Analiza: Hrvatski izvoznici su profitirali od ulaska u EU, ali i dalje smo debelo ispod prosjeka. Što je problem?
Ako je netko profitirao od ulaska Hrvatske u EU, onda su to definitivno izvoznici, kojima se 2013. otvorilo veliko tržište od otprilike 500 milijuna ljudi. No bez obzira na prilično snažan rast izvoza, on je i dalje znatno slabiji u odnosu na zemlje srednje i istočne Europe koje su u EU pristupile godinama prije nas.
Temom hrvatskog izvoza pozabavili su se i stručnjaci Europske komisije, Kristian Orsini i Arian Perić u publikaciji pod naslovom “Razumijevanje hrvatskog izvoznog procvata”, objavljenom prije nekoliko dana. U posljednja dva desetljeća hrvatski izvoz narastao je s razine od 15 posto BDP-a do 24 posto, koliko otprilike danas iznosi.
Hrvatski izvoz je debelo ispod prosjeka zemalja srednje i istočne Europe
Iako je napredak značajan, hrvatski izvoz prikazan kao postotak BDP znatno je niži u odnosu na 10 zemalja srednje i istočne Europe, gdje u prosjeku iznosi 50 posto BDP-a. U Rumunjskoj je tako izvoz na razini od 30 posto BDP-a, dok u Slovačkoj iznosi čak 80 posto BDP-a.
Autori publikacije nisku razinu hrvatskog izvoza dobrim dijelom pripisuju povijesnom nasljeđu. Pa tako navode da Hrvatska, kao i druge zemlje bivše Jugoslavije, nije bila članica nijednog velikog trgovinskog bloka. Također, spominju i rat te relativno kasan ulazak u Europsku uniju – propustili smo prvi i drugi val proširenja na istok.
S druge strane, snažan rast izvoza objašnjava se oporavkom globalne potražnje, ali i još važnije, ulaskom Hrvatske u EU zbog čega su se hrvatskim firmama otvorile nove prilike.
Nakon ulaska u EU promijenila se struktura izvoza
Domagoj Šelebaj iz Hrvatske narodne banke u svom članku s kraja prošle godine bavio se mikroekonomskim aspektima izvoza hrvatske prerađivačke industrije nakon ulaska u EU, u kojem, između ostalog, analizira i strukturu robnog izvoza. Jedinstveno europsko tržište, kako navodi, bilo je i prije ulaska u EU, najvažnije odredište za hrvatske proizvode, a njegov se udio u strukturi izvoza nakon 2013. godine dodatno povećao.
Došlo je do snažnog povećanja izvoza u nove zemlje članice, gdje se posebno ističu Slovenija i Mađarska, dok se, s druge strane, udio izvoza u stare članice smanjio, dobrim dijelom zbog manjeg udjela Italije u strukturi izvoza.
Brodogradnja u slobodnom padu, raste farmacija
Također, nakon ulaska u EU došlo je i do promjene u proizvodnoj strukturi izvoza, na što je najviše utjecalo propadanje brodogradnje. Brodogradnja je dugo vremena bila najvažnija hrvatska izvozna grana koja je prije ulaska u EU prosječno godišnje činila preko 11 posto ukupne vrijednosti robnog izvoza, da bi nakon 2013. pala na manje od 3 posto. No, s druge strane, porast je zabilježen kod farmaceutskih i medicinskih proizvoda.
Jedan od problema hrvatskog izvoza, što ističu i strani i domaći stručnjaci, jest to da hrvatski proizvodi i dalje prečesto konkuriraju cijenom, a ne kvalitetom. Takav model, naime, ima ograničeni potencijal za dugoročni rast. Osim toga, takav model bazira se na smanjenju troškova, zbog čega su (niži) troškovi rada jedan od najznačajnijih faktora za njihov uspjeh na međunarodnim tržištima.
Izvor: www.telegram.hr
Autor teksta: Marko Repecki