HIZ Info br. 2/2025

Vijesti

Objava poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“

Ministarstvo gospodarstva je 23. prosinca 2024. godine objavilo poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ (Referentni broj: PK.1.3.04) u okviru Programa konkurentnosti i kohezija 2021.-2027.

Poziv „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ provodi se putem otvorenog postupka dodjele u modalitetu trajnog poziva. Datum početka zaprimanja projektnih prijava je 04. veljače 2025. godine u 11:00 sati, a projektni prijedlozi će se zaprimati do iskorištenja raspoloživih sredstava za predmetni Poziv, a najkasnije do 31. prosinca 2026. u 11:00 sati.

Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 20.000.000,00 EUR.

Cilj Poziva je pružanje potpore MSP-ovima kako bi povećali međunarodnu konkurentnost ocjenjivanjem sukladnosti i certifikacijom proizvoda, usluga ili procesa u skladu sa zahtjevima međunarodno priznatih normi ili certifikacijskih shema, odnosno olakšati pristup međunarodnom tržištu i povećati konkurentnost MSP-ova kroz dostizanje primjenjive razine međunarodno priznatih normi i standarda kao i sustava upravljanja, kojima se dokazuje razina kvalitete i sigurnosti u razmjeni roba i usluga te pridonosi povjerenju kupaca.

Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinom projektnom prijedlogu je 3.000,00 EUR, a najviši 150.000,00 EUR po pojedinom projektnom prijedlogu.

Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva su:

1. Certificiranje proizvoda, usluge, procesa

Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva odnose se na certifikaciju proizvoda, usluga, procesa, odnosno ocjenjivanje sukladnosti proizvoda, usluge, procesa s određenom normom ili specifikacijom (u skladu s Direktivama ili Uredbama usklađenog zakonodavstva EU i odgovarajućim normama na koje se pozivaju Direktive ili Uredbe).

Prihvatljive projektne aktivnosti mogu biti sve radnje u okviru postupaka ocjenjivanja sukladnosti.

Aktivnosti certifikacije proizvoda, usluga, procesa mogu biti prihvatljive samo ukoliko je neovisno ocjenjivanje sukladnosti provedeno od strane akreditiranog tijela .

Gospodarski subjekt koji je izvršio uslugu izrade tehničkih mapa ne smije ocjenjivati sukladnost dokumentacije koju je sam izradio.

2. Certificiranje sustava upravljanja

Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva odnose se na certifikaciju sustava upravljanja i uključuju:

– ulaganja u pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama) prema zahtjevima međunarodno priznatih normi za sustave upravljanja ili iz područja usluga (ISO)

– ulaganja u pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama) prema zahtjevima tržišno priznatih certifikacijskih shema (poput FSC i/ili PEFC certifikacija, BRC norme, KOSHER, HALAL, EU Ecolabel certifikat (prihvatljiv trošak izrada elaborata za EU Ecolabel certifikat) i sl.).

Aktivnosti certifikacije/certificiranja sustava upravljanja mogu biti prihvatljive samo ukoliko su provedene od strane tijela akreditiranog za uvođenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom.

Gospodarski subjekt koji je izvršio uslugu izrade tehničkih mapa ne smije ocjenjivati sukladnost dokumentacije koju je sam izradio.

Maksimalni intenzitet potpore je do 75 % prihvatljivih troškova za mikro i mala poduzeće, odnosno 55 % prihvatljivih troškova za srednja poduzeća.

Prihvatljivi prijavitelj je pravna ili fizička osoba koja je mikro, mali ili srednji poduzetnik, sukladno definiciji veličine poduzeća utvrđenoj u Prilogu I. Definicija malih i srednjih poduzeća Uredbe o općem skupnom izuzeću.

Projektni prijedlozi se podnose elektronički, putem portala informacijskog sustava eKohezija.

Pitanja s jasno naznačenom referencom na Poziv moguće je poslati isključivo putem elektroničke pošte na adresu certifikacija@mingo.hr, a odgovori na pitanja bit će objavljeni na stranici https://eufondovi.gov.hr/, u okviru odgovarajućeg poziva.

Upiti zaprimljeni na druge adrese neće biti uzeti u obzir, niti će odgovori na tako postavljena pitanja biti objavljeni na način propisan pravilima Poziva.

Natječajnu dokumentaciju možete pronaći pod poveznicom https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=6d1e4468-2e06-4ab5-a122-1910f9c9734d.

pročitajte više

Uz SAD, u prvom planu izbili Azerbajdžan, Kazahstan i Nigerija

Hrvatski su gospodarstvenici u prvih deset mjeseci 2024. izveli na stranu tržišta 19,7 milijardi eura robe i za 4 posto popravili rezultat iz prethodne godine. Prerađivačka industrija kao glavni stup izvoza, koja nosi oko 90 posto izvoza, pridonijela je stopom rasta od 3,5 posto, no važan 'poguranac' dali su rudarstvo i vađenje, koje uglavnom čini izvoz sirove nafte, ali i poljoprivrede, koja je nakon već duže vremena konačno prestala rušiti izvozni skor.

Poljoprivrednici su izvezli 1,06 milijardi eura vrijednih proizvoda, no uvoz tih roba istodobno je porastao dvostruko brže od našeg izvoza, pa poljoprivredi još nije uspjelo postići vrijednost robe koju u Hrvatskoj stižu iz drugih zemalja. Važan 'poguranac' izvozu dali su rudarstvo i vađenje, ali i poljoprivreda, koja je nakon dužeg vremena prestala rušiti izvozni skor. Vrijednost izvoza neprerađene nafte i ostalih roba iz te skupine, na godišnjoj je razini rasla za 41 posto (962 milijuna eura).

Ipak, vrijednost robe iz uvoza, i uz osjetan pad (21%), bila je dvostruko veća. Robna razmjena iz djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda rasla je u oba smjera, nešto brži naš izvoz (20%), no odnos vrijednosti izvezene i uvezene robe podjednak je kao u slučaju neprerađene nafte.

Na robnu razmjenu znatno utječe geopolitička situacija u svijetu i nestabilnost vezana uz kretanje cijena energije. To se najbolje vidi iz podataka o razmjeni s grupom država iz kojih nabavljamo naftu i plin.

Na listu uvoznih tržišta uplovile su tako i neke daleke zemlje s kojima nismo imali tradicionalne gospodarske odnose, a sada su postale daleko važnije. Tako je azerbajdžanska zemlja čija vrijednost uvoza prelazi 771 milijun eura u lanjskih deset mjeseci, a velik skok vrijednosti imao je i uvoz iz Kazahstana, čak od 739 posto (uvezeno 248 milijuna eura), a ulazi sve više i u Alžir, te Nigeriju. Iz Alžira je tako uvezeno 165 milijuna eura robe, a iz Nigerije 118 milijuna. Iz zbirnih statističkih podataka nije moguće dobiti punu sliku aktivnosti i strukture u prekograničnoj trgovini, no stručnjaci iz sektora energetike kažu kako iz Azerbajdžana i Kazahstana većim dijelom dolazi nafta, a iz Nigerije i Alžira ukapljeni plin. Inače se 2023. kao novo 'lice' na karti uvoznih tržišta pojavio i Mozambik, no taj se posao nije nastavio u 2024.

U deset mjeseci vrijednost uvoza u te dvije godine smanjila se sa 191 milijun na 2,5 milijuna eura. I uvoz iz SAD-a pokrenuo se posljednje tri godine na krilima LNG-a, au lanjskih deset mjeseci vrijednost mu je oslabila za četvrtinu u odnosu na isto razdoblje u 2023. Uvezeno je ukupno 637 milijuna eura, a posebno je velik pad gledaju li se rezultati iz 2022., kada mu je u deset mjeseci vrijednost premašila 2,67 milijardi eura. Ne, valja imati na umu da je to bilo i vrijeme rekordnih cijena energenata, po kojima je američki plin stizao u hrvatski LNG terminal na Krku.

Ne, američki plin i dalje je glavni na krčkom LNG terminalu. Prema podacima koje smo dobili od direktora LNG Hrvatska Ivana Fugaša, više od polovice plina dopremljenog iz SAD-a u prošloj godini (57%), stiglo je iz SAD-a, dok je porastao udjel drugih zemalja iz kojih stiže LNG, posebno Trinidad i Tobago, te Alžir, koji svaki ima udjel od po 18 posto, a preostale količine stigle su iz Španjolske, Nigerije i drugih zemalja. Udjel američkog plina još je veći kada se gleda brojka za svih 109 do sada pristalih brodova na Krku, čak 62 posto. Takav veliki uvoz američkog plina odvijao se u vrijeme dok u Bijeloj kući nije stolovao Donald Trump.

Za pretpostaviti je da će sada ta suradnja biti i plodonosnija, pogotovo što SAD i Hrvatska imaju zajednički interes, jer Hrvatska planira postati energetski hub za jugoistok Europe. Inače, vrijednost ukupnog uvoza Hrvatske u prvih deset mjeseci prošle godine dosegnula je 35,1 milijardu eura, te je na godišnjoj razini bila veća za oko pet posto, a za razliku od izvoza koji je najvećim dijelom rastao zahvaljujući izvozu na tzv. treća tržišta, ponajviše se izdvaja BiH, porast uvoza bilježi se upravo iz zemalja EU, čak 8 posto.

(Poslovni dnevnik)

pročitajte više

Stiže nova era borbe protiv hakerskih napada

Zbog rupa u sustavu u 2023. prijavljeno je 10,5 milijuna eura šteta, a broj napada se povećava.

Informatička sigurnost postala je strateški važna: koliko i mali propusti mogu biti kobni potvrđuje više sigurnosnih incidenata u digitalnoj sferi kojima smo lani svjedočili. Od napada na KBC Zagreb, Hanfu, splitsku Zračnu luku Sv. Jeronim.

Država se stoga, dijelom i zbog obveza koje nalaže NIS2 direktiva o povećanju kibernetičke sigurnosti na europskoj razini, bacila na uređivanje ovog kompleksnog sustava. Nakon što je lani donesen Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, sada je usvojen i Nacionalni program upravljanja kibernetičkim krizama.

Uspostava sustava, zbog čijih je manjkavosti u 2023. prijavljeno 10,5 milijuna eura štete, ne pretpostavlja i njegovu efikasnost, upozoravaju naši sugovornici. Ona će, naravno, ovisiti o provedbi. Nacionalnim programom upravljanja kibernetičkim krizama, koji je donesen jučer na Vladi na prijedlog Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), uspostavlja se nova operativna razina u njihovom upravljanju.

Novost je uspostava Koordinacije za upravljanje kibernetičkim krizama, međuresornog tijela koje bi zajedničkim djelovanjem trebalo dati adekvatan i pravovremeni odgovor na svaku takvu prijetnju. Središnje državno tijelo odgovorno za upravljanje postaje SOA, a njezin Centar za kibernetičku sigurnost bit će transformiran u Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (NCSC-HR).

Uz SOA-u, koja će biti nadležna za provedbu zahtjeva sigurnosti za 14 sektora (energetika, voda, zdravstvo, voda, digitalna infrastruktura, proizvodnja, prerada i distribucija hrane…) važnu ulogu u upravljanju kibernetičkim krizama imat će i brojna druga tijela, od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane, HNB-a, Hanfe, CARNET-a…

Proaktivan pristup
pravo koordinacija između različitih tijela i usklađenost s europskim standardima doprinose boljoj pripremljenosti i otpornosti na nacionalnoj razini i šire, ocjenjuje Neven Zitek, voditelj odjela za odgovor na kibernetičke incidente u Spanu, koji upravo ova dva elementa navodi kao ključna u Nacionalnom programu.

“Iskreno vjerujem kako implementacija ovog programa može značajno poboljšati sposobnost organizacija da spriječe kibernetičke napade i adekvatno odgovore na njih. Ako se program pravilno provede, može pomoći u smanjenju rizika od kibernetičkih napada i osigurati brži oporavak u slučaju incidenta”, ističe Zitek.

Biljana Cerin, direktorica tvrtke Ostendo Consulting, koja je tri godine bila članica Upravnog odbora (ISC)2, najveće svjetske udruge stručnjaka za sigurnost informacijskih sustava, doneseni program smatra vrlo važnim korakom u jačanju nacionalne sigurnosti u digitalnom prostoru. Ocjenjuje ga sveobuhvatnim te kaže da obuhvaća ključne aspekte kriznog upravljanja. Međutim, upozorava da postoje izazovi koje treba adresirati.

“Prvo, kvaliteta i rana identifikacija prijetnji te objektivna procjena sigurnosnih rizika su presudni. Prevencija je najučinkovitija kada se prijetnje prepoznaju i adresiraju pravovremeno, a procjene rizika provode s namjerom stvarne identifikacije i mitigacije sigurnosnih rizika, ne samo zadovoljenja regulatornih zahtjeva ili izvješćivanja uprave. Proaktivni pristup može značajno smanjiti vjerojatnost da kibernetički incident eskalira u krizu”, ističe. Naglašava i da će suradnja s privatnim sektorom biti ključna, no i zahtjevna.

“Privatne tvrtke, posebno one koje upravljaju kritičnom infrastrukturom, imaju vlastite sigurnosne protokole koji se ponekad teško usklađuju s nacionalnim standardima. Potrebno je graditi povjerenje i osigurati da privatni sektor prepozna važnost suradnje s državnim tijelima”, navodi Cerin. Najvažnije u provedbi programa bit će praktične i provedive operativne procedure koje će biti donesena na temelju programa, kaže.

“U stvarnim kriznim situacijama, složene procedure koje nitko neće čitati, unapređivati ili slijediti kad je to stvarno potrebno, nisu korisne. Nužno je osigurati da su protokoli jasni i jednostavni za implementaciju. Brzina i stručnost reakcije ključni su faktori. Kako bi se to postiglo, potrebno je osigurati stručne timove, a ne samo formalno imenovane uloge, odgovornosti i procedure donesene “reda radi”, navodi Cerin.

Ulaganje u kapacitete
Zitek iz Spana upozorava da velika odgovornost za provedbu i ulaganje u otpornost ne leži samo na ključnim i važnim subjektima, već svima. “Svaka organizacija mora uložiti u vlastite kapacitete za odgovor i otpornost kako bi bila spremna suočiti se s kibernetičkim prijetnjama. Program nije čarobni štapić koji će magično riješiti sve probleme, već okvir koji zahtijeva aktivno sudjelovanje i predanost svih uključenih strana”, navodi.

Uspješnost programa leži u provedbi. Osim javnog sektora kibernetičkoj se sigurnosti mora prilagoditi i privatni. Stručnjaci već godinama upozoravaju da je razina svijesti o važnosti ulaganja u kibernetičku sigurnost među domaćim kompanijama niska. Ne čudi da takav napad, prema nekim podacima, više od 60 posto malih i srednjih tvrtki doživi u prvoj godini poslovanja. Sve su učestaliji i napredni državno-sponzorirani napadi.

Samo u prvih šest mjeseci prošle godine zabilježeno je njih više od 10 u Hrvatskoj. Podaci SOA-e govore da ih je u 2022. bilo 19 da bi u 2023. brojka skočila na 31. Svaki takav napad ne nosi samo sigurnosne, već i društvene rizike, pa i one koji su prijetnja životima. Sjetimo se samo napada na KBC Zagreb ili splitsku Zračnu luku. Provedba Nacionalnog programa stoga će u godinama koje dolaze biti od životne važnosti.

(Poslovni dnevnik)

pročitajte više

Končar planira prihode od 1,1 milijardu eura, dionice mu snažno rastu

Končar je u ovu godinu ušao s iznimno ambicioznim planovima zacrtanim na prosinačkoj sjednici Nadzornog odbora kompanije.

Plan za ovu godinu temelji se na odličnom stanju ugovorenih poslova, backlogu, koji će prema procjenama do kraja godine dosegnuti iznos veći od 2,1 milijarde eura. Ukupni prihodi Grupe Končar u 2025. godini planirani su u iznosu većem od 1,1 milijarde eura. Izvoz će i dalje dominirati u prihodima od prodaje proizvoda i usluga.

Nastavak transformacije
Udio izvoza u ukupnim prihodima od prodaje planira se na razini većoj od 70 posto. Najznačajnije tržište i dalje će biti Europska unija, ali je rast planiran i na svim ostalim tržištima. Pojedinačno po zemljama najznačajniji izvoz planira se u Njemačku, Švedsku, Norvešku i Nizozemsku.

“Daljnja provedba Europskog zelenog plana i investicije u projekte dekarbonizacije, obnovljive izvore energije, električnu mobilnost te digitalnu transformaciju generirale su visoku potražnju za elektroenergetskom opremom, tračničkim vozilima i ulaganjima u željezničku infrastrukturu i digitalna rješenja. Sve su to područja u kojima se Končar dokazao kao pouzdan partner.

Na temelju toga za 2025. godinu postavljeni su ambiciozni ciljevi – daljnje povećanje prihoda i profitabilnosti, ulaganja u tehnologiju i razvoj novih proizvoda. Kapitalna ulaganja planirana su u iznosu većem od 80 milijuna eura”, istaknuo je nedavno Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara.

Končar u novoj poslovnoj godini očekuje nastavak odličnih poslovnih rezultata, a ciljevi ostaju isti – nastavak transformacije koja će omogućiti kompaniji da postane još značajnije globalno prisutna tvrtka, ulaganja u proširenje proizvodnih kapaciteta, opremu i razvoj novih proizvoda te ulaganja u ljude, u cilju pozicioniranja kompanije kao najpoželjnijeg poslodavca u industriji. To se na neki način već i događa jer kako je Kolak nedavno otkrio, na natječaje za posao u Končaru počeli su se javljati i stručnjaci iz zemalja poput Austrije i Njemačke, što je dosad bilo nezamislivo.

Sve su to, naravno, anticipirali i investitori. Dionice Končara već su prošle godine bile najveće zvijezde Zagrebačke burze ostvarivši rast od čak 137 posto pa ne čudi što su dobili nagradu “zlatna dionica” Zagrebačke burze.

Tržišna kapitalizacija kompanije prešla je milijardu eura. Pozitivan sentiment nastavljen je i na početku nove godine pa je samo u prva dva tjedna tržišna kapitalizacija uzletjela dodatnih 23,9 posto i galopira prema razini od 600 eura.

InterCapital, jedna od najvećih domaćih brokerskih kuća, podigao je protekloga tjedna svoju preporuku za dionicu Končar Elektroindustrije, pa preporučuju njenu kupnju, a kao ciljanu cijenu navode 570 eura. Investitori su, čini se, to itekako prihvatili jer jučer se Končarovim dionicama trgovalo oko te razine.

Dionice na meti optimista
Končarove dionice u posljednje su dvije godine u fokusu optimista. Ovakvo kretanje posljedica je uvjerenja da će Končar profitirati od tzv. zelene tranzicije odnosno smanjivanja udjela fosilnih goriva u energetskim izvorima i orijentacije na obnovljive izvore energije.

Dionicu Končar Elektroindustrije na burzi u stopu prate i dionice Končar Distributivnih i specijalnih transformatora, tvrtke unutar grupe. Njihova je vrijednost također u posljednjih godinu dana porasla za značajnih 110 posto.

Prethodna InterCapitalova preporuka je kao ciljanu cijenu Končareve dionice navodila 274 eura. Novu procjenu daje analitičar Domagoj Grčević koji drži da će zeleni trend i dalje biti zaslužan za Končareve rezultate, a njihov rast očekuje i u ovoj godini.

Uz državu koja kontrolira oko 30 posto dionica, najveći pojedinačni vlasnici Končara su domaći mirovinski fondovi. PBZ CO drži 18 posto vlasništva, Erste Plavi fond blizu 15 posto, a barem 14,5 posto drže i AZ fondovi. Grčević smatra kako će očekivani prinos na dionicu ubuduće dolaziti primarno iz rasta njene cijene te da Končar neće bitnije mijenjati svoju politiku dividende. Kompanija je je lani isplatila dividendu od 2,5 eura po dionici.

(Poslovni dnevnik)

pročitajte više

Hrvatski brend Boogie Bakery brzo i sigurno osvaja svjetska tržišta

Boogie Bakery, brend iza kojeg stoji vrlo popularna pekarnica i bistro Boogie Lab te proizvodnja sourdough kruha i peciva, najavljuje osnivanje tvrtke Boogie Technology. Nova bi tvrtka trebala donijeti nova poboljšanja u proizvodnji domaćeg pekarskog proizvoda koji brzo i sigurno osvaja svjetska tržišta, širi prodaju i proizvodnju. Nedavno su tako postale dio ponude letovima američke zrakoplovne kompanije Delta Airlinesa koje su krenule s izvozom u Dubai.

Poznato je da ovaj pekarsko-prehrambeni brend sam razvija tehnologije koje su ključne u proizvodnji kruha i peciva koji se dobiva fermentacijom tijesta uz pomoć prirodnih laktobacila i kvasca. Ta tehnologija im je, u konačnici, omogućila proizvodnju na industrijskoj skali koja još uvijek, čini se, nema velike konkurencije.

Karlo Vulin, suosnivač Boogie Bakeryja (nedavno Kroštule), kaže da će zadatak nove tvrtke biti razvoj naprednijih rješenja za upravljanje proizvodnjom i primjenu umjetne inteligencije u prehrambenoj industriji.

Razvoj i proizvodnja nove tehnologije, kaže Vulin, odvijat će se u centru Zagreba, no planiraju otvoriti i ured u New Yorku gdje će biti smješten ured za implementaciju rješenja i razvoj na ciljanim tržištima.

U razvoju novih rješenja Boogie Bakery, koji će sada preuzeti Boogie Technology, već surađuje s timom vrhunskih stručnjaka iz raznih industrija među kojima su i znanstvenici s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta te Instituta Ruđer Bošković. Ne, potrebni su im i inženjeri, pa je tvrtka trenutno u potrazi za novim zaposlenicima. U planu je zaposliti ukupno pet ljudi.

Prodor Boogie Bakeryja u SAD krenuo je prije otprilike godinu i pol i to nakon što su ih kontaktirali vlasnici restorana Delmonicos, ugledni američki ugostitelji hrvatskih korijena. Ubrzo nakon prvog kontakta Boogie Bakery je na američko tržište počeo izvoziti četiri kontejnera sourdough kruha mjesečno za više od 150 kupaca, najviše njih u New Yorku, no i šire.

Novi su pogoni nužni jer se domaći proizvođač sourdougha ubrzano širi. Od nedavno su tako njihovi proizvodi postali dio ponude na letovima američkog Delta Airlinesa, jednog od najvećih svjetskih avioprijevoznika. Iz Boogie Bakeryja kažu da će proizvodi biti dostupni na svim letovima iz SAD-a u Europi i povratno u prvoj i posljednjoj klasi.

Naime, u prosincu su isporučili prvi kontejner proizvoda u Dubaiju što označava početak izvoza u zaljevske zemlje. Boogie Bakery je, naime, primjer kako inovativnost u tradicionalnoj industriji, potpomognuta tehnologijom, mogla i malim proizvođačima iz Hrvatske postići svjetski uspjeh kakav se rijetko događa.

(Poslovni dnevnik)

pročitajte više

DOK-ING i Orqa razvijaju sustave koji štite u najvećim opasnostima

Hrvatske tvrtke DOK-ING, koja se bavi tehnologijom besposadnih kopnenih sustava, i Orqa, pionir u području besposadnih zračnih sustava, sklopile su sporazum o suradnji kako bi zajedno razvijale sposobnosti manned-unmanned teaming (MUM-T) tehnologija za dvojne namjene.

Naglasak će biti na razvoju operativnih scenarija koji koriste jedinstvene prednosti integracije manned-unmanned teaming tehnologija. Ova kolaboracija imat će širok spektar primjena, uključujući izviđanje, nadzor, logističku podršku i taktičke operacije.

Redefinicija sposobnosti
“Suradnja DOK-ING-a i Orqe na manned-unmanned teaming tehnologijama osigurat će rješenja koja redefiniraju operativne sposobnosti. Naša vizija je jasna: stvoriti integrirane sustave koji povećavaju situacijsku svjesnost, ubrzavaju donošenje odluka i štite ljudske živote u najsloženijim okruženjima. To partnerstvo je temelj za budućnost operacija koje se oslanjaju na nepobjediv spoj ljudi i tehnologije”, kazao je Ivan Jelušić, član uprave i suosnivač Orqe.

Kombiniranjem snaga besposadnih kopnenih i zračnih sustava tvrtke će nastojati stvoriti kohezivno, više-domensko operativno okruženje koje povećava sigurnost i učinkovitost za krajnje korisnike, poglavito u područjima koja su opasna za ljude.

"Jelušić: Suradnja DOK-ING-a i Orqe na manned-unmanned teaming tehnologijama osigurat će rješenja koja redefiniraju operativne sposobnosti."

U sklopu projekta financiranog iz Integriranog teritorijalnog programa RH, fokus će biti na razvoju naprednih komunikacijskih i interoperabilnih protokola za suradnju između kopnenih i zračnih besposadnih sustava. Projekt obuhvaća razmjenu podataka u stvarnom vremenu te koordinirano planiranje operacija koje maksimalno koriste mogućnosti svih tehnologija ugrađenih u besposadne sustave.

Razvoj protokola
“Razvijamo integraciju tehnologija komunikacije, autonomije i imerzivnih sučelja na kopnenim i zračnim besposadnim sustavima dvojne namjene prilagođene nestrukturiranim terenima i promjenjivim uvjetima. Fokusirani smo na ulaganje u istraživanje i razvoj kako bismo inovirali i unaprijedili tehnološka dostignuća, pouzdanost i sigurnost naših besposadnih sustava. Ovo uključuje zajedničko testiranje i eksperimentiranje kako bismo usavršili tehnologije i operativne koncepte operacija”, rekao je Gordan Pešić, član Uprave DOK-ING-a.

Tvrtke će zajednički dizajnirati module obuke, koji pripremaju rukovatelje za uspješnu integraciju manned-unmanned timova, osiguravajući da mogu u potpunosti iskoristiti napredne sposobnosti koje njihovi sustavi nude. Obje tvrtke nagalašavaju kako dijele duboku predanost sigurnosti, etičkim normama i usklađenosti sa svim relevantnim regulativama.

(Poslovni dnevnik)

pročitajte više

Natječaji

EFRR zajmovi za investicije do 100tk€

EFRR Mali zajmovi za investicije do 100.000 eura i Zajam za obrtna sredstva do 30.000 eura.

Financijski instrument HAMAG-BICRO do 100.000 EUR za mikro, male i srednje poduzetnike i subvencioniranu kamatu od 3,11% za modernizaciju poslovanja.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova (MRRFEU) ponovo stavlja na raspolaganje financijske instrumente za poduzetnike.

Financijska omotnica od 50.000.000 eura

EU krediti HAMAG-BICRO su namijenjeni mikro, malim i srednjim poduzećima te predstavljaju jedinstvenu priliku za dobivanje financijske pomoći u iznosima od min. 25 do 100 tisuća EUR uz subvencioniranu godišnju kamatu od 3,11%:

1. jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova

2. otvaranje radnih mjesta

3. poticanje proizvodnih investicija

Namjena EFRR zajma:

I. Osnovna sredstva (materijalna i nematerijalna imovina)

II. Obrtna sredstva (maksimalno do 30% iznosa zajma)

Prihvatljiva su ulaganja:

· Rabljena oprema je prihvatljiva za financiranje

· PDV je prihvatljiv za financiranje iz EFRR zajmova - za poduzetnike u sustavu PDV-a može financirati kroz obrtna sredstva

· Ulaganje u nabavu električnih punionica

Ovi krediti omogućuju poduzećima da ostvare svoje ciljeve, poput širenja poslovanja, modernizacije opreme te mnogih drugih projekata.

Tim stručnjaka za EU kredite stoji vam na raspolaganju kako bi vam pomogao u procesu prijave i dobivanja kredita.

UVJETI I OTPLATA EFRR ZAJMA ZA INVESTICIJE

Iznos zajma	Od 25.000,01 EUR do 100.000 EUR
Kamatna stopa	Osnovna stopa za Republiku Hrvatsku (1) na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 1 postotni bod fiksna za cijeli period otplate zajma
Rok korištenja	6 mjeseci od isplate zajma
Poček	Do 1 godine
Rok otplate	Od 1 do 10 godina uključujući poček
Dinamika otplate	Kvartalne rate
Instrumenti osiguranja	Zadužnice korisnika zajma i vlasnika te ostali instrumenti osiguranja ovisno o procjeni rizika od strane HAMAG-BICRO-a
Naknada	- Bez naknade za odobrenje - Izmjene uvjeta nakon Odluke o odobrenju naplaćuju se sukladno Pravilniku o naknadama HAMAG-BICRO-a

Financijski instrument nije namijenjen za financiranje slijedećih aktivnosti:

● refinanciranje postojećih obveza (uključujući plaćanje kredita/leasinga)

● refundiranje ranije plaćenih obveza

● dvostruko financiranje i pretfinanciranje bespovratnih sredstava (kombinacija s drugim izvorima financiranja dozvoljena ukoliko zbroj svih izvora potpore zajedno ne prelazi ukupan iznos pojedine stavke rashoda/ulaganja)

● kupnju vrijednosnih papira i vlasničkih udjela

● kupnju imovine od povezanih osoba

● ulaganja koja služe u osobne svrhe

● ulaganju koja su fizički dovršena ili u cijelosti provedena

● ulaganja u razvoj proizvoda i usluga

● kupnju zemljišta u iznosu koji premašuje 10 % ukupnih prihvatljivih rashoda

● ulaganja u nekretnine stambene namjene

● aktivnosti i imovina koje se odnose na fosilna goriva

● proizvodnja, prerada i stavljanje na tržište duhana i duhanskih proizvoda

● poljoprivredne i ribarske djelatnosti te ostale djelatnosti i aktivnosti isključene Uredbom 2023/2831;

● trgovačke djelatnosti;

● financijske djelatnosti, djelatnosti osiguranja i trgovanje kripto valutama;

● djelatnosti poslovanja nekretninama;

● ostale aktivnosti navedene u Listi isključenih aktivnosti

Financijski instrument izravnih kredita HBOR-a iznad 50.000 EUR za Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata i subvencioniranu kamatu od 2 % za modernizaciju poslovanja bez vlastitog učešća za kredite do 100 tisuća EUR.

Kreditni program Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata od 50 do 400 tisuća EUR:

● poduzetnicima početnicima (posluju kraće od 3 godine)
● mladim poduzetnicima (mladom osobom smatra ona koja još nije navršila 41 godinu života)
● ženama poduzetnicama
● koji ulažu na posebna područja Republike Hrvatske
● koji ulažu u komercijalizaciju projekata temeljenih na istraživanjima, razvoju i inovacijama (RDI).

Ovi krediti omogućuju poduzećima da ostvare svoje ciljeve, poput širenja poslovanja, modernizacije opreme, ulaganja u istraživanje i razvoj te mnogih drugih projekata.

Stoga, pripremite Vaš projekt na vrijeme!

Okupljen je mladi tim iskusnih financijskih stručnjaka koji imaju iskustva u izradi investicijskih studija i projektnih prijedloga za financiranje EU kreditima, a koji Vam mogu ponuditi sljedeće usluge uz prihvatljivu cijenu:
• Financijska analiza poslovanja poduzeća
• Brza i kvalitetna izrada poslovnog plana (investicijske studije) projekta za financiranje financijskim instrumentima
• Izrada ekonomsko-financijske analize i ekonomsko-tržišne ocjene projekta
• Analiza osjetljivosti
• Podnošenje zahtjeva za kredit zajedno sa ostalom obveznom dokumentacijom
• Komuniciranje s Hamag-Bicro /HBOR do trenutka realizacije kredita

Tim stručnjaka za EU kredite stoji vam na raspolaganju kako bi vam pomogao u procesu prijave i dobivanja kredita. Dakle, sve aktivnosti i komunikacija se odvija on-line što znatno smanjuje troškove i štedi dragocjeno vrijeme poduzetnika.

Na Internet stranici www.grantprojects.hr, dobit ćete odgovore na sve upite u svezi prihvatljivosti Vašeg potencijalnog projekta.

*Kako bi Vam se što prije i precizinije razradila ponuda, ispunite obrazac projektne ideje klikom na link*

Za sve upite kontakitrajte Grant Projects tim putem e-maila: info@grantprojects.org.

pročitajte više

Otvoreno e-Savjetovanje za Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju“

Od 05. do 22. prosinca 2024. godine otvoreno je e-Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Uputama za prijavitelje Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju“, koji se financira u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. isto je dostupno je na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=29270, te se poziva zainteresirana javnost da dostavi svoje prijedloge i komentare.

Ključne informacije o Pozivu

Tip natječaja: trajno otvoren
Ukupna alokacija: 25 milijuna EUR
Iznos bespovratnih sredstava po projektu:

Minimalni iznos: 6.000,00 EUR
Maksimalni iznos: 60.000,00 EUR

Intenzitet potpore:

75% za mikro i mala poduzeća
60% za srednja poduzeća

Rok za prijavu: do 30.12.2026.

Prijavitelj po projektnom prijedlogu može prijaviti sudjelovanje na 2 međunarodna sajma.

Tko može aplicirati?

Prihvatljivi prijavitelji su pravne ili fizičke osobe koje su mikro, mali ili srednji poduzetnici.

Prihvatljive aktivnosti

Sudjelovanje na međunarodnom sajmu kao izlagač (najam i opremanje štanda, priprema promotivnih materijala, angažiranje prevoditelja, troškovi prijevoza i smještaja osoblja te izložaka, najam potrebne opreme, upis u katalog izlagača, i sl.)
Aktivnosti promidžbe i vidljivosti projekta

Prihvatljivi troškovi:

Kotizacije (prihvatljivi od 5.12.2024.)
Najam izložbenog prostora
Postavljanje, uređenje, opremanje i priprema štanda s potrebnim priključcima
Najam opreme
Upis u katalog izlagača
Promotivni materijali
Prevoditeljske usluge
Neizravni troškovi: 7% ukupne vrijednosti prihvatljivih izravnih troškova: putni troškovi, dnevnice, smještaj, troškovi promidžbe i vidljivosti

Prijavitelj može podnijeti samo jedan projektni prijedlog. Ukoliko istovremeno podnese dva ili više projektnih prijedloga, svi će biti isključeni iz postupka dodjele. Nakon eventualnog isključenja, prijavitelj može podnijeti novi prijedlog, a ako je podnesen prigovor, novi prijedlog može biti podnesen tek nakon donošenja rješenja o prigovoru.

pročitajte više

HAMAG ZAJMOVI ZA INVESTICIJE I OBRTNA SREDSTVA

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova (MRRFEU) te Ministarstvom poljoprivrede ponovo stavlja na raspolaganje financijske instrumente za poduzetnike.

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj financirat će se dvije vrste zajmova:

Ø EFRR Mali zajmovi za investicije te EFRR Mali zajmovi za obrtna sredstva.

Ø Malim zajmovima za investicije kreditirat će se subjekti malog gospodarstva uz povoljnije uvjete financiranja. Namjena ovog zajma je financiranje osnovnih sredstava (materijalna i nematerijalna imovina) te obrtna sredstva maksimalno do 30% iznosa zajma. Maksimalni iznos Malog zajma za investicije iznosi =100.000 eura, a kamatna stopa je osnovna stopa koja vrijedi za Republiku Hrvatsku na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 1 postotni bod.

Ø Zajmovi za obrtna sredstva namijenjeni su isključivo za financiranje troškova poput: troškovi pripreme proizvodnje, sirovina i materijala, troškovi zaposlenih, zakupa poslovnog prostora, režijski troškovi, opći troškovi i sl. Maksimalni iznos Malog zajma za obrtna sredstva je =30.000 eura, a kamatna stopa je osnovna stopa koja vrijedi za Republiku Hrvatsku na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 0,5 postotna boda.

Za sve dodatne informacije glede izrade poslovnog plana i prijavu na javni poziv, kontakt osoba za dogovor je: mr.sc.Boris Vrtiprah, mag.oec. (e-mail: infob5.savjetovanje@gmail.com; info@b5-consulting.hr ; mob.br. 099 66 95 358).

pročitajte više

Izvozne prilike

Aktualne izvozne prilike koje prikuplja gospodarska diplomacija Ministarstva vanjskih i europskih poslova od 12.07.2024. - 31.12.2024. možete pronaći OVDJE