Mreža preferencijalnih aranžmana – EU

Izvor: www.carina.hr

Mreža preferencijalnih aranžmana – EU

Mreža preferencijalnih aranžmana koje EU trenutno primjenjuje 

Kao što je vidljivo iz gornje sheme, Europska unija ima zaključene povlaštene aranžmane s brojnim zemljama, bilo da se radi o ugovorima o slobodnoj trgovini ili drugim pravnim osnovama, temeljem kojih se osigurava primjena povlaštene stope carine za robu s podrijetlom iz tih zemalja.

EU ima sklopljene dvostrane ugovore sa sljedećim državama:

  • Europski gospodarski prostor (EAA) -  obuhvaća EU, Island, Norvešku i Lihtenštajn. Isti se smatraju jedinstvenim teritorijem sa zajedničkim statusom podrijetla EEA. Isto je regulirano Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru između Europske zajednice i Republike Island, Lihtenštajna i Norveške, Protokol 4 (OJ L 321/2005)
  • Pan-Euro-mediteranske zemlje

Paneuropsko-mediteranski sustav kumulacije podrijetla predstavlja proširenje sustava paneuropske kumulacije. Ovaj sustav djeluje između EU i zemalja članica Europskog udruženja slobodne trgovine (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska) i Turske, te zemalja potpisnica Deklaracije iz Barcelone (Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Sirija, Tunis i Palestinska samouprava Zapadne obale i pojasa Gaze). Farski otoci također su pridodani ovom sustavu.

U nastavku navodimo službene listove u kojima se nalaze protokoli o podrijetlu vezani uz ugovore o slobodnoj trgovini i to:

    • Švicarska (uključujući Lihtenštajn) – Protokol 3, OJ L 45/2006
    • Norveška – Protokol 3, OJ L 117/2006
    • Island – Protokol 3, OJ L 131/2006
    • Farski otoci-Protokol 3, OJ L 110/2006
    • Turska- OJ L 265/2006
    • Alžir  - Protokol 6, OJ L 297/2007
    • Tunis – Protokol 4, OJ/L 260/2006
    • Maroko – Protokol 4, OJ L 324/2008, OJ 141/2011
    • Izrael-Protokol 4, OJ L 20/2006
    • Palestinska samouprava Zapadna obala i pojas Gaze - Protokol 3, OJ L 298
    • Egipat-Protokol 4, OJ L 73/2006 , Izmjena Protokola 4, čl.15/7,
    • OJ L 249/2010
    • Jordan- Protokol 3, OJ L 209/2006, Izmjena čl.15/7, OJ L 253/2010
    • Libanon – Protokol 4, OJ 143/2006
    • Sirija – Protokol 2, OJ 269/1978

 

  • Zemlje Zapadnog Balkana s kojim ima sklopljen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. EU ima također sklopljen SSP i sa Hrvatskom i isti se primjenjuje do dana ulaska RH u EU.
  • Makedonija (Protokol 4 – OJ L 99/2008)
  • Albanija (Protokol 4 – OJ L 107/2009)
  • Bosna i Hercegovina (Protokol 4 - OJ L 233/2008)
  • Srbija (Protokol 3 - OJ L 28/2010 –Privremeni sporazum)
  • Crna Gora (Protokol 4 – OJ L 108/2010)

 

  • Ostale zemlje (trenutno ugovori sa: Andorom, Čile, Meksikom, ACP zemljama koji su sklopili EPA sporazume, Južnom Korejom i Južnom Afrikom)
    • Meksiko - Dodatak III to Odluke br. 2/2000 (OJ L 245 od 29.09.2000)
    • Čile - Dodatak III –pravila podrijetla (OJ  L 352 of 30.12. 2002)
    • Južna Afrika  - Protokol 1 Sporazuma o bilateralnom razvoju trgovine i suradnji – OJ L 311/1999
    • Južna Koreja - OJ L 127/2011
    • Andora (proizvodi koji nisu uključeni u carinsku uniju) - Odluka broj 1/99 od 06.05.1999.  OJ L 191 od 23.7.1999.

Ujedno EU ima sklopljene i autonomne (jednostrane) aranžmane sa sljedećim državama:

  • Prekomorske zemlje i teritoriji[1] (OCT zemlje)
  • ACP zemlje (zemlje Afrike, Kariba i Pacifika) [2]
  • Opći sustav povlastica (GSP zemlje – trenutno 174 zemlje)[3]
  • Moldavija i Kosovo[4]
  • Ceuta i Melilla[5]

Nadalje kao što smo već naveli EU ima ugovorenu carinsku uniju sa:

  • Turskom [6] (industrijski proizvodi)
  • San Marinom[7] (osim za ugljen i čelik)
  • Andorom[8] (osim za poljoprivredne proizvode)

 

Dokazi o podrijetlu

Da bi roba mogla uživati određeni povlašteni tretman (neovisno radi li se o primjeni povlaštene carine ili primjeni određenih mjera trgovinske politike) za istu je nužno, pored činjenice da je roba stekla podrijetlo, priložiti i dokaz o podrijetlu ili drugi dokaz koji dokazuje da se za robu može primijeniti povlaštena carina.

Nužno je istaknuti da se trenutno na robu koja se uvozi u EU iz određenih država mogu primijeniti različiti preferencijalni režimi. Kao primjer možemo istaknuti uvoz muških košulja iz Meksika. Ukoliko nije priložen dokaz o povlaštenom podrijetlu kod uvoza istih obračunat će se osnovna carinska stopa od 12%. Ukoliko je priložen dokaz o povlaštenom podrijetlu EUR 1. (ili izjava na računu / izjava na računu ovlaštenog izvoznika) primijenit će se povlaštena stopa od 0%, dok ukoliko je prilažem FORM A (kao dokaz o GSP podrijetlu) primijenit će se povlaštena stopa carine od 9,6 %. U nastavku navodimo sliku iz TARIC-a[9] sa prikazom stope carine za uvoz iz Meksika http://ec.europa.eu/taxation_customs/dds2/taric:

Nadalje treba istaknuti da se za primjenu povlaštene stope prilaže jedna od slijedećih potvrda – ovisno o pojedinim odredbama[10]:

  • potvrda o prometu robe EUR. 1 – primjenjivo za sve  EU ugovore osim ugovora sa Južnom Korejom, carinsku uniju i GSP zemljama
  • potvrda o prometu robe EUR-MED – primjenjivo za Pan-Euro-Med kumulaciju
  • obrazac EUR 2 – ugovor EU – Sirija za poštanske pošiljke pod određenim uvjetima
  • izjava na računu, izjava na računu EUR-MED i izjava na računu ovlaštenog izvoznika – umjesto potvrde o prometu robe EUR1 i EUR-MED
  • FORM A – potvrda o GSP podrijetlu (Opći sustav preferencijala)
  • Izjava o podrijetlu - GSP
  • potvrda o prometu robe A.TR -  industrijski proizvodi Turska – EU u okviru carinske unije – nije dokaz o podrijetlu već dokaz o statusu robe puštene u slobodan promet
  • obrazac T2 – u okviru carinske unije sa San Marinom i Andorom – kao dokaz da je roba puštena u slobodan promet
  • Izjava dobavljača i dugoročna izjava dobavljača – za robu s ili bez podrijetla,  a služi kao dokaz za izdavanje dokaza o podrijetlu – (Uredba Vijeća 1207/2001 od 11. 6. 2001.)
  • Obrazac EXP 1 – sa OCT zemljama kao dokaz da je roba puštena u slobodan promet u njima 

Dokaz o podrijetlu imaju propisan rok važenja tj. do kada isti nakon izdavanja u zemlji izvoznici moraju biti podneseni zemlji uvoznici. Ti rokovi su različiti ovisno o vrsti dokaza i vrijede:

  • 12 mjeseci - Južna Koreja i GSP (izjava o podrijetlu)
  • 10 mjeseci - Meksiko, Čile, GSP (Form A), Sporazumi o ekonomskom partnerstvu – EPA sporazumi sa određenim ACP zemljama
  • 5 mjeseci – Sirija
  • 4 mjeseci - svi ostali ugovori i autonomne mjere




[1] Odluka Vijeća No. 2001/822/EC of 27.11. 2001 , OJ L 314, 30.11.2001, Dodatak 2 to Annex III, OJ L 324, 7.12.2001.

[2] Uredba o pristupu tržištu (MAR)  1528/2007 – OJ L 348/2007

[3] General System of Prefernces (GSP) - ovi ugovori su jednostrani, bez primjene reciprociteta i temeljem njih se roba iz zemalja u razvoju uvozi u razvijene zemlje bez plaćanja carine ili po povlaštenim stopama carine. Princip je dogovoren na Konferenciji Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD). Da bi roba mogla imati povlašteni status u zemlji davateljici, izvoznik će od svoje gospodarske ili trgovačke komore zatražiti uvjerenje o podrijetlu robe.

[4] Uredba Vijeća 1215/2009. od 30.11.2009.  OJ L 328 od 15.12.2009; Uredba Vijeća 1336/2011 od 13.12.2011.  OJ  L 347. Sa Kosovom je EU počela postupak pregovaranja za sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ali isti još nije ugovoren. 

[5] Protokol 2 Akta o pristupanju Španjolskoj OJ L 302 od 15.11.1985., Uredba Vijeća broj 82/2001 od 05.12.2000. OJ L 20 od 20.01.2001., Provedba članaka 3 i 4 Uredbe Vijeća broj 82/2001 OJ C 108 od 04.05.2002.

 [6]  Odluka 1/2006  od 26.09.2006. OJ L 2652006

[7] Sporazum o suradnji i carinskoj uniji OJ L 84 od 28.03.2002.

[8] Sporazum u obliku razmjene nota između   EU i Kneževine Andore OJ L 374 od 31.12.1990.

[9] TARIC (francuski - Tarif intégré des Communautés européennes) predstavlja bazu podataka EU koja pruža zemljama članicama osnovu za obradu uvoza ili izvoza. Taric je integrirana tarifa EU koja je  pohranjena i vođena od strane Europske Komisije. Temelji se na kombiniranoj nomenklaturi, te sadrži pored regularnih carina i uvozne i izvozne mjere koje se primjenjuju u EU, kao npr. carinske kvote, antidampinške carine, količinska ograničenja, embargo, izvozni poticaji  i dr. 

[10] Svaka od navedenih potvrda ima svoja pravila i izuzetke, te je propisano kada se koja može izdati. 

Podijeli
0