusno koriątenje međunarodne trgovačke baze podataka (Global Trade Database), ąto će projekt Poduzetna Hrvatska omogućiti ekskluzivno HIZ-u. Za potrebe članova Hrvatskih izvoznika provest će se i staviti na raspolaganje besplatno ogledno ciljano istraľivanje trľiąta iz Global Trade Databasa za granu industrije ili grupu proizvoda po izboru HIZ-a. Također, organizirat će se prezentacija proizvoda trgovačkih druątava - članica HIZ-a na ciljanim međunarodnim sajmovima. Na području edukacije članovima HIZ-a omogućit će se prisustvovanje na stručnim seminarima s temama vezanim uz specifične grane i prema potrebama članova Hrvatskih izvoznika, a koje će subvencionirati projekt Poduzetna Hrvatska.

Europska unija pokrenula novu Informativnu sluľbu podrąke izvozu zemalja u razvoju

Europska unija je 4. veljače 2005. godine pokrenula unaprijeđenu i viąejezičnu verziju svoje on-line Informativne sluľbe podrąke ekspandirajućem izvozu zemalja u razvoju i pomoći proizvođačima tih zemalja koji ľele izvoziti na trľiąta EU-a. Nova Informativna sluľba podrąke ekspandirajućem izvozu zemalja u razvoju uključuje nova svojstva i ključne usluge sada dostupne na engleskom, francuskom, ąpanjolskom i portugalskom jeziku. Uključuje i novu uslugu 'Trľiąno mjesto' koja omogućava poslovanje između trgovaca i proąirene baze podataka trgovinske statistike. Nastavlja se rad na drugoj fazi sustava, koja će proąiriti opseg informacija kojima su obuhvaćeni uvozni zahtjevi vezani uz specifikaciju proizvoda i unutarnje oporezivanje u drľavama članicama, a trebala bi biti dovrąena u prvoj polovici 2005.godine. Sve informacije moľete naći na http://export-help.cec.eu.int

Javni natječaji u Europskoj uniji - informacije Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija

Od 1. veljače 2005. godine stupila je na snagu puna primjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruľivanju. Članak 72 Sporazuma o stabilizaciji i pridruľivanju omogućuje hrvatskim tvrtkama mogućnost sudjelovanja na svim natječajima o javnim nabavama u EZ, prema pravilima o nabavama koja vrijede u Zajednici. Tu se pruľa posebna prigoda izvoznicima da svoje proizvode ponude na cijelom trľiątu Europske unije. No naravno, prethodno se moraju upoznati s pravilima natječajne procedure unutar Europske zajednice i naučiti kako ispuniti traľene obrasce za prijavu svoje ponude na natječajima.
Natječaji se provode prema standardnim natječajnim procedurama Europske komisije. Natječaje i osnovne informacije o natječajima objavljuje Ured za suradnju EuropeAid na svojim Internet stranicama (http://www.europa.eu.int/comm/europeaid/) i u Sluľbenom glasilu Europskih zajednica - Serija C. Na natječaj se mogu javiti sve pravne ili fizičke osobe iz zemalja članica EU-a ili kandidata za članstvo.

Tijela odgovorna za provođenje natječajnog postupka i sklapanje ugovora s odabranim izvođačima za CARDS i pretpristupne programe u Republici Hrvatskoj kod dekoncentrirani projekta je Delegacija EK u RH. Za decentralizirane projekte institucija zaduľena za provedbu natječajnog postupka i sklapanje ugovora je Srediąnja jedinica za financiranje i ugovaranje u Ministarstvu financija (CARDS + PHARE/ISPA nakon akreditacije), dok će za SAPARD program natječajnu proceduru nakon dobivene akreditacije od strane EK provoditi Agencija za SAPARD.

Davor Čilić
Pomoćnik ministrice vanjskih poslova i europskih integracija

Sporazum o stabilizaciji i pridruľivanju (u daljnjem tekstu SSP) stupio je na snagu 1. veljače 2005. godine. Članak 72. SSP-a uređuje pitanje javnih nabava i propisuje sljedeće:
Danom stupanja na snagu SSP-a, hrvatskim trgovačkim druątvima (bez obzira na to jesu li osnovana u Zajednici ili ne) omogućen je pristup natječajima o javnim nabavama u Zajednici prema pravilima o nabavama koja vrijede u Zajednici, i to po jednako povoljnim uvjetima koja se primjenjuju i na druątva Zajednice.
S duge strane, druątvima Zajednice koja nisu osnovana u Hrvatskoj omogućit će se pristup natječajima o javnim nabavama u RH u skladu sa Zakonom o javnima nabavama, i to po jednako povoljnim uvjetima koja se primjenjuju i na hrvatska druątva najkasnije tri godine od stupanja na snagu SSP-a (dakle najkasnije 2008.), dok će druątvima Zajednice osnovanim u RH to isto biti omogućeno već sada samim stupanjem na snagu SSP-a.
Cjeloviti tekst SSP-a nalazi se na stranicama Ministarstva europskih integracija www.mei.hr

Javni natječaji Europske unije

Vezano uz pitanja o javnim natječajima, upućujemo vas na internetsku stranicu Europske unije TENDERS ELECTRONIC DAILY: http://ted.publications.eu.int/official/, gdje se mogu pretraľivati objavljeni javni natječaji u EU. Sve dodatne informacije o javnim nabavama nalaze se na stranici http://europa.eu.int/publicprocurement/info/index_en.htm. ©to se tiskovina tiče, javni natječaji u EU objavljuju se u Sluľbenom listu (Official Journal- Supplement to the Official Journal-Public procurement notices -http://ted.publications.eu.int/static/home/fr/homepage.ini ).

Tina Krce
ąefica Kabineta ministrice vanjskih poslova i europskih integracija

Pretpristupni fondovi Europske unije PHARE i SAPARD - informacije Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija

PHARE
Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetniątva vaľan je element komponente promicanja gospodarske i socijalne kohezije, prvenstveno stoga ąto se ono smatra ključnim čimbenikom regionalnog razvoja i vaľnim elementom restrukturiranja gospodarstva, smanjenja nezaposlenosti i jačanja regionalne konkurentnosti. Područja suradnje na području ekonomske i socijalne kohezije s naglaskom na poduzetničke aktivnosti u PHARE programu obuhvaćaju sufinanciranje istraľivanja trľiąta, promociju proizvoda, studijska putovanja, pomoć pri izlaganju na sajmovima, edukaciju i obuku, pomoć pri primjeni novih znanja i tehnologija. Treba naglasiti da kroz program PHARE nije moguće dobivanje direktnih financijskih iznosa preko 100 000 eura za pojedine male i srednje poduzetnike, izvoznike i obrtnike. Naime, pravila Europske unije o drľavnim potporama ne dopuątaju naruąavanje slobodne trľiąne utakmice i dovođenje jednog gospodarskog subjekta u prednost nad drugim (De-minimis pravilo EK o drľavnim potporama).
Korisnici sredstava iz PHARE programa mogu biti tijela drľavne uprave, javna poduzeća i nevladin sektor. Privatna poduzeća mogu se uključivati u komponentu gospodarske i socijalne kohezije, no nemaju pravo na dodjelu direktnih financijskih sredstava kojima bi ostvarivali profit u svom poslovanju jer bi takva potpora bila suprotna pravilima o zaątiti trľiąnog natjecanja i drľavnim potporama. Međutim, privatna trgovačka druątva imat će priliku sudjelovanja u programima horizontalnog tipa koje razviju drľavna tijela ili nevladine organizacije s ciljem promicanja razvoja poduzetniątva te se uključivati u obrazovne aktivnosti (primjerice obuku za pripremu kvalitetnih poslovnih planova, obuku o koriątenju fondova Europske unije) ili uz financijsku podrąku sudjelovati na sajmovima i povezivati se s poduzećima iz drľava članica Unije.

SAPARD
Financijska pomoć iz SAPARD fonda isplaćuje se projektima usmjerenim na sljedeća područja: ulaganje u poljoprivredne posjede, jačanje prerade i marketinga poljoprivrednih i ribarskih proizvoda, diversifikacija ruralnih gospodarskih djelatnosti, razvoj i jačanje ruralne infrastrukture, tehnička pomoć pri pripremi i praćenju projekata te kampanji informiranja javnosti, regeneracija i razvoj sela, izobrazba, poąumljavanje, pomoć udrugama proizvođača, poboljąanje obradivih povrąina i parceliranja, ulaganja u sustave kontrole kvalitete, veterinarske i biljne kontrole, poljoprivredno-okoliąne mjere, opskrbljenost vodom, zemljiąne knjige, savjetodavna pomoć pri upravljanju poljoprivrednim dobrima.
SAPARD je prvenstveno namijenjen privatnim poduzetnicima u području poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije te izvođačima javnih radova za izgradnju lokalne infrastrukture kojom se unapređuje ruralni razvitak.
Iskustva zemalja korisnica SAPARD programa pokazuje da su veće koristi od programa imali veći poljoprivredni proizvođači i prerađivačka industrija. Većina mjera usmjerena je na modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava kako bi njihovi proizvodi bili konkurentni te zadovoljavali uvjete stupanja na zajedničko trľiąte EU (sigurnost prehrambenih proizvoda, fitosanitarni standardi, marketing, zaątita potroąača, kontrola proizvodnih procesa, uvjeti rada). Slovenci su iskoristili SAPARD za izgradnju staja za krave muzare i uzgoj svinja te ulaganje u preradu kravljeg mesa. Nadalje, Slovenci su iskoristili SAPARD za pripremu infrastrukture za razvoj ruralnog turizma. Bugarska je najviąe uloľila u sektor mesa, vina, voća i povrća.

HBOR: Financiranje izvoznog posla

Na uspjeąnost realizacije izvoznog posla često utječe i mogućnost pribavljanja novčanih sredstava za nesmetanu proizvodnju, redovito izvrąavanje obveza iz izvoznih ugovora, osvajanje novih trľiąta i razvoj konkurentnog proizvoda.
Svaki će se izvoznik prije ili kasnije suočiti s pitanjima: Kada zatraľiti dodatna novčana sredstva, gdje ih nabaviti i po kojoj cijeni?
U realizaciji izvoznog posla s jedne strane se nalazi izvoznik, koji ľeli ąto prije naplatiti svoja potraľivanja, dok s druge strane kupac nastoji odgoditi plaćanje na ąto duľi rok te prebaciti dio rizika na izvoznika. Snaga tvrtke i njena konkurentska sposobnost u vrijeme zaključivanja ugovora ne ovisi uvijek samo o trľiąno prihvatljivom proizvodu i prihvatljivoj cijeni, već i raspoloľivim novčanim sredstvima za realizaciju posla te odobravanju povoljnih uvjeta plaćanja kupcu. Izvoznik je zbog rastuće konkurencije prisiljen odobravati ąto atraktivnije uvjete plaćanja svojim kupcima, a tu se onda suočava s dvije osnovne prepreke: potrebom za vanjskim financiranjem izvoza i rizikom neplaćanja.
Prije same realizacije konkretnog izvoznog posla izvoznik nikako ne smije zaboraviti sljedeće:

  • Temeljito i objektivno sagledati sve ili većinu rizika vezanih uz realizaciju izvoznog posla
  • Realno procijeniti troąkove vezane za umanjivanje ili uklanjanje rizika te
  • Procijeniti potrebu za dodatnim financiranjem, analizirati vlastite mogućnosti i raspoloľivu ponudu financiranja.
Gore navedeni koraci su međuovisni te smanjenje potencijalnih rizika predstavlja dodatni argument za lakąe i povoljnije pribavljanje novčanih sredstava od potencijalnih kreditora.

KAKO PROCIJENITI POTREBU ZA FINANCIRANJEM ?

Procjena potrebe za financiranjem i postavljanje financijskog okvira za realizaciju izvoznog posla jedan je od koraka koji je najbolje učiniti prije zaključivanja izvoznog posla s kupcem, kako kasnije ne bi doąlo do nepotrebnih produľenja rokova, problema s dobrim izvrąenjem posla, kao i eventualnih problema vezanih uz povećanje troąkova koje nismo na vrijeme predvidjeli i uključili u cijenu. Ta procjena podrazumijeva sljedeće:

  • Sagledati je li za realizaciju izvoznog posla potrebno odobriti kupcu odgodu plaćanja

Ponuda odgođenog plaćanja moľe biti jedan od faktora konkurentnosti prema stranom kupcu u situaciji kada konkurencija nudi bolje uvjete plaćanja za isti proizvod, pa postoji mogućnost gubitka izvoznog posla ako izvoznik nije spreman ponuditi iste ili duľe rokove plaćanja. S druge strane, svako odgođeno plaćanje povećava rizik izvozniku i povećava troąkove vezane za smanjivanje ili uklanjanje tih rizika pa treba paľljivo izmjeriti pozitivne i negativne strane odobrenja odgode plaćanja. Zbog vremenskog razmaka između nastanka izlaznih troąkova i vremena naplate od kupca, vjerojatno će se javiti i potreba za financijskim premoąćivanjem tog razdoblja. ©to je veća razlika između vremena nastanka izlaznih troąkova i naplate potraľivanja, veća je potencijalna potreba za novčanim sredstvima kako bi se premostio taj jaz.
Gore navedeni razlozi sigurno će potaknuti kupca na razmiąljanje je li za realizaciju određenog posla nuľno odobriti odgodu plaćanja i na koji rok. Kod donoąenja odluke izvozniku će pomoći i informacije o uobičajenim rokovima plaćanja za određene vrste roba i usluga, za određene industrijske grane te poznavanje običaja trľiąta na koje se izvozi. Dobar izvor takvih informacija su Hrvatska gospodarska komora, HBOR - Osiguranje izvoza, hrvatska predstavniątva u inozemstvu, Agencija za poticanje ulaganja i druge institucije kojima je zadatak poticati izvoz.

  • Odrediti namjenu financiranja

Jasnom identifikacijom namjene kredita (hoće li se kredit koristiti za financiranje obrtnih sredstava, trajnih osnovnih sredstava ili za investicije) postavlja se osnova i za sagledavanje drugih bitnih elementa kao ąto su ročnost (kratkoročni, srednjoročni i dugoročni krediti) i način koriątenja (npr. revolving kredit).
Razuman pristup financiranju podrazumijeva da se svaki dio imovine pokriva financijskim instrumentima sličnog dospijeća. ©to to znači? Kratkoročnu komponentu radnog kapitala trebalo bi pokriti kratkoročnim dugom, dok bi dugoročnu imovinu trebalo pokrivati dugoročnim dugom ili vlastitim kapitalom.
Velike narudľbe često zahtijevaju financiranje već u fazi proizvodnje da bi izvoznik mogao proizvesti robu potrebnu za izvoz, pa je u tom slučaju bitno osigurati redovito financijsko praćenje izvoza uglavnom kroz revolving kredite, ali ne treba zanemariti ni ostale mogućnosti dugoročnijeg kreditiranja koji jačaju izvoznikovu konkurentnost na stranim trľiątima, kao ąto su krediti kupcu i krediti dobavljača.

  • Dobro proučiti financijsko trľiąte i ponudu kredita radi sagledavanja troąkova različitih vrsta financiranja

Kamatne stope i uz kredit vezane naknade i troąkovi kod različitih kreditnih institucija te kod različitih oblika kredita mogu znatno varirati, pa izvoznik mora dobro procijeniti ponudu, sve troąkove vezane uz financiranje, njihov efekt na cijene i dobit, i to prije nego dogovori cijenu i uvjete plaćanja s kupcem.

  • Sagledati mogućnosti povrata kredita

Koriątenje kredita je koristan način financiranja redovnog poslovanja i unapređenja prodaje, ako se sačuva sposobnost poduzeća za vraćanje glavnice i kamata, pri čemu treba teľiti rentabilnosti imovine većoj od visine kamata.
Kod utvrđivanja potrebe izvoznika za dugoročnijim zaduľivanjem, prvenstveno treba voditi računa o odrľavanju prihvatljive zaduľenosti u odnosu na kapital te dovoljnom pokriću kamata, ąto znači da izvoznik treba zaraditi viąe posuđenim kapitalom od iznosa kamata koje mora platiti na ime tog kapitala. Mogućnost povrata kredita, odnosno kreditna sposobnost tvrtke ocjenjuje se temeljem ocjene sadaąnje financijske situacije tvrtke i plana budućih aktivnosti.

  • Sagledati rizike povezane s realizacijom izvoznog posla.

©to je izvozni posao rizičniji, biti će teľe i skuplje dobiti financiranje. Kreditor moľe traľiti od izvoznika da ugovori sigurnije načine plaćanja (npr. dokumentarni akreditivi, bankarske garancije, police osiguranja od političkih i komercijalnih rizika). Stoga i troąkove rizika treba unaprijed predvidjeti te ih prebaciti izravno na kupca ili ih ukalkulirati u cijenu.

  • Realno sagledati visinu potrebnih financijskih sredstava

Visina potrebnih financijskih sredstava uvelike ovisi o namjeni kredita (obrtna sredstva, trajna osnovna sredstva, ulaganja), ali i o faktorima kao ąto su djelatnost tvrtke, struktura kupaca u inozemstvu, faza razvoja u kojoj se izvoznik nalazi (početnik, početnik s poslovnim planovima i uzorcima proizvoda koji joą ne ostvaruje prihode, izvoznik koji već neko vrijeme radi i ostvaruje prihode) te financijska situacija tvrtke.
Kod planiranja potreba za financiranjem izvoznik treba imati u vidu trajanje procedura vezanih za odobrenje kredita. Temeljita priprema prije odlaska u banku znatno će pomoći kod prezentiranja dokumentacije i obrade samog zahtjeva izvoznika. Kredit će izvoznik najlakąe realizirati ako zadovoljava sljedeće kriterije:

  • kreditor ga dobro poznaje i siguran je u njegovo poslovanje
  • namjena kredita je opravdana i namijenjena unapređenju poslovanja i rastu izvoza
  • zahtjev izvoznika je razuman u smislu procjene potrebnog kreditnog iznosa i mogućnosti zaduľivanja

Kod prezentacije zahtjeva banci od izvoznika kreditor uobičajeno traľi sljedeće osnovne dokumente:

  • povijest poslovanja
  • poslovni plan (za domaće trľiąte i za izvoz)
  • dokumentaciju vezanu za izvoznu transakciju (akreditive, police osiguranja, uvozne dozvole, ugovore i drugo)
  • financijska izvjeąća za najmanje posljednje tri godine (bilance, račune dobiti i gubitka, porezna izvjeąća)- ako nije početnik i ako posluje tako dugo
  • projekcije toka gotovine, prihoda i troąkova (financijski plan)
  • informacije o upravljačkoj strukturi tvrtke
  • projekcije vraćanja postojećih i budućih dugovanja
  • popis imovine koja se eventualno nudi kao kolateral
  • Pripremila:
    Ruľica Adamović,
    HBOR-Osiguranje izvoza

    Otvoren područni ured HBOR-a u Osijeku

    Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) otvorila je 15. veljače 2005. godine u Osijeku svoj područni ured. Cilj otvaranja područnog ureda je postizanje joą bliľe i učinkovitije suradnje s hrvatskim poduzetnicima kao nosiocima gospodarskog razvoja Republike Hrvatske.
    Otvaranjem ureda u Osijeku Hrvatska banka za obnovu i razvitak nastavila je svoje područno ąirenje kao ąto je i najavljeno početkom godine. Nakon otvaranja ureda u Splitu prije neąto viąe od godine dana, te krajem proąle godine u Puli, ovo je treći područni ured drľavne razvojne i izvozne banke. Rad ureda obuhvaćat će pet ľupanija: Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku, Poľeąko-slavonsku i Virovitičko-podravsku ľupaniju.
    Osnovni cilj otvaranja područnog ureda u Osijeku je lakąi i brľi pristup informacijama o kreditnim programima HBOR-a, te pruľanje pomoći i savjeta poduzetnicima prilikom osmiąljavanja financijske strane projekta. Prema riječima Antona Kovačeva, predsjednika Uprave HBOR-a koji je otvorio ured u Osijeku, rad ureda bit će usmjeren na uspostavljanje joą kvalitetnije suradnje između HBOR-a i krajnjih korisnika, u prvom redu obrtnika, malih i srednjih poduzetnika. Tijekom proteklih nekoliko mjeseci Hrvatska banka za obnovu i razvitak uvela je dva nova programa za kreditiranje poljoprivrede, Program kreditiranja razvitka govedarske proizvodnje i Program kreditiranja podizanja dugogodiąnjih nasada. Budući je u Slavoniji poljoprivreda tradicionalno najjača grana gospodarstva, novi kreditni programi zasigurno će naići na dobar odaziv.
    Poslovanje područnog ureda, smjeątenog u prostorijama Tehnologijskog razvojnog centra Osijek, Gajev Trg 6, vodit će Hrvoje Galičić koji će svim zainteresiranim korisnicima kredita dati potrebne informacije i savjete koji im mogu pomoći u ąto uspjeąnijem budućem poslovanju. Ured će biti otvoren svakim radnim danom od 8 do 16 sati.

    Suradnja se nagrađuje; Projekt HBOR-a i partnera najbolji

    S velikim zadovoljstvom Vam predstavljamo nagradu za izvozni projekt, u kojem je kao jedan od partnera sudjelovala i Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Nagrađeni izvozni projekt je, sukladno izboru časopisa Trade & Fortfaiting Review u Rumunjskoj ,izabran među 37 najboljih poslova u 2004. godini,
    Posao su zajednički odradile izvozno-kreditne agencije Austrije (OEKB), Njemačke (Euler Hermes) i Hrvatske (HBOR), pa je stoga tekst o projektu i objavljen pod naslovom Uspjeh kroz suradnju (A collaborative Success)
    Ovim putem Hrvatski izvoznici čestitaju svom dragom partneru HBOR-u, a cjelovit tekst o projektu i nagradi na engleskom jeziku moľete pronaći klikom na link niľe:
    http://www.tfreview.com/xq/asp/sid.04AF8D31-3BF5-4044-BFD3-90BB453ED881/articleid.9A79001E-B91A-44BD-A610-C40F1CC08326/qx/display.htm

Končar INEM popust od 3% za članove HIZ-a za avansno plaćanje

Končar INEM d.d. odobrava 3% popusta članovima Hrvatskih izvoznika na cijeli asortiman prijenosnih i stolnih računala te servera, za avansno plaćanje.
Kontakti: web: www.racunala.koncar.hr, tel. 01 3655 307 ili e-mail pc.prodaja@koncar-inem.hr

Briefing d.o.o. popust od 15% za članove HIZ-a na servis praćenja javnih nadmetanja u regiji te koriątenje servisa u probnom periodu od 15 dana

Dugogodiąnjim praćenjem svih relevantnih medija u Hrvatskoj i regiji (BiH, Slovenija, Srbija i Crna Gora) stekli smo iskustvo u aľurnom i angaľiranom prijenosu informacija, čime smo postali pouzdan partner mnogim domaćim i stranim kompanijama.
Članicama udruge Hrvatskih izvoznika odobravamo popust od 15% na postojeće cijene pretplate za servis Praćenje nadmetanja u regiji te probni period za primanje javnih nadmetanja u trajanju od dva tjedna. Nadmetanja primate samo za djelatnost za koju ste zainteresirani, putem e-maila na dan objave, bez obzira o kojoj se zemlji radi.
Za sve dodatne informacije, molimo kontaktirajte - nadmetanja@briefing.hr ili tel. 01/3738 577.

© Sva prava su pridrľana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2005. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera poąaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]