Otvorena vrata hrvatskim tvrtkama u Iranu
Posjetom gospodarskog izaslanstva i potpisivanjem ugovora o gospodarskoj suradnji između Hrvatske i Irana, te održavanjem gospodarskog foruma, Hrvatska je u Teheranu napravila prvi veliki korak prema povratku na veliko iransko tržište nakon ukidanja UN-ovih sankcija toj 80-milijunskoj drevnoj srednjoazijskoj zemlji. Sedamdeset hrvatskih gospodarstvenika, koji su u Iran doputovali u sklopu službenog državnog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, tijekom trodnevnog boravka u Iranu uspostavilo je brojne kontakte s iranskim kolegama, a oprezno su najavljeni i neki konkretni poslovi.
"Nakon ukidanja sankcija mi smo jedna od prvih delegacija koja je došla u Iran. Naravno da je to izazov i tvrtkama koje su tu već bile i poslovale, kao i onima koje Iran vide kao novo tržište", rekao je hrvatski ministar gospodarstva Tomislav Panenić, koji je s ministrom poduzetništva i obrta Darkom Horvatom u izaslanstvu posjeta.
Iransko-hrvatski gospodarski forum okupio je u Teheranu više od 200 iranskih i hrvatskih gospodarstvenika i ponudio novu razinu optimizma za buduće gospodarske odnose dviju zemalja. "Ovo je izraz spremnosti i hrvatskog i iranskog vodstva da naprave sve što je moguće kako bi se aktivirali gospodarski odnosi, za koje smo danas ocijenili da ne odražavaju svoj pravi potencijal", rekla je Grabar-Kitarović i dodala kako je "uvjerena da će i ovaj forum doprinijeti našoj plodonosnoj suradnji". "Otvorili ste vrata hrvatskim tvrtkama i sa zadovoljstvom mogu reći da su hrvatske tvrtke spremne i željne iskoristiti tu priliku", poručila je Grabar-Kitarović iranskim dužnosnicima i gospodarstvenicima okupljenima na forumu.
Panenić je u izjavi za hrvatske novinare istaknuo da Iranci "stvarno očekuju da hrvatska vlada da značajnu potporu svemu tome na način da stoji iza tvrtki jer oni žele ozbiljan ulazak na njihovo tržište". "Žele prijenos tehnologije, žele zajednička ulaganja, naravno da smo mi tražili s naše strane da se pomogne našim tvrtkama da dođu ovdje, da one administrativne prepreke koje i kod njih postoje, da se olakšaju, da se olakša i ova suradnja koja bi išla putem gospodarske komore i našeg diplomatskog predstavništva u Teheranu i da imamo u vrlo kratkom vremenu što veći broj tvrtki koje konkretno razgovaraju o projektima", kazao je hrvatski ministar gospodarstva. "Konkretno sam u razgovoru s njihovim ministrom industrije dogovorio da u što skorije vrijeme održimo sastanak zajedničkog povjerenstva za gospodarsku suradnju koji se nije održao od 2003. godine, i da tamo razgovaramo o konkretnim temama", rekao je Panenić.
Posjet izaslanstva gospodarstvenika zamišljen je kao uspostavljanje okvira za suradnju koja bi prave rezultate trebala dati na srednji i dugi rok, no prvi poslovi hrvatskih tvrtki u Iranu su na pomolu - riječ je konkretno o tvrtkama TŽV Gredelj i AD Plastik. "Iran je širom otvorio vrata hrvatskim tvrtkama i na nama je da to iskoristimo. Raduje me što je TŽV Gredelj pred potpisivanjem velikog poslovnog ugovora, a to je samo početak. Nakon sankcija ovo je tržište žedno svih vrsta roba i usluga, a posebno je važno da nudi prostor suradnje i malima", rekao je predsjednik HGK-a Luka Burilović otvarajući gospodarski forum.
Član uprave AD Plastika Hrvoje Jurišić naglasio je da je "jako zadovoljan razgovorom", te da se "uskoro vraća". "Iranska autoindustrija u velikom je zamahu, očekuje se godišnji rast od 18 posto u narednih pet godina. AD Plastik ima znanja i iskustva i može pridonijeti razvoju ove industrije u Iranu", rekao je Jurišić.
Iran je dobro pozicioniran u regiji i može biti dobar strateški partner za plasman hrvatskih proizvoda kako u Iran tako i u zemlje regije, istaknuo je predsjednik Iranske gospodarske komore Mohsen Jalalpour. Najavio je skorašnji posjet Hrvatskoj i dodao da se nada tom prigodom ostvariti konkretne dogovore i suradnje.
Ukupna vrijednost robne razmjene Hrvatske s Iranom u 2015. godini iznosila je tek 4,4 milijuna dolara. Iran je jedna od rijetkih zemalja s kojom Hrvatska ima višak u robnoj razmjeni pa tako izvozi gotovo sedam puta više nego što uvozi, međutim i dalje je riječ o vrlo maloj robnoj razmjeni i nedovoljno iskorištenim mogućnostima koje nudi tržište od oko 80 milijuna stanovnika, ocjenjuje HGK.
Izvor: HINA/Poslovni dnevnik