Travanj 2005. / God. I / Broj 6
Intervju
Ivan Kesić, koordinator HIZ-ovog Odbora za primjenu carinskog sustava
Aktivnosti HIZ-a
Hrvatski izvoznici i projekt USAID-a Poduzetna Hrvatska potpisali Sporazum o partnerstvu za tehničku potporu

Poziv - Zajednički nastup hrvatskih proizvođača prehrambenih proizvoda na sajmu ANUGA 2005.
Najave
U pripremi potpisivanje Sporazuma o suradnji Hrvatskih izvoznika i Hrvatske udruge poslodavaca

Tribina Hrvatskih izvoznika o alatima za pomoć pri izvozu

Predstavljanje Međunarodne trgovačke baze podataka (Global Trade Database)
Međunarodna suradnja
Hrvatski izvoznici protiv privremene suspenzije Ugovora o slobodnoj trgovini između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine

Hrvatski izvoznici o odluci ministara vanjskih poslova Europske unije o odgodi početka pregovora s Republikom Hrvatskom

Sajam Interlog
Hrvatska banka za obnovu i razvitak
Financiranje i osiguranje izvoznog posla

Regionalna suradnja: HBOR i Knin potpisali Ugovor o poslovnoj suradnji

Korak dalje

U prva dva mjeseca 2005. godine izvoz veći 6,1 posto, a uvoz 3 posto

Popusti za članove HIZ-a

Končar INEM - 3 posto popusta članovima HIZ-a za avansno plaćanje

Briefing - 15 posto popusta članovima HIZ-a za servis praćenja javnih nadmetanja u regiji

Ivan Kesić, koordinator HIZ-ovog Odbora za primjenu carinskog sustava

1. Prolazi prva godina rada Hrvatskih izvoznika. Što Vi, kao član udruge, od samog početka smatrate najvećim uspjehom u radu udruge u prvoj godini?

Nakon osnivanja Hrvatskih izvoznika i usvajanja smjernica djelovanja HIZ-a koje se prije svega odnose na uspostavu što kvalitetnije suradnje s državnom upravom, poglavito izvršnom vlašću s kojom izvoznici gotovo svakodnevno kontaktiraju u uvozno-izvoznim poslovima, zapažen je veliki odaziv članova. Ono što smatram značajnim jest da nas je državna uprava prepoznala kao ozbiljnog partnera s jasnim ciljevima i namjerama, a ne kao još jednu novu udrugu na hrvatskoj sceni. To je po mom mišljenju najveći uspjeh u radu udruge u prvoj godini, a manifestirao se kvalitetnim pomacima u stvaranju uvjeta za izvozne poslove i povećanju izvoza što su potvrdili i statistički podaci. To je još daleko od onoga s čime izvoznici mogu biti zadovoljni, ali i mali pomaci daju nam dozu optimizma za budućnost.

2. Kakvo je, prema Vašem mišljenju, stanje hrvatskog izvoza i gospodarstva uopće i koje bi mjere trebalo poduzeti za njegovo poboljšanje?

Stanje hrvatskog izvoza i gospodarstva u ovom trenutku nije zadovoljavajuće, a ja bih čak rekao da je alarmantno zabrinjavajuće. Iako statistički podaci pokazuju da po prvi puta izvoz raste po većoj stopi od uvoza, ne možemo biti zadovoljni jer nam je pokrivenost uvoza izvozom manja od 50 posto, a deficit je premašio 6 milijardi američkih dolara. Drugi zabrinjavajući podatak je da Hrvatska ima jednaku strukturu izvoza kao i zemlje sa znatno nižom razinom BDP-a per capita te da Hrvatska zaostaje za ostalim tranzicijskim zemljama prema strukturi vanjske trgovine, što je zabrinjavajuće Hrvatska je ostvarila i najviši relativni trgovinski deficit u 2004. godini.
Kako poboljšati stanje? Prije svega mislim da ne postoji dovoljno političke volje za rješavanje problema. Političari se više bave sami sobom i u ovom trenutku perifernim stvarima. Zašto je to tako moglo bi se diskutirati. Problem nije jednostavan jer smo u trenutku kada se politika u Hrvatskoj svela na strančarenje, cjepidlačenje i nadmudrivanje pojedinaca, čak ne ni stranaka. Da ima političke volje, oni koji moraju stvoriti uvjete, a to je vlast, trebali su već davno krenuti radikalno i odlučno od kriterija konkurentnosti nacionalnih ekonomija po World Economic Forumu (WEF):

1. – pristup tržištima kapitala
2. – koliko vremena uprave tvrtki troše na birokraciju?
3. – potiče li porezna politika investicije?
4. – je li pokretanje novog biznisa jednostavno ili teško?
5. – pristup kreditima
6. – kvaliteta prometnica
7. – telekomunikacije
8. – troškovi zračnog prijevoza
9. – je li država pod udarom “odljeva mozgova”?
10. – kvaliteta menadžmenta i radne snage

Odgovori na postavljena pitanja uglavnom će imati negativan predznak. Danas je svima jasno zašto hrvatski proizvod nije konkurentan te da su glavni uzroci tome neefikasnost administracije, porezna politika, niski razvojni potencijali i kreditni rejting. SVE JE TO DIO ODGOVORA NA PITANJE ZAŠTO HRVATSKA JEDINA U REGIJI NE USPIJEVA ZNAČAJNIJE POVEĆATI IZVOZ, uz činjenicu da političari ne posvećuju dovoljno pažnje gospodarskim temama.
U rješavanje tih kapitalnih problema MORA SE UKLJUČITI STRUKA i oni koji imaju dugogodišnje praktično iskustvo na međunarodnom planu, a ne teoretičari. Mnogo više znaju gospodarstvenici koji svakodnevno komuniciraju s inozemnim partnerima jer je stvarnost ipak drugačija od teorije. Strukture vlasti još uvijek misle da je dovoljno naše zakone uskladiti s međunarodnim i da će se sve kasnije automatski rješavati. A kada te zakone treba provesti nastaju problemi, poglavito u izvršnoj vlasti, pa često nema rezultata i po nekoliko godina. Potom dođu novi izbori, promijeni se vlast i opet sve kreće ispočetka...i tako već 15 godina.
Nisam pesimist, ali se bojim da nam je potrebno još puno vremena da promijenimo naše razmišljanje i pristup rješavanju problema. Za to su potrebne radikalne promjene, a za to još uvijek ne postoji politička volja. Jači je nepotizam, stranačka politika i interesi manjih skupina i pojedinaca.
Upravo u načinu rada i razmišljanju koje je prisutno u HIZ-u vidim šansu za brže pomake, uz uvjet da nas vlast malo više sluša i prihvati naše prijedloge i sugestije te nas aktivnije uključi u donošenje rješenja.
Danas je imperativ da svi daju svoj doprinos te da se ne govori samo o političkim križaljkama nego i o stručnjacima. Vlast mora preuzeti svoj dio odgovornosti i poticati brza rješenja. A brzih rješenja, nažalost, nema jer su učinjene velike greške, počevši od privatizacije pa sve do niske razine integracije na međunarodnom tržištu i unutarindustrijske specijalizacije.
Hrvatska ni danas nema definirane strateške ciljeve gospodarstva, a vlast nema odgovor kako stvoriti uvjete za profitabilnost proizvoda.

3. Kad god spomenemo izvoz, odmah se javlja problematika carina. S obzirom na Vaše iskustvo kao izvoznika, ali i djelatnika carine, što smatrate da je moguće napraviti za rješavanje tog problema?

Točno je da se pri spominjanju uvozno-izvoznih poslova odmah spominje carina, carinski sistem i carinska politika. To je i logično jer carinska je služba bitan čimbenik u realizaciji ugovorenog uvozno-izvoznog posla. Nažalost, mnogi u strukturi vlasti nisu prepoznali tu važnost te su smatrali da je to “nekakvo nužno zlo” koje može organizacijski ostati onakvim kakvo je bilo i u bivšoj Jugoslaviji. Vlast nije prepoznala da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, za razliku od razdoblja do 1990. godine, donosi gotovo bescarinski pristup tom tržištu, i da je pred carinskom službom kao i pred hrvatskim gospodarstvenicima razdoblje prilagodbe potrebno za zadovoljavanje uvjeta nužnih za uključenje. Naime, EU nije ništa drugo nego skup prava i propisa koji obvezuju sve članice.
Prevladavalo je mišljenje da je dovoljno uskladiti carinske legislative i brojne carinske propise i pravilnike (kao dio od 80.000 zakona i propisa EU-a koje Hrvatska treba najprije prevesti kako bi resorna ministarstva i službe mogle krenuti u izradu hrvatskih propisa i zakona) te da je posao carinske birokracije time završen.
Tu su zaboravili ili zanemarili kopenhagenske odluke sa sastanka Europskog vijeća iz 1993. godine o prijemu svih pridruženih zemalja srednje i istočne Europe koje moraju ispuniti i sljedeće uvjete:
- stabilnost institucija
- postojanje tržišnog gospodarstva
- sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva
To pojednostavljeno znači da se institucije koje provode zakone moraju stalno stručno ojačavati, educirati za nove uvjete poslovanja i te doći na razinu na kojoj će moći udovoljiti kriterijima EU-a s jedne, te interesima gospodarstva Hrvatske s druge strane. Nova vlast – novi ljudi – nema kontinuiteta struke.
Danas ne vidim probleme u zakonodavnom dijelu jer ta pravila odavno postoje u zemljama u koje izvozimo. Problem je u organizaciji djelovanja carinske službe i, mogu slobodno kazati, stručnosti pojedinih djelatnika. To je specifična djelatnost koja traži kontinuiranu edukaciju i u tom smislu postoje carinske škole, pa čak i akademije (USA). Mi, nažalost, takve škole nemamo iako je bilo pokušaja njenog osnivanja. Zato se događa da se ljudi zapošljavaju bez prethodnog iskustva i znanja te se vrlo brzo izgube u moru propisa i zakona, a odgovornosti gotovo da nema.
Također mislim da je komunikacija i s drugim državnim organima nedostatna pa često dolazi do sukoba nadležnosti i dualizma u postupku, a sve u konačnici na štetu izvoznika koji to plaćaju, ponekad i s drastičnim posljedicama.
Takva situacija dovela je do jačanja sivog tržišta, nekontroliranog uvoza i stvaranja nepotrebnih troškova izvoznicima. Moram napomenuti da ne kritiziram carinike jer njima jednostavno nisu stvoreni uvjeti za normalan rad. Problemi s kojima se svakodnevno suočavaju su: loša organizacija, male plaće i nedovoljna edukacija. Tu se opet može postaviti pitanje o političkoj volji za promjenama.

4. I na kraju, kakvi su planovi HIZ-ovog Odbora za primjenu carinskog sustava čiji ste Vi koordinator?

Planovi HIZ-ovog Odbora za primjenu carinskog sustava i tijekom 2005. godine bit će usmjereni upravo prema rješavanju problema koje sam već naveo. Mi smo i prilikom pokretanja odbora jasno kazali da ne želimo biti kritizeri carinske službe nego, sukladno usvojenim smjernicama djelovanja HIZ-a, utjecati na uspostavu kvalitetnije suradnje s državnom upravom, kako bismo našim iskustvom i znanjem pomogli da se što prije stvore uvjeti za povećanje izvoza uz poštivanje svih normi EU-a. Naime, razvoj ukupnog svjetskog gospodarstva i tržišne ekonomije sve više ističe potrebu za što bržim protokom roba i usluga u carinskom postupku jer logistika i snabdijevanje inozemnih gospodarstava funkcioniraju uglavnom po principu just-in-time. Tražit ćemo reorganizaciju carinske službe u cilju navedenih postulata i u skladu s principima carinske službe članica EU-a. Svjestan sam da to iziskuje radikalne promjene, ali na temelju svog osobnog dugogodišnjeg rada u carinskoj službi i iskustva na međunarodnom planu argumentirano stojim iza navedenih činjenica. Članovi odbora također imaju veliko iskustvo i po toj smo problematici istomišljenici. Postavlja se samo pitanje ima li političke volje za takvim promjenama ili su neki drugi interesi jači od interesa izvoznika i gospodarstva općenito.
Kako je rad odbora javan organizirat ćemo tribine s temama o kojima ovisi razvoj izvoza u segmentu carinskog sistema na kojima će se iznositi problemi iz svakodnevnice, a bit će i prilika za razmjenu ideja za poboljšanje izvoza. Nadam se da će i carinska služba prepoznati naše dobre namjere te biti spremna na kvalitetniji dijalog nego što je to bila protekle godine.





Hrvatski izvoznici i projekt USAID-a Poduzetna Hrvatska potpisali Sporazum o partnerstvu za tehničku potporu

Hrvatski izvoznici i projekt USAID-a Poduzetna Hrvatska potpisali su Sporazum o partnerstvu za tehničku potporu kojim se definiraju područja međusobne suradnje HIZ-a i PH-a, a čiji je glavni cilj povećanje izvoza i zaposlenosti. Sporazum je potpisao Dubravko Miholić, glavni tajnik HIZ-a, te Paola Lang, direktorica projekta Poduzetna Hrvatska, kojeg u Republici Hrvatskoj provode američke konzultantske kuće DAI i Nathan Group.
Svrha ovog sporazuma je jačanje HIZ-ovih mogućnosti pružanja kvalitetnih poslovnih usluga svojim članovima, poboljšavanje kvalitete komercijalnih usluga namijenjenih članovima te organiziranje aktivnosti usmjerenih na jačanje poslovanja članova HIZ-a, uključujući edukaciju, tehničku potporu te prikupljanje informacija.
"Suradnja koja će proizaći iz partnerstva s projektom Poduzetna Hrvatska usmjerena je na dva segmenta bez kojih nema razvoja niti povećanja izvoza. Prvi je segment edukacija, a drugi povezivanje i razmjena informacija. Poduzetna Hrvatska će članovima HIZ-a omogućiti sudjelovanje na stručnim seminarima", istaknuo je Dubravko Miholić, glavni tajnik HIZ-a.
Zahvaljujući potpisanom sporazumu članovi Hrvatskih izvoznika moći će dobiti besplatno ogledno ciljano istraživanje tržišta iz Global Trade Databasea za granu industrije ili grupu proizvoda po izboru HIZ-a, a po prvi puta moći će koristiti i probni period potpuno besplatnog pristupa međunarodnoj trgovačkoj bazi podataka (Global Trade Database). PH će također organizirati prezentacije proizvoda članica HIZ-a na ciljanim međunarodnim sajmovima. S druge strane, međunarodni stručnjaci iz redova Poduzetne Hrvatske imat će priliku članovima HIZ-a prenijeti svoja iskustva stečena radom u različitim zemljama, kako bi se potaknuo izvoz i zaposlenost.

 Poziv - Zajednički nastup hrvatskih proizvođača prehrambenih proizvoda na sajmu ANUGA 2005.



Prva zajednička aktivnost Hrvatskih izvoznika i projekta USAID-a Poduzetna Hrvatska, proizašla iz potpisanog Sporazuma o tehničkom partnerstvu Hrvatskih izvoznika i Poduzetne Hrvatske, zajednički je nastup hrvatskih proizvođača prehrambenih proizvoda na sajmu ANUGA 2005. u Kölnu, koji će se održati od 8. do 12. listopada 2005. godine. Ono što je najvažnije za članove Hrvatskih izvoznika iz prehrambenog sektora jest da Poduzetna Hrvatska u potpunosti preuzima troškove transporta, najma štanda, izrade svih kataloga i promotivnih materijala te odabir prodajnih agenata za prezentiranje proizvoda. Također, spremni su vam pružiti tehničku podršku i savjetovanje glede poboljšanja, certificiranja, pakiranja i označavanja vašeg proizvoda do odlaska na sajam.
Stoga, ako zadovoljavate standarde koje zahtjeva izvoz (HACCP, dozvolu za izvoz ili je proces za dobivanje u tijeku) te imate dovoljne količine proizvoda za izvoz (ili planirate povećanje količine kroz povećanje kapaciteta), ovim vas putem pozivamo da se pridružite inicijativi i molimo da se što prije javite Igoru Zgrabljiću u Poduzetnu Hrvatsku, na GSM: 098/984-2793 ili e-mail: igor_zgrabljic@ph.com.hr. Kao i uvijek, tajništvo Hrvatskih izvoznika je otvoreno za sva vaša pitanja i pomoć.

U pripremi potpisivanje Sporazuma o suradnji Hrvatskih izvoznika i Hrvatske udruge poslodavaca

U skladu s planiranim aktivnostima Hrvatskih izvoznika u 2005. godini, Hrvatski izvoznici i Hrvatska udruga poslodavca pripremaju potpisivanje Sporazuma o suradnji.
Temeljem ovog Sporazuma HIZ i HUP dogovaraju poslovnu suradnju na području poticanja hrvatskog izvoza, uzimajući u obzir ulogu HUP-a kao neovisne udruge hrvatskih poslodavaca i poduzetnika te ulogu HIZ-a kao predstavničkog tijela društava i organizacija čija je misija poticanje i zastupanje interesa hrvatskog izvoza.

Tribina Hrvatskih izvoznika o alatima za pomoć pri izvozu

Veliko nam je zadovoljstvo najaviti našu iduću tribinu. Hrvatski izvoznici u suradnji s našim dragim članovima: Bureau Veritas Croatia d.o.o., Coris asistencija d.o.o. i Adriatic Zagreb d.o.o., ovim vas putem pozivaju na zajedničku tribinu pod nazivom «Alati za pomoć pri izvozu».
Tribina će se održati 14. travnja 2005. u dvorani Strasbourg Europskog doma Zagreb, s početkom u 10 sati. Prezentaciju će održati predstavnici tvrtki suorganizatora tribine koji će odgovarati i na pitanja, a predviđeno je i predstavljanje problematike certificiranja, pravne pomoći u inozemstvu i faktoringa.
Molimo da nam najavite dolazak e-mailom: info@hrvatski-izvoznici.hr., faxom: 01/4923 797 ili telefonom: 01/4923 796.

Predstavljanje Međunarodne trgovačke baze podataka (Global Trade Database)

Zahvaljujući sporazumu s projektom Poduzetna Hrvatska, članovi Hrvatskih izvoznika moći će u probnom periodu besplatno pristupati međunarodnoj trgovačkoj bazi podataka (Global Trade Database) i dobiti besplatno ogledno ciljano istraživanje tržišta iz Global Trade Databasea. Kako biste što kvalitetnije iskoristili probni period pristupa bazi podataka, Hrvatski izvoznici i projekt Poduzetna Hrvatska pripremili su prezentaciju Global Trade Databasea koju će za članove HIZ-a održati Pierre Goffinet, direktor europskog ureda Global Trade Information Services, i Mary Ann Boukalis, potpredsjednica Global Trade Information Services.
Predstavljanje je predviđeno 20. travnja 2005. godine, a o točnom vremenu i mjestu prezentacije obavijestit ćemo vas na vrijeme putem e-maila.

Hrvatski izvoznici protiv privremene suspenzije Ugovora o slobodnoj trgovini između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine

Članovi Odbora izvoznika prehrambene industrije, Odbora za primjenu carinskog sustava te Pododbora za izvoz u Bosnu i Hercegovinu udruge Hrvatski izvoznici oštro se protive privremenoj jednostranoj suspenziji dijela Ugovora o slobodnoj trgovini između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine.
Odlukom Vijeća ministara Republike Bosne i Hercegovine o privremenoj obustavi primjene nulte carinske stope na mlijeko i mliječne proizvode te meso i mesne prerađevine iz Hrvatske, koja je trebala biti primjenjivana sukladno Ugovoru o slobodnoj trgovini, hrvatski prehrambeni proizvodi i njihovi proizvođači dovedeni su u neravnopravan položaj na bosanskohercegovačkom tržištu.

"Hrvatski izvoznici su za punu provedbu Ugovora o slobodnoj trgovini između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine, ali svakako podupiremo nastojanja Vlade Republike Hrvatske da ova provedba bude prihvatljiva za obje strane potpisnice ugovora. Iako će suspenzija utjecati na konkurentnost hrvatskih izvoznih proizvoda u Republici Bosni i Hercegovini, uvjereni smo da je većina hrvatskog izvoznog asortimana izuzetno dobro pozicionirana, pa će najveća šteta u konačnici pasti na teret potrošača u Bosni i Hercegovini", istaknuo je Milan Tadić, koordinator HIZ-ovog Odbora izvoznika prehrambene industrije.
O značaju bosanskohercegovačkog tržišta za hrvatske izvozno orijentirane tvrtke najbolje govori podatak da je Bosna i Hercegovina drugi vanjskotrgovinski partner Republike Hrvatske, te je u 2004. godini ostvaren izvoz od 1,15 milijardi USD što je u odnosu na 2003. godinu, u kojoj je ostvaren izvoz u vrijednosti od 892 milijuna USD, povećanje od 29,3 posto.

Hrvatski izvoznici o odluci ministara vanjskih poslova Europske unije o odgodi početka pregovora s Republikom Hrvatskom

Udruga Hrvatski izvoznici podupire intenzivan nastavak aktivnosti vezanih uz početak pregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, ali ne smatra da je sam izvoz Republike Hrvatske ozbiljnije ugrožen odlukom ministara vanjskih poslova Europske unije o odgodi početka pregovora.
"Ulazak Hrvatske u Europsku uniju te početak pregovora o pristupanju Europskoj uniji je izuzetno važno pitanje. Odgoda početka pregovora može za posljedicu imati snižavanje boniteta te porast troškova kapitala i time usporavanje svih gospodarskih aktivnosti. Hrvatski izvoznici s jedne strane izražavaju žaljenje što je došlo do odgode o početku pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, no s druge strane smatramo da to odgađanje hrvatskim gospodarstvenicima koji će znati korisno iskoristiti ovo pretpristupno razdoblje, daje više vremena za pripremu za žestoku tržišnu konkurenciju koja vlada u Europskoj uniji" , izjavio je Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika, osvrćući se na odluku ministara vanjskih poslova Europske unije o odgodi početka pregovora s Hrvatskom.
Početak pregovora s Europskom unijom bio bi snažan poticaj za intenzivniju gospodarsku suradnju i trgovinu sa zemljama članicama Europske unije, pa tako i za izvoz, ali kako su izvozni poslovi složeni i iziskuju dugotrajne pripreme, edukaciju, analize i istraživanje tržišta, razvoj proizvoda i usluga te je za realizaciju uspješnog izvoznog posla potrebno i više od godinu dana, ova odgoda ne može kratkoročno značajnije utjecati na izvoz. Također, hrvatskim izvoznicima već su sada na raspolaganju određene pogodnosti, pristup na javne natječaje Europske unije, kao i određena sredstva koja Hrvatska ostvaruje kao zemlja kandidat. Upravo stoga Hrvatski izvoznici smatraju da se hrvatske tvrtke trebaju više fokusirati na taj segment pripremnih aktivnosti u razdoblju do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

SAJAM INTERLOG - SPECIJALIZIRANI SAJAM LOGISTIKE

Interlog – specijalizirani sajam logistike održati će se od 31. svibnja do 2. lipnja 2005. godine u Messegelände Welsu, u Austriji.
Proizvodi i grupe proizvoda koje se predstavljaju na ovom sajmu su

  • protok materijala
  • sistemi za identifikaciju

  • tehnika označavanja
  • tehnika za skladišta

  • tehnika za prijenos robe
  • oprema za poduzeća

Više informacija možete pronaći na internet stranici www.connecting-contacts.at.

Financiranje i osiguranje izvoznog posla – kontakt osobe za članove HIZ-a

Kako bi naši članovi što brže i kvalitetnije dobili sve potrebne informacije u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, veliko nam je zadovoljstvo predstaviti Vam osobe koje su u ime HBOR-a zadužene za kontakt s članovima Hrvatskih izvoznika. Stoga sva Vaša pitanja vezana uz osiguranje izvoznog posla možete uputiti Branki Perišić, na telefon 01/ 45 91 548 ili e-mail: bperisic@hbor.hr, a za pitanja financiranja izvoznog posla možete se obratiti Ivi Saragi, na telefon 01/ 45 91 526 ili e-mail:
isaraga@hbor.hr.

Regionalna suradnja: HBOR i Knin potpisali Ugovor o poslovnoj suradnji

U cilju daljnjeg jačanja cjelokupnog hrvatskog gospodarstva kroz poticanje razvoja na područjima od posebne državne skrbi Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i grad Knin potpisali su 25. veljače 2005. godine Ugovor o poslovnoj suradnji.
Nakon potpisivanja Ugovora o poslovnoj suradnji s Poglavarstvom Gospića u ožujku 2004. godine, novim ugovorom s Kninom HBOR i u ovoj godini nastavlja poticati razvoj na područjima od posebne državne skrbi kroz povlaštene uvjete kreditiranja putem svojih programa i pružanjem podrške u pregovaranju i provođenju projekata.
Ugovorom kojeg su potpisali predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev i gradonačelnik Knina Vinko Marić utvrđena je poslovna suradnja na poticanju razvitka malog i srednjeg poduzetništva na području grada Knina. Krajnji cilj zajedničkih napora u ovom smjeru je pretvaranje Knina u privlačno poduzetničko područje koje će moći privući kvalitetne investicijske projekte domaćih i stranih poduzetnika.
HBOR i Knin pritom će posebnu pažnju posvetiti stvaranju svih potrebnih tehničkih i financijskih preduvjeta za budući poslovni razvoj Knina i okolice što podrazumijeva komunalno opremanje zemljišta i stvaranje uvjeta za prodaju zemljišta ili građevina po povoljnim cijenama, provođenje olakšica kroz poreze, naknade i doprinose, kreditiranje poduzetnika pod povoljnim uvjetima te osnivanje poslovnih centara. Osim toga, stručnjaci iz državne razvojne banke radit će na koordinaciji pojedinih projekata, uspostavljanju suradnje s trećim osobama radi prikupljanja dodatnih poticajnih sredstva i pregovaranju sa zainteresiranim inozemnim ulagačima.
Regionalno usmjeravajući sredstva u cilju uravnoteženja razvitka svih područja Republike Hrvatske, a posebno područja od posebne državne skrbi, HBOR je do kraja 2004. godine za Šibensko-kninsku županiju i Knin putem svojih kreditnih programa odobrio 1.119 kredita u ukupnom iznosu od 1.279 milijuna kuna. Odobreni krediti bili su namijenjeni razvitku gospodarskih djelatnosti, turizma, infrastrukture te malog i srednjeg poduzetništva.

U prva dva mjeseca 2005. godine izvoz veći 6,1 posto, a uvoz 3 posto

Hrvatska je u prva dva mjeseca ove godine izvezla roba u vrijednosti od 7,25 milijardi kuna, što je za 6,1 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, dok je uvoz povećan za 3 posto, na 13,7 milijardi kuna, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Iskazan u američkim dolarima, hrvatski je izvoz u prva dva ovogodišnja mjeseca porastao za 11,7 posto, na 1,26 milijardi dolara, dok uvoz bilježi rast od 8,5 posto, na 2,37 milijardi dolara.
Tako vanjskotrgovinski deficit za siječanj i veljaču iznosi 6,45 milijardi kuna ili 1,12 milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 52,9 posto.
Iskazan u kunama, deficit je u prva dva mjeseca ove godine smanjen za 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Deficit iskazan u dolarima zabilježio je rast od 5,1 posto.
Najveći dio izvoza u prva dva ovogodišnja mjeseca, odnosno više od 1,17 milijardi USD ostvarila je prerađivačka industrija na koju se odnosi i najveći dio uvoza - gotovo 2 milijarde USD. Pritom je izvoz prerađivačke industrije povećan za 11,2 posto, a uvoz za 5,7 posto.
Promatrano pojedinačno prema djelatnostima, vrijednosno najveći izvoz od 139,85 milijuna USD u promatranim je mjesecima ostvarila proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, koja bilježi i jedan od najvećih, 48-postotni rast izvoza u odnosu na isto razdoblje lani.
Tradicionalno najveći izvoznik, hrvatska brodogradnja, koju statistika vodi kao proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava, istodobno je ostvarila izvoz u vrijednosti od 127,17 milijuna USD, što je 19,9 posto manje nego u istom razdoblju lani.
Nasuprot tome, snažan rast izvoza u prva dva mjeseca bilježe, primjerice, proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (za 82,1 posto), proizvodnja uredskih strojeva i računala (57,5 posto) te proizvodnja proizvoda od metala (41,1 posto). HINA

Končar INEM popust od 3% za članove HIZ-a za avansno plaćanje

Članovima Hrvatskih izvoznika Končar INEM odobrava 3 posto popusta na cijeli asortiman prijenosnih i stolnih računala te servera za avansno plaćanje.
Kontakti: web: www.racunala.koncar.hr, tel. 01 3655 307 ili e-mail pc.prodaja@koncar-inem.hr

Briefing - 15 posto popusta članovima HIZ-a za servis praćenja javnih nadmetanja u regiji te korištenje servisa u probnom periodu od 15 dana

Dugogodišnjim praćenjem svih relevantnih medija u Hrvatskoj i regiji (BiH, Slovenija, Srbija i Crna Gora) stekli smo iskustvo u ažurnom i angažiranom prijenosu informacija, čime smo postali pouzdan partner mnogim domaćim i stranim kompanijama.
Članicama udruge Hrvatskih izvoznika odobravamo popust od 15% na postojeće cijene pretplate za servis 'Praćenje nadmetanja u regiji' te probni period za primanje javnih nadmetanja u trajanju od dva tjedna. Nadmetanja primate samo za djelatnost za koju ste zainteresirani, putem e-maila na dan objave, bez obzira o kojoj se zemlji radi.
Za sve dodatne informacije, molimo kontaktirajte - nadmetanja@briefing.hr ili tel. 01/3738 577.

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2005. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]