Uz snažan gospodarski rast, Vlada nastavlja brojnim mjerama podupirati aktivnosti hrvatskih izvoznika

Uz snažan gospodarski rast, Vlada nastavlja brojnim mjerama podupirati aktivnosti hrvatskih izvoznika
14.konvencija hrvatskih izvoznika-govor predsjednika Vlade RH

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na 14. konvenciji hrvatskih izvoznika „Uloga izvoza u modernoj gospodarskoj politici“ i 12. dodjeli nagrade "Zlatni ključ" u hotelu Westin u Zagrebu. 

Uz predsjednika Vlade bili su ministar financija Zdravko Marić te ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac. Solinski AD Plastik dobitnik je nagrade Zlatni ključ kao najbolji veliki izvoznik u 2018., a nagradu je predsjedniku Uprave Marinku Došenu uručio predsjednik Vlade Plenković.

 
Govor predsjednika Vlade  Andreja Plenkovića s 14. konferencije hrvatskih izvoznika i 12. dodjele nagrade "Zlatni ključ" u cijelosti.


"Poštovani gospodine Bago,

Poštovana izaslanice predsjednika Hrvatskog sabora, draga Grozdana Perić,

Poštovana ministrice Žalac, ministre Marić,

Cijenjeni gospodarstvenici, cijenjeni poduzetnici, izvoznici, predstavnici brojnih financijskih i gospodarskih institucija

Dame i gospodo,
 
Rast robnog izvoza u 2018. godini 14.5 milijardi eura

Prije svega srdačno vas pozdravljam u ime Vlade Republike Hrvatske i svoje osobno i zahvaljujem na još jednom pozivu na današnju konferenciju "Zlatni ključ".

Svake godine ovom događanju imamo prigodu čuti koliko je važnih postignuća bilo u hrvatskom gospodarstvu, osobito kada je riječ o izvozu kvalitetnih roba i usluga koje pridonose jačanju hrvatske ekonomije.  Stoga s punim uvjerenjem da su među vama oni koji su najizvrsniji u hrvatskom ekonomiji, čestitam svim nominiranima, a posebno svim dobitnicima nagrade "Zlatni ključ". Svi vi pridonijeli ste da se i u 2018. godini ostvari rast robnog izvoza koji je dosegnuo 14.5 milijardi eura.

Rast je rezultat Vaše želje, napornog rada i vjere u ono što radite kao pokretačka snaga hrvatskoga gospodarstva. Rezultat je to i napora Vlade da viziju Hrvatske kao razvijene zemlje prevedemo u realnost.

Hrvatska danas ima:
• snažan rast BDP-a u prvom kvartalu ove godine,
• najveće smanjenje udjela javnog duga u BDP-u,
• a nakon što je preklani izišla iz procedure prekomjernog proračunskog deficita, ove godine smo izašli iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža,
• naš kreditni rejting na temelju izvještaja agencije Standard & Poor's vraćen je na razinu investicijskoga, a vi najbolje znate i najbolje razumijete kako se takva činjenica odražava na vaše poslovanje i na vašu konkurentnost.

Makroekonomski rezultati

U razdoblju od 2012. do 2015., mislim da je to potrebno podsjetiti s obzirom na sve makroekonomske pokazatelje, tadašnja se Vlada vođena SDP-om zadužila za preko 70 milijardi kuna. To je više od ukupnog troška izgradnje svih naših autocesta zadnjih 25 godina, što je koštalo 62 milijarde kuna.

To je kao da kroz 4 godine svaki stanovnik Hrvatske dnevno biva zaduživan 12 kuna, da bi na kraju njihovog mandata bio dužan 17.500 kuna više.

Mi smo sa svoje strane u protekle dvije i pol godine mandata odgovornim vođenjem i upravljanjem javnih financija, ne samo zaustavili nego i preokrenuli te trendove: ostvareni suficit u protekle dvije godine u prijevodu znači da smo svakoga građanina razdužili za gotovo 900 kuna.

Pritom, osim što ostvarujemo suficit, smanjujemo porezno i administrativno opterećenje, povećavamo plaće i mirovine, socijalna davanja, rodiljne i roditeljske naknade.  I premda su to vrlo poticajni rezultati, svjesni smo da nam predstoji još puno posla kako bismo sanirali posljedice politika koje nisu bile ovako odgovorne kao naše i da bismo postavili hrvatsko gospodarstvo na zdrave temelje i time ubrzali rast standarda hrvatskih građana.

Mi želimo Hrvatsku u kojoj su poduzeća poput vas ovdje inovativna, konkurentna, izvozno orijentirana te stvaraju novu vrijednost i praktički mogu igrati utakmicu globalnoga konteksta četvrte industrijske revolucije.

I upravo stoga kako bismo poboljšali uvjete vašega poslovanja, smanjili prepreke daljnjem razvoju i time pridonijeli konkurentnosti, politiku Vlade temeljimo na "trokutu uspješnosti", trokutu fiskalne konsolidacije, investicija i strukturnih reformi.  A to znači, odgovornije trošiti, više ulagati i biti učinkovitiji.
Upravo zahvaljujući takvom pristupu ostvarujemo i konkretne rezultate.

BDP smo od 2016. godine ukupno podigli za 9,5 posto, a u prvom kvartalu ove godine BDP je rastao po stopi od 3,9 %. To je jedna od najvećih stopa rasta BDP-a na kvartalnoj razini posljednjih 10-ak godina. Ujedno to je jedna od najvećih stopa rasta trenutno u Europskoj uniji. Samo su tri zemlje bolje od Hrvatske u tom prvom kvartalu.

Smanjili smo udio javnog duga u BDP-u s 80,6 posto na 74,6 posto BDP-a, a trend smanjenja javnoga duga brži je, a to uvažava i Europska komisija, od bilo koje druge članice Europske unije. To znači da današnji rast od oko 3% prati smanjenje javnoga duga od također 3 postotna boda BDP-a. Drugim riječima, danas imamo zdraviji rast nego prije krize, kada smo rasli po stopama od 4% do 5%, a istodobno smo povećavali svoje zaduživanje i za preko 10 postotnih bodova BDP-a.

Danas Hrvatska više ne bilježi dugogodišnje prekomjerne makroekonomske neravnoteže, a uskoro ćemo vidjet i kakvo će biti sljedeće izvješće Europske komisije o posebnim preporukama za daljnji nastavak strukturnih reformi i provedbu našega Nacionalnoga programa reformi i Programa konvergencije.

Mi smo u 2018. ostvarili višak proračuna opće države u iznosu od 758 milijuna kuna odnosno 0,2% BDP-a. Taj višak naravno bio bi i veći da nismo isplatili u proteklome razdoblju protestirana jamstava za Uljanik grupu u iznosu od 4,4 milijarde kuna. Želim podsjetiti da smo mi financijski bili u stanju to platiti, a pritom i dalje ostvariti proračunski višak. Nismo uvodili krizne poreze, nismo imali rebalans proračuna i nismo imali posebne mjere štednje u korisnicima državnoga proračuna. To može jedino ona politika koja je fiskalno snažna i konsolidirana.

Ujedno mi smo u proteklim godinama povećali prihode od turizma s 8,6 na 12 milijardi eura, a broj noćenja je kao što znate prošle godine bio rekordan i dosegnuo 106 milijuna.

Bolje poslovno okruženje

Kroz tri Akcijska plana za administrativno rasterećenje, 2017., 2018. i 2019., rasteretili smo poduzetnike za više od 2 milijarde kuna i s tim aktivnostima ćemo nastaviti. Provođenjem 15 mjera uštedili smo vama, izvoznicima značajno vrijeme i novac.

U 2019. godini 6 mjera smanjilo je opseg potrebne dokumentacije za  trošarinske obveznike, čime su poduzetnici rasterećeni za preko 5 milijuna kuna.  

Objedinili smo i 17 inspekcijskih službi iz 8 ministarstava u Državni inspektorat, jedna ozbiljna reforma koja će vama i svim drugim gospodarskim subjektima aktivnosti inspekcija učiniti i djelotvornijima i koordiniranijima u pogledu vaših redovitih aktivnosti, a s aspekta države imat ćemo više koristi, a naravno i koristi za naše građane.

Bolje poslovno okruženje pridonijelo je rastu zaposlenosti i stvaranju novih radnih mjesta. Od početka mandata naše Vlade do sada je to 96 tisuća. To znači da se u protekle dvije i pol godine u prosjeku stvaralo 105 radnih mjesta dnevno.

Porezna politika

Naša porezna politika i porezni sustav su rezultirali da nam je čitav porezni sustav sada transparentniji, jednostavniji i usmjeren na dijalog umjesto na kažnjavanje. Čak 85% poduzetnika u Hrvatskoj plaća najnižu poreznu stopu poreza na dobit jer smo snizili stopu s 20% na 18%, odnosno na 12% za mala i srednja poduzeća.

U okviru trećeg kruga poreznog rasterećenja u ovoj 2019. bio je niz pozitivnih mjera poput propisane nove vrste neoporezivog primitka, a odnosi se na dodatne plaće, dodatke na mjesečnu plaću do 5.000 kuna godišnje. Povećali smo iznos neoporezive potpore za novorođenče s 3.362 kune na 10.000 kuna. Snizili smo stope PDV-a za sve lijekove, proširili sniženu stopu od 13 posto na svježe meso, ribu, voće, povrće i jaja. Od 1. siječnja 2020. smanjuje se i opća stopa PDV-a s 25 na 24%.

Najkraće govoreći i uvažavajući vaša očekivanja smanjujemo fiskalni pritisak na porezne obveznike i poduzeća kako bi uvjeti rada i poslovanja, pa i života u Hrvatskoj bili jednaki onima u razvijenijim zemljama Europe i svijeta.
 
Strukturne reforme

Kad je riječ o osiguranju poticajnog poslovnog okruženja, mi smo usredotočeni na provedbu strukturnih reformi i njih radimo i temeljem programa Vlade, ali i u vrlo tijesnom, bliskom dijalogu s nizom partnerskih međunarodnih institucija.

U javnoj upravi kroz modernizaciju i digitalizaciju želimo što jednostavnije i brže administrativne procedure, uglavnom digitaliziranje. U pravosuđu, kroz pametnije propise i pravnu sigurnost, reformske zakone koje smo donijeli, brže i učinkovitije pravosuđe. U obrazovanju, kroz reformu školstva, koja će mladim naraštajima omogućiti da budu konkurentniji i steknu temeljno cjelovito obrazovanje, ali isto tako i posebna znanja vodeći računa i o aktivnostima u strukovnom obrazovanju.  

U mirovinskom i zdravstvenom sustavu želimo, prije svega kad je riječ o mirovinama i s reformom koju smo proveli, ostvariti povećanje mirovina što je bio njen temeljni cilj i jamčiti njihov daljnji rast, a isto tako voditi računa i o fiskalnoj održivosti, pružiti kvalitetnije zdravstvene usluge, a to znači i veće investicije u modernizaciju hrvatskih bolnica, racionalizaciju brojnih postupaka nabave i manje troškove.

To činimo sustavno i temeljito sa željom da i tim mjerama pomognemo i vama hrvatskim izvoznicima.

Investicije

Jedan od ključnih stupova naše politike odnosi se na povećanje tehnološke i inovacijske sposobnosti poduzeća radi podizanja kvalitete izvoza.

Drago mi je vidjeti da su investicije u prvom kvartalu rasle za više od 11%.
To je pokazatelj i vašeg optimizma, ali i želje da bez većih ulaganja u infrastrukturu, proizvodnju, istraživanje i razvoj nema ni povećanja izvoznog potencijala gospodarstva i njegove konkurentnosti na europskom tržištu pa i svjetskim iskoracima.

Članstvo u EU i europski fondovi

Naše članstvo u Europskoj uniji, sada smo na pragu šeste obljetnice koja je za 20-ak dana, je donijelo velike i konkretne koristi Hrvatskoj i u pogledu snažnog rasta izvoza u druge države članice Unije i priljeva sredstava iz europskih fondova. 

Upravo su europski fondovi jedan od glavnih zamašnjaka javnih investicija u Republici Hrvatskoj.

Mi smo u listopadu 2016. zatekli 9% ugovorenih sredstava, danas smo na 69%, a do kraja ove godine bit ćemo 85%. To znači da smo intenzivirali aktivnosti u svim mogućim područjima. I sada je upravo na korisnicima tih sredstava, tu uključujem i županije, gradove i općine, poduzeća, udruge, javni sektor  da do 2023. kada istječe onaj rok N+3 za korištenje sredstava iz ovog Višegodišnjeg financijskog okvira maksimalno dobijemo dodatnu injekciju i od tih preko 10 milijardi eura u prvih 7 godina članstva.

Bespovratna sredstva jačaju sposobnost poduzetnika da proizvode uz niže troškove i da stoga povećaju vlastitu konkurentnost. Mi objavljujemo pozive po kojima dodjeljujemo sredstva kojima se financira pristup inozemnim tržištima kroz sudjelovanje na sajmovima i predstavljanjima u inozemstvu. A također tu su i pozivi kojima se financiraju inovacije, stvaraju se novi proizvodi koji mogu postati ili već jesu izvozni proizvodi.

Do danas je objavljeno 29 poziva ukupne vrijednosti 6,2 milijardi kuna, od čega je 5,1 milijarda kuna namijenjena izravno poduzetnicima, a preostali iznos je za jačanje infrastrukture kao potpore poduzetnicima.

Eurozona

Mi smo ove godine obilježili 25 godina hrvatske kune, jednog od najvažnijih događaja u modernoj hrvatskoj povijesti,  a istodobno smo kao Vlada zajedno s HNB-om usvojili Strategiju uvođenja eura na kojoj radimo vrlo postupno, temeljito i cjelovito jer smo uvjereni da bi, ne samo uvođenje eura već i ulazak u Schengen, Hrvatsku pozicioniralo u one dvije dodatne tješnje razine europske integracije što nas čini snažnijom članicom Europske unije bez ikakvih dilema. Mi smatramo da je to dodatan impuls i okvir za povećanje aktivnosti naših gospodarstvenika, a posebice izvoznika.

Mi već danas ispunjavamo skoro sve kriterije za uvođenje eura, no taj postupak je sustavan. Najprije ćemo ući u Europski tečajni mehanizam II, u kojem ćemo sudjelovati barem dvije godine prije konačnoga pristupanja eurozoni. To je posao koji će pratiti mandat idućega Europskoga parlamenta i iduće Europske komisije.

Nastavljamo u tom smjeru jer znamo da će ulazak u eurozonu dati dodatan impuls hrvatskom gospodarstvu, pridonijet će jačanju trgovine i konkurentnosti izvoza, a posebno s državama članicama europodručja. 

Sve je to važno u ovom širem kontekstu rastućeg protekcionizma, intervencionizma, ali trgovinskih ratova koji se odvijaju na globalnoj razini jer samo snažnim pozicioniranjem u Europskoj uniji možemo ići prema takvim izazovima.

Schengen

Ulazak u Schengen omogućit će i vama gospodarstvenicima lakše poslovanje, spriječit će se fizičke barijere koje usporavaju kretanje roba i naravno i ljudi. Moramo imati na umu da će kroz sljedećih nekoliko godina doći do reforme cijelog schengenskoga sustava i zato je naš proces paralelan s onim što će on biti u budućnosti u odnosu na ovo što je danas.

Globalni lanci vrijednosti 

Nama je Schengen bitan i zbog sudjelovanja Hrvatske u globalnim lancima vrijednosti.

Svjedoci smo da brojne zemlje poput SAD-a, Kine ili Indije lance novostvorene vrijednosti na neki način pokušavaju "zaključati" u okviru svojih država. I upravo zbog toga jedan od naših srednjoročnih ciljeva je jača internacionalizacija hrvatskog gospodarstva s fokusom na Europsku uniju. Ona je naša nužnost i u tom smislu smo na raspolaganje gospodarstvenicima i poduzetnicima stavili ova dodatna sredstva koja nam daju europski izvori sredstva.

Mi smo sa svoje strane osigurali izvoznicima širok spektar usluga i financijske pomoći, od kvalitetnih informacija i operativne podrške do jamstava, kredita i bespovratnih potpora.

Gospodarska diplomacija

Spomenut ću i važnost hrvatske diplomacije, mislim da je ojačala u proteklih nekoliko godina.  Ona pomaže promicanju izvoza i trgovine te služi kao potpora hrvatskim tvrtkama pri izlasku na treća tržišta, privlači strana ulaganja i u konačnici promovira Hrvatsku i hrvatske poduzetnike.

Zajednički cilj - mijenjati Hrvatsku nabolje!

Prošlogodišnji govor ovdje završio sam s dobrim makroekonomskim pokazateljima koji su svi odreda ostvarili rast. Drago mi je i da i danas mogu konstatirati da smo zajednički u proteklih godinu dana uložili velike napore kako bi se taj rast nastavio i kako bi se Hrvatska pozicionirala na gospodarskoj, geopolitičkoj, prometnoj i energetskoj karti svijeta.

Imamo jako puno izazova pred nama, a vjerujem da u svim područjima svatko od nas u okvirima svoje odgovornosti i nadležnosti treba dati svoj doprinos da Hrvatsku kontinuirano mijenjamo nabolje. 

Mislim da je to naš zajednički cilj i na tome moramo predano nastaviti raditi i dalje.

Izvoznici jačaju međunarodni položaj Hrvatske

Vi kao izvoznici jačate međunarodni položaj Hrvatske. Mi kao Vlada, bilo kroz političke okvire, bilo kroz gospodarstvo, a to radimo vrlo sustavno i temeljito sa svih razina institucija vlasti, otvaramo taj prostor ne samo u nekom načelnom smislu nego sa svim svojim međunarodnim kontaktima nastojimo da su te aktivnosti vrlo konkretne.

U tom pogledu ne samo da smo, primjerice s Njemačkom koja je tradicionalno nama jedan od najvažnijih partnera, ojačali odnose sa središnjom razinom vlasti nego to radimo i s ključnim njemačkim zemljama u kojima živi puno Hrvata, kako bi pomoglo našim gospodarstvenicima.

Tu je i cijeli angažman koji smo napravili do sada u razmjerima bez presedana da i Kina registrira Hrvatsku i hrvatsko tržište. Mislim da će dugoročno imati ogromne potencijale razvoja hrvatskoga gospodarstva.

I na kraju budući da je ovo 15. obljetnica udruge Hrvatskih izvoznika kojoj je gospodin Darinko Bago na čelu otpočetka, koristim ovu priliku da mu prije svega čestitam na angažmanu i postignućima jer ljudi sa svojim elanom i energijom koji su ustrajni i predani mogu tako dugi niz godina biti angažirani na radu ove zaista važne udruge izvrsnih hrvatskih gospodarstvenika. Želio bih mu simbolički uručiti jedan Zlatni ključ za sva vrata koja je u inozemstvu otvorio našoj zemlji."

IZVOR: www.vlada.hr

Podijeli
0