Halal-certifikatom do veće konkurentnosti i otvaranja novih tržišta
Marina Biškupec iz Sektora za industriju i IT HGK na radionici 'Međunarodno priznatim Halal-certifikatom do novih tržišta uz korištenje potpore Europskog fonda za regionalni razvoj', održanoj 15. ožujka u HGK, istaknula je kako se ovom radionicom želi hrvatskim gospodarstvenicima predstaviti mogućnosti koje pruža halal-certifikat kako bi njihovi proizvodi postali još konkurentniji na tržištu te otvarali nova strana tržišta, a korištenjem potpora Europskog fonda za regionalni razvoj omogućili da što bezbolnije provedu halal-certificiranje svojih proizvoda .
Cilj je radionice bio upoznati male i srednje poduzetnike s prednostima koje donosi posjedovanje halal-certifikata, s postupkom dobivanja certifikata, kao i mogućnostima dobivanja bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj u procesu certificiranja proizvoda.
Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal-kvalitete Islamske zajednice u Hrvatskoj naglasio je kako se, kroz dugogodišnju suradnju s HGK, hrvatskom gospodarstvu pružaju informacije o mogućnostima stjecanja halal-certifikata, a sada i po prvi put o tome kako mogu iskoristiti mogućnosti korištenja potpora europskih fondova za lakše halal-certificiranje proizvoda.
Naglasio je kako je certificiranje halal-kvalitete u Hrvatskoj registrirano 2010. godine, a certificiranje je započelo još 2007. kad su se počeli izdavati certifikati za klaonice. Halal-tržište u svijetu razvija se u zadnjih 20 do 30 godina, a Hrvatska je druga zemlja u svijetu iza Malezije koja je registrirala certificiranje halal-kvalitete.
"Proizvodi halal-kvalitete namijenjeni su u prvom redu muslimanima, ali sve više je konzumenata koji nisu muslimani, kao npr. u Velikoj Britaniji i Njemačkoj kao najvećim halal-tržištima u Europi. U Velikoj Britaniji šest milijuna ljudi konzumira halal-proizvode, a od kojih su dva milijuna muslimani. Većina velikih proizvođača danas već ima halal-certifikat, a može se govoriti i o halal-kozmetici, poslovanju, odijevanju, komunikaciji, bankarstvu, odnosno halal-stilu življenja," rekao je Dugonjić.
"Halal-tržište je globalno od Sjeverne i Južne Amerike, Europe, Azije, Bliskog istoka i Afrike pri čemu u zadnje vrijeme raste broj certifikata za afričke zemlje. Saudijska Arabija je halal-tržište s najvećom kupovnom moći, dok su najveći proizvođači halal-hrane zemlje gdje su muslimani manjina, primjerice za meso Brazil i Novi Zeland. Cilj je Centra za certificiranje halal-kvalitete, osim izdavanja certifikata, s drugim dionicima zajedničkim snagama nastupati na stranim tržištima", istaknuo je Dugonjić te dodao kako su pojedine domaće tvrtke s halal-certifikatom povećale svoje izvozne aktivnosti i do 50 posto, a na svjetskim tržištima nema zapreka ovom certifikatu.
Voditelj izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondova iz tvrtke Logest Esad Turković predstavio je proces certificiranja proizvoda putem Europskog fonda za regionalni razvoj. "Za male i srednje tvrtke osigurano je ukupno 300 milijuna kuna potpora kroz natječajne programe Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta koji kreće 3. travnja, Certificiranje proizvoda do novih tržišta s početkom 16. travnja ove godine, zatim programe Upravljanje poslovnim procesima i kvalitetom i Znakovi kvalitete (vaučeri) koji počinju krajem ožujka te program Internacionalizacija poslovanja MSP-ova, koji počinje 30. lipnja", istaknuo je Turković.
Izvor: HGK