Od ulaska u EU izvoz nam raste brže
U Hrvatskoj se uz naftne derivate, u strukturi izvoza ističu lijekovi (više od 564 milijuna eura - četiri posto), obrađeno drvo (393 mil. eura, 2,7 posto) te krvni pripravci (327 mil. eura) i električni transformatori. Proteklih pet godina je po pitanju izvoza bilo "relativno dobro", uzevši u obzir i ipak najkraće razdoblje u kojem je RH koristila prednosti zajedničkog tržišta EU.
Kao i svim zemljama iz prethodna dva kruga proširenja Europske unije, ulazak u EU i Hrvatskoj je donio osjetno povećanje robnog izvoza, ali unatoč bržem rastu u posljednjih pet godina u odnosu na deset drugih zemalja tzv. Nove Europe (54,5% prema 30% prosjeka EU10), po udjelu izvoza u BDP-u nismo se pomakli sa začelja te skupine.
Usto, i udjel robnog deficita u BDP-u od 17,6%, nam je najveći. Hrvatska je, naime, prema veličini gospodarstva (s 51,5 mlrd. eura BDP-a) lani bila sedma u toj skupini, a prema robnom izvozu deveta (14,5 mlrd. eura), ali udjel izvoza time je dosegnuo tek 28,6% BDP-a, nedovoljno i za pretposljednje mjesto.
Prema analizi Hrvatske gospodarske komore, u Slovačkoj robni izvoz predstavlja čak 88 posto BDP-a, ali i izvoz Češke, Slovenije i Mađarske premašuje 80 posto. U baltičkim zemljama se kreće od 45% (Latvija) do 62,8% (Litva), u najvećoj Poljskoj je na 44%, a u Rumunjskoj 33 %. U odnosu na dobar dio te skupine Hrvatska se više oslanja na prihode od turizma i izvoz usluga, ali i ti pokazatelji ne izgledaju bolje. Vrijednost izvoz robe i usluga u nas je tek nešto više od pola BDP-a (51,2%), a manji udjel ima samo Rumunjska.
Premda se strukture robnog izvoza donekle razlikuju, kod većine zemalja EU10 i Hrvatske najvažniji izvozni proizvodi su ili proizvodi autoindustrije; automobili i dijelovi za različite vrste vozila ili naftni derivati, ističe se u analizi. Jedini izuzetak je Latvija čiji je najvažniji izvozni proizvod obrađeno drvo, navode analitičari uz napomenu kako je strukturu izvoza teško povezati s ostalim pokazateljima razine izvoza.
Primjerice, Slovačka, Češka, Mađarska i Slovenija imaju najveće udjele autoindustrije u strukturi izvoza, a ujedno imaju najveće udjele izvoza u BDP-u, ali s druge strane proizvodi autoindustrije Rumunjske također imaju visok udio u izvozu, a ona bilježi tek nešto veći udio izvoza u BDP-u od Hrvatske.
U Hrvatskoj se, pak, uz naftne derivate, u strukturi izvoza ističu lijekovi (više od 564 milijuna eura - četiri posto), obrađeno drvo (393 mil. eura, 2,7 posto) te krvni pripravci (327 mil. eura) i električni transformatori. Analitičari HGK reći će da je proteklih pet godina po pitanju izvoza bilo "relativno dobro", uzevši u obzir i ipak najkraće razdoblje u kojem je RH koristila prednosti zajedničkog tržišta EU.
(Poslovni dnevnik)