Hrvatske tvrtke planiraju povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj u nadolazećim godinama
U odnosu na prethodno ispitivanje provedeno 2016. godine, većina tvrtki iz regije povećalo je svoje rashode za istraživanje i razvoj, a nešto više od polovice ispitanika (52 %) Deloitteovog „Izvješća o istraživanju i razvoju u korporacijama za 2018. godinu“ smatra kako će njihove tvrtke trošiti više na istraživanje i razvoj u bliskoj budućnosti (sljedećoj godini ili sljedećim dvjema godinama) nego u 2017.
Deloitte Izvješće o istraživanju i razvoju u korporacijama u Srednjoj Europi provodi od 2012. godine, a ovo je šesto izdanje istraživanja, jer se od 2016. godine provodi svake druge godine. Ovogodišnje istraživanje provedeno je u devet država Srednje Europe: Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji. Ispitivanje je obuhvatilo 300 ispitanika koji su predstavili svoje viđenje istraživanja i razvoja. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskim izvoznicima, a sudjelovalo oko 40 ispitanika.
Više od dvije trećine tvrtki Srednje Europe (67 %) namjerava povećati svoje rashode za istraživanje i razvoj u sljedeće tri do pet godina, a čak 80% hrvatskih tvrtki je navelo kako planira povećati svoje rashode za istraživanje i razvoj u tom periodu.
Kao i u slučaju prethodnog ispitivanja, intelektualno vlasništvo tvrtke su najčešće štitile politikom o tajnosti podataka (67 %), dok se 12 % tvrtki u regiji ne služi nikakvim oblikom zaštite intelektualnog vlasništva. Sveukupno se čini da je tvrtkama u Srednjoj Europi sada nešto više stalo do zaštite svojeg intelektualnog vlasništva nego prije dvije godine te bi se to trebalo smatrati pozitivnom promjenom.
„O zaštiti intelektualnog vlasništva hrvatske i tvrtke iz Srednje Europe odgovorile su na sličan način, svoje intelektualno vlasništvo najčešće štite politikom o tajnosti podataka (69 % i 64 %)“ istaknula je Sonja Ifković, iz Deloitteovog Odjela poreznog savjetovanja zadužena za istraživanje i razvoj te nastavila, „Hrvatske tvrtke rijetko patentiraju svoje izume, samo 22 % njih je izjavilo kako su to učinili, što je polovica regionalnog prosjeka od 44 %. Razlog tomu je može biti činjenica da Hrvatska predstavlja relativno malo tržište, što znači da zaštita patenata na takvom tržištu ne nosi puno koristi, međutim tvrtkama je na raspolaganju i zaštita intelektualnog vlasništva izvan Hrvatske.“
Na pitanje koji je najveći problem postojećeg sustava potpora za istraživanje i razvoj (u smislu bespovratnih novčanih potpora i u smislu poreznih olakšica), 29 % tvrtki je navelo kako su nejasno utvrđeni kriteriji za procjenjivanje poreznih olakšica i potpora u nadležnosti poreznih i drugih vlasti. Isti postotak ispitanika je naveo i problem identificiranja aktivnosti koje zadovoljavaju zahtjeve za ostvarivanje prava na poticaje i olakšice za istraživanje i razvoj.
„Čini se da donositelji politika ne moraju nametati nove zakone kako bi poboljšali klimu za inovacije“, naveo je Marko Šilinger iz Deloitteovog Odjela poreznog savjetovanja te istaknuo „sami čin popravljanja poreznih smjernica za inovativna poduzeća mogao bi biti dovoljan.“
U Hrvatskoj je 31 % ispitanika kao najveći problem navelo identificiranje aktivnosti koje zadovoljavaju zahtjeve za ostvarivanje prava na poticaje i olakšice za istraživanje i razvoj.
Kao i 2016., ispitane tvrtke smatraju kako su dostupnost različitih vrsta potpora (63 %) i kvalificirani istraživači (62 %) glavni pokretači koji bi mogli dovesti do povećanja njihova ulaganja u istraživanje i razvoj. S obzirom na to da je nedostatak kvalificiranih istraživača trenutačno najveći izazov za tvrtke u Srednjoj Europi, vlade diljem regije možda bi trebale preispitati svoje politike o zapošljavanju stranaca.
Oko tri četvrtine (76 %) hrvatskih tvrtki smatra kako im je dostupno premalo poticaja i bespovratnih sredstava za istraživanje i razvoj (u usporedbi sa 63 % poduzeća u regiji). Osim toga, njima su puno draže subvencije; naime, 71 % ispitanika reklo nam je kako bi radije imalo pravo na subvencije nego porezne olakšice.
Znatno više tvrtki u Hrvatskoj (44 %) nego u regiji (30 %) izjavilo je kako bi bolje upravljanje intelektualnim vlasništvom koje je rezultat istraživanja i razvoja moglo pozitivno utjecati na njihove rashode za istraživanje i razvoj. Skoro polovica (49 %) ispitanika rekla nam je kako bi im financijska pomoć za zaštitu svojeg intelektualnog vlasništva bila od velike pomoći. 42 % ispitanika naglasilo je važnost pristupa informacija o aktivnostima vezanim za I&R u vlastitom industrijskom sektoru.
Samo je 38 % hrvatskih tvrtki upoznato s bespovratnim sredstvima za istraživanje i razvoj te se aktivno služe njima.
U sklopu istraživanja postavljeno je i pitanje o tome jesu li hrvatske tvrtke upoznate s novim Zakonom o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte putem koje se potpora ostvaruje u vidu porezne olakšice. Čak 58 % ispitanika nije upoznato s ovim Zakonom iako se Pravilnik te početak mogućnosti korištenja ove potpore očekuje već početkom 2019. godine. Deloitte je dao i pregled relevantnih zakonskih odredbi ovoga Zakona te je kao najznačajnije Marko Šilinger istaknuo kako će se za ovu potporu moći prijavljivati višestruki projekti tijekom cijele godine te je priprema projektnih prijava znatno jednostavnija u odnosu na pripremu projekata za financiranje iz bespovratnih EU sredstava. Ova potpora namijenjena je svim kategorijama poduzetnika koji provode aktivnosti vlastitog istraživanja i razvoja, na taj način rješavajući vlastiti tehnički problem ili znanstveno-istraživačko pitanje s ciljem buduće komercijalizacije proizvoda, usluge ili procesa kao rezultata pokretanja istraživačko-razvojnog projekta.