Hrvatska brodogradnja na svijetu deseta, u Europi druga
Hrvatska je na svjetskoj listi brodogradilišnih zemalja, pak, na desetom mjestu, s udjelom od 0,19 posto ugovorenih brodova u knjizi narudžbi. No, zanimljiv je poredak na europskoj listi brodograđevnih zemalja, u kojemu je, kako ističe Siniša Ostojić, direktor Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, u posljednjih deset godina došlo do velikih promjena. Hrvatska je na toj listi na drugom mjestu, a bolji rezultat od nje bilježi samo Rumunjska. Čak 69 posto novih narudžbi u europskoj knjizi drže brodogradilišta iz Rumunjske. Tamošnja su brodogradilišta u proteklom razdoblju preuzeli veliki korejski te nizozemski brodograditelji, koji u Rumunjskoj zbog jeftinije gradnje u pravilu obavljaju grubi dio proizvodnje brodova.
Hrvatski je udjel u europskoj knjizi narudžbi 11,7 posto, a zanimljivo je i da je Poljska, nakon provedenog restrukturiranja prije deset godina, prestala biti jaka brodograđevna sila Europe. Velike poljske brodograđevne kompanije pod pritiskom Bruxellesa postale su mali proizvođači, usmjereni na proizvodnju brodova za vojnu industriju i poslove remonta. Europska je brodogradnja na svjetskoj razini prestala biti igrač u dijelu proizvodnje velikih brodova za trgovinu, a fokusirala se na brodove manje nosivosti za putnički prijevoz. No, održava se zahvaljujući tim poslovima, jer gradnja luksuznog putničkog broda donosi 700-800 milijuna USD.
Svjetska brodogradnja ove godine usporava započeti oporavak, no stanje je još uvijek pozitivnije nego na početku gospodarske krize 2008. godine. U knjizi narudžbi brodova u prvih devet mjeseci bilježi se upola manje novih ugovora nego godinu ranije. Kako izvještava Hrvatska brodogradnja Jadranbrod, ugovorena je gradnja ukupno 736 brodova, dok ih je na razini 2014. naručeno 2080, a u prethodnoj 2013. taj je broj bio i viši, ukupno 3038. Tada je ujedno započelo oživljavanje narudžbi na svjetskom tržištu jer je godinu ranije bilo ugovoreno dvostruko manje novih brodova. Trenutačno svjetska knjiga narudžbi ima ukupno 5219 brodova, vrijednosti oko 288 milijardi američkih dolara.
Stagnaciji u brodogradnji, kako objašnjava Ostojić, pridonijele su ponajviše niske cijene nafte, koje su utjecale na smanjenje količine ugovorenih tankera i offshore brodova te opreme za istraživanje i eksploataciju nafte, koji u svjetskoj floti imaju velik udjel. Više od 92 posto brodova u knjizi narudžbi ugovoreno je u škverovima triju vodećih zemalja u svjetskoj brodogradnji: Kini, Južnoj Koreji i Japanu.
Izvor: Poslovni dnevnik