Milla d.o.o. - od kućne radinosti do višemilijunskog biznisa
Prije točno 25 godina, farmaceutkinja Blaženka Hladnik zamiješala je prvu kremu s bademovim uljem kako bi svojim mušterijama iz ljekarne u kojoj je radila pomogla liječiti teže kožne bolesti. Od prvih pokušaja do danas, obitelj Hladnik stvorila je kompaniju koja je lider u proizvodnji proizvoda za higijenu i kozmetiku za robne marke velikih trgovačkih lanaca i kojoj nije žao potrošiti novac na razvoj novih proizvoda.
Tehnički direktor Goran Hladnik, sin osnivača tvrtke, za tportal je rekao da tvrtka Milla godišnje na tržište izbaci i više od 150 novih artikala, a ključ uspjeha je u mogućnosti jeftine proizvodnje malih serija proizvoda u vrlo malo vremena. Za konkurenciju, to je još uvijek nemoguće.
'Ideja za pokretanje biznisa s ljekovitim kremama rodila se u ranim devedesetima', govori nam Hladnik. Blaženka Hladnik, koja je osnovala Millu sa suprugom Zvonkom, tada je radila u ljekarni i često se susretala s ljudima koji su imali teške probleme s kožom.
Već je tada počela miješati razne kreme i pripravke od bademova ulja koji su se pokazali vrlo uspješnima. Ubrzo je krenula i komercijalizacija: 1990. kreirana je prva linija kozmetike Milla koju je obitelj Hladnik uspješno prezentirala na međunarodnim sajmovima. Prve kreme obitelji Hladnik proslavile su se po svojoj prodornosti u kožu, što im je donijelo bezbrojne nagrade i zlatne medalje s raznih inovatorskih skupova i što je bio jasan znak da treba nastaviti s razvojem proizvoda.
Strelovita stopa rasta
Nakon 25 godina rada, Milla je uspješno razvila tisuću proizvoda i posljednjih godina redovito raste po stopama od 15 do 20 posto. Prve prodaje događale su upravo što na lokalnim, što međunarodnim sajmovima ranih devedesetih. Kada je počeo Domovinski rat, prodaja je stala, zbog čega se krenulo u razvoj higijenskih proizvoda, posebice sapuna i šampona. To se pokazalo dobrim potezom, zbog čega se tvrtka u konačnici i formirala kao proizvođač robnih marki za trgovačke lance.
'Guranje vlastitog brenda je vrlo skupo. Sav kapital investirali smo u razvoj novih tehnologija, no danas se situacija mijenja, pa sve više napadamo na izvoz', pojašnjava Hladik.
U tom smjeru, primjerice, ide i novi koncept halal kozmetike, koji će kupce naći na Bliskom istoku i sjevernoj Africi jer takvih proizvoda još uvijek nema na tržištu. No u ovom času najveći kupci su domaći – Konzum, Tommy, NTL, Plodine. Samo za ovu turističku sezonu asortiman proizvoda na policama NTL-a je udvostručen. Milla surađuje sa svim trgovačkim lancima uz iznimku Lidla i za svakog od njih proizvodi od deset pa do čak pedeset proizvoda.
Trenutno drže lidersku poziciju što se tiče litrenih pakiranja sapuna i šampona, a svoju konkurentnost zahvaljuju velikim i kontinuiranih ulaganjima u nove strojeve i proizvodne procese. 'Naša je posebnost da u malo vremena možemo napraviti male količine po prihvatljivim cijenama. Konkurencija traži puno više', objasnio je Hladik.
Pritom, domaće konkurencije je vrlo malo jer su tvrtke s bogatim proizvodnim asortimanom orijentiranim na higijenu i kozmetiku rijetke i ne mogu se boriti s Millom koja godišnje u prosjeku izbaci od 100 do 150 proizvoda te nema svoj marketing i logistiku, već ih je izdvojila iz poslovanja.
Sirovine za svoje proizvode Milla nabavlja pretežno u Europi, ponajviše u Italiji i Njemačkoj, tek manji dio dolazi iz Kine. Roba se kupuje od domaćih dobavljača uz manji dio direktnog uvoza. Ambalažu (etikete, kutije i plastiku) kupuju od domaćih tvrtki.
Poslovanje u Hrvatskoj, kao što svjedoče i brojni drugi mali i srednji poduzetnici, nije lako:
'Prvi je problem što smo vrlo malo tržište. Imamo zapetljane procedure, za sve treba milijun papira i to sve jako dugo traje. Za svaku sitnicu tu su rigorozne kazne, Porezna nema sluha, na svako dugovanje se račun blokira, a mi imamo naplatu od devedeset, u nekim slučajevima i više dana.'
Najteže je naći izvor financiranja
Najveći mu problem zadaje financiranje, jer je vrlo teško stvoriti takav obrtaj kojim bi se sve obveze financirale. 'To je prava umjetnost koju radimo već 25 godina i uspijevamo', ilustrira Hladik. Milla svoj razvoj uglavnom financira vlastitim novcem, prate je i banke, no novac traže i od državnih institucija poput Ministarstva poduzetništva i obrta. Upravo je krajem kolovoza Ministarstvo poduzetništva Milli dodijelilo bespovratnu pomoć u iznosu od 400 tisuća kuna za otvaranje novih radnih mjesta.
Što se rezultata tiče, Milla je lani poslovala s prihodom od dvadeset milijuna kuna i dobiti od milijun kuna. Od dvadeset milijuna kuna prihoda, oko 16 posto ostvareno je u izvozu. Za 2015. planiraju prihode od 25 milijuna kuna i udio izvoza do 30 posto.
'U iduće tri ili četiri godine, kada se novi izvozni poslovi u Rusiji i Bliskom istoku pokrenu punim tempom, očekujemo da ćemo izvoziti i do 75 posto svojih proizvoda uz udvostručenje prihoda. U posljednjih pet godina imamo kontinuirani rast. U Milli sada radi 19 ljudi, dok se u dva povezana društva taj broj penje na 30. Do kraja ove ili početkom sljedeće godine planiramo zaposliti još pet do sedam ljudi', zaključio je.
Izvor: www.tportal.hr