Azija i Afrika 'amortizer' za grč Italije i Njemačke

Azija i Afrika 'amortizer' za grč Italije i Njemačke
Trendovi u izvozu

Najnovije najave Washingtona o uvođenju sankcija članicama EU za pojedine proizvode neće uzdrmati hrvatske gospodarstvenike, jer te mjere neće obuhvatiti najveći dio njihovih izvoznih proizvoda na tržište SAD-a. Međutim, zabrinutost među hrvatskim proizvođačima postoji, jer će Amerika dodatno pojačati ionako veliku nesigurnost u najvažnijim gospodarskim članicama EU, među kojima su nama najvažnija dva gospodarska partnera Njemačkoj i Italiji, koja su već neko vrijeme u sve slabijoj formi.

Mišljenja tamošnjih ekonomista još su podijeljena oko toga je li nastupila recesija ili ne, no naši analitičari hrvatskim izvoznicima savjetuju da ubrzano počnu tražiti sasvim nova tržišta i da pogled moraju uputiti znatno više nego dosad na daleka azijska, te osobito afrička tržišta.  Time bi, ukratko, umanjili ovisnost o samo jednom tržištu, onom europskom, na koje plasiraju 90 posto svojih proizvoda, a koje je najvažnije i za izvoz usluga.

Zasad u obje zemlje, Njemačku i Italiju, DZS ne bilježi pad izvoza, dapače nastavljen je rast premda nešto blaži nego lani, no to nije ohrabrenje budući da je s odgodom u Hrvatsku došao negativan efekt i tijekom prošle gospodarske krize 2008.

Nova, udaljena rastuća tržišta, poručuju iz Hrvatskih izvoznika (HIZ) i HGK, trebala bi imati amortizirajući efekt na slabljenje potražnje na tradicionalnim tržištima. U pregledu trenutnih gospodarskih odnosa analitičari HIZ-a polaze od činjenice da usporavanje rasta svjetske trgovine najizraženije pogađa europodručje budući da je uključenost Europe u globalne lance vrijednosti znatno veća nego u slučaju Amerike i Azije.

Fokus hrvatskog gospodarstva na tržišta EU stoga je izloženo prelijevanju recesijskih kretanja u Njemačkoj i Italiji, a procjena je da bi to posebno vrijedilo u slučaju izvoza vezanog na njemačku elektroindustriju i autoindustriju te proizvodnju strojeva i opreme namijenjene izvozu u brzorastuće zemlje Azije i druge regije tzv. tržišta u nastajanju, koja se suočavaju s izraženijim usporavanjem infrastrukturnih ulaganja i stopa rasta BDP-a.

Dok se svijet ubrzano mijenja Hrvatska se ponaša kao uspavani promatrač", ističu iz HIZ-a. Napominju kako je već odavno jasno da će uz stagnaciju i niske stope rasta naprednih ekonomija, zemlje s tržištima u nastajanju (brzorastući emerging marketsi) kroz nekoliko desetljeća imati dominantnu ulogu na međunarodnoj ekonomskoj sceni.

"Slabljenje pozicije G7 i jačanje pozicije EM7 je izvjesno neovisno o jačanju protekcionističke retorike SAD-a, planiranim dubljim procesima integracije na razini EU i svim nastojanjima naprednih ekonomija da zadrže postojeću poziciju. Pritom je Hrvatska propustila šansu da povijesne veze stvorene u vrijeme Pokreta nesvrstanih iskoristi kao priliku za jačanje izvoza na azijska i afrička tržišta, odnosno posredovanja u njihovom plasmanu i izvozu u EU, a sramežljivo stvaramo i uvjete za veći plasman u ostale europske posttranzicijske ekonomije", zaključuju u HIZ-u.

(Poslovni dnevnik)

Podijeli
0