Izbijanje nove velike krize i recesije ne bi se trebalo dogoditi
intervju s prof.dr.sc. Marijanom Ivanov, zamjenicom predsjednika HIZ-a
S obzirom da se epidemija koronavirusom širi na sve veći broj zemalja, dojam je da svijetu prijeti ne samo zdravstvena, nego i globalna gospodarska kataklizma. O svemu tome, uključivo i širi ekonomski kontekst, razgovarali smo s dr. sc. Marijanom Ivanov, s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Kako objasniti sadašnju situaciju, jesmo li u današnjem svijetu više izloženi krizama, strahovima i ekonomskoj nestabilnosti nego prije, i zašto?
- Svijetu ne prijeti ni zdravstvena ni ekonomska kataklizma, odnosno ništa specijalno novo, a što već nije viđeno. Rast BDP-a u Hrvatskoj, eurozoni i na globalnoj razini i dalje će biti u zoni pozitivnih trendova, ali sporije dinamike. S aspekta utjecaja panike na zastoje u ekonomskim procesima, učinci bi se trebali osjetiti samo u prvoj polovini 2020. godine. No pitanje je hoće li se jednom oslabljeni optimizam potrošača i investitora vratiti na prijašnju razinu, jer se, osim koronavirusa, na slab rast svjetskog gospodarstva odražava i niz drugih faktora nestabilnosti i neizvjesnosti, uključujući trgovinske restrikcije, političko-socijalne nestabilnosti u brojnim zemljama, rizike geopolitičkih nestabilnosti, nastavak migrantske krize, kao i sama činjenica da brzorastuće ekonomije poput Kine i napredne ekonomije poput Njemačke više nemaju potencijala za ostvarivanje rasta kao u prijašnjim godinama.
Objektivno gledajući, kako bi koronavirus mogao utjecati na svjetsko, ali i hrvatsko gospodarstvo, koje bi mogle biti direktne i indirektne posljedice?
- Panika koja se širi zbog koronavirusa ima racionalne i iracionalne elemente, a oni uz sličnu kombinaciju, osim u svakodnevnom životu građana, dolaze do izražaja i u biznisu, posebice u ponašanju investitora na tržištu dionica. Strah paralizira, pa se tako bilježi odustajanje od određenih investicija, potrošnje i drugih ekonomskih odluka. Makroekonomski gledano, pad potražnje je neupitan, istodobno šokove na strani ponude izazivaju problemi u globalnim lancima opskrbe, što kod pojedinih grana prerađivačke industrije već sada izaziva zastoje u proizvodnji. Dodatno, već znatno prije pojave koronavirusa, na globalnoj je razini zabilježeno izraženije usporavanje ekonomske aktivnosti u proizvodnji i trgovini robama, dok je ekspanzija u sektoru usluga ostala postojana. Sada se i uslužni sektori suočavaju sa šokovima slabije potražnje, pa su učinci na hrvatsko gospodarstvo dijelom direktni, a dijelom indirektni kroz prelijevanje nepovoljnih kretanja na inozemnim izvoznim tržištima.
S tim u vezi, ako se epidemija brzo ne obuzda, prijeti li nam ipak veći gospodarski pad, slabiji priliv investicija, pad posjeta u turizmu, i ukupno uzevši manji BDP?
- Učinci se već danas osjećaju kod potrošnje u restoranima i kafićima, u zračnom putničkom prijevozu, turističkom smještaju, transportu, pomorskom prijevozu, pomorskim lukama, na tržištu nekretnina, u prerađivačkoj industriji, prijevozu taksijem te kod niza drugih aktivnosti - kazališta, koncerti itd.. S obzirom na to da je hrvatsko gospodarstvo sve više ovisno o turizmu i počiva na uslužnim djelatnostima koje podrazumijevaju osobni kontakt pružatelja usluge i potrošača, svaka anomalija u učestalosti i navikama potrošača ili ograničenje mogućnosti pružanja usluge ima veće učinke na BDP.
Pritom je poseban problem što smo ovisni o potrošnji stranih turista koji su s jedne strane zabrinuti zbog rizika zaraze prilikom putovanja i dolaska u turističku destinaciju, a s druge strane privatni iznajmljivači, taksisti i slično ne žele pružiti uslugu turistima koji dolaze iz područja s većim brojem zaraženih osoba. Dio prodavatelja stanova danas ne žele primati potencijalne kupce itd.
Uz aktualni razmjer medijske panike, malo je koristi od uvjeravanja da bi u ljetnim mjesecima sve trebalo ponovno biti pod kontrolom. To će se zasigurno odraziti i na spremnost ponuđača da snize cijenu turističkih aranžmana, što znači i niže prihode.
Kad se sve uzme u obzir, koliko su zapravo globalno gospodarstvo, svjetska ekonomija i financijska tržišta (burze) otporni na različite krize, poremećaje i udare, ne samo na ovaj virusni, nego i na neke druge? Drugim riječima, je li objektivno moguće izbijanje nove velike krize i recesije kao one otprije 12 godina?
- Besmisleno je vjerovati da će tržišta ikad postati otpornija na utjecaj šokova, posebice ne onih koji se izraženije odražavaju na sentimente potrošača i investitora s posljedičnim učincima na sentimente proizvođača i pružatelja usluga. Međutim, izbijanje velike krize i recesije kao prije 12 godina ne bi se trebalo dogoditi. Značajan pad koji je tada uslijedio bio je posljedica prekomjernog pregrijavanja svjetske ekonomije, što u novijoj povijesti nije bilo zabilježeno. Odnosno, kriza iz 2008. bila je posljedica dotadašnjih velikih uzleta na financijskim tržištima i tržištu nekretnina koji nisu počivali na realnim temeljima, nego na euforiji optimizma hranjenoj prekomjernim zaduživanjem i vjerovanjima da će pozitivni trendovi trajati vječno.
Što se tiče svjetskih dioničkih tržišta, na njima je u proteklim godinama bilo prekomjernog optimizma i rasta koji je premašivao razmjer ekspanzije u realnom sektoru svjetskog gospodarstva. To znači da bi i bez šokova izazvanih koronavirusom došlo do korekcije, ali ne brzinom koju danas izazivaju strah investitora, izvjesnost slabijih pokazatelja poslovanja poduzeća i rizici za proces globalizacije zbog ograničenja slobode kretanja ljudi i roba.
Izvor: Glas Slavonije (Autor: Davor Višnjić)