Srpanj 2005. / God. I / Broj 9
     
Intervju
Davorin Spevec, direktor Zagrebačkog velesajma
Aktivnosti HIZ-a
Hrvatska poštanska banka i Hrvatski izvoznici potpisali Sporazum o suradnji

Prezentacija Hrvatskih izvoznika: "Mogućnosti kvalitetnijeg izvoza na tržište Republike Njemačke"

Hrvatski izvoznici i Hrvatska gospodarska komora potpisali Sporazum o suradnji
Najave
Središnja baza podataka Hrvatskih izvoznika - upitnik
Međunarodna suradnja
Savezna Republika Njemačka – Osnovni podaci
HBOR
Hrvatska banka za obnovu i razvitak započela s provedbom novog kreditnog programa namijenjenog kreditiranju projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije
Korak dalje

N-LAB poslovni software

Nova CEPP internet stranica

Hrvatska zaostaje na ključnim područjima konkurentnosti

Popusti za članove HIZ-a

N-LAB - popust članovima HIZ-a od 10 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21

Končar INEM - 3 posto popusta članovima HIZ-a za avansno plaćanje

Briefing - 15 posto popusta članovima HIZ-a za servis praćenja javnih nadmetanja u regiji te korištenje servisa u probnom periodu od 15 dana

Davorin Spevec, direktor Zagrebačkog velesajma

Zagrebački velesajam je jedan od simbola gospodarstva grada Zagreba, ali i cijele Hrvatske. Što biste Vi, kao direktor ZV-a, izdvojili kao najveće uspjehe u poslovanju?

Zagrebački velesajam je u protekle tri godine znatno obogatio svoj program izlaganja. U standardnoj godišnjoj ponudi Zagrebačkog velesajma nalazi se 25 do 30 specijaliziranih sajmova i opći Jesenski međunarodni zagrebački velesajam. Gotovo svi oni su već tradicionalni sajmovi s dužim vijekom održavanja pa je potreba osvježenja ponude, odnosno sadržaja sajmova, bila neophodna. Uvažavajući potrebe tržišta i suvremene trendove u svjetskoj sajamskoj industriji, Zagrebački velesajam je u godišnji kalendar uvrstio nove projekte koji osvajaju svoje mjesto na tržištu. Stoga očekujemo da će velesajam, zahvaljujući takvim projektima, uskoro postati respektabilno mjesto okupljanja struke i poslovne zajednice.
Međunarodni dani marketinga – Prime – pokazali su koliko je ova rastuća djelatnost imala potrebu za sajamskom prezentacijom svojih potencijala. Loring - sajam lova i ribolova – okuplja veliki broj zaljubljenika u ovaj iznimno atraktivne sportsko rekreativne aktivnosti. U program sajmova smo uveli projekt koji se bavi zaštitom okoliša, ekotehnologijom i komunalnom opremom – Emat – i u suradnji sa stranim partnerima organiziramo jedan od regionalno najuspješnijih sajmova ove tematike. Nakon višegodišnjeg izostanka, na Zagrebački velesajam smo vratili inovatore, koji sada nastupaju u okviru izložbe ARCA na Jesenskom velesajmu. U okviru jesenskog termina također održavamo nove specijalizirane sajmove koji obogaćuju ponudu i privlače pažnju publike, a to su Izložba proizvoda i usluga ruralnih područja Eko etno Hrvatska te Sajam energetike, elektronike i automatike. Obrazovanje je zastupljeno na gotovo svim našim specijaliziranim sajmovima, a jedan novi sajam – Educa Plus –posvetili smo isključivo poslovnom obrazovanju i upravljanju ljudskim potencijalima. Zbog potreba tržišta izdvojili smo zaseban bijenalni sajam Zagreb Transport Show.

Izvoznici i sajmovi su pojmovi koji uvijek idu jedan uz drugi. Što biste mogli savjetovati našim izvoznicima, na što trebaju obratiti pažnju pri nastupima na sajmovima u svijetu ali i samom Zagrebačkom velesajmu?

Poznata je činjenica da su sajmovi mjesta koji potiču i šire poslovnu suradnju s lokalnih na regionalne i globalne okvire. Bez obzira prezentira li se ponuda inozemnoj potražnji na vlastitom tržištu ili se predstavljanje odvija na drugim tržištima, sajmovi su pravo mjesto da se ostvare novi kontakti i partneri. Za osvajanje novih tržišta sajmovi predstavljaju vrlo efikasan alat. Sveobuhvatnost prodajnih, promotivnih i marketinških aktivnosti sadržanih u kvalitetnom sajamskom nastupu osiguravaju učinak koji je teško ostvariv na bilo koji drugi način.
Zagrebački velesajam potiče domaća poduzeća na što aktivniji nastup na stranim sajmovima. Pri tome tražimo tržišta na kojima hrvatski proizvodi nisu odgovarajuće zastupljeni, a postoji potražnja koju bismo mogli zadovoljiti. Domaća poduzeća često izražavaju sumnjičavost prema nekim tržištima na kojima želimo organizirati nastup hrvatskih gospodarstvenika. Međutim, iskustva nakon nastupa, koje smo u proteklih nekoliko godina održali na sajmovima diljem svijeta, govore da se sav uloženi napor višestruko isplatio za sve sudionike. Tu prije svega mislim na sajmove u Tripoliju, Dubaiju i Bukureštu. Upravo to nam ukazuje na potrebu što aktivnijeg nastupa na novim tržištima, a sajmovi u tome pružaju idealne mogućnosti. Da bismo olakšali našim tvrtkama izlaganje na stranim sajmovima, organiziramo kolektivne nastupe koji su uobičajeni u sajmskom svijetu.

Osim sajamskih aktivnosti ZV je poznat i po organizaciji kongresa. Koje nam aktivnosti možete izdvojiti na tom području?

Značajan segment poslovanja Zagrebačkog velesajma je kongresna djelatnost i na temelju ostvarenih rezultata i zavidne razine ponude postali smo član ICCA-e (International Congress & Convention Association). Imperativ modernog sajma je optimalan spoj izložbenih i kongresnih aktivnosti. Poslovna i stručna publika traži kvalitetan prateći program i zato se trudimo da svaki naš projekt sadržava i odgovajući stručni dio. Neki od sajmova praćeni su i s pedeset različitih stručnih skupova, što dovoljno govori o sinergiji kongresa i sajmova.

I na kraju, kakvi su planovi ZV-a za budućnost?

Zagrebački velesajam vidim kao regionalni centar sajamske i kongresne industrije, mjesto na kojem hrvatsko gospodarstvo može pokazati svoje potencijale i predstaviti se svijetu i regiji.
Stoga je neophodno kontinuirano se prilagođavati potrebama tržišta. To prije svega podrazumijeva stalno uvođenje novih specijaliziranih tema u program sajmova, kao i osmišljavanje aktualnih stručnih skupova i sličnih kongresnih aktivnosti. Pri tome, naravno, treba voditi računa i o odgovarajućoj infrastrukturi koja može pratiti suvremene zahtjeve tržišta. Stoga je prioritet izgradnja novih izložbenih i pratećih poslovnih prostora, koji mogu zadovoljiti sve potrebe današnjeg poslovnog čovjeka naviknutog na vrhunske globalne standarde.

Hrvatska poštanska banka i Hrvatski izvoznici potpisali Sporazum o suradnji

U cilju poticanja hrvatskog izvoza i pružanja potpore izvozno orijentiranim tvrtkama, Hrvatska poštanska banka (HPB) i Hrvatski izvoznici (HIZ) potpisali su 7. lipnja 2005. Sporazum o poslovnoj suradnji.
Ovim će sporazumom Hrvatska poštanska banka, kao nacionalna banka usmjerena na razvoj izvozno orijentiranog gospodarstva, i Hrvatski izvoznici, predstavničko tijelo društava i organizacija čija je misija poticanje i zastupanje interesa hrvatskog izvoza, zajedničkim naporima raditi na stvaranju uvjeta za povećanje hrvatskog izvoza. Sporazum je u ime Hrvatske poštanske banke potpisao Josip Protega, predsjednik Uprave HPB-a, a u ime Hrvatskih izvoznika Darinko Bago, predsjednik Udruge.
Buduća poslovna suradnja vezana je za zajedničke inicijative i aktivnosti koje će doprinijeti afirmaciji hrvatskog izvoza, unapređenju poslovnog i financijskog okruženja te ugrađivanju najbolje prakse u poticanje izvoza. S tom će svrhom HPB i HIZ zajednički organizirati niz predavanja, radionica i nastupa namijenjenih promicanju izvoza. Hrvatska poštanska banka će također pružiti stručnu, organizacijsku i financijsku pomoći u organiziranju Prve konvencije udruge Hrvatskih izvoznika.
"Uspostavom ove suradnje, HIZ i HPB će još intenzivnije raditi na stvaranju uvjeta neophodnih za povećanje razine hrvatskog izvoza te na poticanju izvoznih mogućnosti hrvatskih gospodarstvenika. Dugoročni cilj ove suradnje jest jačanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda i usluga na svjetskom tržištu te razvoj financijskih proizvoda i usluga posebno namijenjenih hrvatskim izvoznicima u ponudi HPB-a.", izjavio je ovom prilikom Josip Protega, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke.

Prezentacija Hrvatskih izvoznika: "Mogućnosti kvalitetnijeg izvoza na tržište Republike Njemačke "

U organizaciji udruge Hrvatski izvoznici, 30. lipnja u Europskom domu Zagreb održana je prezentacija pod nazivom "Mogućnosti kvalitetnijeg izvoza na tržište Republike Njemačke". Prezentaciju je održao počasni konzul Republike Hrvatske za Bremen i Niedersachsen Bardelt Johannes Rosenboom.
Tijekom izlaganja prezentacije, koja je pobudila znatan interes uzvanika, Rosenboom je rekao kako će zajedno sa svojim timom u uredu u Hamburgu raditi na snažnijem povezivanju hrvatskih izvozno orijentiranih tvrtki s potencijalnim partnerima na njemačkom tržištu.
"Savezna Republika Njemačka veliko je i zanimljivo tržište za hrvatske izvoznike. Domaće gospodarstvo ima dobre šanse na njemu ostvariti vlastiti tržišni udio. U svrhu ostvarenja tog cilja spremni smo pomoći udruzi Hrvatski izvoznici kao i svim hrvatskim izvoznicima kako bi ostvarili odgovarajuće poslovne kontakte s osobama i tvrtkama iz područja financija, gospodarstva i prometa i tako došli do željenih rezultata", izjavio je ovom prilikom konzul Rosenboom.
Glavni tajnik HIZ-a i moderator ove tribine Dubravko Miholić istaknuo je:"Svako tržište ima svoje zakonitosti, pisana i nepisana pravila. Za analizu svakog pojedinog tržišta potrebno je vrijeme i financijska sredstva, koje naše tvrtke najčešće nemaju dovoljno, a jedan od najkvalitetnijih i najefikasnijih načina ulaska na strano tržište je putem tvrtki ili osoba koje tamo već posluju i dobro poznaju tržište. Za uspjeh svakog izvoznog posla potreban je dugoročni i kontinuirani rad, posebice na tržištu Njemačke gdje vlada jaka konkurencija tvrtki iz cijelog svijeta. Zbog toga je upravo ta tema izabrana za današnju prezentaciju" .
Prepoznatljivost na tržištu, olakšan pristup zahtjevnim tržištima i pojedinim tržišnim segmentima te povećanje povjerenja i lojalnosti kupaca samo su neke od koristi koje tvrtke mogu postići ulaskom na strano tržište pomoću partnera. Stoga će Hrvatski izvoznici i dalje nastaviti s provođenjem ovakvih i sličnih aktivnosti kojima je cilj promicanje i poticanje hrvatskog izvoza.

Hrvatski izvoznici i Hrvatska gospodarska komora potpisali Sporazum o suradnji

Hrvatski izvoznici i Hrvatska gospodarska komora potpisali su u ponedjeljak 11. srpnja 2005. godine Sporazum o suradnji kojim se definiraju područja međusobne suradnje u cilju poticanja izvoza. Sporazum su potpisali Darinko Bago, predsjednik HIZ-a, te Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a.
HIZ i HGK temeljem ovog sporazuma ugovaraju poslovnu suradnju na području poticanja hrvatskog izvoza, uzevši u obzir ulogu HIZ-a kao predstavničkog tijela društava i organizacija čija je misija poticanje i zastupanje interesa hrvatskog izvoza te ulogu HGK-a kao javne poslovne asocijacije svih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj koja djeluje s ciljem jačanja i promicanja hrvatskog gospodarstva.
Svrha ovog sporazuma je jačanje HIZ-ovih i HGK-ovih mogućnosti pružanja kvalitetnih poslovnih usluga članovima, poboljšavanje kvalitete komercijalnih usluga namijenjenih članovima te organiziranje aktivnosti usmjerenih na jačanje poslovanja članova HIZ-a i HGK-a, uključujući edukaciju, tehničku potporu te prikupljanje i razmjenu informacija.
Nakon potpisanih sporazuma o suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Poduzetnom Hrvatskom i Hrvatskom poštanskom bankom, četvrti potpisani sporazum još je jedan korak naprijed u ostvarenju jednog od glavnih ciljeva Hrvatskih izvoznika - postati referenta udruga koja okuplja sve inicijative u Republici Hrvatskoj koje su vezane uz izvoz.

Središnja baza podataka Hrvatskih izvoznika - upitnik

U tijeku je slanje upitnika koji će poslužiti za ulazne podatke za Središnju bazu podataka Hrvatskih izvoznika za sve izvoznike u Republici Hrvatskoj. Stoga vas ovom prilikom molimo da izdvojite malo vremena i ispunite upitnik (link se nalazi na našim web stranicama www.hrvatski-izvoznici.hr). Svatko tko ispuni upitnik dobit će zbirne rezultate i imati pristup bazi uz zaporku. Postojanje cjelovitih i objedinjenih podataka o hrvatskim izvoznicima na jednom mjestu je osnova i preduvjet za niz projekata potpore izvoznicima koje spremamo za jesen ove godine. Ukoliko vam upitnik nije stigao, molimo vas da kontaktirate naše tajništvo na telefon 01/ 49 23 796 ili info@hrvatski-izvoznici.hr

Od ovog broja Izvoznika uvodimo novu praksu. U svakom broju predstavit ćemo jednu državu, odnosno tržište za plasman hrvatskih proizvoda i usluga. Krećemo s nama poznatom Saveznom Republikom Njemačkom, a vas pozivamo da nam javite koje vas sve države zanimaju kako bismo ih mogli kvalitetno predstaviti.

Savezna Republika Njemačka – osnovni podaci

SLUŽBENI NAZIV: Savezna Republika Njemačka (Bundesrepublik Deutschland)
POVRŠINA: 357.030 km2
POLOŽAJ: Savezna Republika Njemačka leži u srcu Europe. Graniči s Danskom na sjeveru,
Nizozemskom, Belgijom, Luksemburgom i Francuskom na zapadu, Švicarskom i Austrijom na jugu te
Češkom i Poljskom na istoku.
STANOVNIŠTVO: 82,5 milijuna stanovnika (od toga 7,3 milijuna stranaca)
Dobna struktura stanovništva:
0 - 14 godina: 16%
15 - 64 godine: 68%
65 godina i više: 16%
* prosječna životna dob stanovništva je 77 godina
Rast stanovništva: godišnja stopa rasta je 0,29%
Gustoća stanovništva: 231 stanovnika/km2
Nacionalna struktura:
91% Nijemci
2,4% Turci
6,1% ostali (Grci, Talijani, Hrvati, Rusi, Poljaci,Jugoslaveni, državljani BiH, itd.)
*prema zadnjim podacima Hrvata u Njemačkoj ima 206.600
Podjela stanovništva prema vjeroispovijesti:
38% protestanti
34% rimokatolici
1,7% muslimani
26,3% ostali
JEZIK: njemački
VREMENSKA RAZLIKA: GMT+1
VALUTA: Euro (od 1. siječnja 2002.)
GLAVNI GRAD: Berlin (3.459.000 stanovnika)
VEĆI GRADOVI :
Hamburg 1.708.000
München 1.226.000
Köln 964.000
Frankfurt a.M. 647.000

DRŽAVNO UREĐENJE: Federacija 16 saveznih država
SAVEZNA DRŽAVA / GL. GRAD / POVRŠINA(km2) / BROJ STANOVNIKA
1.) Baden-Württemberg/ Stuttgart / 35.751 / 10,7 mil.
2.) Bayern / München / 70.490 / 12,4 mil.
3.) Berlin* / 891 / 3,4 mil.
4.) Brandenburg / Potsdam / 29.477 / 2,6 mil.
5.) Bremen * / 404 / 0,66 mil.
6.) Hamburg* / 755 / 1,7 mil
7.) Hessen / Wiesbaden / 21.114 / 6,0 mil.
8.) Mecklenburg - Vorpommern / Schwerin / 23.174 / 1,7 mil.
9.) Niedersachsen / Hannover / 47.618 / 7,8 mil.
10.) Nordrhein - Westfalen / Düsseldorf / 34.083/ 18,0 mil.
11.) Rheinland - Pfalz / Mainz / 19.847 / 4,0 mil.
12.) Saarland / Saarbrücken/ 2.568 / 1,1 mil.
13.) Sachsen /Dresden / 18.413 / 4,3 mil.
14.) Sachsen - Anhalt / Magdeburg / 20.445 / 2,7 mil.
15.) Schleswig - Holstein / Kiel / 15.763 / 2,8 mil.
16.) Thüringen / Erfurt / 16.172 / 2,4 mil.
* gradovi-države

U 2004. godini Savezna Republika Njemačka bila je treće tržište za izvoz hrvatskih proizvoda i usluga s udjelom od 11,2 posto, odnosno 895 milijuna dolara. U istom preiodu iz Njemačke se u Hrvatsku uvezlo roba i usluga u vrijednosti 2,6 milijardi dolara, što Njemačku pozicionira kao drugo tržište s kojeg se uvozi u Hrvatsku, s udjelom od 15,5 posto.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak započela je s provedbom novog kreditnog programa namijenjenog kreditiranju projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

Ovakvo strateško opredjeljenje HBOR-a ne proizlazi samo iz prepoznavanja potreba za snažnijom zaštitom okoliša te nužnosti poduzimanja mjera kojima će se jačati nacionalno gospodarstvo već i zahtjeva za podizanjem razine postojećeg stanja zaštite okoliša i prilagodbe energetskog sektora Republike Hrvatske u procesu dostizanja i usklađivanja sa standardima Europske Unije, odnosno pridruživanja Hrvatske Europskoj Uniji.
Temeljni cilj Programa kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije je realizacija investicijskih projekata kojima se čuva i zaštićuje okoliš, jača ekonomska snaga i konkurentnost hrvatskih poduzeća, štedi energija u javnom sektoru te uvode obnovljivi izvori energije na energetskom tržištu Republike Hrvatske.
Krediti su namijenjeni za ulaganja u osnovna sredstva (osnivačka ulaganja, zemljište, građevinski objekti, oprema i uređaji) te u trajna obrtna sredstva (do 30% od iznosa ukupno odobrenog kredita).
Najmanji iznos kredita je ograničen na 100.000,00 kuna. Najveći iznos kredita nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim mogućnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti krajnjeg korisnika kredita te vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja. HBOR u pravilu kreditira do 80% predračunske vrijednosti investicije s uključenim PDV-om.
HBOR će ovaj program provoditi posrednim kreditiranjem korisnika kredita putem poslovnih banaka koje su prihvatile suradnju na provođenju ovog Programa i neposrednim kreditiranjem korisnika kredita.

Uvjeti kredita:

Rok otplate: do 12 godina uključujući poček
Poček: do 2 godine

Iznimno, za ulaganja infrastrukturne naravi rok otplate može biti do 15 godina uključujući poček do 5 godina.

Kamatna stopa:

  • 4%: za izvoznike

  • 6%: za sve ostale gospodarske subjekte, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, obrtnike te i ostale pravne i fizičke osobe
  • alternativna kamatna stopa za sve krajnje korisnike: tromjesečni EURIBOR+2 posto
Ukoliko Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobri subvenciju kamatne stope gore utvrđena kamatna stopa umanjuje za 2%, odnosno za iznos odobrene subvencije.
Dokumentaciju potrebnu za podnošenje zahtjeva za kredit možete pronaći na HBOR-ovoj Internet stranici: www.hbor.hr

PRIMJER IZ PRAKSE:
USPJEŠNI IZVOZNICI: «N-LAB» poslovni software

N-LAB razvija, implementira i održava poslovni i tehnološki software te pruža konzultantske usluge vezane uz primjenu poslovnih i tehnoloških sustava.
Svoje poslovanje tvrtka u velikoj mjeri vodi i van granica države i to uspješno nudeći oba svoja proizvoda: poslovni software UBS21 i PeN-LAB tehnološki software.
S poslovnim softwareom smo prisutni na tržištima Slovenije, Mađarske, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Makedonije i Turske, dok smo sa tehnološkim softwareom prisutni na tržištima Kolumbije, Venezuele, Ekvadora, Poljske, Rusije, Kazahstana, Omana, Indije, Nigerije i SAD-a, a naziru se i daljnje suradnje.
N-LAB je odavno dokazao kako kvalitetan proizvod može prodrijeti na daleka, razvijena i tehnološki osviještena tržišta.
Jedan od korisnika našeg softwarea za naftnu industriju je i tvrtka Jindall Drilling&Industries iz Indije, gdje su naši stručnjaci nedavno obučavali zaposlenike te tvrtke za rad s programom, u okviru početka njihovih radova na sjeveru Indije.

Izvor: Tomislava Sabo, N-LAB

Nova CEPP internet stranica

Ovim putem vas pozivamo da posjetite novu CEPP stranicu na sljedećoj adresi: http://cepp.hup.hr. Napominjemo da sadašnje izdanje CEPP-a još nije u svom punom sjaju te predstavlja privremeno rješenje dok ne dobije pravi dizajn. Kako bi stranica bila što uspješnija i, naravno, što prije gotova, molimo vas da ju posjetite i javite se sa svojim sugestijama i komentarima, u cilju poboljšanja sadržaja i pristupa stranici.

Izvor: CEPP

Hrvatska zaostaje na ključnim područjima konkurentnosti

Dokument Nacionalnog vijeća za konkurentnost pod imenom «Godišnje izvješće o konkurentnosti 2004.» predstavljen je 4. srpnja 2005. godine u Hrvatskom novinarskom društvu u Zagrebu. Novi predsjednik Vijeća Darko Marinac istaknuo je da je Hrvatska u dvije godine zabilježila zabrinjavajući pad konkurentnosti, tako da su je pretekle sve zemlje članice EU, a djelomično i kandidati za ulazak – Bugarska i Rumunjska.
Izvješćem o konkurentnosti svake se dvije godine uspoređuje i ocjenjuje globalna konkurentnost RH na osnovu brojnih ekonomskih pokazatelja. Od 2002. po različitim pokazateljima konkurentnosti Hrvatska je pala za od dva do dvadesetjednog mjesta, a najveći je pad u neproduktivnosti javnih izdataka. Razlozi njihove neproduktivnosti nalaze se u velikom udjelu državnih potpora, čak šest puta većem nego u EU 15 (stare članice), ali i u općenito niskoj kvaliteti javnih usluga. Ukupno se Hrvatska na globalnoj konkurentnosti nalazi na zabrinjavajućem 79. mjestu od 104 zemlje.
Ostali značajni uzroci smanjene konkurentnosti su neučinkovitost javne administracije i pravosuđa, korupcija te nedovoljna efikasnost financijskog tržišta, tržišta proizvoda i rada.
Dosadašnji se rast BDP-a usporava budući da izvor rasta predstavljaju javne investicije i domaća potrošnja vezana uz vanjsko zaduživanje, a ne izvoz i inovacije kao pretpostavke dugoročne održivosti rasta. Hrvatska se stoga nalazi u zoni visoke zaduženosti po udjelu inozemnog duga u BDP-u, dok je udio hrvatskih proizvoda na EU tržištu najniži u odnosu na druge zemlje.
Niska razina produktivnosti uz visoke nominalne plaće čini rad u Hrvatskoj 11 posto skupljim od prosjeka EU 15, dok je većina novih članica usporedivih s Hrvatskom na razini 60 do 80 posto tog prosjeka.
Hrvatska zaostaje u inovativnosti proizvoda i procesa, dok poduzeća zaostaju u primjeni standarda kvalitete. Samo 26 posto hrvatskog izvoza u EU čine složeni proizvodi - bazirani na znanju i tehnološkim inovacijama (vozila, strojevi, električni strojevi i oprema, instrumenti i farmaceutski proizvodi). Promjene u poslovnom okruženju su parcijalne i spore dok obrazovni sustav ima vrlo nisku sposobnost praćenja promjena potražnje na tržištu rada.
Pozitivni pomaci napravljeni su započetim procesom fiskalne konsolidacije, restrukturiranjem javnih poduzeća, izradom pretpristupnog ekonomskog programa, ostvarenjem One stop shop projekta te započetim reformama u obrazovanju i pravosuđu.
Dosadašnji tempo i sadržaj promjena nije bio dovoljan za dinamično okruženje u kojem Hrvatska želi napredovati i biti konkurentski sposobna. Stoga Vijeće za konkurentnost upućuje da treba žurno djelovati u tri smjera:

- ubrzati strukturne reforme vezane uz tranziciju i pridruženje Europskoj Uniji,
- poboljšati troškovnu konkurentnost, unaprijediti rad javne uprave, učiniti produktivnijim javne rashode,    uložiti u inovacije proizvoda i poslovnih procesa i općenito unaprijediti poslovno okruženje,
- predočiti scenarij i platformu za pregovore sa EU koja ujedno može predstavljati polazne osnove    Nacionalne razvojne strategije.

Konkretne prijedloge za poboljšanje vijeće navodi u izvješću te u dokumentu «55 preporuka za povećanje konkurentnosti» koje je predočeno javnosti u ožujku prošle godine.
Premda se na provedbi nekih od predloženih mjera radi, složenost problema i stupanj zaostajanja zahtijevaju mnogo veću i intenzivniju aktivnost Vlade te sindikata, poslovne i stručne javnosti.
Vijeće je spremno dati potporu izvršnoj vlasti za promjene i odricanja koji bi vodili iz postojećeg stanja, uz razumno objašnjenje, te ističe da je izuzetno važan tempo promjena.

Izvor: NVK

N-LAB - popust članovima HIZ-a od 10 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21.

N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 10 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21.
Detaljan opis rješanja možete pronaći na webstranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.

Končar INEM popust od 3% za članove HIZ-a za avansno plaćanje

Članovima Hrvatskih izvoznika Končar INEM odobrava 3 posto popusta na cijeli asortiman prijenosnih i stolnih računala te servera za avansno plaćanje.
Kontakti: web: www.racunala.koncar.hr, tel. 01 3655 307 ili e-mail pc.prodaja@koncar-inem.hr

Briefing - 15 posto popusta članovima HIZ-a za servis praćenja javnih nadmetanja u regiji te korištenje servisa u probnom periodu od 15 dana

Dugogodišnjim praćenjem svih relevantnih medija u Hrvatskoj i regiji (BiH, Slovenija, Srbija i Crna Gora) stekli smo iskustvo u ažurnom i angažiranom prijenosu informacija, čime smo postali pouzdan partner mnogim domaćim i stranim tvrtkama.
Članicama udruge Hrvatskih izvoznika odobravamo popust od 15% na postojeće cijene pretplate za servis 'Praćenje nadmetanja u regiji' te omogućavamo korištenje servisa u probnom periodu od dva tjedna. Nadmetanja primate samo za djelatnost za koju ste zainteresirani, putem e-maila na sam dan objave, bez obzira o kojoj se zemlji radi.
Za sve dodatne informacije, molimo kontaktirajte - nadmetanja@briefing.hr ili tel. 01/3738 577.

© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2005. www.hrvatski-izvoznici.hr

[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći slijedeći link: unsubscribe ]