Unatoč tamošnjoj krizi, naša razmjena s Njemačkom čvrsta
Slabljenje njemačke industrije i pad tamošnje potrošnje kojemu već neko vrijeme svjedočimo ni prema najnovijim podacima DZS-a još nisu srušili robnu razmjenu naše dvije zemlje ispod lanjske razine. Njemačka je zapravo jedini od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske s kojim izvoz u deset lanjskih mjeseci nema negativan predznak.
Slabljenje njemačke industrije i pad tamošnje potrošnje kojemu već neko vrijeme svjedočimo ni prema najnovijim podacima DZS-a još nisu srušili robnu razmjenu naše dvije zemlje ispod lanjske razine.
Njemačka je zapravo jedini od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske s kojim izvoz u deset lanjskih mjeseci nema negativan predznak, ali međugodišnje vrijednosti koje se iz mjeseca u mjesec smanjuju sugeriraju da bi se vrlo brzo i Njemačka mogla naći u društvu ostalih glavnih partnera u robnoj razmjeni - Italijom i Slovenijom, kao i Mađarskom, BiH, Austrijom.
Redom sa svim zemljama bilježi se negativan rezultat u hrvatskom izvozu roba, dok je uvoz još u laganom plusu s Italijom i Slovenijom. No, za daljnje trendove zabrinjavajuća je činjenica da i na unutarnjem tržištu EU svi glavni partneri smanjuju međusobnu robnu razmjenu, premda je, za razliku od izvoza, hrvatski uvoz iz EU i dalje nominalno veći nego godinu ranije.
U jedanaest mjeseci 2023., za koje je DZS dao preliminarne procjene, izvoz je ukupno na godišnjoj razini podbacio za 5 posto (izvezeno je 21,03 milijarde eura vrijednih roba), s tim da je tomu najviše pridonio rezultat na tržištu EU, na koje se i plasira dvije trećine roba, a na kojemu je pad iznosio 6,2%.
Ukupan uvoz je u tom vremenu pao za 5,2% (iznosio je 36,4 milijarde eura), a padu je pridonio uvoz iz tzv. trećih zemalja, dok je iz zemalja EU čak zabilježio 3-postotni rast (27,9 milijardi eura). Usporavanje rezultata vanjskotrgovinske razmjene u prošloj godini odraz je ne samo smanjenja gospodarskih aktivnosti na najvažnijim tržištima, nego razlozi leže i u visokoj usporednoj bazi, s obzirom na rast cijena energije i sirovina u prethodnoj godini.
Vidljivo je to i iz nešto detaljnijeg prikaza kojeg DZS daje za prvih deset mjeseci, a tijekom kojih je evidentan podbačaj prvenstveno energetskog sektora, čije su realizacije u prosjeku prepolovljene. Ukupno je u deset mjeseci izvezeno gotovo 19 milijardi eura, a uvezeno 33,3 milijarde i u oba slučaja pad je istovjetan, -4,4%. Najveći pad robne razmjene bilježi se s Mađarskom koja je zahvaljujući energentima proteklih godina ušla u sam vrh glavnih trgovinskih partnera, izvoz je okopnio čak za 40,5%, a i uvoz je oslabio za gotovo 19%, i to upravo zbog pada cijena energenata. Izvoz u Italiju oslabio je za 6,4%, u Sloveniju za 4,2%, dok je iz obje zemlje uvoz još bio na međugodišnjoj razini u plusu.
Podaci iz DZS-a ne otkrivaju kojoj djelatnosti u Njemačku gospodarstvenici i dalje plasiraju više na ukupnoj razini, s obzirom da su već početkom drugog polugodišta narudžbe na tom tržištu počele biti otkazivane. U deset mjeseci lani je izvezeno u Njemačku 2,35 milijardi eura roba (+2,3%), dok je uvoz porastao za nevjerojatnih 9,8%, na 4,69 milijardi eura.
Statistika daje i sliku promjena koje su na trgovačke odnose imale promjene u cijenama i zemljama nabave nafte i plina. SAD, koji se proteklih godina zahvaljujući LNG-u izdigao među najvažnija tržišta u deset lanjskih mjeseci skliznuo je na toj listi, a uvoz je splasnuo za čak 68% na 858 milijuna eura.
Nabava ukapljenog plina prebačena je na druga tržišta, a izdvaja se Mozambik. Za 40 posto manji je i uvoz iz Azerbajdžana (669 milijuna eura), dok se nova tržišta sa značajnim rastom nalaze pod stavkom “ostala” azijska tržišta, a s kojih je uvezeno 554 milijuna eura. Jedno od ‘otpisanih’ uvoznih tržišta svakako je Rusija, od koje je lani u deset mjeseci kupljeno roba vrijednosti niti 52 milijuna eura (godinu ranije 458 milijuna), ali je u Rusiju izvoz nastavio rasti, čak za trećinu više nego prethodne godine (plasirano je više od 192 milijuna eura).
Najveći podbačaj bilježi se upravo u izvozu i uvozu struje i plina, te sirove i rafinirane nafte. Prerađivačka industrija kao najvažniji izvozni sektor, generalno gledajući je ostvarila solidan izvozni rezultat, s tim da rast kontinuirano usporava i na razini deset mjeseci iznosio je 3,7%.
Najviše se među industrijalcima izdvajaju ukupnim novčanim iznosom i dvoznamenkastim rastom prehrambena industrija, te proizvodnja električne opreme i proizvodnja strojeva i uređaja. Ovih dana glasni drvoprerađivači, dakle bez proizvođača namještaja, podbacili su za 19% i ostvarili slabiji rezultat od primjerice proizvodnje odjeće, koja bilježi 20-postotni rast izvoza, dok je izvoz namještaja oslabio za 4,5%.
Od značajnijih izvoznika među proizvođačima veći izvoz ostvarili su i farmaceuti, te kemijska industrija. Snažan pad izvoza bilježi poljoprivreda, i to 13-postotni, no i s izvezenih 1,03 milijarde eura još uvijek je njezin izvoz ‘za dlaku’ iznad vrijednosti uvoza, s tim da je uvoz porastao za preko 20%.
Za razliku od poljoprivrede, na razini cijele prerađivačke industrije, a ona čini i 85% izvoza, u prvih deset lanjskih mjeseci vanjskotrgovinski deficit iznosi 12,4 milijarde eura (16,2 milijarde izvoza naprama 28,6 milijardi uvoza). Iz preliminarnih podataka za jedanaest mjeseci 2023., pak, pokrivenost ukupnog uvoza izvozom iznosila je 57,7%.
Za prvih jedanaest mjeseci, po ocjeni analitičara HGK, realni pad vrijednosti izvoza je još dublji od nominalnog. Polaze od toga da su proizvođačke cijene na inozemnom tržištu još u plusu (+2,1%), na temelju kojih procjenjuju da je realni pad izvoza u prvih deset mjeseci na razini od -6,0%.
“Da se robni izvoz kreće trendom realnoga pada vidljivo je i u okviru obračuna BDP-a, gdje je procijenjeno da je realni pad robnog izvoza u drugom kvartalu iznosio -9,3%, u trećemu čak -20,4%, odnosno u prva tri kvartala -9,9%”, zaključuju analitičari HGK. Inače, pad izvoza, gledaju li se ostvarenja po mjesecima, započela su s travnjem prošle godine, dok uvoz slabi od ožujka.
(Poslovni dnevnik)