Ulažemo još 70 milijuna kuna u modernizaciju, upravo debitiramo na japanskom tržištu

Na početku smo glavne turističke sezone, koja bi trebala biti ‘gladnija’ mesa nego lanjska, jer se nadamo i većem broju turista. Kako je vi dočekujete?

PIK Vrbovec, kao i većina FMCG kompanija, tijekom ljetne sezone bilježi najveći rast prodaje jer raste potražnja za cijelim našim asortimanom, a posebno za nekim kategorijama kao što su pakirani naresci i grill asortiman. Stoga se za turističku sezonu uvijek unaprijed ozbiljno pripremamo pa smo i ove godine poduzeli sve predradnje da ju dočekamo spremni. Uz to, od početka godine pozorno pratimo bitne faktore koji utječu na sezonu, a posebno se to odnosi na epidemiološku situaciju kod nas i na našim emitivnim tržištima. Veće hotelske kuće i ostali turistički objekti s kojima surađujemo optimistični su u pogledu ove sezone, a mi se nadamo da će biti što duža, veselimo se dolasku naših gostiju i vjerujemo da ćemo svi zajedno ostvariti planirani rast sezonske prodaje u odnosu na 2020. godinu.

U kolumni za Poslovni dnevnik početkom godine ustvrdili ste da ste spremni na različite scenarije, obzirom na pandemiju koronavirusa. Koji su to?

Od početka epidemije smo svakodnevno pratili stanje i primjenjivali potrebne mjere kako bi osigurali nesmetanu proizvodnju i distribuciju robe do krajnjih potrošača, što se nastavilo i u  2021. u kojoj poslujemo prema planu uz poduzimanje niza mjera za praćenje i ublažavanje financijskih učinaka COVID-19 krize na rezultate. To uključuje analizu stresnih scenarija na financijsku situaciju i rezultate poslovanja te poduzimanje odgovarajućih mjera u vezi s poslovnim troškovima i kapitalnim izdacima. Početkom godine situacija nije izgledala niti približno kako izgleda sada. Bili smo u jeku „drugog vala“ pandemije i kao mnogim mesnim industrijama u EU, i nama je prijetila opasnost da zbog eskalacije stanja budemo primorani privremeno obustaviti dio proizvodnje. Srećom to se nije dogodilo i uspjeli smo zadržati kontinuitet poslovanja i zaposlenosti, u čemu smo imali i veliku podršku matične Fortenova grupe.

S pandemijskim poremećajima u opskrbnom lancu i teškoćama u plasmanu postali smo svjesniji vrijednosti domaće proizvodnje hrane. Koliko je izazovno nuditi upravo to, s vaše pozicije tržišnog lidera?

Situacija s pandemijom samo je još jednom potvrdila koliko je važno ulagati u domaću proizvodnju, što se zapravo podudara sa strategijom koju intenzivno provodimo već dugi niz godina i u kojoj se oslanjamo na domaće dobavljače. PIK zadovoljava 40 posto potreba tržišta za crvenim mesom i mesnim prerađevinama u Hrvatskoj i zato je bilo iznimno važno osigurati nesmetanu proizvodnju i distribuciju proizvoda, a upravo nam je suradnja s našim farmerima s kojima imamo dugogodišnje ugovore to omogućila. Tako su naši klaonički kapaciteti u potpunosti orijentirani na sirovinu domaćeg podrijetla.

Nedavno ste lansirali nove proizvode, nekima ste (sušene mesne grickalice) kreirali novu tržišnu nišu. Kao da ste neprestano u investicijskom ciklusu. Koliko ste uložili u posljednje vrijeme, zadnjih godina?

Investicijski ciklus nikada ne prestaje, pa smo tako i prošle godine, iako je bila pandemijska, uložili preko 40 milijuna kuna, a od 2005. godine do danas ukupan iznos PIK-ovih investicija premašio je 1,2 milijarde kuna. Ove godine otvaramo još jednu jaku investicijsku fazu u kojoj u modernizaciju pogona i povećanje proizvodnih kapaciteta planiramo uložiti preko 70 milijuna kuna. Povećat ćemo i klaoničke kapacitete s ciljem širenja mreže kooperanata i dobavljača s kojima radimo, oslanjajući se isključivo na sirovinu iz domaćeg uzgoja. Što se tiče inovacija, u PIK-u oduvijek veliku važnost pridajemo inovacijskoj kulturi i neprestano smo u potrazi za novim kategorijama. Recimo, mesni snack je kategorija koja u Hrvatskoj gotovo ne postoji i njezin pravi razvoj možemo očekivati tek u narednih nekoliko godina što je za nas predstavljalo veliki izazov, ali i potencijal. Istodobno, iz aspekta ulaska u „on the go“ segment i izlaska izvan rashladnih uređaja, to je za PIK zaista veliki iskorak koji nam omogućava bolju vidljivost na prodajnom mjestu i otvara mnoge, za nas nove kanale prodaje, poput benzinskih postaja, kioska ili HoReCa-e, čime ukupno postajemo dostupniji potrošačima.

Na dijelu asortimana ponosno ističete etiketu Meso hrvatskih farmi, no pažljivijim čitanjem deklaracija nekih od tih proizvoda nailazi se i na podatak da je primjerice, zemlja rođenja određenog grla Rumunjska. Nije li to zbunjujuće?

Meso hrvatskih farmi je oznaka koju daje Hrvatska poljoprivredna agencije koja djeluje u sklopu Ministarstva poljoprivrede. PIK je još 2011. godine, prvi među mesnim industrijama u Hrvatskoj potpisao Ugovor o dobrovoljnom označavanju svježeg svinjskog pakiranog mesa, a danas smo najveći nositelj ove oznake koja potrošačima jamči domaći proizvod vrhunske kvalitete. Proizvod može nositi oznaku Meso hrvatskih farmi samo ukoliko je proizvod od svinja koje su rođene, utovljene i klaonički obrađene u Republici Hrvatskoj.

Koliko PIK Vrbovec godišnje preradi mesa i koliko prerađevina plasira na tržište?

PIK je u 2020. godini ukupno prodao više od 84 tisuće tona svježeg mesa i mesnih prerađevina te smo ostvarili odlične rezultate. U ključnim kategorijama proizvoda povećali smo tržišne udjele i ostvarili rast prodaje, čime zadržavamo poziciju vodećeg proizvođača.

Kakvi su vam rezultati bili lani, kakvi su dosad u 2021., jeste li zadovoljni?

Pojava epidemije je svakako ostavila utjecaj na gospodarstvo. Došlo je do usporavanja turističkog sektora, pada prihoda od HoReCa kanala, a očekivano je pao i izvoz. S druge strane, potrošači su drastično mijenjali navike jer se konzumacija preko noći preselila iz HoReCa segmenta u „in house“ segment pa je i prodaja proizvoda više dodatne vrijednosti padala. Tradicionalna izvozna tržišta su zbog pandemije usporila. Uz sve to, desio se i poremećaj cijena sirovine. No, bez obzira na sve te izazove, prošlu godinu smo završili iznad postavljenih poslovnih planova, a u prvom kvartalu 2021. godine bilježimo količinski rast prodaje, što je uvijek dodatna potvrda snage PIK-a i naših brendova.

Kao industrija PIK na sebe veže i puno kooperanata, farmi koje upravo o vama ovise. S koliko ih surađujete, u kojim područjima?

Kao domaćoj proizvodnoj kompaniji, poticanje razvoja domaćeg gospodarstva i podizanje domaće proizvodnje ključna se odrednice naše strategije. Rekao bih da smo u tome uvijek prednjačili, pa smo danas najveći otkupljivač na domaćem tržištu crvenog mesa. Udio domaće sirovine u proizvodnji PIK svježeg mesa veći je od 75 posto, a bio bi potencijalno i veći da su raspoložive količine sirovine u RH dostatne za potrebe tržišta. Surađujemo s više od 100 farmi koje se nalaze po cijeloj Hrvatskoj, a iz hrvatskog uzgoja u PIK godišnje dolazi preko 350.000 svinja i 30.000 goveda. Od ukupne količine domaće stoke, PIK otkupi preko 50 posto svinja i preko 40 posto goveda koje plasiramo na domaće i na izvozna tržišta.

Kako poboljšati stanje u sektoru? Broj svinjogojaca pada svake godine.

S obzirom na geografsko područje na kojem se nalazi Hrvatska, jasno je da imamo određene konkurentske prednosti i prilike za rast. Ključna pretpostavka za to je učinkovitije povezivanje poljoprivrede i industrije, povećanje kvalitete proizvoda i jačanje pristupa tržištu. Prehrambena industrija pokazala se kao jedan od najstabilnijih segmenata proizvodnog sektora, a situacije poput pandemije to su dodatno potvrdile. S obzirom na geolokaciju i uvjete za proizvodnju, smatram da samodostatnost u osnovnim živežnim namirnicama mora biti strateška odrednica Hrvatske u idućem razdoblju. Naš srednjoročni cilj je da u najvećoj mogućoj mjeri supstituiramo uvoz domaćom sirovinom i tako potpomognemo svinjogojsku proizvodnju, a posljedično i poljoprivredu. Ali, treba znati da se ti  procesi ne događaju preko noći.

Cijene hrane svugdje rastu, junetina je kod nas skuplja nego lani. Koliko bi mogao trajati taj rast cijena? Utječu li cijene sirovine i na troškove proizvodnje i prerade?

Mesna industrija je vrlo kompleksna i ovisi o brojnim vanjskim čimbenicima na koje je nemoguće utjecati, a jedan od njih je svakako i kretanje cijene sirovine koja je burzovna roba i koja izravno utječe na prihode i krajnji financijski rezultat. Zato nagle i velike promjene cijena sirovine predstavljaju i najveći poslovni rizik u ovoj industriji, budući da sirovina čini i do 75 posto ukupnih troškova. Recimo, početak ove godine obilježile su nešto niže cijene sirovine koje, pak, sada rastu, a očekuje se da će se taj trend zadržati i u narednom razdoblju. Zanimljivo je istaknuti da je u travnju ove godine prvi puta izvezen veći broj žive junadi u odnosu na klaonički obrađenu junad, zbog čega su i cijene junadi koje su inače stabilnije u odnosu na svinjetinu, sada rekordno visoke. Cijenu diktira burza i ona se mijenja svake srijede pa je i jasno da takve oscilacije imaju utjecaja na cijeli opskrbni lanac u mesnoj industriji.

Dio ste Fortenova Grupe, najvećeg proizvodno-prodajnog koncerna u nas. Kakvi su odnosi s Upravom?

Ponosni smo što poslujemo u okviru kompanije koja je prepoznala vrijednost PIK Vrbovca i u kojoj imamo punu potporu za daljnji rast i razvoj. Surađujemo na svim razinama, kako strateški, tako i operativno, imamo zaista odličnu komunikaciju i podršku Fortenova grupe kod planiranja i provedbe aktivnosti.

Kakva je sudbina PIK-a u mogućem preslagivanju vlasničkih odnosa u Fortenovi?

PIK Vrbovec je fokusiran na svoje rezultate i razvojne planove unutar Fortenova grupe, koja tome daje potpunu podršku, neovisno o promjenama koje su se i dosada odvijale što se vlasničke konsolidacije tiče. Također, Fortenova grupa sa svojom bitno ojačanom kapitalnom strukturom i jasnim fokusom na proizvodnju i preradu hrane, o čemu je glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško više puta i javno govorio, daje nam veliku podršku danas te ujedno garantira stabilnu budućnost. Stoga nemamo razloga očekivati nekakve velike promjene.

Prema nekim podacima, Hrvati godišnje per capita potroše oko 66 kg crvenoga mesa, što nas svrstava u srednji i donji dio EU tablice. Obzirom na tradiciju suhomesnatih proizvoda, svinjokolje…pomalo neobično. Što je razlog?

Razlog je upravo to. Svinjokolja koja se tradicionalno događa u ruralnim područjima. Sušenje kobasica, pancete i ostalih proizvoda za osobne potrebe. Kada bismo i taj dio pridodali na ovih 66 kg, našli bismo se u gornjem dijelu potrošnje per capita EU. Prema internim procjenama i dalje se značajan dio odnosi na tradicionalne svinjokolje, a to se vrlo lako provjeri preko uzorkovanja na trihinelu, koje bi moralo biti obvezan dio svake svinjokolje.

Sigurnost je, osim potrošačima, nužna i u samom procesu proizvodnje. Kako se PIK tu postavlja, u Vrbovcu je jedan od najmodernijih pogona u ovom dijelu Europe?

U PIK-u se potpunosti pridržavamo svih zakonskih propisa i odredaba, a sigurnost i kvalitetu proizvoda jamče međunarodni certifikati HACCAP, ISO 9001, ISO 14001, ISO 45001, ISO 50001 te IFS Food i IFS Logistics. Ovlašteni veterinari koji su svakodnevno prisutni u PIK-u kontinuirano nadziru proizvodni proces, a godišnje se u PIK-u obavi preko 80 kontrola državne veterinarske inspekcije. Unutar jedne godine provede se i do 10 audita sustava i kupaca te se svi uspješno zadovolje. U vlastitom laboratoriju provedemo oko 80 000 mikrobioloških analiza i kemijskih analiza godišnje, a obavimo i oko 6 000 analiza u referentnim državnim laboratorijima. Svaki dan provodi se organoleptičko testiranje svih proizvoda i na taj način smo sigurni u kvalitetu i sigurnost proizvoda koje plasiramo na police.

Koliko PIK trenutačno ima zaposlenih? Je li istina da se mesari ponovno moraju ‘tražiti svijećom’? Kakve su prosječne plaće?

U kompaniji na današnji dan radi preko 1.800 zaposlenika. Kako bi pratili rast tvrtke, već dugi niz godina vodimo proaktivnu i planiranu politiku upravljanja ljudskim resursima te vodimo računa da kroz socijalni dijalog stalno ulažemo u podizanje materijalnih prava radnika. Važan dio upravljanja ljudskim resursima je i edukacija mladih naraštaja za zanimanje mesara, koje je deficitarno zanimanje. Tako ćemo i ove godine osigurati mjesečne novčane stipendije od 1.200 kn, plaćeni rad na praktičnoj nastavi, organizirani prijevoz, besplatne udžbenike i ono što je najvažnije, učenike nakon završetka obrazovanja čeka siguran posao uz stalni radni odnos.

Dovoljno je reći ‘PIK’ da se stvori slika (i pojave zazubice) o vašim delicijama. Koji su tržišni aduti i koji ‘klasici’ koji uvijek osvajaju potrošače?

PIK Vrbovec dugi niz godina razvija vrhunske proizvode i brandove koji su našli put do potrošača. Tako su primjerice PIK šunke danas najveća grupa proizvoda i po ocjeni potrošača naša istaknuta snaga, isto kao i Panona, Piko ili Volim roštilj grill asortiman koji je posebno popularan u ljetnom periodu. U 2020. lansirali smo i brojne nove proizvode, od kojih valja posebno istaknuti ulazak u tržišni segment proizvoda od bijelog mesa. U krakom razdoblju ostvarili smo značajan tržišni udio unutar kategorije purećih šunki i postali respektabilan konkurent među proizvođačima koji su u ovoj kategoriji prisutni godinama.

Hoćete li ‘odoljeti’ pomalo pomodnom zovu proizvodnje ‘umjetnog’ mesa, tj. proizvoda biljnoga podrijetla, kao npr. vege burgera?

Praćenje trendova i navika potrošača temelji su prehrambene industrije. Prepoznavši i taj novi trend, zajedno sa Zvijezdom i uz veliku podršku Fortenova grupe, razvili smo i proizveli prvu hrvatsku plant-based liniju proizvoda 100 posto biljnog podrijetla Planet of plants, koja je odnedavno dostupna u trgovinama. U asortimanu se nalazi sedam proizvoda, od kojih PIK proizvodi burger i salamu. Osim u Hrvatskoj, proizvodi se mogu naći na tržištu Slovenije, a od rujna i u Srbiji, s planom širenja plasmana na inozemna tržišta. Iznimno smo ponosni što domaćim potrošačima prvi na tržištu možemo ponuditi liniju proizvoda biljnog podrijetla koja je još jedan dokaz kako i u Hrvatskoj imamo znanje i iskustvo kojim možemo konkurirati i uz pomoć kolega stručnjaka razvijati proizvode koji idu u korak sa svjetskim trendovima.

Gdje su PIK-ovi proizvodi u inozemstvu? Koja su najjača izvozna tržišta?

U ovom trenutku PIK svoje proizvode izvozi na 25 tržišta, a u izvoz ide 20 posto naše proizvodnje. Uz naša tradicionalna tržišta CEFTA-e gdje većinom plasiramo naše mesne prerađevine, iznimno nam je važno i talijansko tržište na koje još od 60-ih godina prošlog stoljeća izvozimo visokokvalitetno juneće meso. PIK je jedan od najvećih proizvođača junica u EU, a rijetki su pogoni gdje se na jednom mjestu klaonički obradi preko 15.000 junica. Cilj mesne industrije je da valorizira i plasira svaki komad mesa koje se proizvede na tržište koje je za njega spremno platiti najvišu cijenu. Tako nam je, primjerice, za svinjsko meso od krucijalne važnosti otvaranje tržišta NR Kine proizvodima iz Hrvatske. Pristup kineskom tržištu je „conditio sine qua non“ za dugoročnu konkurentnost industrije i svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj. Istodobno, jako smo sretni što je Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, nakon dugogodišnjih pregovora dogovorila i uskladila certifikat za izvoz junećeg mesa u Japan. Japan je jedan od najvećih uvoznika junetine na svijetu i ponosno mogu reći da su prve probne količine isporučene i radimo na tome da intenziviramo suradnju s našim partnerima.

U ‘mesnom’ sektoru i neki od vaših domaćih konkurenata organski rastu, no nema baš prakse da veliki ‘popapa’ malog, tj. izostaju preuzimanja. Ima li PIK Vrbovec koga na ‘PIKu’ u tom smislu?

Već sam u nekoliko navrata istakao da je PIK usmjeren na svoj razvoj i rast, a ozbiljan pristup poslovanju ne isključuje nijednu mogućnost za pojačavanje tržišnih pozicija kompanije.

Izvor: Poslovni dnevnik