'Standard građana je sve lošiji, a Europi prijeti protekcionizam. Dva su rješenja za rast svjetskog gospodarstva'
Goran Bandov, rukovoditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu, ustvrdio je da je Europa pred nizom izazovima koji potječu od krize opskrbnih lanaca još od pandemije, a nastavili su se i danas. Nakon što se svijet počeo oporavljati, Rusija je napala Ukrajinu, što je prouzrokovalo energetsku krizu i globalnu krizu hrane. Bandov je podsjetio i na klimatske izazove, te činjenicu da sva pažnja usmjerena na rat u Ukrajini, dok su 'sa strane' ostale teme poput održivog razvoja, zelenih politika i klime.
Osvrnuo se i na utjecaj energetske krize i rasta cijena na građane. 'Umjesto da se razina građana koji su srednja klasa povećava i jača, mi gubimo na razvoju, ljudi gube ekonomsku i socijalnu sigurnost. Socijalna raslojavanja sve su prisutnija i jača, a osjećat će se i u narednom razdoblju. Kriza zbog rata u Ukrajini najviše se osjeća u Europi, a značajno manje u ostatku svijeta', rekao je Bandov.
Optimističan je oko nadolazećeg razdoblja, te smatra da se Europa konstantno nalazi u preslagivanjima i krizama. 'Navikli smo na krize i uvijek uspijemo naći rješenje, iz čega Europa izlazi ujedinjena i jedinstvena. EU može naći rješenje u izazovnim vremena i taj nam optimizam treba, ovi problemi nisu novi', ustvrdio je Bandov koji se osvrnuo i na probleme na tržištu rada, istaknuvši da bi rado da, osim turizma i nogometa, Hrvatska u svijetu bude prepoznata i po akademskoj zajednici. 'Naša sveučilišta imaju istu težinu kao i druga europska sveučilišta, što znači da smo atraktivni, a obveza je da budemo još atraktivniji', istaknuo je.
Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić osvrnuo se na ulazak Hrvatske u eurozonu usred vrlo visoke inflacije. Rekao je kako ne postoji idealan trenutak za ulazak u eurozoni, no da je Hrvatska na tome uspješno radila od 2016. godine, te da smo ne samo prebrodili covid i energetsku krizu, već bismo i trebali smanjiti javni dug.
'Ono što građani ne vide jest da Europska središnja banka (ESB) nastavlja dizati kamatne stope. No ako se usporedimo s nečlanicama eurozone i članicama Europske unije (EU), one plaćaju puno višu kamatnu stopu na razini EU-a. Kod nas je situacija po tom pitanju puno povoljnija. Hrvatska država plaća otprilike do dva postotna boda nižu kamatnu stopu nego bismo je plaćali da smo ostali izvan eurozone.
Što se tiče inflacije, to je fenomen kojim ćemo se još dugo baviti na razinu eurozone. Puno je pitanja i oko energetske krize, a vidimo znakove stabilizacije; cijena struje i plina je pala, ali su te razine i dalje značajno više u odnosu na kraj 2021. Kad pogledate u projekcije ESB-a iz prosinca prošle godine, prognoziraju da će cijena struja u 2023. biti viša nego prošle godine. Mislim da će se dogoditi određeno snažno usporavanje u ekonomiji eurozone, ali i hlađenje agregatne potražnje, uz manje cijene energenata. Do stabilizacije će doći, a inflacija bi mogla biti i dva postotna boda niža nego su pokazivale procjene od kraja prošle godine', smatra Stojić.
Rekao je i da će u svijetu biti 'miješanja karata' u ekonomskom i energetskom smislu, no da to ne mora značiti i negativne posljedice za Hrvatsku. Navep je da Hrvatska dosad nije bila toliko uključena u globalne lance vrijednosti, te da smo se tek počeli integrirati. 'Globalni lanci vrijednosti će se nastaviti graditi, no na nekoj drugoj osnovi; bit će više geopolitike, strateških interesa, svijet se generira više na stranu SAD-a, pa i Kine. U pitanje ćemo dovesti našu konkurentnost i kvalitetu radne snage. No moramo podsjetiti i da Hrvatska ima drugo najveće porezno opterećenje u EU, što je također veliki uteg', naglasio je Stojić.
Podsjetio je da sve više ekonomista predviđa da bi Europa ipak mogla izbjeći recesiju ili je pak 'odgoditi' za drugu polovicu godine. 'Zbog blage zime nije došlo tolikog rasta cijena energenata. S druge strane, skladišta su se napunila na vrijeme i uz određene politike racionalizacije, situacija je stabilna. Vidimo da Kina napokon ublažava mjere oko covida, a pitanje što će se dogoditi s inflacijom, kamatnim stopama i na valutnim tržištima – koliko snažno će se Kina vratiti u ekonomskom smislu. Kad pričamo o oporavku Kine, to je pozitivan faktor za eurozonu, jer je Njemačkoj Kina jedno od glavnih izvoznih tržišta', naglasio je.
Stojić smatra da bi prioritet trebali biti obrazovanje i jačanje tržišta rada, i to fleksibilnije tržište, za što je potreban fokus države. Ustvrdio je da ljudi ne žele ulagati u sebe, već da traže sigurnost, a istovremeno javni sektor zapošljava (pre)velik broj ljudi, pa su upitne i promjene.
'Da bismo spriječili odljev ljudi, trebaju se povećati primanja. HUP članice su digle plaće iznad inflacije. Poslodavci su svjesni da kvalitetnu radnu snagu trebaju platiti, no to očito još nije dovoljno jer ljudi i dalje idu van. Moramo kroz porezni sustav rasteretiti cijenu rada. Imamo i velik problem – neujednačen porezni sustav', upozorio je Stojić.
Profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov podsjetila je da uz inflaciju imamo i deflaciju, odnosno snižavanje opće razine cijena, koja prati recesiju. 'Recesija je veće zlo. Međutim trebamo ostati optimistični, jer unatoč tome što se životni standard smanjuje, uspijevamo preživjeti i nema straha od velike nezaposlenosti', ustvrdila je Ivanov.
Smatra da su oživljavanje svjetske trgovine i globalizacija jedino rješenje da svjetsko gospodarstvo raste, te da je zajednički interes da ekonomske suradnje i veze između Europe i ostatka svijeta budu jači. No upozorila je i da je faza globalizacije pred velikim izazovom i bojazni od protekcionizma.
'No protekcionizam se neće odvijati između Kine i SAD-a, Kine i Europe, već i Njemačke i Francuske, pa ćemo imati protekcionizam između sebe. Zajedničko smo tržište i tog se trebamo držati, a znamo da je SAD najveći generator protekcionizam i globalnih politika', naglasila je Ivanov.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, podsjetio je da optimističniji prognostičari kažu da možemo očekivati lagano smirivanje inflacije, a ono će biti značajnije u drugom dijelu godine. Osvrnuo se i na ovisnost Europe o ruskom plinu i energetsku krizu.
'Prošle i ove godine okolnosti su drugačije, a zbog ruskog plina i straha od nestašice odstupalo se od Zelenog plana, Europa se počela vraćati ugljenu, traže se nova nalazišta nafte i plina. To će sigurno utjecati i na same cijene nafte, plina i električne energije, a sve se to vraća prema gospodarstvu i građanima. Kupovna moć hrvatskih građana je vrlo niska, a subjektivna inflacija koju osjeća većina građana bitno je veća od stvarnih brojki, zbog udjela troškova u kućanstvu. Troškovi hrane su pritiskali rast inflacije prema gore. U svemu tome rast cijena hrane i energenata ne prati plaće i mirovine, pa je zabrinutost građana jasna, posebno nakon nove godine. Kad se makne rast troškova i energenata, vidimo da drugi troškovi nisu toliko rasli, tako da su to dva udarna mehanizma s najvećim utjecajem na srednja i niža kućanstva, kojih je ogroman broj', naglasio je Sever.
Podsjetio je da se na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu ustvrdilo da je u 2020. rastao broj milijardera te da se povećalo bogatstvo bogatih, dok su siromašni postali još siromašniji. Smatra da treba razmišljati više o razvoju gospodarstva, te da je jedan od problema manjak visokoobrazovane radne snage.
'Do prije par godina bili smo rekorderi po sporosti zapošljavanja mladih visokoobrazovanih ljudi. Mnogi ne napuštaju dugo vrijeme roditeljske domove jer nemaju za to uvjete, od niskih plaća do nesigurnih poslova, u čemu smo bili pri vrhu EU-a. Imamo rekordnu zaposlenost, no to je na razini poslova niže kvalitete i pomoćnih poslova koji ne donose visoku dodanu vrijednost. Prevelik je udio turizma u BDP-u, nedostaje razvojnih potencijala za druge sektore', smatra Sever.
Izvor: www.tportal.hr